GODINA 2021. TOMISLAVGRAD, 22. 7. 2021.

BROJ: 6

SADRŽAJ
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA ...................................... 3 RJEŠENJE
ODLUKA
o imenovanju člana Upravnog vijeća javne ustanove
o načinu i uvjetima prodaje ostalog građevinskog zemljišta
putem neposredne pogodbe ............................................. 3 Dječji vrtić Tomislavgrad .............................................. 14
ODLUKA
RJEŠENJE
o kupoprodaji ostalog građevinskog zemljišta putem
neposredne pogodbe radi oblikovanja postojeće o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne
građevinske parcele ......................................................... 3 škole Ivana Mažuranića Tomislavgrad o imenovanju
ODLUKA
o načinu i uvjetima prodaje neizgrađenog ostalog ravnateljice škole ...........................................................14
građevinskog zemljišta putem neposredne pogodbe radi RJEŠENJE
oblikovanja građevinske parcele .................................... 4
ODLUKA o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora
o načinu i uvjetima prodaje neizgrađenog ostalog Osnovne škole fra Mije Čuića Bukovica o imenovanju
građevinskog zemljišta putem neposredne pogodbe radi
oblikovanja građevinske parcele .................................... 5 ravnateljice škole ........................................................... 14
ODLUKA RJEŠENJE
o načinu i uvjetima prodaje neizgrađenog ostalog
građevinskog zemljišta i zakupa gradskog građevinskog o usvajanju Izvješća o radu Javne ustanove „Gradska
zemljišta putem javnog nadmetanja - licitacije .............. 5 športska dvorana“ Tomislavgrad za 2020. god. ........... 15
ODLUKA
o potvrđivanju rezultata izbora za članove Vijeća mjesnih IZVJEŠĆE O RADU
zajednica na području općine Tomislavgrad ................... 7 „Gradska športska dvorana“ Tomislavgrad za 2020.
IZVJEŠĆE
o provedenim izborima za članove Vijeća mjesnih godinu ............................................................................ 15
zajednica na području općine Tomislavgrad, na dan RJEŠENJE
18.7.2021. ........................................................................ 7
ODLUKA o usvajanju Izvješća o radu Javne ustanove Dječji vrtić
o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim upravnim Tomislavgrad za 2020.godinu ....................................... 19
pristojbama ....................................................................12
ODLUKA IZVJEŠĆE O RADU
o usvajanju Prostorne osnove Prostornog plana općine Dječjeg vrtića Tomislavgrad za 2020. godinu ............... 19
Tomislavgrad ................................................................. 12
AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA .......................... 25
ODLUKA
o provođenju javne rasprave o izmjeni ZAKLJUČAK .............................................................. 25
Odluke o usvajanju Plana parcelacije za poslovnu zonu
ZAKLJUČAK .............................................................. 25
„Blidinje jezero“ ............................................................13
ODLUKA ZAKLJUČAK .............................................................. 25
o provođenju javne rasprave o Odluci o izmjenama i
ZAKLJUČAK .............................................................. 25
dopunama Odluke o usvajanju Programske osnove za
uređenje prostora oko Buškog jezera ........................... 13 ZAKLJUČAK .............................................................. 26

PRILOG - Prostorna osnova Prostornog plana općine Tomislavgrad

 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE TOMISLAVGRAD
SLUŽBENO GLASILO
UREĐUJE: Ines Perić, tajnica Općinskog vijeća
Ulica Mijata Tomića 120, 80240 TOMISLAVGRAD;
IZDAVAČ: Stručna služba Općinskog vijeća TOMISLAVGRAD;
TISAK: GRAFIKA - Tomislavgrad;
NAKLADA: 15 primjeraka;
Stranica 3
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
Na temelju članka 61. Statuta Općine Tomislavgrad
(“Službeni glasnik Općine Tomislavgrad”, broj: 2/99,2/00
i 6/05), članka 363. stavak 3. točka 3. Zakona o stvarnim
pravima Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene
novine Federacije B i H”, broj: 66/13 i 100/13),
članka 40. stavak 2. Odluke o građevinskom zemljištu
(„Službeni glasnik Općine Tomislavgrad , broj :1/19)
i članka 4. Pravilnika o postupku javnog natječaja za
raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije Bosne
i Hercegovine, županija,općina, i gradova („Službene
novine Federacije BiH”, broj: 17/14), Općinsko vijeće
Tomislavgrad na sjednici održanoj dana 21. srpnja 2021.
godine, d o n o s i
ODLUKU
o načinu i uvjetima prodaje ostalog građevinskog
zemljišta putem neposredne pogodbe
Članak 1.
Općina Tomislavgrad izvršiti će prodaju ostalog
građevinskog zemljišta putem neposredne pogodbe na
parceli označenoj kao:
- k.č. br. 1003/13 zv” Ljubuša” u naravi gradilište
površine 20 m2 upisana u PL broj 503 K.O.
Mokronoge u posjedu Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj
po zemljišno-knjižnom operatu odgovara parcela
označena kao k.č.br. 1003/13 zv” Ljubuša” u naravi
gradilište površine 20 m2 upisana u zk. ul. br. 1322
K.O. Mokronoge u vlasništvo Općine Tomislavgrad
1/1.
Članak 2.
Predmetna parcela prodaje se putem neposredne
pogodbe podnositelju zahtjeva za kupovinu ostalog
građevnog zemljišta JP Elektroprivreda HZ H-B d.d.
Mostar, Distribucija električne energije DP Jug, pogon
Livno, poslovnica Elektro Tomislavgrad u svrhu izgradnje
trafostanice.
Članak 3.
Na temelju Nalaza o vještačenju predmetnog zemljišta
od strane ovlaštenog sudskog vještaka građevinske
struke broj: 15-2/20, svibanj i članka 40. stavak 2.
Odluke o građevinskom zemljištu ( “Službeni glasnik
Općine Tomislavgrad” broj 1/19), utvrđena je visina
naknade u iznosu od 3.000,00 KM za parcelu navedenu
u članku 1. ove Odluke koja se može prodati za izgradnju
objekata mobilne telekomunikacije, komunalnih, PTT
i elektroenergetskih uređaja i instalacija, za objekte
trafostanica te uređaja i instalacija za potrebe elektronskih
medija, putem neposredne pogodbe.
Članak 4.
Ovlašćuje se Općinski načelnik općine Tomislavgrad
da može u ime Općine Tomislavgrad u pisanome obliku
TOMISLAVGRAD, 2021.
zaključiti Ugovor o kupoprodaji ostalog građevinskog
zemljišta nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene
koja je utvrđena u članku 2. ove Odluke između Općine
Tomislavgrad s jedne strane i zakonskim zastupnikom
Jp Elektroprivrede HZ H-B d.d. Mostar, Distribucija
električne energije DP Jug, pogon Livno, poslovnica
Elektro Tomislavgrad .
Članak 5.
Troškove sastavljanja Ugovora o kupoprodaji, poreza
na promet nekretnina i troškove provođenja ugovora snosi
kupac.
Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u
“Službenom glasniku Općine Tomislavgrad”.
Broj: 01-02- 1202 /21
Tomislavgrad, 21. 7. 2021.godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing. tel., v.r.
***
Na temelju članka 61. Statuta Općine Tomislavgrad
(“Službeni glasnik Općine Tomislavgrad” broj: 2/99, 2/00
i 6/05), članka 363. stavak 3. točka 5. Zakona o stvarnim
pravima (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 66/13 i
100/13) i članka 4. Pravilnika o postupku javnog natječaja
za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije,
županija, općina i gradova (“Službene novine Federacije
BiH”, broj: 17/14), na prijedlog Općinskog načelnika,
Općinsko vijeće Tomislavgrad na sjednici održanoj dana
21. srpnja 2021. godine, d o n o s i
ODLUKU
o kupoprodaji ostalog građevinskog zemljišta putem
neposredne pogodbe radi oblikovanja postojeće
građevinske parcele
Članak 1.
Predmet Odluke o prodaji građevinskog zemljišta
putem neposredne pogodbe radi oblikovanja postojeće
građevinske parcele je ostalo građevinsko zemljište
označeno kao:
- k.č. br.19/289 zv.”Poljica“ u naravi ostalo građevinsko
zemljište površine 74 m2 upisana u zk.ul.br.377 u K.O.
Mrkodol kao vlasništvo Općine Tomislavgrad 1/1,
kojoj po katastarskom operatu odgovara k.č.br.53/75
zv.”Midena” u naravi građevinsko zemljište površine 74
m2 upisana u Pl 118 u K.O. Mrkodol kao posjed Općine
Tomislavgrad 1/1.
TOMISLAVGRAD, 2021.
Članak 2.
Predmetna građevinska parcela prodaje se u vlasništvo
i posjed putem neposredne pogodbe kupcu Frani
(Joze) Batarilo iz Mrkodola, Općina Tomislavgrad radi
oblikovanja postojeće parcele u vlasništvu i posjedu istog.
Članak 3.
Ovlašćuje se Općinski načelnik Općine Tomislavgrad
da može u ime Općine Tomislavgrad zaključiti ugovor o
kupoprodaji građevinskog zemljišta u pisanom obliku,
nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene utvrđene ovom
odlukom, a koji će biti temelj za provođenje upisa u
zemljišne i katastarske knjige za prijenos prava vlasništva i
promjenu posjeda na istom, između Općine Tomislavgrad
s jedne strane i podnositelja zahtjeva s druge strane.
Članak 4.
Na temelju Nalaza o vještačenju tržišne cijene
nekretnine navedene u članku 1. ove Odluke od strane
ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke Josipa
Petrovića dipl.ing.građ. broj: 28-21 od lipnja 2021.
godine, utvrđena je tržišna cijena za predmetnu parcelu
površine od 74 m2 u novčanom iznosu od 553,52 KM.
Članak 5.
Troškove sastavljanja ugovora o kupoprodaji putem
neposredne pogodbe, poreza na promet nekretnina,
pristojbe za provođenje ugovora, te sve ostale troškove
koji se odnose na postupak kupoprodaje predmetne
nekretnine snosi kupac zemljišta.
Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u
„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad”.
Broj: 01-02-1198/21
Tomislavgrad, 21.7. 2021.godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing. tel., v.r.
***
Na temelju članka 61. Statuta Općine Tomislavgrad
("Službeni glasnik Općine Tomislavgrad", broj: 2/99,
2/00 i 6/05), članka 363. stavak 3. točka 5. Zakona
o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj: 66/13 i 100/13)
i članka 4. Pravilnika o postupku javnog natječaja za
raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije Bosne
i Hercegovine, županija,općina i gradova („Službene
novine Federacije BiH„ broj: 17/14), Općinsko vijeće
Tomislavgrad na sjednici održanoj dana 21. srpnja 2021.
godine, d o n o s i
Stranica 4
ODLUKU
o načinu i uvjetima prodaje neizgrađenog ostalog
građevinskog zemljišta putem neposredne pogodbe
radi oblikovanja građevinske parcele
Članak 1.
Općina Tomislavgrad izvršiti će prodaju neizgrađenog
ostalog građevinskog zemljišta putem neposredne
pogodbe na parceli označenoj kao:
- k.č. br. 35/28 zv” Gaj gromila” u naravi gradilište
površine 267 m2 upisana u PL br. 667 K.O. Stipanjići u
posjedu Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj po zemljišno-
knjižnom operatu odgovara parcela označena kao
k.č.br. 35/28 zv” Gaj gromila” u naravi gradilište
površine 267 m2 upisana u zk.ul. br. 317 K.O. Stipanjići
u vlasništvo Općine Tomislavgrad 1/1.
Članak 2.
Na temelju Nalaza o vještačenju predmetnog zemljišta
od strane ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke
broj: 32-1/21, lipanj 2021.g. utvrđena je tržišna vrijednost
za gore navedenu parcelu u iznosu od 7,17 KM/m2, što
ukupno iznosi 1.914,39 KM.
Članak 3.
Predmetna parcela koja je u posjedu i vlasništvu općine
Tomislavgrad prodaje se putem neposredne pogodbe
podnositelju zahtjeva za kupovinu ostalog građevinskog
zemljišta SSZ” Eko - Vran” p.o. Tomislavgrad, radi
oblikovanja postojeće parcele k.č. 35/8 K.O. Stipanjići,
koja je u vlasništvu i posjedu istih.
Članak 4.
Ovlašćuje se Općinski načelnik općine Tomislavgrad
da može u ime Općine Tomislavgrad zaključiti Ugovor o
kupoprodaji neizgrađenog ostalog građevinskog zemljišta
navedenog u članku 1. ove Odluke u pisanom obliku
koji će biti temelj za provođenje upisa u katastarskim i
zemljišnim knjigama, između Općine Tomislavgrad s
jedne strane i podnositelja zahtjeva s druge strane.
Članak 5.
Troškove obrade pisanog Ugovora o kupoprodaji
putem neposredne pogodbe, poreza na promet nekretnina
i troškove provođenja ugovora snosi kupac.
Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom glasniku Općine Tomislavgrad"
Broj : 01-02-1200/21
Tomislavgrad, 21.7. 2021. godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing. tel., v.r.
Stranica 5
Na temelju članka 61. Statuta Općine Tomislavgrad
("Službeni glasnik Općine Tomislavgrad" broj: 2/99,
2/00 i 6/05), članka 363. stavak 3. točka 5. Zakona
o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine
("Službene novine Federacije BiH", broj: 66/13 i 100/13),
članka 4. Pravilnika o postupku javnog natječaja za
raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije Bosne
i Hercegovine, županija, općina i gradova („Službene
novine Federacije BiH„ broj: 17/14), Općinsko vijeće
Tomislavgrad na sjednici održanoj dana 21. srpnja 2021.
godine, d o n o s i
ODLUKU
o načinu i uvjetima prodaje neizgrađenog ostalog
građevinskog zemljišta putem neposredne pogodbe
radi oblikovanja građevinske parcele
Članak 1.
Općina Tomislavgrad izvršiti će prodaju neizgrađenog
ostalog građevinskog zemljišta putem neposredne
pogodbe na parceli označenoj kao:
- k.č. br. 580/527 zv” Krstača „ u naravi gradilište
površine 68 m2 upisana u PL broj 370 Korita u
posjedu općine Tomislavgrad 1/1, kojoj po zemljišno-
knjižnom operatu odgovara parcela označena kao k.č.
br. 580/527 zv” Korito” u naravi gradilište površine 68
m2 upisana u zk. ul. br. 1266 K.O. Korita u vlasništvu
općine Tomislavgrad 1/1.
Članak 2.
Na temelju Nalaza o vještačenju predmetnog zemljišta
od strane ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke
broj: 32-4/21, od lipanja 2021.g. utvrđena je tržišna
vrijednost za gore navedenu parcelu u iznosu od 8.42
KM/m2, što ukupno iznosi 572,56 KM.
Članak 3.
Predmetna parcela koja je u posjedu i vlasništvu
općine Tomislavgrad prodaje se Peri (Tomislava)
Ćavarušić putem neposredne pogodbe, radi oblikovanja
postojeće parcele k.č. 580/474 u K.O. Korita, koja je u
vlasništvu i posjedu istog.
Članak 4.
Ovlašćuje se Općinski načelnik općine Tomislavgrad
da može u ime Općine Tomislavgrad zaključiti Ugovor o
kupoprodaji ostalog građevinskog zemljišta navedenog
u članku 1. ove Odluke u pisanom obliku koji će biti
temelj za provođenje upisa u katastarskim i zemljišnim
knjigama, između Općine Tomislavgrad s jedne strane i
podnositelja zahtjeva s druge strane.
Članak 5.
Troškove obrade pisanog Ugovora o kupoprodaji
putem neposredne pogodbe, poreza na promet nekretnina
i troškove provođenja ugovora snosi kupac.
TOMISLAVGRAD, 2021.
Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom glasniku Općine Tomislavgrad"
Broj: 01-02-1195 /21
Tomislavgrad, 21.7. 2021. godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing. tel., v.r.
***
Na temelju članka 61. Statuta Općine Tomislavgrad
("Službeni glasnik Općine Tomislavgrad" broj: 2/99, 2/00
i 6/05), članka 363. stavak 1. Zakona o stvarnim pravima
Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine
Federacije BiH", broj: 66/13 i 100/13), i članka 3. stavak
1. točka c. Pravilnika o postupku javnog natječaja za
raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije Bosne
i Hercegovine, županija, općina i gradova ("Službene
novine Federacije BiH", broj:17/14), na prijedlog
Općinskog načelnika, Općinsko vijeće Tomislavgrad na
sjednici održanoj dana 21. srpnja 2021. godine, donosi
ODLUKU
o načinu i uvjetima prodaje neizgrađenog ostalog
građevinskog zemljišta i zakupa gradskog
građevinskog zemljišta putem javnog nadmetanja -
licitacije
Članak 1.
Općina Tomislavgrad izvršit će prodaju ostalog
građevinskog zemljišta u vlasništvu i posjedu Općine
Tomislavgrad i zakup neizgrađenog gradskog
građevinskog zemljišta, u svrhu izgradnje stambenih,
poslovnih, garažnih i vikend objekata, putem javnog
nadmetanja – licitacije slijedećih zemljišnih parcela:
- k.č. br.1866/2 zv.”Pod Malim Vranom” u naravi
građevinsko zemljište površine 972 m2 upisana u PL br. 20
u K.O. Selište kao posjed Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj
po zemljišno - knjižnom operatu odgovara k.č.br. 1866/2
zv.”Katunina Pod Malim Vranom” u naravi građevinsko
zemljište površine 972 m2 upisano u zk.ul.br.950 u K.O.
Kongora kao vlasništvo Općine Tomislavgrad 1/1, u
svrhu izgradnje vikendice po početnoj prodajnoj cijeni od
6.804,00 KM,
- k.č. br.1866/3 zv.”Pod Malim Vranom” u naravi
građevinsko zemljište površine 858 m2 upisana u PL br. 20
u K.O. Selište kao posjed Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj
po zemljišno - knjižnom operatu odgovara k.č.br. 1866/3
zv.”Katunina Pod Malim Vranom” u naravi građevinsko
zemljište površine 858 m2 upisano u zk.ul.br.950 u K.O.
Kongora kao vlasništvo Općine Tomislavgrad 1/1, u
svrhu izgradnje vikendice po početnoj prodajnoj cijeni od
6.006,00 KM,
- k.č.br.1866/5 zv.”Pod Malim Vranom” u naravi
građevinsko zemljište površine 1020 m2 upisana u PL br. 20
u K.O. Selište kao posjed Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj
po zemljišno - knjižnom operatu odgovara k.č.br. 1866/5
TOMISLAVGRAD, 2021.
zv.”Katunina Pod Malim Vranom” u naravi građevinsko
zemljište površine 1020 m2 upisano u zk.ul.br.950 u K.O.
Kongora kao vlasništvo Općine Tomislavgrad 1/1, u
svrhu izgradnje vikendice po početnoj prodajnoj cijeni od
7.854,00 KM,
- k.č. br.2604/19 zv.”Azina” u naravi građevinsko
zemljište površine 700 m2 upisana u PL br. 20 u K.O.
Selište kao posjed Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj po
zemljišno - knjižnom operatu odgovara k.č.br. 2604/19
zv.”Azina” u naravi građevinsko zemljište površine 700
m2 upisano u zk.ul.br.950 u K.O. Kongora kao vlasništvo
Općine Tomislavgrad 1/1, u svrhu izgradnje vikendice po
početnoj prodajnoj cijeni od 4.620,00 KM,
- k.č. br.2242/4 zv.”Jedinica” u naravi građevinsko
zemljište površine 299 m2 upisana u PL br. 20 u K.O.
Selište kao posjed Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj po
zemljišno - knjižnom operatu odgovara k.č.br. 2242/4
zv.”Jedinica” u naravi građevinsko zemljište površine 299
m2 upisano u zk.ul.br.950 u K.O. Kongora kao vlasništvo
Općine Tomislavgrad 1/1, u svrhu izgradnje vikendice po
početnoj prodajnoj cijeni od 1.145,17 KM,
- k.č. 3055/2 zv” Selo” u naravi gradilište površine 545
m2 upisana u PL br. 547 K.O. Bukovica kao posjed Općine
Tomislavgrad 1/1, kojoj po zemljišnoknjižnom operatu
odgovara parcela označena kao k.č. 3055/2 zv” Selo”
u naravi gradilište površine 545 m2 upisana u zk.ul. br.
1334 K.O. Bukovica kao vlasništvu Općine Tomislavgrad
1/1, u svrhu izgradnje stambenog objekta, po početnoj
prodajnoj cijeni u iznosu od 3.553,40 KM,
- k.č. 1140/18 zv” Krč” u gradilište površine 500
m2 upisana u PL 229 K.O. Mijakovo Polje kao posjed
Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj po zemljišnoknjižnom
operatu odgovara parcela označena kao k.č. 180/1622
zv” Rošnjača” u naravi pašnjak površine 500 m2 upisana
u zk.ul. br. 780 K.O. Vinica kao vlasništvo Općine
Tomislavgrad 1/1, u svrhu izgradnje garaže, po početnoj
prodajnoj cijeni u iznosu od 1.875,00 KM,
- k.č. 1002/930 zv „Gola kosa” u naravi gradilište
površine 920 m2 upisana u PL 250 K.O. Grabovica
kao posjed Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj po
zemljišnoknjižnom operatu odgovara parcela označena
kao k.č. 1002/930 zv” Lanište, Jaričište, Gola Glava”
u naravi gradilište površine 920 m2 upisana u zk.ul. br.
776 K.O. Grabovica kao vlasništvo Općine Tomislavgrad
1/1, u svrhu izgradnje stambenog objekta, po početnoj
prodajnoj cijeni u iznosu od 4.149,20 KM,
- k.č 1002/934 zv „Gola kosa” u naravi gradilište
površine 1000 m2 upisana u PL 250 K.O. Grabovica
kao posjed Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj po
zemljišnoknjižnom operatu odgovara parcela označena
kao k.č. 1002/934 zv” Lanište, Jaričište, Gola Glava”
u naravi gradilište površine 920 m2 upisana u zk.ul. br.
776 K.O. Grabovica kao vlasništvo Općine Tomislavgrad
1/1, u svrhu izgradnju stambenog objekta, po početnoj
prodajnoj cijeni u iznosu od 6.860,00 KM,
- k.č. 1002/933 zv” Gola kosa” u naravi gradilište
površine 450 m2 upisana u PL 250 K.O. Grabovica
kao posjed Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj po
zemljišnoknjižnom operatu odgovara parcela označena
kao k.č. 1002/933 zv” Lanište, Jaričište, Gola Glava” u
naravi gradilište površine 450 m2 upisana u zk.ul. br. 776
Stranica 6
K.O. Grabovica kao vlasništvo Općine Tomislavgrad 1/1,
u svrhu izgradnje garaže i ostave, po početnoj prodajnoj
cijeni u iznosu od 2.808,00 KM i
- k.č. 1002/929 zv” Gola kosa” u naravi gradilište
površine 550 m2 upisana u PL 250 K.O. Grabovica kao
posjed Općine Tomislavgrad, kojoj po zemljišnoknjižnom
operatu odgovara parcela označena kao k.č. 1002/933 zv”
Lanište, Jaričište, Gola Glava” u naravi gradilište površine
550 m2 upisana u zk.ul. br. 776 K.O. Grabovica kao
vlasništvo Općine Tomislavgrad 1/1, u svrhu izgradnju
stambenog objekta, po početnoj prodajnoj cijeni u iznosu
od 3.432,00 KM.
b) Zakup gradskog građevinskog zemljišta
- dio k.č.br. 2133 zv.”Podvornica” u naravi građevinsko
zemljište površine 22 m2 upisana u PL br. 1945 u K.O.
Tomislavgrad kao posjed Općine Tomislavgrad 1/1, kojoj
po zemljišno - knjižnom operatu odgovara dio k.č.br.2133
zv.”Podvornica” u naravi građevinsko zemljište površine
22 m2 upisana u zk.ul.br.2034 u K.O. Tomislavgrad kao
vlasništvo Općine Tomislavgrad 1/1, u svrhu zakupa
zemljišta za postavljanje privremenog objekta za vršenje
poslovne djelatnosti, po početnoj cijeni zakupa od 233,84
KM godišnje.
Članak 2.
Ovlašćuje se Općinski načelnik da putem Službe za
geodetske poslove, imovinsko – pravne poslove i katastar
nekretnina, pripremi potrebne podatke i raspiše javni
oglas o javnom nadmetanju - licitaciji za prodaju i zakup
nekretnina navedenih u članku 1. ove Odluke u skladu
s odredbama Pravilnika o postupku javnog natječaja za
raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije BiH,
županija, općina i gradova («Službene novine Federacije
BiH», broj 17/14).
Postupak javnog nadmetanja provest će Povjerenstvo
za provođenje javnog nadmetanja za raspolaganje
nekretninama Općine Tomislavgrad.
Članak 3.
Troškove sastavljanja kupoprodajnog ugovora, upisa
prijenosa vlasništva i posjeda na nekretninama snosi
kupac zemljišta.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u
„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad”.
Broj: 01-02-1205 /21
Tomislavgrad, 21. 7. 2021.godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing. tel., v.r.
***
Stranica 7 TOMISLAVGRAD, 2021.

Na temelju članka 61. stavak 2. i 3. Statuta Općine
Tomislavgrad («Službeni glasnik Općine Tomislavgrad»,
broj: 2/99, 2/00 i 6/05) i članka 28. stavak 2. Pravila
mjesne zajednice («Službeni glasnik Općine Tomislav-
grad», broj 5/21), Općinsko vijeće Tomislavgrad na sjed-
nici održanoj 21. srpnja 2021. godine d o n o s i:
ODLUKU
o potvrđivanju rezultata izbora za članove Vijeća
mjesnih zajednica na području općine Tomislavgrad
Članak 1.
Potvrđuju se rezultati izbora za članove Vijeća mjesn-
ih zajednica na području općine Tomislavgrad, koji su
održani dana 18.07.2021. godine.
Članak 2.
Izvješće o provedenim izborima za članove Vijeća
mjesnih zajednica na području općine Tomislavgrad s re-
zultatima izbora čini sastavni dio ove odluke.
Izvod iz Središnjeg biračkog popisa za izbore
članova Vijeća mjesnih zajednica na području općine
Tomislavgrad, a u 21 mjesnoj zajednici u kojima su izbori
održani sadrži podatke za ukupno 14.880 birača.
Izbori nisu provedeni u osam mjesnih zajednice
(Grabovica, Kazaginac, Vinica, Omolje, Bukovica,
Vedašić, Oplećani i Letka), iz razloga što iz tih mjesnih
zajednica nisu dostavljene kandidature za članove Vijeća
mjesnih zajednica, odnosno, nije dostavljen potreban broj
kandidatura za održavanje izbora.
Izbori su provedeni sukladno članku 24 - 29
Pravila mjesne zajednice («Službeni glasnik Općine
Tomislavgrad», broj: 5/21)
Odziv birača u dvadeset jednoj mjesnoj zajednici
u kojima su provedeni izbori prikazan je tabelarno, u
nominalnom iznosu kao i u postotku za svako biračko
mjesto, te ukupno za sve mjesne zajednice u kojima su
održani izbori, kako slijedi:

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u

«Službenom glasniku Općine Tomislavgrad».

Broj: 01-02-1196/21
Tomislavgrad, 21.7. 2021. godine

PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing. tel., v.r.

***

PREDMET: Izvješće o provedenim izborima za

članove Vijeća mjesnih zajednica na području općine
Tomislavgrad, na dan 18.7.2021.

Sukladno Odluci o raspisivanju izbora za članove Vijeća

mjesnih zajednica na području općine Tomislavgrad
(“Službeni glasnik Općine Tomislavgrad”, broj: 5/21) u
dvadeset i jednoj mjesnoj zajednici na području općine
Tomislavgrad, na dan 18. srpnja 2021. godine, provedeni
su izbori za članove Vijeća mjesnih zajednica.

Ovo su bili četvrti po redu izbori za članove Vijeća

mjesnih zajednica (prvi su održani 31. svibnja 2009.
godine, drugi 30. lipnja 2013. godine, a treći 16.lipnja
2017. godine).

Na zahtjev Općinskog izbornog povjerenstva, Središnje

izborno povjerenstvo je na sjednici održanoj 15. srpnja
2021. godine donijelo Odluku o utvrđivanju izvoda iz
Središnjeg biračkog popisa za potrebe provođenja izbora
za tijela lokalne samouprave - članove Vijeća mjesnih
zajednica na području Općine Tomislavgrad.
TOMISLAVGRAD, 2021. Stranica 8

Redni Ukupan broj Odziv

Naziv MZ Odziv u %
broj birača nominalno
1. Mjesna zajednica Sarajlije 366 14 3,82 %
2. Mjesna zajednica Šuica 1390 194 13,95 %
3. Mjesna zajednica Sjever Tomislavgrad 2066 7 0,33 %
4. Mjesna zajednica Jug Tomislavgrad 2469 32 1,29 %
5. Mjesna zajednica Eminovo Selo 386 75 19,48 %
6. Mjesna zajednica Mrkodol 646 38 5,88 %
7. Mjesna zajednica Brišnik 796 31 3,89 %
8. Mjesna zajednica Kovači-Omerovići 381 18 4,72 %
9. Mjesna zajednica Stipanjići 768 16 2,08 %
10. Mjesna zajednica Podgaj-Jošanica 225 16 7,11 %
11. Mjesna zajednica Kolo 526 31 5,89 %
12. Mjesna zajednica Mokronoge 518 25 4,82 %
13. Mjesna zajednica Roško Polje 787 29 3,68 %
14. Mjesna zajednica Mandino Selo 455 43 9,45 %
15. Mjesna zajednica Seonica 219 41 18,72 %
16. Mjesna zajednica Kongora 590 33 5,59 %
17. Mjesna zajednica Crvenice 446 73 16,36 %
18. Mjesna zajednica Mesihovina 539 113 20,96 %
19. Mjesna zajednica Prisoje 738 50 6,77 %
20. Mjesna zajednica Borčani 446 60 13,45 %
21. Mjesna zajednica Bobara 123 32 26 %

UKUPNO: 14 880 971 6,52 %

Stranica 9 TOMISLAVGRAD, 2021.

REZULTATI IZBORA
za članove Vijeća mjesnih zajednica na području općine Tomislavgrad
koji su održani dana 18.7.2021.

Red. Mjesna zajednica i Kandidati Broj Izabrani kandidati

br. broj članova glasova
1. Mjesna zajednica Sarajlije
1.Marijan (Nikola) Krstanović 10 1. Petar (Frano)Smiljanić
Sarajlije biraju 2 člana 2. Petar (Frano) Smiljanić 12 2. Marijan (Nikola) Krstanović

Kuk bira 1 člana 1. Tomislav (Ante) Jurič 14 1. Tomislav (Ante) Jurič

2. Mjesna zajednica Šuica
1. Tomislav (Ante) Barišić 84 1. Drago (Pere) Pašalić
Šuica bira 3 člana 2. Ivan (Zdravko) Krstanović 39 2. Boro (Frano) Mioč
3. Ante (Jure) Pašalić 43 3. Ivan (Ante) Brzović
Galečić bira 1 člana 4. Ivan (Ante) Brzović 92
5. Drago (Pere) Pašalić 96
Bogdašić, Gluščevine i 6. Boro (Frano) Mioč 94
Potkula biraju 3 člana
1. Mirko (Milan) Šimić 60 1. Ilija (Ivan) Zrno
2. Ilija (Ivan) Zrno 79

1. Ivica (Ilija) Klišanin 41 1. Pero (Ante) Mioč

2. Marijo (Ivica) Brzović
3. Josip (Zoran) Mioč
4. Pero (Ante) Mioč
5. 5. Anto (Frano) Barišić
3. Mjesna zajednica Sjever
Tomislavgrad 1. Hasan (Nazif) Musagić
2. Marija (Željko) Jurič
Sjever Tomislavgrad bira 3. Ante (Petar) Jurčević
4 člana 4. Josip (Zvonko) Zvonar
29 2. Anto (Frano) Barišić
39 3. Ivica (Ilija) Klišanin
91
74
3 1. Marija (Željko) Jurič
7 2. Josip (Zvonko) Zvonar
3 3. Ante (Petar) Jurčević
4 4. Hasan (Nazif) Musagić

Blažuj bira 1 člana 1. Ivan (Tomislav) Radoš 5 1. Ivan (Tomislav) Radoš

4. Mjesna zajednica Jug
Tomislavgrad 1. Zijad (Nazif) Šehić 13 1. Ivana (Ivan) Radoš
2. Ivana (Ivan) Radoš 17 2. Marijan (Andrija) Mašić
Jug Tomislavgrad i 3. Katarina (Robert) Sučić 16 3. Katarina (Robert) Sučić
Ćavarov Stan biraju 5 4. Nedžad (Salih) Selimović 14 4. Ilija (Tomo) Madunić
članova 5. Marijan (Andrija) Mašić 17 5. Nedžad (Salih) Selimović
6. Ilija (Tomo) Madunić 15
5. Mjesna zajednica
Eminovo Selo 1. Ivan (Marko) Perić 17 1. Krešimir (Ivan) Tabak
2. Krešimir (Ivan) Tabak 40 2. Zvonimir (Stojko) Krišto
Eminovo Selo i Buhovo 3. Zvonimir (Stojko) Krišto 40 3. Ivan (Marko) Perić
biraju 3 člana
6. Mjesna zajednica Mrkodol
1. Branimir (Frano) Marinčić 35 1. Branimir (Frano) Marinčić
Mrkodol bira 3 člana 2. Ivan (Mate) Pokrajčić 13 2. Marijana (Predrag) Ćurić
3. Ivana (Blago) Ćurić 6 3. Ante (Ivan) Šteko
4. Ante (Ivan) Šteko 15
5. Marijana (Predrag) Ćurić 22
TOMISLAVGRAD, 2021. Stranica 10

7. Mjesna zajednica Brišnik

1. Ante (Ilija) Ćurčić 22 1. Ante (Ilija) Ćurčić
Donji Brišnik bira 3 člana 2. Ivan (Ante) Letica 22 2. Ivan (Ante) Letica
3. Ante (Mirko) Bagarić 21 3. Ante (Mirko) Bagarić

Gornji Brišnik bira 1 1. Ante (Jozo) Ćurčić 23 1. Ante (Jozo) Ćurčić

člana

Cebara bira 1 člana 1. Ilija (Vinko) Bagarić 20 1. Ilija (Vinko) Bagarić

8. Mjesna zajednica Kovači-
Omerovići 1. Josip (Ivan ) Jurčević 10 1. Toni (Ilija) Perković
2. Toni (Ilija) Perković 14 2. Josip (Ivan ) Jurčević
Kovači i Tubolja biraju 2
člana 1. Refik (Šerif) Rahmanović 4 1. Refik (Šerif) Rahmanović

Omerovići biraju 1 člana

9. Mjesna zajednica
Stipanjići 1. Ilija (Ljupko) Jurić 15 1. Ilija (Ljupko) Jurić
2. Ivan (Mate) Mladina 9 2. Ivan (Mate) Mladina
Stipanjići biraju 3 člana 3. Ante (Ivan) Braovac 9 3. Ante (Ivan) Braovac
4. Halim (Asim) Haznadarević 9
10. Mjesna zajednica Podgaj-
Jošanica 1. Zdravko (Ivan) Žilić 8 1. Zdravko (Ivan) Žilić
2. Ivica (Jozo) Knezović 8 2. Ivica (Jozo) Knezović
Podgaj bira 2 člana
1. Mirko (Ilija) Đerek 16 1. Mirko (Ilija) Đerek
Jošanica bira 1 člana
11. Mjesna zajednica Kolo
1. Karlo (Ivica) Nevistić 9 1. Zvonimir (Branko) Tadić
Kolo bira 3 člana 2. Zvonimir (Branko) Tadić 26 2. Ivica (Slavko) Budimir
3. Ivica (Slavko) Budimir 25 3. Ivan (Stipan) Perić
4. Ivan (Stipan) Perić 17
12. Mjesna zajednica
Mokronoge 1. Ivan (Bariša) Baković 25 1. Ivan (Bariša) Baković
2. Ivan (Jozo) Baković 25 2. Ivan (Jozo) Baković
Mokronoge biraju 2 člana
1. Mario (Jozo) Stanić 24 1. Mario (Jozo) Stanić
Lug bira 1 člana
13. Mjesna zajednica Roško
Polje 1. Filip (Ante) Sušilović 6 1. Ante (Marko) Đikić
2. Ante (Marko) Đikić 12 2. Filip (Ante) Sušilović
Roško Polje i Kosica
biraju 2 člana 1. Blago (Bože) Kelava 7 1. Blago (Bože) Kelava

Vojkovići i Radoši biraju 1. Mijo (Blaž) Gačić 17 1. Mijo (Blaž) Gačić

1 člana
1. Ante (Jozo) Ljubas 7 1. Ante (Jozo) Ljubas
Hambar bira 1 člana

Krnjin, Vranjače i Zaljuće

biraju 1 člana
Stranica 11
14. Mjesna zajednica
Mandino Selo
Mandino Selo i Rašćani
biraju 2 člana
Srđani biraju 1 člana
15. Mjesna zajednica Seonica
Seonica bira 3 člana
16. Mjesna zajednica Kongora
Kongora bira 2 člana
Lipa bira 1 člana
17. Mjesna zajednica
Crvenice
Crvenice biraju 3 člana
18. Mjesna zajednica
Mesihovina
Mesihovina i Petrovići
biraju 1 člana
Stepen bira 1 člana
Miljacka bira 1 člana
Bučići, Sulića brig, Zabrig
i Studena Vrila biraju 2
člana
19. Mjesna zajednica Prisoje
Prisoje i Vrilo biraju 3
člana
20. Mjesna zajednica Borčani
Borčani biraju 3 člana
21. Mjesna zajednica Bobara
Bobara bira 3 člana
Broj: 10/21
Tomislavgrad, 19.7.2021.
TOMISLAVGRAD, 2021.
1. Ivan (Mijo) Vukadin 42 1. Ivan (Mijo) Vukadin
2. Dragan (Pero) Majdančić 22 2. Dragan (Pero) Majdančić
1. Ivan (Marko) Milić 1 1. Blažimir (Kažimir)
2. Blažimir (Kažimir) 30 Kovačević
Kovačević
1. Jozo (Frano) Radoš 30 1. Jozo (Frano) Radoš
2. Ivan (Jozo) Vukadin 6 2. Jozo (Petar) Radoš
3. Jozo (Petar) Radoš 11 3. Frano (Ante) Vukadin
4. Stojan (Zdenko) Radoš 6
5. Frano (Ante) Vukadin 11
1. Ivan (Perica) Majić 14 1. Vladimir (Pero) Radoš
2. Vladimir (Pero) Radoš 15 2. Ivan (Perica) Majić
1. Ilija (Luka) Gabrić 16 1. Ilija (Luka) Gabrić
1. Ljuba (Paško) Radoš 41 1. Ljuban (Petar) Gudelj
2. Ljuban (Petar) Gudelj 61 2. Ljuba (Paško) Radoš
3. Jakov (Bože) Zorić 29 3. Jakov (Bože) Zorić
1. Ante (Ivan) Petrović 67 1. Ante (Ivan) Petrović
1. Kažimir (Ante) Šarić
1. Kažimir (Ante) Šarić 65 1. Matej (Slavko) Bagarić
2. Bože (Jozo) Dodig 28 1. Josip (Ante) Bagarić
2. Ivan (Ivan) Skočibušić
1. Matej (Slavko) Bagarić 63
2. Jure (Drago) Bagarić 32
1. Ivan (Ivan) Skočibušić 59
2. Josip (Ante) Bagarić 73
3. Ivan (Ante) Bagarić 42
1. Ante (Mile) Ćosić 24 1. Mara (Mate) Kutleša
2. Cvijo (Mato) Ćurić 24 2. Ante (Mile) Ćosić
3. Stipan (Ivan) Ljubičić 3 3. Cvijo (Mato) Ćurić
4. Tadija (Pero) Ljubičić 10
5. Pero (Tomislav) Ćavarušić 0
6. Mara (Mate) Kutleša 28
1. Mario (Zvonko) Krištić 40 1. Mario (Zvonko) Krištić
2. Vinko (Ilija) Matić 8 2. Ćikeša (Mate) Čolina
3. Ćikeša (Mate) Čolina 24 3. Vinko (Ilija) Matić
1. Dragana (Milan) Karan – 16 1. Dejan (Ivan) Sušilović
Križanac 27 2. Frano (Ante) Sučić
2. Dejan (Ivan) Sušilović 25 3. Dragana (Milan) Karan –
3. Frano (Ante) Sučić 14 Križanac
4. Mario (Želimir) Tolić 3
5. Jelena (Ivan ) Stanić
OPĆINSKO IZBORNO POVJERENSTVO
Kristijan Petrović, predsjednik
***
TOMISLAVGRAD, 2021. Stranica 12

Na temelju članka 13. stavak 1, 36. i 37. Zakona o ODLUKU

načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i o usvajanju Prostorne osnove Prostornog plana
Hercegovine («Službene novine F BiH», broj 49/06) općine Tomislavgrad
i članka 61. Statuta općine Tomislavgrad («Službeni
glasnik Općine Tomislavgrad», broj: 2/99,2/00, 6/05), Članak 1.
Općinsko vijeće Tomislavgrad, na sjednici održanoj dana
21. srpnja 2021. godine, d o n i j e l o je Usvaja se Prostorna osnova Prostornog plana općine
Tomislavgrad koju je izradio nositelj izrade Plana
ODLUKU ECOPLAN d.o.o. Mostar.
o izmjenama i dopunama Odluke o općinskim
upravnim pristojbama Članak 2.

Članak 1. Prostorna osnova Prostornog plana općine

Tomislavgrad sastoji se od:
U Odluci o općinskim upravnim pristojbama („Službeni
glasnik Općine Tomislavgrad“, 10/09 i 1/18), u Tarifi A) TEKSTUALNI DIO
općinskih upravnih pristojbi Poglavlje III. OBLAST
GRAĐANSKIH STANJA, Tarifni broj 18. mijenja se 1. Uvoda
i glasi: 2. Izvori za formiranje prostorne osnove
a) Sklapanje braka u službenim prostorijama Općine 3. Snimak postojećeg stanja
tijekom radnog vremena, ponedjeljak, utorak, srijeda 4. Analiza stanja i procjene mogućnosti i ograničenja
i petak 5. Općih i posebnih ciljeva razvoja
20,00 KM 6. Ranjivost prostora
b) Sklapanje braka četvrtkom u službenim prostorijama 7. Osnovne koncepcije razvoja
Općine tijekom radnog vremena vrši se bez naknade
c) Sklapanje braka u službenim prostorijama Općine B) GRAFIČKI DIO
izvan radnog vremena 70,00 KM
d) Sklapanje braka u zgradi Općine neradnim danom - u 1. Izvod iz Prostornog plana općine 1:50 000
dane vikenda 100,00 KM Duvno
e) Sklapanje braka izvan službenih prostorija Općine, u 2. Geomorfološka karta 1:50 000
dane državnih praznika i blagdana 300,00 KM
3. Geološka karta 1:50 000
Općinski načelnik će donijeti Odluku o raspodjeli
sredstava iz ove Tarife.
4. Inženjersko – geološka obilježja 1:50 000

Članak 2.
5. Hidrogeološka obilježja 1:50 000
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u
6. Mineralne sirovine 1:100 000
„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad“.

Broj: 01-02-1194/21 7. Sistem naselja 1:100 000

Tomislavgrad, 21. 7. 2021. godine
8. Društvena infrastruktura 1:100 000
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing.tel., v.r. 9 Način korištenja prostora 1:50 000

*** 10 Prometna infrastruktura 1:50 000

Na temelju članka 13. stavak 2. točka 3. Zakona 11 Elektroenergetska i 1:50 000

o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i telekomunikacijska infrastruktura
Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 12. Vodno gospodarstvo 1:50 000
49/06 i 51/09), članka 61. stavak 3. točka 2. Statuta Općine
Tomislavgrad („Službeni glasnik Općine Tomislavgrad“, 13 Komunalna infrastruktura 1:50 000
broj: 2/99, 2/00 i 6/05), članka 5. i 6. Uredbe o jedinstvenoj
metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene 14. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 1:50 000
novine Federacije BiH“, broj: 63/04) i članka 9. Odluke
o pristupanju izrade Prostornog plana za područje općine 15. Sintezni prikaz korištenja prostora 1:50 000
Tomislavgrad („Službeni glasnik Općine Tomislavgrad“,
broj: 8/07), Općinsko vijeće Tomislavgrad, na sjednici
16. Osnovna koncepcija razvoja 1:50 000
održanoj dana 21. srpnja 2021. godine donosi
Stranica 13
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u
Službenom glasniku Općine Tomislavgrad.
Broj: 01-02-1204/21
Tomislavgrad, 21. 7. 2021. godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing.tel., v.r.
***
Na temelju članka 116. Poslovnika Općinskog vijeća
Tomislavgrad („Službeni glasnik Općine Tomislavgrad“,
broj: 2/18 i 1/20), Općinsko vijeće Tomislavgrad, na
sjednici održanoj 21. srpnja donijelo je
ODLUKU
o provođenju javne rasprave o izmjeni Odluke
o usvajanju Plana parcelacije za poslovnu zonu
„Blidinje jezero“
Članak 1.
Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje javne rasprave
o izmjeni Odluke o usvajanju Plana parcelacije za
poslovnu zonu „Blidinje jezero“ u K.O. Selište.
Javnu raspravu iz stavka 1. ovog članka, provest će
Služba za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-
komunalne poslove općine Tomislavgrad.
Članak 2.
Javna rasprava provest će se na način da svi
zainteresirani građani mogu izvršiti uvid u tekst izmjene
i grafički dio koji je sastavni dio Odluke, u prostorijama
Službe za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-
komunalne poslove.
Akt iz stavka 1. ovog članka bit će dostupan javnosti
od 26.07.2021. godine do 20.08.2021.godine u uredima
broj 23,24 i 25, u vremenu od 8 do15.
Članak 3.
Primjedbe, mišljenja i prijedlozi mogu se dostaviti
pismeno na adresu: Općina Tomislavgrad, Služba za
graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne
poslove, Mijata Tomića 120., najkasnije do 20.08.2021.
godine.
Članak 4.
Po proteku roka iz članka 2 i 3 ove Odluke, kao i
prikupljenih primjedbi, mišljenja i prijedloga, provest će
se rasprava po istim, dana 27.08., u 12,00 sati u zgradi
općine Tomislavgrad.
Članak 5.
Služba za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-
TOMISLAVGRAD, 2021.
komunalne poslove općine Tomislavgrad, po okončanju
javne rasprave, obvezna je podnijeti izvješće o istoj
Općinskom vijeću, na prvoj narednoj sjednici vijeća.
Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u
„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad“.
Broj:01-02-1206/21
Tomislavgrad, 21.7. 2021.godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing.tel., v.r.
***
Na temelju članka 116. Poslovnika Općinskog vijeća
Tomislavgrad („Službeni glasnik općine Tomislavgrad“,
broj : 2/18 i 1/20), Općinsko vijeće Tomislavgrad, na
sjednici održanoj 21. srpnja 2021. donijelo je
ODLUKU
o provođenju javne rasprave o Odluci o izmjenama i
dopunama Odluke o usvajanju programske osnove za
uređenje prostora oko Buškog jezera
Članak 1.
Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje javne rasprave
o Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o usvajanju
programske osnove za uređenje prostora oko Buškog
jezera.
Javnu raspravu iz stavka 1. ovog članka, provest će
Služba za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-
komunalne poslove općine Tomislavgrad.
Članak 2.
Javna rasprava provest će se na način da svi
zainteresirani građani mogu izvršiti uvid u tekst izmjene
i grafički dio koji je sastavni dio Odluke, u prostorijama
Službe za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-
komunalne poslove.
Akt iz stavka 1. ovog članka bit će dostupan javnosti
od 26.07.2021. godine do 20.08.2021.godine u uredima
broj 23,24 i 25, u vremenu od 8 do15.
Članak 3.
Primjedbe, mišljenja i prijedlozi mogu se dostaviti
pismeno na adresu: Općina Tomislavgrad, Služba za
graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne
poslove, Mijata Tomića 120, najkasnije do 20.08.2021.
godine.
Članak 4.
Po proteku roka iz članka 2 i 3 ove Odluke, kao i
TOMISLAVGRAD, 2021.
prikupljenih primjedbi, mišljenja i prijedloga, provest će
se rasprava po istim, dana 26.08., u 12,00 sati u zgradi
Općine Tomislavgrad.
Članak 5.
Služba za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-
komunalne poslove općine Tomislavgrad, po okončanju
javne rasprave, obvezna je podnijeti izvješće o istoj
Općinskom vijeću, na prvoj narednoj sjednici vijeća.
Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja
„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad“.
Broj:01-02-1197/21
Tomislavgrad, 21.7. 2021.godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing.tel., v.r.
***
Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne
samouprave u Federaciji BiH („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 49/06 i 51/09), članka 34. stavak
3. Zakona o ustanovama («Narodne novine HBŽ», broj:
10/98), članka 47. stavak 1. Zakona o predškolskom odgoju
i obrazovanju u Hercegbosanskoj županiji («Narodne
novine HBŽ», broj: 8/09) i članka 61. Statuta Općine
Tomislavgrad («Službeni glasnik Općine Tomislavgrad»,
broj: 2/99, 2/00 i 6/05), Općinsko vijeće Tomislavgrad na
sjednici održanoj 21. srpnja 2021. godine, d o n o s i
RJEŠENJE
o imenovanju člana Upravnog vijeća javne
ustanove Dječji vrtić Tomislavgrad
Članak 1.
Za člana Upravnog vijeće Javne ustanove Dječji vrtić
Tomislavgrad imenuje se:
Jakov Zorić, iz reda utemeljitelja.
Članak 2.
Mandat člana Upravnog vijeća iz članka 1. ovog
Rješenja traje do isteka mandata članova Upravnog vijeća
imenovanih rješenjem Općinskog vijeća („Službeni
glasnik Općine Tomislavgrad“, broj: 3/19).
Članak 3.
Ovo Rješenje stupa na snagu danom objavljivanja u
„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad“.
Broj:01-02-1199/21
Tomislavgrad, 21.7 . 2021. godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing.tel., v.r.
Stranica 14
Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne
samouprave u Federaciji BiH („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 49/06 i 51/09), članka 81. stavak
3. Zakona o osnovnom školstvu („Narodne novine
HBŽ“, broj: 7/04 i 12/08) i članka 61. Statuta Općine
Tomislavgrad („Službeni glasnik Općine Tomislavgrad“,
broj: 2/99, 2/00 i 6/05), Općinsko vijeće Tomislavgrad,
na sjednici održanoj 21. srpnja 2021. godine, d o n o s i
RJEŠENJE
o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora
Osnovne škole Ivana Mažuranića Tomislavgrad o
imenovanju ravnateljice škole
u
Članak 1.
Daje se suglasnost na Odluku Školskog odbora
Osnovne Škole Ivana Mažuranića Tomislavgrad o
imenovanju Milice (Mate) Skočibušić iz Tomislavgrada,
nastavnice hrvatskog jezika i književnosti, ravnateljicom
Osnovne škole Ivana Mažuranića Tomislavgrad, na
mandat od 4 (četiri) godine.
Članak 2.
Sastavni dio ovog rješenja je Odluka Školskog
odbora Osnovne škole Ivana Mažuranića Tomislavgrad,
broj: 04-38-155/21 od 30.6.2021.godine o imenovanju
ravnateljice.
Članak 3.
Ovo Rješenje stupa na snagu danom objavljivanja u
„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad“.
Broj:01-02-1047/21
Tomislavgrad, 21.7. 2021. godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing.tel., v.r.
***
Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne
samouprave u Federaciji BiH („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 49/06 i 51/09), članka 81. stavak
3. Zakona o osnovnom školstvu („Narodne novine
HBŽ“, broj: 7/04 i 12/08) i članka 61. Statuta općine
Tomislavgrad („Službeni glasnik općine Tomislavgrad“,
broj: 2/99, 2/00 i 6/05), Općinsko vijeće Tomislavgrad,
na sjednici održanoj 21. srpnja 2021. godine, d o n o s i
RJEŠENJE
o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora
Osnovne škole fra Mije Čuića Bukovica o
imenovanju ravnateljice škole
Članak 1.
Daje se suglasnost na Odluku Školskog odbora
Osnovne škole fra Mije Čuića Bukovica o imenovanju
Stranica 15 TOMISLAVGRAD, 2021.

Marije (Ivan) Karačić iz Crvenica, profesorice njemačkog Izvješće o radu „Gradska športska dvorana“
jezika i književnosti i profesorice povijesti, ravnateljicom Tomislavgrad za 2020.godinu
Osnovne škole fra Mije Čuića Bukovica, na mandat od 4
(četiri) godine. SADRŽAJ
1. Opći podaci
Članak 2.
2. Djelatnost
Sastavni dio ovog Rješenja je Odluka Školskog odbora 3. Upravno Vijeće
Osnovne škole fra Mije Čuića Bukovica, broj: 04/I-38- 4. Sportski kolektivi
213/21 od 26.5.2021. godine, o izboru i imenovanju 5. Sportske i kulturne manifestacije
ravnateljice.
6. Izvješće o radu za 2020.godinu
Članak 3. 7. Financijsko izvješće za 2020.godine

Ovo Rješenje stupa na snagu danom objavljivanja u 1. OPĆI PODACI

„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad“.
Naziv i adresa ustanove:
Broj:01-02-970/21 JAVNA USTANOVA „GRADSKA ŠPORTSKA
Tomislavgrad, 21.7. 2021. godine DVORANA“
Ulica kralja Zvonimira b.b.
PREDSJEDNIK OV
80240 TOMISLAVGRAD
Ilija Papić, ing.tel., v.r.

*** Tel: 0038734354503, F: 034 354 503, M: 063 003 971

Email: info@gsdtomislavgrad.com
Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne Web: gsdtomislavgrad.com
samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene
Žiro račun: 33823022005662017
novine FBiH“, broj: 49/06 i 51/09), članka 61. Statuta
Općine Tomislavgrad („Službeni glasnik Općine JIB: 4281132340009
Tomislavgrad“, broj: 2/99, 2/00, 6/05) i članka 100.
stavak 1. Poslovnika Općinskog vijeća Tomislavgrad O GRADSKOJ SPORTSKOJ DVORANI
(„Službeni glasnik Općine Tomislavgrad“, broj: 2/18 i
1/20), Općinsko vijeće Tomislavgrad na sjednici održanoj
dana 21. srpnja 2021. godine donosi UPRAVA

RAVNATELJ
RJEŠENJE
UPRAVNO VIJEĆE „GRADSKA ŠPORTSKA DVORANA“
o usvajanju Izvješća o radu Javne ustanove
„Gradska športska dvorana“ Tomislavgrad GRADSKA ŠPORTSKA
DJELATNICI
za 2020.godine DVORANA
SPORTSKI SURADNIK
Članak 1.
ZA SPORT I IVICA SUŠILOVIĆ
Usvaja se Izvješće o radu Javne ustanove „Gradska
REKREACIJU
športska dvorana“ Tomislavgrad za 2020.godinu.
DOMAR DRAGO BAGARIĆ
Članak 2. ČISTAČICA MARINA ČURČIĆ

GRADSKA ŠPORTSKA
Izvješće o radu Javne ustanove „Gradska športska VANJSKI SURADNICI
dvorana“ Tomislavgrad za 2020. godinu sastavni je dio DVORANA
ovoga rješenja. KNJIGOVODSTVO IVO DRMIĆ
SPORTSKA
BOŽE BAGARIĆ
Članak 3. REKREACIJA

Ovo rješenje stupa na snagu danom objavljivanja u

„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad“. Javna ustanova „Gradska športska dvorana“ u
Tomislavgradu osnovana je da u svom poslovanju
Broj:01-02-1027/21 pridonosi razvitku sporta, da daje usluge sportskim
Tomislavgrad, 21.7. 2021. godine udrugama, građanima i drugim pravnim subjektima.
PREDSJEDNIK OV Prioritet u korištenju „Gradske športske dvorane“
Ilija Papić, ing.tel., v.r. imaju sportske udruge sa područja općine Tomislavgrad
TOMISLAVGRAD, 2021. Stranica 16

koji se bave dvoranskim sportovima. Gradsku športsku 2. DJELATNOST

dvoranu mogu koristiti i druge sportske udruge, pravna i
fizička lica, kada i ako, ima slobodnih termina. Temeljne djelatnosti Javne ustanove „Gradska
Obaveze Javne ustanove „Gradska športska dvorana“ športska dvorana“ Tomislavgrad su sljedeće:
su; 1. Sportske djelanosti
 Osigurati pristup i korištenje „Gradske športske 2. Kulturne djelatnosti
dvorane“ tijekom navedenog vremena radi treninga, 3. Zabavne djelatnosti
tehničkih priprema, organizacije i održavanja natjecanja 4. Djelatnosti vezane za poboljšanje fizičkog stanja
 Osigurati sve potrebne uvjete za odvijanje gore i raspoloženja
navedenih aktivnosti, sukladno službenim pravilnicima za 5. Iznajmljivanje vlastitih nekretnina
određeni sport. 6. Promidžba (reklama i propaganda)
Obveze sportskih udruga općine Tomislavgrad su:
 Koristiti sportsku dvoranu isključivo u terminu 3. UPRAVNO VIJEĆE
predviđenim Programom „Gradske športske dvorane“
 Zahtjev za izmjenu termina, uz opravdani razlog, Upravno vijeće upravlja radom „Gradske športske
najaviti sedam dana ranije te isti dogovorno riješiti sa dvorane“, donosi Pravilnik o radu i druge opće akte,
rukovodstvom „GŠD“ donosi poslovni i financijski plan, donosi godišnji
 Koristiti športsku dvoranu isključivo uz obračun i poslovne izvještaje te izvršava mnoge druge
nazočnost voditelja programa-trenera, i uz dovoljan broj svakodnevne obaveze i izazove koje pred njih stavlja
sportaša vođenje ove ustanove.
 Osigurati kvalitetan odgojno trenažni rad u Članovi Upravnog vijeća Gradske športske dvorane
natjecanju/obuci su:
 Osigurati redarsku službu i osiguranje utakmice, Bože Radoš, predsjednik Upravnog vijeća
obavijestiti Policijsku upravu Tomislavgrad za održavanje Marin Tadić , član Upravnog vijeća
utakmica Krešimir Jurič, clan Upravnog vijeća
 Osigurati potrebito tehničko osoblje za
odigravanje utakmice 4. SPORTSKI KOLEKTIVI
 Nadoknaditi eventualne troškove nastalih Javna ustanova „Gradska športska dvorana“
šteta na inventaru i oko dvorane, a na temelju procjene Tomislavgrad pružila je usluge sljedećim klubovima:
zajedničkog povjerenstva sportskog kluba i Javne
ustanove „GŠD“. Red. Sportska
Naziv kluba – udruge
Neizvršavanjem navedenih obaveza sportska udruga Br. djelatnost
grubi pravo na korištenje dvorane, subvenciju, a kod težih 1. Rukometni klub „Delminium“ Rukomet
povreda protiv sportske udruge bit će poduzete zakonom 2. Ženski rukometni klub „Delminium“ Rukomet

predviđene mjere. 3. Muški košarkaški klub „Tomislav“ Košarka

4. Ženski košarkaški klub „Tomislav“ Košarka
Ogranzacija i provođenje natjecanja bez prethodne
5. HNK „Tomislav“ Nogomet
suglasnosti nadležne službe bit će fakurirano određenoj
6. Taekwondo klub „Koryo TG“ Taekwondo
sportskoj udruzi. Koristeći odredbe članka 31. Zakona
Bodybuilding
o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine kojim 8. Bodyfitness klub „Adonis“
i fitness
je propisano da proračunski korisnici ne mogu stvarati
obveze, odnosno rashode, ako ti rashodi nisu odobreni u
Iz tablice se može razvidno vidjeti da je sportski sadržaj
okviru iznosa za tog proračunskog korisnika.
i broj korisnika koji koriste usluge „Gradske športske
Radno vrijeme Gradske športske dvorane je od 8:00
dvorane“ dosta bogat i raznolik.
do 22:30h svakim danom uključujući nedjelju i većinu
vjerskih i državnih blagdana. U zimskom razdoblju
zbog povećanja interesa za korištenje usluga Gradske
športske dvorane od strane rekreativaca, radno vrijeme
produžujemo za jedan sat, pa je zimsko radno vrijeme
dvorane od 8:00 do 23:30 h.
Stranica 17 TOMISLAVGRAD, 2021.

5. SPORTSKE I KULTURNE MANIFESTACIJE 6.1. SANACIJA OBJEKTA

5.1. SPORTSKE MANIFESTACIJE Javna ustanova Gradska športska dvorana u

 Lino višebojac Tomislavgradu otvorena je za korisnike 2004. godine.
 Smotra košarke Osnovana je da u svom poslovanju pridonosi razvitku
 Prvenstvo osnovnih škola sa područja općine sporta i da daje usluge sportskim udrugama, građanima i
Tomislavgrad drugim pravnim subjektima.
 Male sportske igre Na objektu svake godine, redovito, radimo servisiranje
 Županijsko sportsko natjecanje za učenike srednjih i popravak sitnih kvarova;
škola Hercegbosanske županije  Ličenje zidova, svlačionica i unutarnjih prostorija
 Tradicionalni Božićni malonogometni turnir  Servisiranje semafora
 Prvenstvo mažoretkinja  Servisiranje protupožarnih aparata
 Mijenjanje tuš baterija, vodokotlića i ostalog
6. IZVJEŠĆE O RADU ZA 2020. GODINU potrošnog materijala
 Sanacija terase
Javna ustanova Gradska športska dvorana
Tomislavgrad obavlja poslove od javnog interesa i 6.1.1. ODRŽAVANJE OBJEKTA PRODUŽUJE
predstavlja jedan od najvažnijih segmenata u pružanju ŽIVOTNI VIJEK
sportskih usluga, kako sportskim kolektivima, tako i U izvješćima iz ranijih godina stalno smo pisai i isticali
građanima općine Tomislavgrad. Ustanovu koriste da je potrebno „pod hitno“ provesti sanaciju na objetku, i
sportski klubovi, rekreativci i članovi fitness centra ovaj ćemo put istaknuti koji su zahvati potrebni;
„GŠD“. Korištenje usluga se naplaćuje po cijenama koje  Sanacija svlačionica
je utvrdilo Upravno vijeće Gradske športske dvorane. Sa  Izmjena prozora
svim korisnicima športske dvorane Ustanova je sklopila  Sanacija parketa
ugovore u kojima su definirane obveze korisnika i  Vanjska fasada
Ustanove, poglavito u pogledu korištenja termina, cijena
i naplata.

7. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2020. GODINU Ju „Gradska športska dvorana“ Tomislavgrad

7.1. OSTVARENI POSLOVNI REZULTATI

U 2020.godini Javna ustanova „Gradska športska dvorana“ Tomislavgrad je ostvarila sljedeće prihode i rashode:

Tablica 1.1. „Ostvareni prihodi za 2020. godinu“

Naziv prihoda Iznos %
Prihodi od rekreacije 9.867,90 7,73
Prihodi of fitnessa
Prihodi od subvencija – proračun
112.100,00 87,86
općine
Prihodi od najma 3.300,00 2,59
Prihodi od kamata 1,98 0,00
Prihodi od povrata akcize za lož
2.321,96 1,82
ulje
UKUPNO: 127.591.48 100,00
TOMISLAVGRAD, 2021. Stranica 18

Tablica 1.2. Ostvareni rashodi u 2020. godini

Rashodi od 01.01. 2020. do 31.12. 2020.godine
Naziv rashoda Iznos %
Neto plaće 37.866,22 29,24
Doprinosi za plaće 24.016,61 18,88
Porez na dohodak 1.589,76 1,30
Topli obrok, regres, Božićnica,otpremnina 12.340,53 7,39
Troškovi lož ulja i goriva 8.647,86 6,80
Troškovi električne energije 8.386,74 7,17
Troškovi telefona, pošte 991,51 0,53
Porezi, naknade, takse i druge dadžbine 946,32 0,70
Ugovori o djelu,nadzorni odbor 5.098,60 5,70
Komunalne usluge 2.073,48 2,27
Troškovi računovodstvenih usluga 3.000,00 2,34
Amortizacija 7.368,36 5,55
Bankarske naknade 1.177,73 0,83
Troškovi režijskog materijala 2.262,54 3,28
Troškovi sitnog inventara 6.547,26 3,26
Dnevnice za službena putovanja i putni troškovi 901,35 1,55
Troškovi usluga tekućeg održavanja 1.928,10 0,10
Kamate 1.080,91 1,23
Ostali troškovi 2.736,53 1,88
Ukupno 128.960,41 100,00

Ukupno prihodi: 127.591,48 KM

Ukupno rashodi: 128.960,41 KM
Gubitak u 2020 godini iznosi 1.368,93KM

OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA NA DAN 31.12.2020.GODINE (ANALITIČKI)

NAZIV DOBAVLJAČA IZNOS

JP Elektroprivreda Hz HbDd. 3.391,50
Javno Komunalno Poduzeće d.o.o. 25.371,32
Eronet 9,36
Protok 478,75
Radio Tomislavgrad J.P. 300,00
Agroplast 368,29
HT J.P. d.d. 64,86
Alfaplast d.o.o. 797,13
Mozaic 291,00
Ps Produkcija d.o.o. 2.144,00
Stolarija Kraljević d.o.o. 526,50
Financ d.o.o. 244,59
Efekt d.o.o. 970,00
Bilanca Rač. Servis 292,50
Papić d.o.o. 2.509,20
Mata d.o.o.
Delta Security 3.729,00
UKUPNO 41.488,00
Stranica 19
POTRAŽIVANJA OD KUPACA NA DAN 31.12. 2020.GODINE (ANALITIČKI)
NAZIV KUPCA
Taekwondo Koryo
My life fitness fit
UKUPNO :
***
Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne
samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene
novine FBiH“, broj: 49/06 i 51/09), članka 61. Statuta
Općine Tomislavgrad („Službeni glasnik Općine
Tomislavgrad“, broj: 2/99, 2/00, 6/05) i članka 100.
stavak 1. Poslovnika Općinskog vijeća Tomislavgrad
(„Službeni glasnik Općine Tomislavgrad“, broj: 2/18 i
1/20), Općinsko vijeće Tomislavgrad na sjednici održanoj
dana 21. srpnja 2021. godine donosi
RJEŠENJE
o usvajanju Izvješća o radu Javne ustanove
Dječji vrtić Tomislavgrad za 2020.godinu
Članak 1.
Usvaja se Izvješće o radu Javne ustanove Dječji vrtić
Tomislavgrad za 2020.godinu.
Članak 2.
Izvješće o radu Javne ustanove Dječji vrtić
Tomislavgrad za 2020. godinu sastavni je dio ovoga
rješenja.
Članak 3.
Ovo rješenje stupa na snagu danom objavljivanja u
„Službenom glasniku Općine Tomislavgrad“.
Broj:01-02-1149/21
Tomislavgrad, 21.7. 2021. godine
PREDSJEDNIK OV
Ilija Papić, ing.tel., v.r.
***
Upravno vijeće Dječjeg vrtića Tomislavgrad, na
sjednici održanoj 14.07.2021. g usvojilo je:
IZVJEŠĆE O RADU DJEČJEG VRTIĆA
TOMISLAVGRAD ZA 2020. GODINU
TOMISLAVGRAD, 2021.
IZNOS
696,50
4.520,00
5.216,50
USTROJSTVO RADA
Dječji vrtić Tomislavgrad je ustanova za odgoj i
obrazovanje djece predškolske dobi, starosti od jedne
godine do polaska u školu. Predškolski odgoj ostvaruje
se sukladno razvojnim osobinama djece te socijalnim,
kulturnim, vjerskim i drugim potrebama roditelja korisnika
usluga. Vrtić je javna ustanova koja svoju djelatnost
obavlja kao javnu službu te je kao takva dostupna svakom
djetetu bez obzira na vjersku, nacionalnu i svaku drugu
pripadnost. U vrtiću ne smije biti diskriminacije ni po
kojem osnovu.
Program odgojno – obrazovnog rada u vrtiću obuhvaća
programe odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, njege,
prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju sukladno
Zakonu i Godišnjem planu i programu rada ove odgojno
obrazovne ustanove.
Osnivač i vlasnik Dječjeg vrtića je Općinsko vijeće
općine Tomislavgrad .
Pedagoška godina, programi, skupine
Predškolski odgoj je dio sustava odgoja i obrazovanja
gdje se program odgojno – obrazovnog rada provodi
tijekom pedagoške godine koja traje od 01. rujna do 31.
kolovoza iduće godine. Ove godine kao i prethodnih nismo
bili u mogućnosti zadovoljiti izražene potrebe roditelja za
uključivanjem djeteta u vrtić . Trenutno imamo preko 90
zahtjeva za smještaj djece. Usluge vrtića u devet mjeseci
rada prosječno je koristilo 82 djece.
U vrtiću se provodi primarni 10 – satni program koji
utvrđuje obujam i sadržaj odgojno – obrazovnog rada,
metodologiju i didaktičko metodičke upute za odgojitelje.
Osim primarnog programa u vrtiću se već godinama
provodi specijalizirani razvojni program početnog učenja
engleskog jezika s djecom vrtićkog uzrasta ( od 3 godine
do polaska u školu)
Specijalizirani razvojni programi su u funkciji
zadovoljavanja posebnih interesa i sklonosti djece.
Program engleskog jezika s djecom vodi prof. engleskog
jezika radeći kao vanjski suradnik. Engleski jezik provodi
se dva puta tjedno u trajanju od po 30 minuta u svakoj
odgojnoj skupini a financiraju ga roditelji korisnici
usluga. Program je primjeren uzrastu i psiho – fizičkim
osobinama djece.
Odgojno – obrazovni rad provodi se s djecom koja su
TOMISLAVGRAD, 2021.
raspoređena u 4 mješovite odgojne skupine. To su:
STARIJA JASLIČKA SKUPINA „ Pčelice“( djeca od
1-3 godine)
SKUPINA „ Leptirići“( 1 – 3 godine) rad se odvija u
unajmljenom prostoru
SREDNJA SKUPINA „ Zvončići“ ( navršene 3 do 4,5
godine)
STARIJA SKUPINA „ Iskrice“ ( 4,5 do 6 godina)
Nakon navršene tri godine starosti djecu premještamo
u višu skupinu ukoliko je to moguće zbog popunjenosti
kapaciteta. Ukoliko je viša skupina prebukirana ona
ostaju u istoj dok se ne stvore uvjeti, što ne predstavlja
nikakvu „štetu“ za dijete u smislu njegovog psiho –
fizičkog razvoja. Nadam se da će proširenjem kapaciteta
ovaj prelazak biti riješen.
Radno vrijeme vrtića
Radno vrijeme vrtića usklađeno je s potrebama većine
roditelja korisnika naših usluga. Vrtić radi pet dana u tjednu,
od ponedjeljka do petka , u vremenu od 6,30 do 17,00 h.
Neposredan rad odgojitelja s djecom je 5,5 sati. Ostatak
do punog radnog vremena odgojitelj treba realizirati kroz
izradu priprema za rad, stručno usavršavanje, uređenje
interijera, pripremanje svečanosti povodom blagdana,
roditeljske sastanke , stručno usavršavanje, suradnju s
roditeljima i slično. Odgojiteljice i medicinske sestre u
neposrednom odgojno – obrazovnom radu s djecom rade
u dvije smjene , od 6,30 do 12,00 i od 10,00 do 15,30
odnosno od 11,00 do 17,00 h, naizmjenično tjedno. U
vrijeme ručka i pripreme za spavanje od 10,00 do 12,00
h u skupini su dvije odgojiteljice . Ručak traje od 11,15
do 11,45 h. Nakon toga su pripreme za dnevni odmor
koji traje do 14,15 h. Budući da vrtić radi do 17,00 h
odgojiteljica koja taj tjedan radi u navedenom vremenu ,
umjesto u 10,00 dolazi na smjenu u 11,00 h.
Svi zaposlenici uklapaju se u 40 – satno radno vrijeme
po rasporedu koji odgovara prirodi posla i potrebama
Vrtića.
U vrtiću je na dan pisanja ovog Izvješća uposleno 14
djelatnica:
- Odgojiteljice ……………………………. 6
- Med.sestre u jaslicama …………… 2
- Kuharica ………………………………….. 1
- Servirka …………………………………… 1
- Spremačice …………………………….. 2
- Admin.računov.djelatnica ……… 1
- Ravnateljica …………………………… 1
MATERIJALNI UVJETI RADA
Osim gore navedenih redovito uposlenih djelatnica u
vrtiću se tijekom godine javlja potreba za upošljavanjem
po ugovoru o djelu u slučajevima kada netko koristi
bolovanje , godišnji odmor i slično pa je zbog prirode
posla nužno naći zamjenu što predstavlja značajan
financijski izdatak. Vrtić se financira sredstvima iz
proračuna i od uplata roditelja korisnika usluga. Uplate se
vrše putem banke na transakcijski račun Vrtića.
Smatram da vrtić treba staviti na riznično poslovanje.
Stranica 20
U tom slučaju roditelji bi sredstva uplaćivali u općinski
proračun do 15-og u mjesecu za tekući mjesec.
PROSTOR, OPREMA, TEKUĆE ODRŽAVANJE
Dječji vrtić trenutno raspolaže unutarnjim prostorom
od 600 m kvadratnih kao i ograđenim dvorištem koje će
nakon završetka radova na zgradi vrtića biti adekvatno
uređeno i opremljeno primjerenim sadržajima. Bez obzira
na starost objekta učestale su intervencije na njegovom
održavanju. U 2020. godini u sanitarnom čvoru starije
odgojne skupine mijenjali smo keramičke pločice jer su
postojeće otpadale. Servisirali smo radijatore, mijenjali
sanitarije, premještali brojilo iz starog objekta u novi,
vršili doradu električnih instalacija (nije bila instalirana
adekvatna3-fazna struja), mijenjali zaštitne rešetke na
neonskim svjetlima, rolete na prozorima u dječjim sobama,
razbijena stakla, redovito servisirali protupožarne aparate,
električne aparate i ostalo. Prethodno sam spomenula
da vrtić za svoje potrebe koristi unajmljeni prostor u
privatnom objektu. Najam prostora plaća Osnivač 500,00
KM mjesečno dok ostale troškove plaća Vrtić sredstvima
ostvarenim od uplata roditelja korisnika usluga.
Financijsko praćenje poslovanja:
U financijskom poslovanju vrtića prate se troškovi,
sredstva trošimo racionalno vodeći računa da zadovoljimo
dječje potrebe u okviru naših mogućnosti. Zbog korone je
učestala dezinfekcija boravišnog prostora, uzorkovanje
hrane , namirnica i ostalog u skladu s preporukama
Zavoda za javno zdravstvo. Svaka tri mjeseca ovlaštene
službe provode gore navedene mjere kako bismo zaštitili
zdravlje djece i stvorili optimalne uvjete za njihov boravak
u vrtiću.
Poznato vam je da je zbog pandemije , po nalogu
tadašnje Vlade HBŽ , od 13.03. do 01. lipnja 2020. vrtić
prekinuo rad što se odrazilo na prihod koji je znatno
manji u odnosu na 2019. godinu.
U navedenom periodu nije bilo rada s djecom ali smo
obavljali različite administrativne poslove, poslove
vezane rokom: razna izvješća, obračune, statističke
poslove, računovodstvene itd. Djelatnici vrtića su izvršili
generalno čišćenje i dezinfekciju kako igračaka tako i
opreme i namještaja. Prije dolaska djece u vrtić ponovno
je izvršena dezinfekcija objekta.
U svezi sa nastalim stanjem donesena je odluka od
strane Osnivača da za mjesec ožujak roditelji budu
oslobođeni plaćanja obaveza za boravak djece u vrtiću.
Budući da je većina roditelja bila izmirila svoje obveze
za navedeni mjesec odlučeno je da te uplate prebacimo
za mjesec lipanj. Roditeljima koji su u međuvremenu
ispisali djecu iz vrtića sredstva su vraćena.
SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ ,
ZDRAVLJE DJECE
Očuvanje zdravlja djece i skrb za tjelesni rast i
razvoj temeljna je zadaća svake predškolske ustanove.
Iskrena i otvorena razmjena informacija i zapažanja
o aktualnom djetetovom tjelesnom i psihičkom rastu,
Stranica 21
razvoju i potrebama obveza je odgojitelja i roditelja.
Posebno je važno informiranje o uočenim promjenama
ili odstupanjima u općem uobičajenom stanju djeteta.
Roditelji djece u jaslicama obvezni su za svoje dijete
redovito donositi rezervnu odjeću, pelene , kreme, vlažne
maramice. Hranu i ostalo osigurava Vrtić. Za djecu mlađe
vrtićke dobi potrebno je donijeti rezervnu odjeću za
slučaj potrebe.
Dijete kod kojeg se kod kuće primijete simptomi bolesti
roditelj ne treba dovoditi u vrtić a ukoliko se tijekom
boravka u vrtiću primijete simptomi razbolijevanja
pozivamo roditelja da preuzme i dalje zbrine dijete iz
razloga ugroze ostale djece i i samog djeteta.
Ukoliko je djetetu propisana privremena terapija
lijekovima ono treba ostati kod kuće gdje će terapiju
provoditi roditelj dok bolest traje. Odgojiteljica ne smije
davati djetetu nikakve lijekove koje bi donio roditelj(
antibiotike, lijekove za skidanje temperature i slično).
Specifična je i teška bila ova godina po pitanju
očuvanja zdravlja djece u vrtiću. Da bismo sačuvali i
zaštitili djecu posebna se briga vodi o higijeni prostora
u kojem borave , higijeni hrane, posteljine igračaka i
ostalog. Kada je nakon prvog vala pandemije vrtić počeo
raditi djeci smo prilikom dolaska svakodnevno mjerili
temperaturu ,evidentirali i bili obvezni dati na uvid
sanitarnoj inspekciji .
Bitne zadaće u radu s djecom i skrbi za njihovo zdravlje
pripadaju zdravoj prehrani u vrtiću i roditeljskom domu.
Djeca u vrtiću dobivaju tri svježe pripremljena obroka,
doručak, ručak i užinu. Djeci koja borave do 17,00 h
osiguran je jedan obrok ukoliko ona to žele. Sve namirnice
nabavljamo od dobavljača postupkom Javne nabave.
Higijenu i ispravnost namirnica kao i uzoraka hrane
prati ovlašteni županijski veterinarski zavod i mjerodavna
sanitarna inspekcija. Jelovnik sastavljaju kuharice u
dogovoru s rukovodstvom vrtića a uključeni su i roditelji
djece svojim savjetima, prijedlozima i primjedbama.
Rado prihvaćamo savjete struke o zastupljenosti raznih
vrsta namirnica , sezonskog voća i povrća te izbacivanju
konzervirane hrane, raznih salama i slatkiša.
Prilikom upisa u vrtić roditelj je obvezan dostaviti
potvrdu o zdravstvenom stanju djeteta izdanu od
mjerodavne službe Doma zdravlja. Zbog sigurnosti i
zdravlja djece svi djelatnici vrtića obvezni su obavljati
sanitarne preglede godišnje a zaposlenice koje rade u
kuhinji svakih 6 mjeseci. Odgojiteljice u vrtiću tijekom
boravka s djecom prate njihovo stanje i ukoliko uoče
bilo kakve promjene na djetetu tipa temperature i slično
pozivaju roditelje čija je obveza odazvati se svakom
pozivu i dijete u što kraćem roku izvesti iz vrtića.
Roditelji često dovode bolesnu djecu ili dijete koje
je nakon bolesti nedovoljno izliječeno. Bolest se brzo
prenosi na ostalu djecu što stvara zatvoreni krug, netko
ozdravi netko se razboli. Posebno je osjetljiva jaslička
populacija kod koje još nije dovoljno razvijen imunitet
te je podložnija bolestima. Pobol se znatno smanjuje
odrastanjem djece tako da u vrtićkim skupinama djeca
puno rjeđe obolijevaju. Uglavnom su to poboli od
respiratornih infekata.
TOMISLAVGRAD, 2021.
HIGIJENSKO ODRŽAVANJE VRTIĆA
Jedan od najvažnijih čimbenika za zdravlje djece
u vrtiću je higijena prostora, namirnica, pripremljene
hrane i osoba koje sudjeluju u procesu pripremanja kao i
cjelokupnog prostora u kojem borave djeca i zaposlenici
vrtića. U vrtiću se redovito provodi dezinfekcija i čišćenje
kako objekta tako opreme, igračaka itd. U skupinama se
nakon odlaska djece prostor čisti i dezinficira sredstvima
koja su za to predviđena. U dječjim toaletima koriste se
papirni ubrusi kao i tečni sapun. Posteljina se redovito
presvlači i pere. Kod djece se u procesu odgojno –
obrazovnog rada stvaraju i razvijaju kulturno – higijenske
navike pranja ruku prije jela kao i nakon upotrebe toaleta.
Hrana se priprema i konzumira neposredno nakon
pripremanja , nema potrebe za čuvanjem i odlaganjem
pripremljenih obroka. Namirnice nabavljamo tjedno,
nema stvaranja zaliha niti njihovog dugotrajnog
skladištenja. Osjetljivi proizvodi se propisno čuvaju u
hladnjaku i zamrzivaču .
SURADNJA S RODITELJIMA
Zbog pandemije izazvane korona virusom suradnja
s roditeljima odvijala se uglavnom kratkim kontaktom
prilikom dovođenja i odvođenja djece, putem oglasne
ploče pa čak i telefonom. Iz sigurnosnih razloga nije
bilo roditeljskih sastanaka i neće ih biti do daljnjega.
Budući da suradnju s roditeljima nije dovoljno svesti na
informativne roditeljske sastanke i prigodna druženja,
valja planirati mogućnost boravka roditelja u skupini
i sudjelovanje u programu, raznolikost oblika i načina
informiranja roditelja, davanja povratnih informacija
o djetetovom razvoju , nadam se da ćemo u narednoj
pedagoškoj godini uspjeti ostvariti drugačiji vid suradnje,
naravno ukoliko epidemiološka situacija bude povoljna.
STRUČNO TIJELO U VRTIĆU
Stručno tijelo u vrtiću je Vijeće odgojitelja. Čine
ga odgojiteljice i medicinske sestre u neposrednom
odgojno – obrazovnom radu i ravnateljica vrtića koja
je ujedno i predsjednica Stručnog vijeća. Ravnateljica
zakazuje i vodi sjednice koje se održavaju po potrebi.
Zbog epidemioloških mjera nastojali smo se što manje
okupljati pa smo se više dogovarali u dječjim sobama,
sa svakim pojedinačno. Stručno vijeće obavlja slijedeće
poslove:
- Prati i analizira organiziranje i realizaciju programa
odgojno – obrazovnog rada
- Donosi Program stručnog usavršavanja stručnih
djelatnika
- Razmatra i utvrđuje prijedlog Godišnjeg programa
rada
- Osniva, prati i analizira rad drugih stručnih tijela
(povjerenstava, odbora itd)
- Nominira predstavnika Stručnog vijeća za Upravno
vijeće dječjeg vrtića
- Predlaže i prati realiziranje suradnje s roditeljima i
lokalnom zajednicom
- Raspoređuje djecu i određuje broj djece u skupinama
TOMISLAVGRAD, 2021.
- Organiziraju i prate cjelokupan proces odgojno –
obrazovnog rada u vrtiću
OBILJEŽAVANJE BLAGDANA U VRTIĆU
Sukladno Godišnjem planu i programu rada u vrtiću se
planiraju i održavaju razne svečanosti, obilježavaju važni
blagdani i datumi. U ovoj godini to nije bilo moguće zbog
pandemije pa su planirane sadržaje iz programa odgojno
– obrazovnog rada odgojiteljice provodile interno.U
vrtiću se inače obilježavaju dolje navedeni blagdani:
- „ Dani kruha „
- „ Sveti Nikola „
- „ Božićni blagdani“
- „Valentinovo“
- „ Pokladne svečanosti“
- „ Uskrs“
- „ Majčin dan“ i „ Oproštaj od predškolaca“- što
je ujedno i završna svečanost.
Povodom Svetog Nikole i ove godine djeca su dobila
paketiće koje im je darovala općina Tomislavgrad.
Povodom odlaska predškolaca iz vrtića odgojiteljice
su pozvale djecu predškolce da dođu pojedinačno preuzeti
svoje „diplome“ i radove koje su napravili u vrtiću
tijekom godine i na taj način se oprostile s njima.
SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM
Svi djelatnici u procesu odgojno – obrazovnog rada u
vrtiću surađuju s raznim osobama iz različitih ustanova,
poduzeća , trgovina, udruga i s drugim subjektima kako
bi ostvarili svoje radne obaveze. U tekstu koji slijedi
navedene su neke suradnje:
institucije i ustanove koje su nam srodne po djelatnosti
koju obavljamo pa s njima ostvarujemo jednu posebnu
suradnju kao što je suradnja sa Centrom za odgoj i
obrazovanje djece i mladeži s poteškoćama u razvoju „
Nova Nada“.
Suradnja vrtića s Centrom očituje se i kroz pružanje
mogućnosti rada njihovim štićenicima u vrtiću. U ovom
izvještajnom periodu to nije bilo moguće zbog preporuka
Zavoda za javno zdravstvo ( da što manje osoba dolazi u
vrtić, posebno da ne borave oni koji to ne moraju)
Suradnja s vrtićima u Hercegbosanskoj i ostalim
županijama
Suradnja sa školama na području naše općine
Suradnja sa centrom za socijalnu skrb
Suradnja s kulturno informativnim centrom
Suradnja s Domom zdravlja Tomislavgrad
Suradnja s Ministarstvom prosvjete HBŽ
Suradnja s FRAMOM
Suradnja s tomislavgradskim mažoretkinjama
Suradnja s Osnivačem
Suradnja s FPMOZ – Mostar – studenti iz
Tomislavgrada koji studiraju predškolski odgoj na ovom
fakultetu redovito obavljaju pedagošku praksu u našem
vrtiću.
Suradnja s raznim subjektima koje djeca posjećuju
tijekom pedagoške godine.
Stranica 22
FINANCIJSKO IZVJEŠĆE DJEČJEG VRTIĆA
ZA PERIOD OD 01.01.2020. DO 30.12. 2020.
Dječji vrtić se financira iz proračuna općine
Tomislavgrad i od uplata roditelja korisnika usluga (to
su tzv. vlastita sredstva). Proračunska sredstva vrtiću
se isplaćuju obročno mjesečno u 12 rata. Sredstva za
boravak djece u vrtiću roditelji uplaćuju putem banke na
tekući račun JU Dječji vrtić.
Cijena boravka djeteta u vrtiću iznosi:
Jaslice …………………………………. 168,00 KM
Vrtićke …………………… 145,00 KM + 10,00 KM
za poseban program ranog učenja engleskog jezika tako
da ukupna uplata iznosi 155,00 KM. Od iznosa koji se
uplati za engleski jezik financiramo profesora i ostalo
potrebno za provedbu programa.
Roditelj koji koristi usluge vrtića za dvoje i više djece
ostvaruju pravo na popust u iznosu od 20% za drugo a
50 % za treće dijete.
Ukoliko je dijete bolesno i ne koristi usluge vrtića
mjesec dana , uplata se umanjuje 20 % za taj mjesec
uz liječničku potvrdu o bolesti djeteta. Djetetu koje tek
kreće u vrtić cijena se obračunava od dana polaska do
kraja tekućeg mjeseca. Roditelji su oslobođeni plaćanja za
vrijeme kolektivnog godišnjeg odmora djelatnika vrtića.
U svim drugim slučajevima roditelji plaćaju punu cijenu
za boravak djeteta bez obzira na broj dana provedenih u
vrtiću.
Već sam navela da su roditelji bili oslobođeni plaćanja
vrtića za ožujak 2020. Onim roditeljima koji su uplatili
vrtić prije saznanja za odluku sredstva su prebačena
na ime uplate za 6. mjesec, a roditeljima koji su u
međuvremenu ispisali dijete iz vrtića uplate su vraćene na
njihove račune. Zbog pauze od 2,5 mjeseca od roditelja
korisnika usluga u 2020. godini naplaćeno je 126.894,40
KM dok je iz općinskog proračuna prebačen iznos od
220.000,00 KM.
Prosjek broja djece koja su koristila usluge vrtića u
9 mjeseci rada je 82.
Stranica 23 TOMISLAVGRAD, 2021.

TABELARNI PRIKAZ FINANCIJSKOG POSLOVANJA ZA 2020. GODINU

PRIHOD: 2019. godina 2020. godina

1. VLASTITA SREDSTVA 147.019,80 KM 126.894,40 KM
2. SREDSTVA IZ PRORAČUNA 166.050,60 204.599,20
SREDSTVA IZ PRORAČUNA za jednokratne
3. pomoći za liječenje, pomoći za smrt čl. uže
8.729,40 9.400,80
obitelji

SREDSTVA IZ PRORAČUNA ZA NAJAM

4. 1.750,00 6.000,00
PROSTORA
REFUNDIRANA SREDSTVA ZZZ- bolovanja
5. --------------------- 9.783,29
preko 42 dana
6. POVRAT AKCIZA ZA LOŽ ULJE 2.447,55 3.061,35
UKUPAN PRIHOD 325.997,35 KM 359.739,04 KM

RASHODI: 2019. GODINA 2020. GODINA

1. BRUTO PLAĆE DJELATNIKA 193.237,90 KM 233.706,92 KM-
2. OSTALI DOPRINOSI 2.580,64 2.893,38
3. TROŠKOVI PRIJEVOZA NAPOSAO 2.453,00 5.131,00
4. TOPLI OBROK 21.272,50 22.406,00
DNEVNICE ZA RAD UPRAVNOG VIJEĆA I 1.170,00
5. 631,00
OSTALE DNEVNICE 188,00-ostale
6. REGRES 4.950,00 5.640,00
7. NAKNADA ZA RAD UPRAVNOG VIJEĆA 1.851,84 3.356,46
UGOVOR O DJELU- odgojiteljice koje su
8. radile u skupinama i ostalo (zamjene za odsutne 19.853,77 17.718,14
zaposlenice)
OSTALA DAVANJA- jednokratne pomoći za
9. 13.529,57 9.400,80
liječenje i slučajeve smrti člana obitelji
10. IZDATCI ZA EL. ENERGIJU – zgrada vrtića 3.567,53 2.400,73
IZDATCI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU –
11. -------------- 3.689,40
unajmljeni prostor
12. IZDATCI ZA KOMUNALNE USLUGE 2.242,80 2.124,13
13. TEL. i POŠTANSKE USLUGE 893,71 985,00
14. HRANA I SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE 30.550,00 26.170,09
15. DIDAKTIKA I ADMINISTRA. MATERIJAL 5.028,80 1.813,15
16. OSTALO 4.059,27 120,00
17. IZDATCI ZA GORIVO I PLIN 9.083,88 8.864,42
18. TEKUĆE ODRŽAVANJE OBJEKTA 2.349,17 3.402,05
19. BANKARSKE USLUGE 1.235,30 1.190,64
20. ANALIZA I UZORKOVANJE NAMIRNICA 93,60 115,83
21. OSIGURANJE DJECE 540,00 470,00
22. STRUČNO USAVRŠAVANJE ------------- 120,00
IZDATCI RAČUNOVODSTVENIH I
23. 190,00 190,00
REVIZORSKIH USLUGA
NAJAM POSLOVNOG PROSTORA ZA
24. 1.750,00 6.000,00
ODG:SKUPINU
25. SIST.I SANITARNI PREGLED 130,00 910,00
26. RADNA ODJEĆA ZA UPOSLENE ----------------- 671,00
27. USLUGE MEDIJA 570,00 ---------------
TOMISLAVGRAD, 2021. Stranica 24

TROŠKOVI JAVNOG BILJEŽNIKA-

28. ---------------- 304,00
registracija
29. SUDSKA OVRHA- zatezne kamate ------------------ 11.154,68
POVRAT SREDSTAVA RODITELJIMA ZA
30. ------------------- 1.353,00
3. MJESEC
31. DEZ. SREDSTVA, TOPL. OSTALO --------------------- 494,51
UKUPAN RASHOD 322.645,24 KM 374.349,21

Iz gore navedenog vidljivo je da je ova godina okončana viškom rashoda nad prihodima u iznosu 14.683,24 KM.
Nadam se da ćemo tijekom tekuće godine izmiriti dug i godinu okončati pozitivno.

Izvješće sačinila ravnateljica vrtića:

Ljiljana Dilber
Predsjednik Upravnog vijeća:

BROJ: 70 /21
Tomislavgrad, dana 14.07. 2021.
Stranica 25
AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA
Na temelju članka 15. Zakona o načelima lokalne
samouprave („Službene novine FBiH“, br.49/06,51/09)
članka 62. Statuta općine Tomislavgrad («Službeni
glasnik općine Tomislavgrad» br.2/99, 2/00, 6/05),
općinski načelnik donosi
ZAKLJUČAK
I
Odobrava se prijenos sredstava u iznosu od 100,00
KM, Mariu Vasilj iz Međugorja, za pripremu knjige
Međugorje-Svjedoci prvih dana.
II
Sredstva iz točke I, isplatit će se iz proračunskih
sredstava općine Tomislavgrad za 2021. godinu,
ekonomski kod- 614239-Grantovi za izdavanje
knjiga-u korist računa Maria Vasilj na ISP banci broj:
1544029977609065.
III
Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja ,a
objavit će se u Službenom glasniku općine Tomislavgrad.
Broj: 02-11-1056/21
Tomislavgrad, 06.07.2021. godine
OPĆINSKI NAČELNIK
Ivan Buntić,mag.ing.agr./mag.oec., v.r.
***
Na temelju članka 15. Zakona o načelima lokalne
samouprave u FBiH („Službene novine FBiH“, br.49/06 i
51/09) članka 62. Statuta općine Tomislavgrad («Službeni
glasnik općine Tomislavgrad» br.2/99,2/00 i 6/05),
općinski načelnik donosi
ZAKLJUČAK
I Ivan Buntić, mag.ing.agr./mag.oec., v.r.
Odobrava se prijenos sredstava u iznosu 200,00
KM, Nadbiskupskom sjemeništu Petar Barbarić, kao
financijska pomoć za projekt “ Glazbeno-scensko
djelo o Petru Barbariću“.
II
Sredstva iz točke I, isplatit će se iz proračunskih
sredstava općine Tomislavgrad za 2021. godinu,
ekonomski kod- 999999- Tekuća pričuva- u korist
računa Nadbiskupskog sjemeništa na Raiffeisen banci
broj: 1610550017150020.
TOMISLAVGRAD, 2021.
III
Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja ,a
objavit će se u Službenom glasniku općine Tomislavgrad.
Broj: 02-11-873/21
Tomislavgrad, 21.06.2021. godine
OPĆINSKI NAČELNIK
Ivan Buntić, mag.ing.agr./mag.oec., v.r.
***
Na temelju članka 15. Zakona o načelima lokalne
samouprave u FBiH („Službene novine FBiH“, br.49/06 i
51/09) članka 62. Statuta općine Tomislavgrad («Službeni
glasnik općine Tomislavgrad» br.2/99, 2/00 i 6/05),
općinski načelnik donosi
ZAKLJUČAK
I
Odobrava se prijenos sredstava u iznosu 150,00 KM,
Planinarskom društvu Zavelim, Roško Polje, kao
financijska potpora u organizaciji uspona „Zavelim
2021“.
II
Sredstva iz točke I, isplatit će se iz proračunskih
sredstava općine Tomislavgrad za 2021. godinu,
ekonomski kod- 999999- Tekuća pričuva- u korist
računa Planinarsko ekološkog društva Zavelim-Roško
Polje na UniCredit banci broj: 3382302263255658.
III
Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja ,a
objavit će se u Službenom glasniku općine Tomislavgrad.
Broj: 02-11-964/21
Tomislavgrad, 21.06.2021. godine
OPĆINSKI NAČELNIK
***
Na temelju članka 15. Zakona o načelima lokalne
samouprave u FBiH („Službene novine FBiH“, br.49/06 i
51/09) članka 62. Statuta općine Tomislavgrad («Službeni
glasnik općine Tomislavgrad» br.2/99,2/00 i 6/05),
općinski načelnik donosi
ZAKLJUČAK
I
Odobrava se prijenos sredstava u iznosu 300,00 KM,
Udruzi veterana 2. Bojne vojne policije DR HVOHB,
kao financijska pomoć njihovu radu.
TOMISLAVGRAD, 2021. Stranica 26

II

Sredstva iz točke I, isplatit će se iz proračunskih

sredstava općine Tomislavgrad za 2021. godinu,
ekonomski kod- 999999- Tekuća pričuva- u korist
računa Udruge veterana na UniCredit banci broj:
3382302273645425.

III

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja,a

objavit će se u Službenom glasniku općine Tomislavgrad.

Broj: 02-11-778/21
Tomislavgrad, 21.06.2021. godine

OPĆINSKI NAČELNIK
Ivan Buntić, mag.ing.agr./mag.oec., v.r.

***

Na temelju članka 15. Zakona o načelima lokalne

samouprave u FBiH („Službene novine FBiH“, br.49/06 i
51/09) članka 62. Statuta općine Tomislavgrad («Službeni
glasnik općine Tomislavgrad» br.2/99, 2/00 i 6/05),
općinski načelnik donosi

ZAKLJUČAK

Odobrava se prijenos sredstava u iznosu 200,00 KM,

Udruzi 3. Bojne brigade Rama i branitelja Uzdola,
Rama, kao financijska pomoć organizaciji obljetnice
Dana bojne kao i sjećanja na 134 žrtve Domovinskog
rata.

II

Sredstva iz točke I, isplatit će se iz proračunskih

sredstava općine Tomislavgrad za 2021. godinu,
ekonomski kod- 999999- Tekuća pričuva- u korist
računa Udruge 3. Bojne brigade Rama i branitelja
Uzdola na UniCredit banci broj: 3382102261251842.

III

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja ,a

objavit će se u Službenom glasniku općine Tomislavgrad.

Broj: 02-11-756/21
Tomislavgrad, 21.06.2021. godine

OPĆINSKI NAČELNIK
Ivan Buntić, mag.ing.agr./mag.oec., v.r.

***
 PROSTORNI PLAN
OPĆINE TOMISLAVGRAD

za razdoblje od 2017. do 2037. godine

~ PROSTORNA OSNOVA ~
Knjiga A - Tekstualni dio

Mostar, srpanj 2021.g.

 PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD
za razdoblje 2017. - 2037 godine

PROSTORNA OSNOVA
Naručitelj OPĆINA TOMISLAVGRAD
(Nositelj pripreme plana): Mijata Tomića 108, Tomislavgrad
tel.: + 387 34 3556 400, fax: + 387 34 356 444
web: www. www.tomislavgrad.gov.ba
e-mail: opcina.tg@tel.net.ba

____________________________________ (m.p.)
Ivan Buntić, mag.ing.agr.
Načelnik:
NOSITELJ IZRADE PLANA
GRUPA PONUĐAČA

Poduzeće za prostorno i urbanističko planiranje,

projektiranje i konzalting
dr. Ante Starčevića 3, Mostar
tel.: +387 36 397 400; fax: +387 36 397 410
web: www.ecoplan.ba; e-mail: ecoplan@ecoplan.ba

Bišće Polje b.b., Mostar

Tel.: +387 36 312 930; fax: +387 36 324 874
web. alfatherm.com, e-mail: alfatherm@alfatherm.com

Predstavnik grupe ponuđača: ______________________________________ (m.p.)

Marko Puljić, bacc.oecc.

Br. ugovora: I-307-497/19 Datum: srpanj 2021. g.

 PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD
za razdoblje 2017. - 2037 godine

PROSTORNA OSNOVA

ODGOVORNI PLANER:

______________________________________
dr.sc. Borislav Puljić, dipl.ing.arh.

PROSTORNI PLANERI I SURADNICI:

Anđelka Vojvodić, dipl.ing.građ.

Danijela Mandić, dip.ing.građ.
Mirela Šetka Prlić, dipl.ing.građ.
Marija Rakić, dipl.ing.arh.
Nikolina Azinović, dipl.ing.arh.
Marina Jeličić, dipl.ing.građ.
Tihomir Pehar, dipl.ing.arh.
Marko Puljić, bacc.oecc.
Renata Pehar, dipl.oecc.
Ivan Antunović, dipl.ing.geol.
Fahro Belko, dipl.ing.polj.
Mijo Terkeš, dipl.ing.el.
A/ TEKSTULANI DIO

1 . UVOD ................................................................................................................................................... 4
OPĆE NAPOMENE ......................................................................................................................... 4
METODOLOGIJA IZRADE PLANA .................................................................................................... 5
2 . IZVORI ZA FORMIRANJE PROSTORNE OSNOVE ..................................................................................... 6
ZAKONSKA REGULATIVA ............................................................................................................... 6
KARTOGRAFSKE PODLOGE I SNIMCI .............................................................................................. 9
OSTALA DOKUMENTACIJA KORIŠTENA U IZRADI PLANA ............................................................... 9
PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA ................................................................................... 10
3 . SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA ............................................................................................................ 16
PRIRODNI UVJETI......................................................................................................................... 16
3.1.1. GRANICA OBUHVATA.............................................................................................................. 16
3.1.2. TERITORIJALNA PRIPADNOST I GEOPROMETNI POLOŽAJ....................................................... 16
3.1.3. PROSTORNE KARAKTERISTIKE................................................................................................. 17
Reljef ................................................................................................................................................. 17
Geološka građa terena ...................................................................................................................... 21
Inženjersko geološka svojstva ........................................................................................................... 22
Hidrogeologija ................................................................................................................................... 26
Seizmika ............................................................................................................................................ 28
Hidrološka obilježja ........................................................................................................................... 31
Klima ................................................................................................................................................. 36
3.1.4. PRIRODNI RESURSI .................................................................................................................. 39
Zemljište ............................................................................................................................................ 39
Šume i šumsko zemljište ................................................................................................................... 45
Vode .................................................................................................................................................. 46
Mineralne sirovine ............................................................................................................................ 48
STVORENI UVJETI ........................................................................................................................ 51
3.2.1. POVIJESNI RAZVOJ .................................................................................................................. 51
3.2.2. NASEOBINSKI SUSTAV............................................................................................................. 53
Prostorna struktura (prostorno-geografske cjeline) i položaj u široj mreži naselja kao proizvod
prometne pozicije i geomorfoloških uvjeta ............................................................................................................... 54
Veličinska struktura naselja ............................................................................................................... 58
Gravitacijske zone ............................................................................................................................. 63
Mreža naselja .................................................................................................................................... 63
Urbanizacija i deagrarizacija prostora ............................................................................................... 64
Stanovanja......................................................................................................................................... 64
3.2.3. NAMJENA PROSTORA ............................................................................................................. 65
3.2.4. STANOVNIŠTVO ...................................................................................................................... 68
Demografske promjene nakon 1991. godine .................................................................................... 70
3.2.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA .............................................................................................. 71
Uprava i administracija...................................................................................................................... 71
Školstvo ............................................................................................................................................. 72
Zdravstvena zaštita ........................................................................................................................... 75
Socijalna skrb..................................................................................................................................... 75
Kultura ............................................................................................................................................... 75
Šport .................................................................................................................................................. 76
Ostala društvena infrastruktura ........................................................................................................ 77
3.2.6. GOSPODARSTVO ..................................................................................................................... 79
Karakteristike gospodarstva općine u razdoblju 2000. – 2017. ......................................................... 79
Razvojne mogućnosti općine............................................................................................................. 79
Turističke mogućnosti općine............................................................................................................ 81
3.2.7. KARAKTERISTIKE INFRASTRUKTURE ....................................................................................... 82
Prometna infrastruktura ................................................................................................................... 82
 Telekomunikacijska infrastruktura .................................................................................................... 89
Energetika – Elektroenergetika ......................................................................................................... 90
Vodno gospodarstvo ......................................................................................................................... 93
Ostala komunalna infrastruktura .................................................................................................... 104
Upravljanje grobljima ...................................................................................................................... 106
3.2.8. UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA ......................................................................... 106
3.2.9. ZAŠTITA VODA ...................................................................................................................... 110
3.2.10. PRIRODNO I KULTURNO POVIJESNO NASLIJEĐE .............................................................. 115
Prirodno naslijeđe ......................................................................................................................... 115
Kulturno-povijesno naslijeđe ........................................................................................................ 127
3.2.11. KRAJOBRAZNA OBILJEŽJA ................................................................................................. 136
Osnovne značajke krajobraza ........................................................................................................ 136
Prirodne značajke .......................................................................................................................... 136
Antropogene značajke................................................................................................................... 139
Vizualne značajke .......................................................................................................................... 143
Nematerijalne (asocijativne) značajke........................................................................................... 143
3.2.12. LOVSTVO .......................................................................................................................... 145
3.2.13. RIBARSTVO I RIBNIČARSTVO ............................................................................................ 146
4 . ANALIZA STANJA I PROCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA .......................................................... 147
PRIRODNI RESURS TLO .............................................................................................................. 147
HIDROLOGIJA ............................................................................................................................ 148
KORIŠTENJE PROSTORA............................................................................................................. 149
4.3.1. Poljoprivredno zemljište ....................................................................................................... 149
4.3.2. Šumsko zemljište .................................................................................................................. 161
VODE ......................................................................................................................................... 163
DEMOGRAFIJA I GOSPODARSTVO ............................................................................................. 163
4.5.1. Demografija .......................................................................................................................... 163
4.5.2. Gospodarstvo i turizam ........................................................................................................ 164
DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ................................................................................................ 165
4.6.1. Školstvo................................................................................................................................. 165
4.6.1. Zdravstvena zaštita............................................................................................................... 165
4.6.2. Socijalna skrb ........................................................................................................................ 165
4.6.3. Kultura .................................................................................................................................. 165
4.6.4. Šport ..................................................................................................................................... 166
FIZIČKA INFRASTRUKTURA ........................................................................................................ 166
4.7.1. Prometni sustavi ................................................................................................................... 166
4.7.2. Elektroenergetski sustavi ...................................................................................................... 168
4.7.3. Vodna infrastruktura i vodno gospodarstvo ......................................................................... 168
Vodoopskrba ................................................................................................................................... 168
Odvodnja otpadnih voda ................................................................................................................. 168
Hidroenergetsko korištenje voda .................................................................................................... 169
Korištenje voda u poljoprivredi ....................................................................................................... 169
Rekreacija na vodi ........................................................................................................................... 170
Zaštita od štetnog djelovanja voda ................................................................................................. 170
Zaštita voda ..................................................................................................................................... 170
4.7.4. Upravljanje otpadom ............................................................................................................ 170
ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA.................................................................................................. 172
4.8.1. Spomenici prirode ................................................................................................................. 172
4.8.2. Kulturno povijesno naslijeđe................................................................................................. 173
PROCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLIKA ......................................................................................... 174
4.9.1. Mogući pravci razvoja .......................................................................................................... 174
5 . OPĆI I POSEBNI CILJEVI ..................................................................................................................... 175
OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA ...................................................................................... 175
POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA ................................................................................ 179
6 . RANJIVOST PROSTORA ..................................................................................................................... 186
 OPĆENITO O RANJIVOSTI PROSTORA ........................................................................................ 186
PRIRODNE NEPOGODE I KATASTROFE....................................................................................... 186
LJUDSKOM RUKOM STVORENE OPASNOSTI.............................................................................. 186
POSLJEDICE RATNIH DJELOVANJA ............................................................................................. 187
OPASNOST OD POŽARA ............................................................................................................. 188
7 . OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVITKA ............................................................................ 189
8 . POPIS KORIŠTENE LITERATURE, SLIKA I TABLICA U DOKUMENTU..................................................... 193

B/ GRAFIČKI DIO

R.BR. NASLOV PRILOGA MJERILO

1. Izvod iz Prostornog plana općine Duvno 1:50 000

2. Geomorfološka karta 1:50 000
3. Geološka karta 1:50 000
4. Inženjersko – geološka obilježja 1:50 000
5. Hidrogeološka obilježja 1:50 000
6. Mineralne sirovine 1:100 000
7. Sistem naselja 1:100 000
8. Društvena infrastruktura 1:100 000
9 Način korištenja prostora 1:50 000
10 Prometna infrastruktura 1:50 000
11 Elektroenergetska i telekomunikacijska infrastruktura 1:50 000
12. Vodno gospodarstvo 1:50 000
13 Komunalna infrastruktura 1:50 000
14. Uvjeti korištenja i zaštite prostora 1:50 000
15. Sintezni prikaz korištenja prostora 1:50 000
16. Osnovna koncepcija razvoja 1:50 000
PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

1 . UVOD

OPĆE NAPOMENE

Općina Tomislavgrad je jedna od 6 općina Herceg-bosanske županije. Zauzima površinu od

966 km2 i prema popisu stanovništva iz 2013. godine broji 31 592 stanovnika. Općina je smještena
u južnom dijelu županije uz granicu s Republikom Hrvatskom (Splitsko-dalmatinska županija).
Također graniči s općinama Livno i Kupres (Herceg-bosanska županija) na sjeveru, općinom
Posušje (Zapadnohercegovačka županija) na jugu i općinama Prozor – Rama i Jablanica
(Hercegovačko neretvanska županija) na istoku.

Slika 1: Položaj općine Tomislavgrad unutar Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine
Općinsko vijeće općine Tomislavgrad donijelo je Odluku o pristupanju izrade Prostornog
plana za područje općine Tomislavgrad ( Sl. glasnik općine Tomislavgrad, br. 08/07) kojom je za
nositelja pripreme prostornog plana određen Načelnik općine, a za nositelja izrade plana izabran
konzorcij Ecoplan d.o.o. Mostar i AlfaTherm d.o.o. Mostar nakon provedenog javnog postupka.
Cilj izrade prostornog plana je osigurati ravnomjeran gospodarski i društveni razvitak općine
Tomislavgrad uz određivanje uvjeta za uređenje i zaštitu prostora, osiguranje prostora za
prometnu i ostalu infrastrukturu, razvitak mreže objekata društvenih djelatnosti, usklađivanje
interesa i stajališta općine s interesima Županije i Federacije i poštivanje principa održivog
razvitka. Plan polazi od temeljnih postavki racionalnog korištenja prostora, poštivanja prirodnih
karakteristika prostora, zaštite prirode i okoliša, podizanja kvalitete življenja te
interdisciplinarnog sagledavanja i rješavanja problema.
Vremenski period za koji se donosi plan je 2017. do 2037. godine.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 4

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

METODOLOGIJA IZRADE PLANA

Metodologija izrade planova proizlazi iz Zakona o prostornom uređenju i korištenju zemljišta

FBiH (Sl. novine FBiH br. 04/06, 72/07, 32/08, 04/10, 13/10), Zakona o prostornom uređenju
Hercegbosanske županije (Narodne novine HBŽ 12/14) i Uredbe o jedinstvenoj metodologiji izrade
dokumenata prostornog uređenja (Sl. novine FBiH 63/04, 50/07, 84/10). Ovi dokumenti su
definirali da Nositelj pripreme plana svu dokumentaciju prije izrade plana dostavlja Nositelju
izrade plana, koja postaje osnova za izradu Snimka postojećeg stanja.
Na temelju članaka 11. Uredbe postupak pripreme i izrade Prostornog plana obuhvaća dvije
osnovne faze:
priprema i izrada Prostorne osnove,
izrada prednacrta, nacrta i prijedloga Prostornog plana.
Na temelju članka 12. Uredbe Prostorna osnova obuhvaća:
snimanje postojećeg stanja i problema u prostoru i uređenju prostora, njegovu analizu i
ocjenu mogućnosti daljeg razvoja,
opće ciljeve prostornog razvoja,
posebne ciljeve prostornog razvoja,
izradu osnovne koncepcije prostornog razvoja, odnosno smjernice planiranog
prostornog razvoja koje obvezno sadrže načela, ciljeve prostornog razvoja i planska
opredjeljenja temeljena na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentima
Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Europske unije i dr.,
izradu studije ranjivosti prostora.

Metodologija izrade prostorne osnove ovog planskog dokumenta koncipirana je na metodama

analize i sinteze, principima održivog razvitka i principima komunikacijskog planiranja.
Metodologija izrade plana usuglašena je s Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu
dokumenata prostornog uređenja FBiH.
Osim prikupljanja podataka i relevantne dokumentacije (koja je i navedena u Projektnom
zadatku), obvezatan dio snimanja postojećeg stanja je i obilazak terena. Tako da je u više navrata
vršen obilazak terena. Kao izvor za informiranje korišten je i digitalni ortofoto snimak (DOF) iz
2018. godine u mjerilu 1:5000 i katastar općine.
Svi prikupljeni podaci u okviru podfaze prostorne osnove „Snimak postojećeg stanja“ su
tekstualno i grafički predstavljeni sukladno Uredbi i Projektnom zadatku.
Nakon izrade snimka postojećeg stanja pristupilo se analizi postojećeg stanja i ocjeni
mogućnosti razvoja. Procjena mogućnosti razvoja u ovoj fazi Plana postavljena je bez ograničenja
sa ostvarenjem maksimalnog potencijala.
Opći ciljevi prostornog razvoja su utvrđeni na temelju zajedničkih interesa i ciljeva utvrđenih
prostornim planom šireg područja, strateških razvojnih dokumenata, politikom racionalnog
korištenja prostora i zaštite okoliša, načela održivog razvoja kao i postizanja cilja ostvarenja
balansiranog socijalno-ekonomskog razvoja.
Posebni ciljevi prostornog razvoja predstavljaju sektorske ciljeve razvoja.
U fazi izrade osnovne koncepcije razvoja nastala je kao zajednički proizvod Nositelja
pripreme plana i Nositelja izrade plana, polazeći od smjernica za izradu plana.
Metodološki, svi podaci su tekstualno i grafički predstavljeni sukladno Uredbi i Projektnom
zadatku.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 5

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

2 . IZVORI ZA FORMIRANJE PROSTORNE OSNOVE

ZAKONSKA REGULATIVA

Prostorna osnova Prostornog plana općine Tomislavgrad urađena je sukladno zakonskoj

legislativi.

Zakoni

− Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i

Hercegovine (Sl. n. FBiH, br. 2/06, 72/07 i 32/08, 9/10)
− Zakon o vodama (Sl.n.FBiH br.70/06)
− Zakon o cestama Federacije BiH (Sl.n.FBiH br. 12/10)
− Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH(Sl. novine FBiH, br.57/09, 4/10)
− Zakon o zaštiti okoliša (Sl.n.FBiH, br.33/03, 33/09)
− Zakon o upravljanju otpadom (Sl.n.FBiH, br.33/03, 72/09 i 92/17)
− Zakon o zaštiti prirode (Sl.n.FBiH br.66/13)
− Zakon o zaštiti zraka (Sl.n.FBiH br. 33/03, 4/10)
− Zakon o koncesijama (Sl.n.FBiH br.40/02)
− Zakon o koncesijama BiH (Sl.n.FBiH br.32/02 i 13/03)
− Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Sl.n.FBiH br.64/04)
− Zakon o spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (Sl.n.FBiH
br.39/03)
− Zakon o električnoj energiji (Sl.n.FBiH br. 41/02)
− Zakon o komunikacijama (Sl.Gl. BiH, br. 31/03, 75/06)
− Zakon o zaštiti dobara koja su odlukama Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika
proglašene kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine (Sl. n. FBiH, br. 2/02, 27/02,
6/04 i 51/07)
− Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa (Službeni list
BiH, br. 20/85, 12/87)
− Zakon o prostornom uređenju HBŽ (Narodne novine HBŽ, br. 12/14)
− Zakon o građenju (Narodne novine HBŽ, br. 3/16)
− Zakon o vodama (Narodne novine HBŽ, br. 8/15)
− Zakon o komunalnim djelatnostima (Narodne novine HBŽ, br. 2/06, 4/06 i 13/17)
− Zakon o lovstvu (Sl.n. FBiH, br. 04/06)

Uredbe

− Uredba o jedinstvenoj metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja

(Sl.n.FBiH 63/04),
− Uredba o organizaciji, sadržaju i provedbi mjera zaštite i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara (Sl.n.FBiH br.27/98)
− Uredba o opasnim i štetnim tvarima u vodama (Sl.n.FBiH br.43/07)
− Uredba o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda (Sl.n.FBiH
br.26/09)
− Uredbe o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SRBiH (Sl. List
SRBiH br. 19/80),
− Uredbi o kategorizaciji vodotoka (Sl. List SRBiH br. 42/67)
− Uredba o financijskim i drugim garancijama za pokrivanje troškova rizika od mogućih
šteta, čišćenje i postupke nakon zatvaranja odlagališta („Sl.n.FBiH broj: 39/06)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 6

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

− Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (Sl.n.FBiH broj:

38/06)
− Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije
(Službene novine FBiH, broj: 101/15, 1/16 i 101/18)
− Uredba o vrstama financijskih garancija kojima se osigurava prekogranični transport
opasnog otpada (Sl.n.FBiH br.: 41/05)
− Uredba koja regulira obavezu izvještavanja operatora i proizvođača otpada o
provođenju programa nadzora, monitoringa i vođenja evidencije prema uvjetima iz
dozvole (Sl.n.FBiH br. 31/06)

Odluke

− Odluku o pristupanju izradi Prostornoga plana za područje općine Tomislavgrad od

31.1.2007. godine (br. 01-02-1359/07, Sl. glasnik općine Tomislavgrad, br. 08/07)
− Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o pristupanju izradi prostornog plana za
područje općine Tomislavgrad od 23.07.2016. godine (br. 01-02-522/16, Sl. glasnik
općine Tomislavgrad, br. 02/16)
− Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju FBiH (Sl.n.FBiH
br.41/07)
− Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Sl.n.FBiH br.46/07, 10/14 i 3/16)
− Odluka o davanju suglasnosti na Odluku o stopama odnosno iznosima posebnih
vodoprivrednih naknada (Sl.n.FBiH br.46/98 i 2/02)
− Odluka o davanju suglasnosti na Pravila o postupku dodjele koncesija (Sl.n.FBiH
br.17/06)
− Odluka o politici sektora telekomunikacija BiH za period 2008.-2012.;
od20.02.2009.(Sl. gl. BiH 08/09)
− Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i
njegovom odlaganju (Sl. glasnik BiH, br.31/00)
− Odluka o grobljima i pokopavanju na području Općine Tomislavgrad (Službeni glasnik
općine Tomislavgrad, br. 02/00, 02/12).
− Odluka o usvajanju programske osnove za uređenje prostora oko Buškog jezera
(Sl.glasnk općine Tomislavgrad, br. 1/15, 4/17)
− Odluka o uvjetima, lokacijama za izgradnju farmi vjetroelektrana ( 2007, 2010.)
− Odluka o uvjetima, lokacijama i naknadama za izgradnju pojedinačnih vjetroagregata
na području općine Tomislavgrad (Sl.glasnik općine Tomislavgrad, br. 01/20)
− Odluka o građevinskom zemljištu od 26.07.2004. godine (br. 01-02-19/04)
− Odluka o lokalnim putevima na području opštine Tomislavgrad br.01-023-79/84 iz.
1984. godine.
− Odluka o lokacijama objekata za korištenje voda i vodnog potencijala općine
Tomislavgrad (Sl. glasnik općine Tomislavgrad 1/16, 2/18, 1/20)
−

Pravilnici

− Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i

kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih
naknada (Sl.n.FBiH br.92/07)
− Pravilnik o načinu i uvjetima ograničenog prava korištenja javnog vodnog dobra
(Sl.n.FBiH br.26/09)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 7

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

− Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta

voda koje se koriste ili planiraju koristiti za piće (Sl.n.FBiH br.51/02)
− Pravila o postupku dodjele koncesije (Sl.n.FBiH br.17/06)
− Pravila o utvrđivanju koncesijske naknade (Sl.n.FBiH br.17/06)
− Pravilnik o postupku podnošenja zahtjeva i provođenju procedure dodjele koncesija
(Sl. gl. BiH, br.65/06)
− Pravilnik o načinu određivanja granice vodnog dobra i o postupku utvrđivanja
pripadnosti zemljišne čestice javnom vodnom dobru (Sl.n.FBiH br.26/09)
− Pravilnik o određivanju štete nanesene ribljem fondu (Sl.n.FBiH, br.63/05)
− Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdatim dozvolama za
akvakulturu (Sl.n.FBiH br.64/05)
− Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih
vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl.list SFRJ, br. 65/88)
− Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona
iznad 1000 V (Sl.list broj: 4/74. i 13/78.)
− Tehnička pravila i upute za održavanje distribucijskih elektroenergetskih postrojenja
i uređaja (JP "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne", d.o.o. Mostar, prosinac
1998.godine)
− Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja
(Sl.list SFRJ broj 19/68.)
− Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH br. 9/05)
− Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom
(Sl.n.FBiH broj: 9/05)
− Pravilnik o potrebnim uvjetima za prijenos obaveza sa proizvođača i prodavača na
operatera sistema za prikupljanje otpada (Sl.n.FBiH br. 9/05)
− Pravilnik koji određuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi
otpada ili čiji je sadržaj nepoznat (Sl.n.FBiH br. 9/05)
− Pravilnik o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća
postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadležni
organ (Sl.n.FBiH 9/05)
− Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla
koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl.n.FBiH br. 8/08)
− Pravilnik o obrascu, sadržaju i postupku obavještavanja o važnim karakteristikama
proizvoda i ambalaže od strane proizvođača(Sl.n.FBiH br.6/08)
− Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom (Sl.n.FBiH br.77/08)
− Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Sl. novine FBiH br. 83/10)
− Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako
imaju okolišno dopuštenje (Narodne novine HBŽ, br. 7/05 i 12/08)
− Pravilnikom o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća
postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadležni
organ (Sl.n.FBiH br. 09/05).
− Direktive EU iz oblasti upravljanja otpadom:
• Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EZ).
• Direktiva o odlagalištu otpada (1999/31/EZ)
• Direktiva o sprječavanju i smanjenju onečišćenja okoliša azbestom (87/217/EEZ)
• Direktiva 96/59/EZ o odlaganju polihloriranih bifenila i polihloriranih terfenila
(PCB/PCT)
• Direktiva 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima kao i o otpadnim baterijama
i akumulatorima

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 8

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

• Direktiva 2006/11/EZ o onečišćenju izazvanom određenim opasnim tvarima

ispuštenima u vodeni okoliš Zajednice
• Direktiva 2002/96/EZ o električnom i elektroničkom otpadu (WEEE)
• Direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima
• Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED)
• Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu
• Odluka 2000/532/EZ o uspostavljanju sistema klasifikacije za otpad
• Uredba o transportu otpada (EZ) 1013/2006
• BAT Guidance Notes for the Waste Sector: Landfill Activities (BAT smjernice za
sektor otpada: Aktivnosti na deponijima), Decembar 2011 godine.

KARTOGRAFSKE PODLOGE I SNIMCI

• Topografska karta (TK), mjerilo 1:25000

• Topografska karta (TK), mjerilo 1:10 000
• Digitalni ortofoto(DOF), mjerilo 1:5000 (2018)
• Geološka karta, mjerilo 1:100 000
• Hidrogeološka karta, mjerilo 1:100 000
• Katastarske karte, mjerilo 1:1000 1:2500, 1:5000
• Pedološka karta i Karta upotrebne vrijednosti zemljišta
• Karta mina, BHMAC; Sarajevo

OSTALA DOKUMENTACIJA KORIŠTENA U IZRADI PLANA

Dokumentacija korištena prilikom izrade plana je pobrojana ispod. Detaljan pregled literature
se nalazi u poglavlju 8. POPIS KORIŠTENE LITERATURE, TABLICA, SLIKA I GRAFIKONA U
DOKUMENTU.

Prostorno planska dokumentacija

• Prostorni plan SRBiH (1982 -2000) – Sarajevo 1980.;

• Prostorni plan Federacije 2008.-2028. – Prijedlog plana, koji budući da nije usvojen nije
obavezujući u smislu planskih rješenja, ali je dobar izvor informacija.
• Prostorni plan Hercegbosanske županije za period 2005. – 2025. – Nacrt plana Urbanistički
zavod Republike Srpske, Banja Luka
• Prostorni plan opštine Duvno za razdoblje 1986.-2000.– Nacrt plana – Urbanistički zavod
BiH, Sarajevo, 1988. godina
• Prostorni plan područja posebnih obilježja parka prirode Blidinje, Arhitektonski fakultet
Zagreb – Zavod za prostorno planiranje, 1999. godina.
• Integrirana strategija razvoja općine Tomislavgrad za period 2017. -2026. godine.
• Urbanistički plan Duvno za period 1986. – 2000., Urbanistički zavod BiH, Duvno 1989.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 9

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA

PP SRBiH za razdoblje 1981. – 2000. godina

Prostorni plan Bosne i Hercegovine 1981. – 2000. godine, predstavlja jedini usvojeni,
formalno-pravni validni dokument kojim je sveobuhvatno planirano prostorno uređenje cjelovite
teritorije Bosne i Hercegovine.
Unatoč činjenici da je ovaj planski dokument urađen u vremenskom odmaku od više od 30
godina, da je tadašnji društveno-ekonomski, teritorijalno-politički i zakonodavni okvir bitno
različit od današnjeg ustrojstva Bosne i Hercegovine, te da je izrazito nizak nivo realizacije
planiranih rješenja, Prostorni plan Bosne i Hercegovine ostaje jedini integralni razvojni
dokument, čija je analiza, sa aspekta planiranih i postojećih fizičkih struktura i prirodnih
karakteristika, neophodna, a obzirom na odgađanje usvajanja Prostornog plana Federacije BiH, i
zakonski obavezujuća.
Međutim, kako je već napomenuto, nivo realizacije planskih rješenja ovog plana je nizak, a
stanje u prostoru koje je prikazano tim razvojnim dokumentom je u velikoj mjeri izmijenjeno.
Prostornim planom Republike Bosne i Hercegovine planirana prometna mreža, u svojoj
osnovi, sadrži dva kapitalna prometna koridora, koji se javljaju u širem obuhvatu promatranja. To
je koridor Jadransko-jonske autoceste u pravcu sjeverozapad – jugoistok, te koridor koji odgovara
koridoru Vc, u pravcu sjever-jug.
Ono što je značajno za općinu Tomislavgrad jeste da je PP SR BiH planirana izgradnja
termoelektrane Kongora sa eksploatacijom ležišta lignita i uglja u Duvanjskom polju.
Prirodne i povijesne vrijednosti su koncentrirane oko Buškog jezera i naselja Duvanjskog
polja.

Slika 2. Izvod iz PP SRBIH , karta vodoprivrede i energetike, PP SR BiH 1980-2000

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 10

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Prostorni plan FBiH za razdoblje 2008. do 2028. godine - PRIJEDLOG

Usvajanje Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine čeka svoj epilog i usvajanje već
dugi niz godina. Nepostojanje usvojenog razvojnog dokumenta na entitetskom nivou, usložnjava
situacija na području konsultacije i provedbe planske dokumentacije, gdje se određena rješenja i
odgovori moraju tražiti u već zastarjelom Prostornom planu Republike BiH iz 1981. godine.
Ipak, Prostorni plan FBiH, u formi Prijedloga plana, može se koristiti kao izvor informacija o
stanju (što je potvrđeno kroz usvajanje Prostorne osnove s Osnovnom koncepcijom razvoja), ali i
o planskim rješenjima, posebno kada je riječ o velikim infrastrukturnim sistemima. U tom smislu
je ovim planom predviđena izgradnja nekoliko većih prometnih infrastrukturnih sustava koji
prolaze i teritorijem općine Tomislavgrad:
- BC Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica RH
- BC Široki Brijeg – Grude - Posušje – Tomislavgrad – Livno, kao krak BC Mostar – Široki
Brijeg – Grude – Granica RH.
U sklopu razvoja energetike, preuzeta su rješenja iz PP SR BiH, izgradnja TE Kongora sa
eksploatacijom lignita i uglja iz Duvanjskog polja. Predviđena je i izgradnja vjetroelektrana: VE
Srđani i VE Mesihovina, kao i izgradnja CHE Vrilo.
Park prirode Blidinje se štiti kao područje izuzetnih prirodnih vrijednosti.

Slika 3. Izvod iz sintezne karte korištenja prostora, prijedlog PP FBiH 2008.-2028.

Prostorni plan Hercegbosanske županije za period 2008.-2028. - NACRT

Ovaj plan vidi općinski centar Tomislavgrad kao centar višeg ranga i uz subregionalni centar
Livno predstavlja najznačajnije centre u županiji. Planirano je iskorištenje prirodnih resursa
(mineralnih, vodnih, šumskih, poljoprivrednih) u ekonomske svrhe; prometna integracija sa
okruženjem preko mreže cesta višeg ranga; izgradnja vjetroelektrana kao alternativnog i
obnovljivog izvora energije; efikasnije i okolišno prihvatljivo upravljanje otpadom sa izgradnjom

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 11

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

regionalnog centra za upravljanje otpadom RCUO Korićine i izgradnje pratećih objekata u

općinama (pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta, zelenih otoka); zaštita i unaprjeđenje
područja prirodnih vrijednosti i iskorištenje istih u turističko-rekreacijske svrhe.
Prostorni plan Hercegbosanske županije na prostoru općine Tomislavgrad predviđa
izgradnju:
- BC Turbe – D.Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica RH
- BC Široki Brijeg – Grude - Posušje – Tomislavgrad – Livno, kao krak BC Mostar – Široki
Brijeg – Grude – Granica RH.
- AC Banja Luka – Mrkonjić grad - Glamoč – Livno – granica RH (GP Kamensko).
Na području energetike planirani su sljedeći objekti: CHE Vrilo, MHE Mokronoge, MHE Stržanj,
VE Srđani, VE Ljubuša, VE Pakline, VE Baljci, VE Mokronoge, VE Ivovik, te VE Mesihovina koja je u
već izgrađena i pogonu je.
Nije planirana izgradanja TE Kongora, ali je dozvoljena daljnja eksploatacija uglja u
Duvanjskom polju.
Ostatak Duvanjskog polja kao poljoprivredno zemljište je predviđeno a razvoj poljoprivrede
uz prateći razvoj stočarstva.
Planirana je izgradnja nove poslovne zone „Kamensko“ (61,8 ha) u blizini graničnog prijelaza
Kamensko.

Slika 4. Izvod iz sintezne karte korištenja prostora, Nacrt PP HBŽ

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 12

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Prostorni plan općine Duvno 1986.-2000.– Nacrt

Prostornim planom iz 1986. godine je planirano oplemeniti općinski centar društvenom

infrastrukturom; razvijati centre nižeg reda: Šujica, Prisoje+Kazaginac, Kongora+Borčani,
D.Brišnik + Mrkodol, Roško polje + Mesihovina. Razvoj ostalih naselja bazirati na razvoju
poljoprivrede, male privrede i turizma. U planskom periodu iskoristiti prirodne uvjete za razvoj
turizma, posebno dio oko Buškog jezera. Štititi poljoprivredno zemljište i koristiti ga isključivo za
proizvodnju hrane. Hidromelioracijskim radovima povećati površine poljoprivrednog zemljišta.
Planirana je i revitalizacija šumskih kompleksa, kao i rekultivacija niske šume u visoke
gospodarske šume, pašnjake u zajednice visokih šuma, goleti u visokoplaninske pašnjake.
Planirana je eksploatacija i mineralnih sirovina, i to boksita, lignita i mrkog uglja. I to u energetske
svrhe, uz izgradnju TE Kongora. Uspostaviti javni prijevoz, vodoopskrbu svih naselja,
kanalizacijski sustav, opskrbu električnom energijom. Izgradnja akumulacije Šuica koja bi služila
za izravnanje proticaja u Duvnjakom polju i obranu od plavljenja.

Slika 5. Sintezni prikaz korištenja prostora u planskom periodu, Nacrt PP Opštine Duvno 1986-2000

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 13

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Prostorni plan parka prirode Blidinje

Zakonom o zaštiti prirode F BiH određeno je da se upravljanje zaštićenim područjem obavlja

na osnovu Prostornog plana zaštićenog područja. Sukladno tome izrađen je i 1996. godine i
usvojen Prostorni plan za područje Parka prirode Blidinje. Izrađivač prostornog plana bio je
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj strateški dokument u svom sadržaju vrlo
precizno opisuje opće značajke Parka, te određuje ciljeve i zadatke dugoročnog razvoja, zaštite i
unaprjeđenja prostora. Razrađena je i koncepcija razvoja i zaštite prostora, program uređenja
zona i lokaliteta, detaljan program za zaštitu krajobraza, rješenje prometnih problema, smjernice
za rješavanje vodoopskrbe i odvodnje itd. U poglavlju 14, u 75 članaka naznačene su precizne
odredbe za provođenje Prostornog plana Parka prirode Blidinje.

Slika 6. Izvod iz PP Blidinje, Zoniranje i režimi uređivanje prostora

Ostali planski dokumenti općine

− Urbanistički program s elementima generalnog urbanističkog plana, Urbanistički zavod

BiH, Sarajevo 1972. godi.
− Odluka o usvajanju Regulacijskog plana područja Latice, (Sl. Glasnik općine
Tomislavgrad, 2/16)
− Odluka o usvajanju Plana parcelacije za gospodarsku zonu Vučilov Brig - Kovači (Sl.
glasnik općine Tomislavgrad, br. 4/02, 11/10, 1/12, 1/16, 1/18)
− Poslovna zona Bukova Gora – Kazaginac
− Odluka o parcelaciji industrijske zone Mokronoge (Sl. Glasnik općine Tomislavgrad,
2/12)
− Odluka o regulacijskom planu Bobara I i II
− Odluka o usvajanju plana parcelacije za vikend naselje „Skokina draga“, Selište (Sl.
Glasnik općine Tomislavgrad, 1/19)
− Odluka o usvajanju plana parcelacije za turističko-rehabilitacijsku zonu „Stupi“, Selište
(Sl. Glasnik općine Tomislavgrad, 1/19)
− Odluka o usvajanju plana parcelacije poslovnu zonu „Blidinje jezero“, Selište (Sl. Glasnik
općine Tomislavgrad, 1/19)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 14

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

− Odluka o usvajanju Plana parcelacije u zoni urbanog širenja, stambeno – komercijalnoj,

na području Rovine, Grabovica (sl.glasnik općine Tomislavgrad 2/12, 1/16)
− Odluka o usvajanju programske osnove za uređenje prostora oko Buškog jezera( Sl.
glasnik općine Tomislavgrad, 4/15, 4/17)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 15

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3 . SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA

PRIRODNI UVJETI

3.1.1. GRANICA OBUHVATA

Administrativna granica Općine Tomislavgrad predstavlja obuhvat plana. Obzirom na

zemljopisno - morfološku pripadnost i rasprostranjenost područja koje zauzima, možemo je
svrstati u oblast visoke i niske planinske Hercegovine. Zauzima površinu od 966,00 km2 , a
podijeljena je na ukupno 47 katastarskih općina. Ima ukupnu duljinu granice 196,5 km i to:
s općinom Livno – 39,5 km
s općinom Kupres – 30, 5 km
s općinom Posušje - 53,6 km
s općinom Prozor - Rama – 36,3 km
s općinom Jablanica – 16,3 km
s Republikom Hrvatskom – 20,3 km.

Slika 7: Pregled obuhvata

3.1.2. TERITORIJALNA PRIPADNOST I GEOPROMETNI POLOŽAJ

Općina Tomislavgrad nalazi se na jugozapadnom djelu Bosne i Hercegovine. Smještena je u

južnom djelu Hercegbosanske županije, jedna od 6 općina županije, uz samu granicu s Republikom
Hrvatskom i dalmatinskim zaleđem (3 granična prijelaza). To je jedna vrsta veze između Bosne,
Dalmacije i Hercegovine, a ujedno je čvorište putnih pravaca Mostar - Banja Luka i Split - Sarajevo.
Preko međunarodnog graničnog prijelaza «Kamensko» za manje od sat vremena se stiže na
jadransku auto-cestu kojom praktično ostvaruje izravnu vezu sa zemljama Zapadne Europe.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 16

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Površina Općine Tomislavgrad je 965.771.139 m2, tj. 966 km2, s 31 592 stanovnika (popis iz
2013.). Općina Tomislavgrad je podijeljena na 47 katastarskih općina, 29 mjesnih zajednica i 60
naselja. Pet visinskih ploha predstavlja svojevrstan raritet. Od vinorodnog područja Vinice (600-
650 m.n.m.), preko Buškog Blata (700-750 m.n.m.), Roškog Polja i Duvanjskog polja (860-900
m.n.m.), Šujičke zaravni (950-1000 m.n.m.) i sve do planinskog područja na prostoru Parka
prirode Blidinje (1200 m.n.m.).

3.1.3. PROSTORNE KARAKTERISTIKE

Reljef

Opće značajke
Velikim dijelom općina Tomislavgrad obuhvaća krško područje i četiri krška polja: Buško
Blato (700-750 m.n.m.); Roško i Duvanjsko polje (860-900 m.n.m.) i Šuičko polje (oko 920 m.n.m.).
Za područje ove općine znakovite su i visoravni: Vinice (600-650 m.n.m.), Šuička visoravan (950-
1000 m.n.m.) i područje Blidinjskog jezera (oko 1200 m.n.m.).
Na ovom prostoru postoje dva jezera, umjetna akumulacija Buško jezero u krajnjem
zapadnom dijelu Livanjskog polja i na sjeveroistočnom dijelu općine Blidinje jezero ledničkog
postanka.
Iako na krškom području, zahvaljujući krškim poljima na prostoru općine Tomislavgrad
postoji oko 600 km2 pašnjaka, oranica i livada.

Slika 8: Prostorni položaj planinskih masiva u općine Tomislavgrad (Radoš i Radoš, 2013.)
Značajniji planinski masivi su:
 Vran planina na sjeveroistočnom dijelu općine s kotama najviših vrhova: Veliki Vran
(2074*); Vran (2020m); Mali Vran (1961 m) Crno brdo (1966 m) i Divić (1842 m)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 17

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

 Masiv Tušnice na zapadnom dijelu općine s karakterističnim kotama vrhova: Vitrenik*

(1697 m); Vršine (1540 m); Gomila (1278 m) i Kolino (1349 m).
 Masiv Jalovača-Kovač - Cincar na sjeverozapadnom dijelu općine s znakovitim kotama
Jalovača (1525 m); Brljuša (1459 m); Crni vrh (1439 m)
 Masiv Ljubuša na sjevernom i sjeveroistočnom dijelu općine i znakovitim kotama vrhova:
Javorni vrh (1477 m); Kičilj (1345 m); Vlaka (1234 m); Sedlo (1222 m); Ciganluk (1331
m)
 Masiv Grabovica na jugozapadnom dijelu općine i
 Zavelim-Gvozd-Lib

Visinska klasifikacija terena

Prema visinskoj klasifikaciji na području općine Tomislavgrad su izdvojene visinske

kategorije :
 nisko planinski (500 - 1000 m.n.m.) koja obuhvaća oko 493 km2 površine,
 srednje planinski (1000 - 2000 m.n.m) koja obuhvaća oko 470 km2 površine i
 visoko planinski ( > 1000 m.n.m.) obuhvaća najviše dijelove Vran planine i iznosi oko
3 km2 površine općine
Navedene površine su grafički prikazane na geomorfološkoj karti (prilog br. 2. )

Klasifikacija okršenosti terena

Na području Općine Tomislavgrad izdvojene su četiri kategorije okršenosti terena :

 Izrazito okršen teren kojem pripadaju karbonatne naslage (pretežno vapnenačke
stjenovite mase) s velikim brojem i gustoćom pojavljivanja svih krških fenomena,
poglavito krških jama, špilja, ponikvi - vrtača i sl. Obuhvaća najvećim dijelom
planinske masive Vran planine: Tušnice; Jelovače - Brljuše - Crni vrh i Pakline.
Obuhvaća površinu Općine oko 380 km2
 Srednje okršen do jače okršen teren je izdvojen u području izgrađenog od kalkarenita
u pojasu od izvora Stržanj preko Bogdašića, Šuice, Ravnina do Mokronoga. Intenzivnija
okršenost - kavernoznost u ovoj jedinici se javlja uglavnom oko većih rasjeda i
pukotinskih sustava. Obuhvaća površinu Općine oko 26 km2.
 Neokršeni tereni vezani su za prostor Duvanjskog polja, Buškog jezera i jugozapadnih
padina Tušnice u području Prisoja u zoni eocen-oligocenskih naslaga (EOl) i
kvartarnih siparišnih i glacijalnih naslaga, te oligocenskih-miocenskih naslaga u
području Mesihovine. Manje neokršenih površina nalaze se na krajnjem sjevernom
dijelu općine u zoni pojava dolomita srednjeg i gornjeg trijasa i uškriljenih naslaga
donjeg trijasa. Obuhvaća površinu Općine oko 527 km2.
 Zone pokrivenog krša u kojim je krš prekriven slojem slabo vodopropusnim
kvartarnim naslagama debljine do 20 m., pripadaju dijelovi terena u području Šuičkog
polja, zatim u području Trebiševa, te Svinjače i Dugopolja (Blidinja). Obuhvaća
površinu Općine oko 33 km2.

Izdvojene jedinice okršenosti grafički su prikazane na geomorfološkoj karti (prilog br 2 ).

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 18

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Hidrografska mreža i protoci

Osnovu hidrografske mreže na području općine Tomislavgrad čini rijeka Šuica čiji se izvori
Veliki i Mali Stržanj nalaze na krajnjem sjevernom dijelu općine u području Stržanj, podno Široke
kose. Ova dva velika izvora imaju dokazanu izravnu podzemnu vezu s ponorima Donjeg i Gornjeg
Malovana u Riličkom polju preko kojih vode toka Milač poniru i osim na izvoru Šuice, u znatnim
količinama podzemljem otječu prema izvoru Sturba i Žabljak u Livanjskom polju. Šuica teče u
pravcu juga do Šuičkog polja gdje prima vode dva stalna izvora (Volarac i izvor Zrno kod Pilane
na desnoj obali, zatim povremenih izvora u području Bogdašića i velikog povremenog izvora Peća
podno masiva Okić, u blizini naselja Šuica).

Slika 9: Meandri Šuice kroz Šuičko polje (Ljubas, 2018.)

Zapadno od naselja Šuice je izvor Jaruge, povremenog karaktera tečenja ali i stalnom vodom
na samom izvoru. Južno od Šuičkog polja, kroz koje protječe s velikim brojem i izuzetno lijepih
meandara (Sl. 9.), do Duvanjskog polja rijeka Šuica teče kroz duboko usječenu klisuru u oligon-
micenskim konglomeratima i gornje krednim vapnencima (Sl. 10. - Visoka strana i Gradina ) gdje
rijeka Šuica gubi dio voda preko registriranih ponorskih zona, tako da u razdoblju srednjih malih
i malih voda presušuje južno od Mokronoga, odnosno u području Duvanjskog polja.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 19

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 10: Kanjon rijeke Šuice (Ljubas, 2019.)

Kroz Duvanjsko polje teče u pravcu juga i jugozapada do Banoga odakle povija prema zapadu
do Kovača gdje preko Velikog ponora ponire i podzemljem otječe prema izvoru Ričine u
Livanjskom polju - Buškom blatu.
Najveća lijeva pritoka Šuice na području Duvanjskog polja je povremeni tok Drine koja nastaje
od ušća Miljacke i Ričine na krajnjem jugoistočnom dijelu Duvanjskog polja. Značajnija pritoka s
desne obale je Ostrožac, uglavnom postoji kao stalan tok i u Šuicu se ulijeva neposredno prije
Velikog ponora. Na području Duvanjskog polja postoji veći broj stalnih manjih tokova (Seget, Krč
i drugi), koji u razdoblju malih voda uglavnom poniru kroz kvartarni površinski nanos.
Geomorfološke značajke prikazane su na grafičkom prilogu br. 2.

Slika 11: Stupovi, stalktiti i stalagmiti špilje Listvača (Šumanović, 2018)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 20

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Geološka građa terena

Stratigrafsko litološke jedinice

Donji trijas (T1) : Najstarije naslage na području općine Tomislavgrad su donje trijaski tanko
uslojeni i pločasti pješčenjaci te listasti lapori i pločasti vapnenci, ukupne debljine oko 600 m.
Pojavljuju se na krajnjem sjevernom dijelu općine
Srednji trijas (1T2 ; 2T2) : Srednji trijas nije otkriven na površini terena, vjerojatno je da je
prekriven kvartarnim naslagama i oligocen-miocenskim naslagama. Donje razine izgrađene su od
brečastih bankovitih vapnenaca i dolomita približne debljine oko 400 m, a više razine su izgrađene
od silificiranih dolomita, vapnenaca, lapora i rožnjaca s pojavom tufova . Debljina ovih naslaga je
oko 400 m.
Gornji trijas (T3) : Izgrađen je od žutosivih uglavnom masivnih dolomita s mjestimičnim
ulošcima vapnenaca čija je ukupna debljina procijenjena na oko 1200 m.
Donja jura (J1 J11,2 i J12,3) : Donja jura je izgrađena od smeđesivih dolomita s ulošcima vapnenaca
u nižim razinama približne debljine 230 m i Uslojenim vapnencima s ulošcima dolomita oko 250
m debljine. Nije svugdje bilo moguće njihovo razdvajanje te je na geološkoj karti prikazana kao
jedinstvena cjelina (J1)
Prijelaz između donje i srednje jura (J1,2) je izdvojena kao serija uslojenih oolitičnih i
kriptokristalastih vapnenaca ukupne debljine oko 500 m.
Gorja jura (J3) je izgrađena od uslojenih vapnenaca, na pojedinim mjestima je razdvojena na
nižu-stariju razinu (J31,2 debljine oko 350 m) gdje se pojavljuju u najvećoj mjeri oolitični vapnenci,
Mlađe-više razine (J32,3) debljine serije oko 300 m su uslojeni vapnenci s ulošcima čistih dolomita,
uglavnom na najvišim - najmlađim razinama.
Donja kreda (K1 ukupne debljine serije oko 950 m) je kontinuirano istaložena preko gornje
jure. Uglavnom su izdvojene dvije razine, najniža - starija (1K1 debljine serije oko 450 m)
uglavnom izgrađena os svijetlo sivih debelo uslojenih dolomita s rjeđim ulošcima vapnenaca.
Mlađa - donja serija (2K1 debljine serije oko 500 m) je izgrađena od smeđesivih uslojenih
vapnenaca.
Gornja kreda (K2) nije svugdje jasno razdvojena od donje krede već je izdvoje prijelazni pojas
(K1,2 ukupne debljine serije oko 500 m) izgrađen od tanko uslojenih vapnenaca, mjestimično s
pojavama rožnjaca. Na pojedinim područjima nije bila moguća stratigrafska razdioba gornje
krede, zavisno od tektonskog bloka, već je najstarija - najniža razina (K2,1 oko 200 m debljine
serije) izgrađena od tanko uslojenih dolomita i dolomitičnih vapnenaca. Izdvojena je viša - mlađa
razina (K21,2 ukupne debljine oko 400 m) izgrađena od debelo uslojenih vapnenaca. Preko ove je
kontinuirano istaložena najviša razina gornje krede (K22,3 ukupne debljine serije oko 450 m)
izgrađena od debelo bankovitih do masivnih vapnenaca.
Paleocenske naslage (PcE1 debljine serije oko 150 m) istaložene su diskordantno preko gornje
krednih masivnih vapnenaca, izgrađene su od tanko uslojenih i uslojenih liburnijskih vapnenaca.
Eocenske naslage (E1,2 debljine serije oko 100 m) su neprekidno istaložene preko liburnijskih
naslaga i izgrađene od uslojenih vapnenaca.
Diskordantno preko ovih vapnenaca su istaložene eocen-oligeocenske naslage (E,Ol , debljine
serije oko 450 m) izgrađene od konglomerata, kalkarenita (sitnozrni i srednjezrni vapnenački
pješčenjaci) s ulošcima čvrstih lapora - tzv. "Promina naslage". Ponajviše razvijeni u području
Buškog blata i južnih obronaka Tušnice.
Oligocensko-miocenske naslage (Ol,M) su naslage izgrađene od konglomerata i kalkarenita
čija debljina serije zavisi od tektonskog bloka i uglavnom je oko 450 m.
Miocen (M) je u području Duvanjskog polja. 1M : izgrađen je od konglomerata, pješčenjaka i
glina s ugljem, debljine serije oko 150 m. 2M : serija je debela oko 250 m i izgrađena je od laporastih

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 21

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

vapnenaca. 3M : Ova serija je debela oko 650 m i izgrađena je od čvrstih lapora i vapnenaca s
konglomeratima. 4M : Serija je debela oko 600 m, izgrađena je lapora s konglomaretima i
pješčenjacima s rjeđim ulošcima tufova.
Pliocen (Pl) : Diskordantno je istaložena preko 4M naslaga i započinje prijelaznom serijom
(M,Pl debljine oko 200 m) i izgrađena od bijelih čvrstih lapora. Jasno izdvojene pliocenske naslage
(Pl - debljine oko 320 m) su uglavnom diskordantno istaložene preko micenski-pliocenskih
naslaga. Pliocen je izgrađen od čvrstih lapora, pijeska i gline s lignitom.
Kvartarne naslage su izgrađene od siparišnih (s), aluvijalnih (al), fluvioglacijalnih (fgl) i
glacijalnih (gl) naslaga. Debljina svih ovih naslaga je relativno mala i uglavnom iznosi do 25 m.

Strukturno - tektonske značajke

Šire područje Općine Tomislavgrad tektonski je vrlo poremećeno. Prema Osnovnoj geološkoj
karti su izdvojene pet tektonskih jedinica razdvojenih čelima navlaka :
− Kupreško - Ljubuška,
− Slovinjsko-Cincarska,
− Vran-Tušnica i
− Zavelim
Kupreško - Ljubuška tektonska jedinica nalazi se na sjevernom i sjeveroistočnom dijelu
općine i znakovita je po velikoj antiklinalnoj strukturi koja se pruža dinaridskim pravcem od
sjeverozapada prema jugoistoku. Također je znakovit prevladavajući sustav dijagonalnih rasjeda,
poglavito u zoni masiva Ljubuša.
Slovinsko - Cincarska tektonska jedinica se pruža iz pravca sjeverozapada iz pravca Livna i
Glamočkog polja prema Vrlokuku i jugozapadnim obroncima masiva Svinjar. U sjeverozapadnom
dijelu dominira raskinuta sinklinalna struktura u području Potočana i antiklinalna struktura u
području Orlovca i Galovog polja koja se prema Duvanjskom polju gubi. Cijela struktura je
znakovita po relativnom tonjenju tako da jugozapadno od masiva Svinjar potpuno isklinjava.
Cijela ova tektonska jedinica je znakovita po brojnim navlačenjima i uzdužnim velikim reversnim
rasjedima.
Vran - Tušnica je tektonski odijeljena od Kupreško - ljubuške tektonske jedinice velikom
poprečnom dislokacijom. Znakovita je po velikom sinklinorijumu u području masiva Tušnice,
Buškog blata i Midene planine, koja prema jugoistoku prelazi u veliko jugozapadno krilo Vran
planine. Sve sekundarne strukture kao i prevladavajuće rupture imaju dinaridski pravac pružanja
od sjeverozapada prema jugoistoku.
Tektonska jedinica Zavelim nalazi se na krajnjem južnom dijelu općine Tomislavgrad u
području Mesihovine. Od tektonske jedinice Vran-Tušnica je odjeljena čelom velike navlake
generalnog pružanja istok - zapad i velikim relativnim izdizanjem vrlo ubranih struktura.
Geološke značajke grafički su prikazane na prilogu 3.

Inženjersko geološka svojstva

Na području Općine Tomislavgrad izdvojene su četiri inženjerskogeološke kategorije

stjenovitih masa prema njihovim litološkim, teksturnim i strukturnim značajkama.
Značajke pojedinih klasifikacija prikazane su u tablicama od 1 - 4.
Izdvojena su nekoherentna tla i čvrsta stjenovita masa, u okviru kojih su izdvojene polučvrste,
čvrste i vrlo čvrste stjenovite mase.
Nekoherentna tla klasificirana su prema AC klasifikaciji. S obzirom na prevladavajuće
karakteristike kvartarni nanosi (s; al; pr; gl; fgl) odgovaraju GFc kategoriji .

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 22

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

AC klasifikacija prikazana je u narednoj tablici.

Tablica 1: AC Klasifikacija
VRTA TLA I
OZNAKA KRATAK OPIS TLA
GRANULOMETRIJSKI OPIS
Šljunak s pjeskovito-glinovitim vezivom. Dobro
GC graduirana šljunkovito-pjeskovita mješavina s izvrsnim
(više od 50% krupnih čestica je veće od 2 mm)

vezivom.
Šljunak dobro graduiran. Dobro graduirani šljunak i
GW šljunkovito-pjeskovite mješavine. Malo ili ništa finih
Šljunak
Šljunak i šljunkovita tla

čestica.
Šljunak slabo graduiran. Slabo graduirani šljunak i
šljunkovito-pjeskovite mješavine. Malo ili ništa finih
(više od 50% materijala ostaje na situ otvora 0.06 mm)

GP
čestica.
Šljunak jednoličan. Šljunak sa samo stanovitim
GU frakcijama uskog granulometrijskog područja. Bez finih
čestica.
KRUPNOZRNA TLA

Šljunak s prekomjerno praha. Vrlo prašinasti šljunak

Šljunkovit

GFS slabo graduirane šljunkovito-pjeskovito-prašinaste

mješavine.
a tla

GFC Šljunak s prekomjerno gline. Glinoviti šljunak, slabo

graduirane šljunkovito-pjeskovito-glinene mješavine.
Pijesak s glinovitim vezivom. Dobro graduirani pijesak
(50% ili više krupnih čestica je manje od

SC
s izvrsnim glinovitim vezivom.
Pijesak dobro graduiran. Dobro graduirani pijesak i
SW
Pijesak
Pijesak i pjeskovita tla

šljunkoviti pijesak. Malo ili ništa finih čestica.

Pijesak slabo graduiran. Slabo graduirani pijesak i
SP
šljunkoviti pijesak. Malo ili ništa finih čestica.
2 mm)

Pijesak jednoličan. Pijesak sa samo stanovitim

SU frakcijama uskog granulometrijskog područja. Bez finih
čestica.
Pijesak s prekomjerno praha. Vrlo prašinasti pijesak
Pjesko

SFS
slabo graduirane pjeskovito-prašinaste mješavine.
vita tla

SFC Pijesak s prekomjerno gline. Glinoviti pijesak, slabo

graduirane pjeskovito-glinovite mješavine.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 23

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 2: Klasifikacija karbonatnih stijena (prema Novoselu i dr.)

Tablica 3: Geomehanička RMR klasifikacija (parametri i bodovi)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 24

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 4: Klasifikacija za zemljane radove prema OTU (opći tehnički uvjeti)

Prema opisima stjenovite mase u navedenim klasifikacijama, na području Općine

Tomislavgrad su za inženjerskogeološki opis pojedinih stratigrafskih jedinica definirane
pripadajuće klase koje su prikazane u tablici 5.
Tablica 5: Pripadajuće stratigrafske jedinice
INŽENJERSKOGEOLOŠKA
KLASIFIKACIJA :
PRIPADAJUĆE A: Klasifikacija karbonatnih
Red. INŽENJERSKOGEOLOŠKI
STRATIGRAFSKE stijena (Nocosel i dr.)
broj OPIS
JEDINICE
B: Geomehanička RMR
C: Prema OTU
Nekoherentna tla Kvartarne naslage Q GFc - prema AC
1.
mješovitog sastava (al; pr; gl; fgl) klasifikaciji
A/ VI
Polučvrsta do čvrsta T1; E,Ol; Ol,M; 1M;
2. B/III-IV
stjenovita masa 4M; M,Pl; Pl
C/B-C
A/ III-IV
3. Čvrsta stjenovita masa K1,2; 2T2; 2M; 3M B/II-III
C/B
1T2; T2,3; T3, J11,2; A/ I-II
J1 ; J1,2; J31,2; J32,3;
2,3
4. Vrlo čvrsta stjenovita masa 1K1; 2K1; K21,2; K22,3;
B/I-II
Pc,E; E1,2 C/A

Prostorni položaj izdvojenih inženjerskogeoloških jedinica prikazan je na

inženjerskogeološkoj karti (grafički prilog br.4 )
Po pitanju stabilnosti na području općine Tomislavgrad nema većih pojava nestabilnog terena
(veća klizišta, odroni i sl.).

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 25

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Hidrogeologija

Najšire područje Općine Tomislavgrad pripada zoni "visokog krša" dinaridske karbonatne
platforme. Hidrogeološke značajke područja Općine Tomislavgrad vezane su za složenu geološku
i strukturnu građu, njegove litološke značajke i poglavito tektoniku, što je uzrokovalo izrazito
složene procese okršavanja u podzemlju i cirkulaciju podzemnih voda.

Hidrogeološke jedinice

Prema vrsti poroznosti i vodopropusnosti na području općine Tomislavgrad je izdvojeno

ukupno šest hidrogeoloških jedinca :
- Hidrogeološki kolektor s intergranularnom poroznosti kojoj pripadaju kvartarne
naslage na površini terena- srednja do slaba vodopropusnost (s; al; pr; gl; fgl). Ima ih
u području Buškog blata, Južnim padinama Tušnice, Vinice, Roškog polja, na rubnim
dijelovima Duvanjskog polja, dijelu Šuičkog polja, Svinjače, Dugog polja i Trebiševa
- Hidrogeološki kolektor/izolator sa srednje razvijenom pukotinskom i slabom
intergranularnom poroznosti, koji se pojavljuju uglavnom u vertikalnoj izmjeni. Ima
slabu do srednju provodnost: Pripadaju joj lapori, konglomerati, pješčenjaci i gline s
lignitom (Pl; M,Pc; 4M i 2T2). Uglavnom se nalaze u području Duvanjskog polja.
- Hidrogeološki kolektor sa srednje razvijenom pukotinskom poroznosti i srednjom
vodopropusnosti. Kavernoznost je moguća samo u zoni vrlo velikih pukotina i rasjeda
Pripadaju mu konglomerati i kalkareniti i promina naslaga (2M; 3M; 1M; Ol,M; E,Ol),
tanko uslojeni dolomiti s vapnencima (K21), uslojeni dolomiti s vapnencima (J11,2) i
debelo uslojeni dolomiti s vapnencima. Zastupljeni su u Duvanjskom polju,
sjeveroistočnim padinama Borove glave i oko Razošca i Divića u sjeveroistočnom
dijelu općine. Također ga susrećemo u širokom pojasu od izvora Šuice do Mokronoga
te na širem području Mesihovine
- Hidrogeološki kolektor s razvijenom pukotinskom i kavernoznom poroznošću, ima
dovru i vrlo veliku vodopropusnost. Izgrađen je od slojevitih, bankovitih i masivnih
vapnenaca (E1,2; Pc,E; K22,3; K21,2; 2K1; J32,3; J31,2; J1,2; J12,3; J11,2).
- Hidrogeološki izolator s vrlo slabom pukotinskom poroznošću i vodopropusnošću,
izgrađen od masivnih dolomita (T2,3; T3) i tanko uslojenih pješčenjaka i listastih
lapora s mjestimičnim manjim probojima eruptivnih stijena (T1): razvijen je na
krajnjem sjevernom dijelu Općine (Duvnjaci, Stržanj i Bogdašić) te na zapadnom dijelu
u području Borovog polja.
Prostorni raspored hidrogeoloških jedinica prikazan je na slici 12.

Hidrogeološki vodonosnici podzemnih voda i pravci podzemnog tečenja

Prema značajkama hidrogeoloških jedinica i njihovog prostornog položaja i funkcije u sklopu

terena, na području općine Tomislavgrad izdvojeno je pet vrsta vodonosnika:
a. Hidrogeološki kolektor s intergranularnom poroznošću izgrađen od limnoglacijalnih i
aluvijalnih naslaga šljunka i pijeska u području Šuičkog polja.
b. Hidrogeološki kolektor s dobro razvijenom pukotinskom i kavernoznom poroznošću.
Izdvojeni su :
- Slijev izvora Žabljak i Sturba na sjevernom dijelu općine
- Slijev izvora u dolini Cetine na zapadnom dijelu općine,

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 26

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- Slijev Ričine s istočne, južne i jugozapadne strane Duvanjskog polja

- Slijev izvora Rame sa sjeveroistočne strane općine,
- Slijev Crnog i Komadinovog vrela u dolini Neretve, manji prostoru istočnog dijela
općine,
- Slijev vrulje Dubac na malom dijelu jugozapadnog dijela općine.
c. Hidrogeološki kolektor sa srednje razvijenom pukotinskom poroznošću u području:
− istočnih i južnih padina masiva Tušnice i
− na krajnjem južnom dijelu općine koji pripada dijelu sliva izvora Opačac i Grudsko
vrilo, te dio slijeva vrulje Dubac.
d. Hidrogeološki kolektor i izolator koji se izmjenjuju po dubini i najvećim dijelom
izgrađuju Duvanjsko polje. Generalno promatrano, ovaj vodonosnik se ponaša kao
djelomična hidrogeološka barijera podzemnim vodama iz krškog vodonosnika slijeva
izvora Rame (Ljubuša) i slijeva izvora u dolini Cetine (masiv Tušnice), odnosno
kolektora sa srednje razvijenom pukotinskom poroznošću. Iz ovih sljevova se
prihranjuju podzemnim vodama kolektorke partije u ovom vodnom tijelu.

Slika 12: Prostorni raspored vodonosnika podzemnih voda s utvrđenim pravcima podzemnog tečenja
Pravci tečenja podzemnih voda su utvrđeni metodom brojnih trasiranja čiji su rezultati
prikazani na slici 5. i hidrogeološkoj karti. Generalno gledano postoje četiri pravca podzemnog
otjecanja :

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 27

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- s najvećeg dijela površine općine, podzemne vode otječu u pravcu izvora u Livanjskom
polju (izvor Ričine i izvori Žabljak i Sturba) i prema izvorima dolini rijeke Cetine
(izvori Grab, Ruda, Kosinac i Rumin). To su izdvojeni sljevovi izvora Žabljak i Sturba;
slijev izvora u dolini Cetine i slijev Ričine.
- U pravcu izvora Rame otječe znatan dio podzemnih voda s masiva Ljubuše. Razvodnica
manjim dijelom ovog vodnog tijela se nalazi u kanjonu Šuice. Tijekom razdoblja velikih
voda razvodnica u području najvišeg dijela Ljubuše se znatno pomjera u pravcu
sjeveroistoka što u tom razdoblju uzrokuje izbijanje većih količina podzemne vode duž
sjeveroistočnog oboda Duvanjskog polja.
- Sa šireg područja Blidinjskog jezera dokazana je podzemna veza s izvorima Crno vrelo
u dolini rijeke Neretve (vodno tijelo Čvrsnica) i
- s manjih prostora krajnjeg južnog dijela općine, u području Mesihovine, utvrđena je
jaka podzemna veza s vruljom Dubac na Jadranskoj obali i slabija podzemna veza s
izvorom Opačac u Imotskom polju.
Utvrđene podzemne veze prikazane su na slici 12. i hidrogeološkoj karti (prilog br. 5).

Seizmika

Bosna i Hercegovina se nalazi sjeveroistočno od aktivnog kompresijskog režima između

Jadranske mikro ploče - dio Afričke ploče i Dinarida kao dijela Euroazijske ploče. Potresi koji
nastaju u tom području uglavnom su uzrokovani subdukcijom (podvlačenjem) Jadranske mikro
ploče pod Dinaride. (Omerbashich, 2006). Posljedica ove subdukcije je velika tektonska
poremećenost koju karakterizira većina rasjeda pružanja sjeverozapad-jugoistok.
Većina rasjeda je normalnog i reversnog tipa, s najčešće velikim vodoravnim i okomitim
pomacima (hod i skok). Ovi pomaci su u području Dinarida uglavnom uzroci nastanka seizmičke
aktivnosti - potresa.
Od 1906. godine, od kada se provode instrumentalna praćenja i mjerenja intenziteta potresa.
U tom mjernom razdoblju su prikupljeni podaci koji omogućuju ozbiljniju statističku i
seizmološku analizu koji mogu ukazati na bitne seizmološke karakteristike šireg područja Bosne
i Hercegovine, tako i područje općine Tomislavgrad.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 28

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 13: Epicentri potresa magnitude > 4 nakon 1906. godine - instrumentalno mjerno razdoblje - Granice
općine Tomislavgrad prikazane su ljubičastom crtom
Na slici 13. prikazani su epicentri potresa magnitude > 4 nakon 1906. godine - instrumentalno
mjerno razdoblje
Prema izrađenoj seizmološkoj karti Bosne i Hercegovine, na kojoj su prikazani seizmološki
centri i postaje, šire područje općine Tomislavgrad se nalazi unutar 6 - 7 (Sl. 14.)

Slika 14: Seizmološka karta BiH s prikazom seizmoloških centara i seizmoloških postaja

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 29

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 15: Prognozna seizmološka karta BiH za povratno razdoblje od 100 godina
Općina Tomislavgrad je označena ljubičastom granicom
Za potrebe prostornog planiranja vrlo je bitno definirati prognozna seizmološku karta za
povratno razdoblje od 100 godina. Na temelju velikog broja prikupljenih podataka o intenzitetima,
mjestima pojava, dubine epicentara potresa i dr. od strane HMZ BiH je izrađena pregledna
digitalna karta Bosne i Hercegovine vjerojatnoće potresa za povratno razdoblje od 100. godina
koja je prikazana na slici 15. Prema ovoj karti područje općine Tomislavgrad nalazi se na trusnom
području s mogućnošću pojava potresa od 6,5 do 7,5 stupnjeva MCS. za povratno razdoblje od 100
godina.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 30

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 16: Seizmički aktivni diskontinuiteti na području Tomislavgrada (Horvatović 2000-2019.)

Za područje jugozapadnog dijela Bosne i Hercegovine urađena je neotektonska karta koja je
obuhvatila i područje neotektonske zone Tomislavgrad - Livno unutar, a koja je urađena na
temelju raščlambe seizmički aktivnih rasjeda (Horvatović 2000 - 2019).
Ova neotektonska karta je obuhvatila seizmičnosti rasjednih struktura na temelju rasporeda
registriranih zemljotresa na njima i veličine magnituda veće od 4M na području općine
Tomislavgrad. Prema seizmičkoj aktivnosti u razdoblju od 100 godina ovom raščlambom su
izdvojeni potencijalno seizmički aktivni rasjedi dužine od 7 do 60 km i dubine od 5 do 20 km.
Na slici 16. su iz navedene karte izdvojeni seizmički aktivni rasjedi s prognoznim
seizmoenergetskim potencijalom na poručuju općine Tomislavgrad. Crvenom bojom su izdvojene
zone - rasjedi na kojim se mogu očekivati seizmološka žarišta s epicentrima zemljotresa
intenziteta od 4 do 6,5 stupnjeva Richterove skale.
Kod prostornog planiranja svakako treba voditi i seizmološkim značajkama na prostoru
općine te prilagoditi gradnju sedmom stupnju MCS kojem ova općina pripada. Na izdvojenim
mikrozonama, trebalo bi izbjegavati gradnju većih objekata.

Hidrološka obilježja

Glavni vodotok u općini Tomislavgrad je vodotok Šuica. Izvire na krajnjem sjevernom dijelu
općine Mali i Veliki Stržanj. Nešto nizvodnije prima vode izvora Volarica i Blatančić, a uzvodno od
naselja Šuica dvije manje pritoke Bogdošić i Gluščević. Nakon toga teče kroz Šuičko polje koje
kratkotrajno plavi. Na dijelu toka kroz Šuičko polje u vodotok Šuica ulijeva se povremeni vodotok
Jaruga iz istoimenog izvora. Na samom ulasku u Duvanjsko polje Šuica prihvaća vode vodotoka
Vrbica i Vučica.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 31

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 17: Općina Tomislavgrad, hidrografska mreža s rasporedom vodomjernih stanica

Izmjereni protoci

Osnovni hidrološki parametri vodotoka Šuica na VS Šuica su slijedeći:

Kota Qsr.god. Qmin. Qmaks.
Period
VS Vodotok Sliv ¨0¨ Registrirani Registrirani Napomena
obrade
(mnm) (m3/s) (m3/s) (m3/s)
1955- Ne
Šuica Šuica Cetine 920,22 2,29 0,025 39,9
1989 presušuje

Tijekom godine hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Šuice na VS Šuica je :

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 32

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

VS ŠUICA Vodotok: ŠUICA

6.0

5.5
3
QSR = 2.29 m /s
5.0

4.5

4.0
Q (m3/s)

3.5

3.0
PROTOK

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

0.0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
MJESECI

Slika 18: Hod srednjih mjesečnih

protoka rijeke Šuice na VS Šuica
Osnovni hidrološki parametri vodotoka Šuica na VS Mokronoge su slijedeći:
Kota Qsr.god. Qmin. Qmaks.
Period
VS Vodotok Sliv ¨0¨ Registrirani Registrirani Napomena
obrade
(mnm) (m3/s) (m3/s) (m3/s)
1949- 0,000
Mokronoge Šuica Cetine 879,66 2,99 51,6 Presušuje
1989 (SUHO)
Tijekom godine hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Šuice na VS Mokronoge:

7 VS MOKRONOGE Vodotok: ŠUICA

QSR = 2.99 m3/s

6

5
Q (m /s)
3

4
PROTOK

0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
MJESECI

Slika 19: Hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Šuice na VS Mokronoge

Osnovni hidrološki parametri vodotoka Drina na VS Male Brdine su slijedeći:

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 33

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Kota Qsr.god. Qmin. Qmaks.

Period
VS Vodotok Sliv ¨0¨ Registrirani Registrirani Napomena
obrade
(mnm) (m3/s) (m3/s) (m3/s)
Male 1961- 0,000
Drina Cetine 2,50 >35,0 Presušuje
Brdine 1964 (SUHO)
Tijekom godine hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Drine na VS Male Brdine:

9 VS MALE BRDINE Vodotok: DRINA

8
3
QSR = 2.50 m /s
7

6
Q (m /s)
3

5
PROTOK

0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
MJESECI

Slika 20: Hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Drine na VS Male Brdine
Osnovni hidrološki parametri vodotoka Šuica na VS Kovači - protoci su slijedeći:

Kota Qsr.god. Qmin. Qmaks.

Period
VS Vodotok Sliv ¨0¨ Registrirani Registrirani Napomena
obrade
(mnm) (m3/s) (m3/s) (m3/s)
1954 - 0,000
Kovači Šuica Cetine 851,04 8,20 228 Presušuje
1990 (SUHO)
Tijekom godine hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Šuice na VS Kovači – ulaz u polje:

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 34

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

20
VS KOVAČI - ulaz Vodotok: ŠUICA

18 17.3
3
QSR = 8.20 m /s
16

14 13.3 13.5 13.5

13.1
Q (m /s)

12
3

10.5

10
PROTOK

8 7.67

3.91 4.10
4

2 1.24
0.314 0.276
0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
MJESECI

Slika 21: Hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Šuice na VS Kovači – ulaz u polje
Osnovni hidrološki parametri vodotoka Ostrožac na VS Jošanica su slijedeći:
Kota Qsr.god. Qmin. Qmaks.
Period
VS Vodotok Sliv ¨0¨ Registrirani Registrirani Napomena
obrade
(mnm) (m3/s) (m3/s) (m3/s)
1958- Ne
Jošanica Ostrožac Cetine 898,15 0,207 0,003 12,0
1978 presušuje

Tijekom godine hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Ostrožac na VS Jošanica:

VS JOŠANICA Vodotok: OSTROŽAC

0.45
3
QSR = 0.207 m /s
0.40

0.35

0.30
Q (m3/s)

0.25
PROTOK

0.20

0.15

0.10

0.05

0.00
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
MJESECI

Slika 22: hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Ostrožac na VS Jošanica

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 35

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 23: Izvor Ričine (Ljubas 2019.)

Za izvor Ričine (Sl. 23.), budući da tijekom godine plavi, podaci o protoku nisu pouzdani.
Postoje približno procijenjeni podaci o srednjem protoku od oko 6,5 m3/s. S obzirom da
hidrogeološka procjena dotoka s priljevnog područja Ričine iznosi oko 9,5 m3/s, svakako upućuje
da dio podzemnih voda od oko 3 m3/s podzemljem otječe u pravcu izvora Cetine.

Klima

Klimatska obilježja

Šire područje općine Tomislavgrad ima obilježja umjereno kontinentalne klime.

Prema Koppenovoj klasifikaciji pripada prostoru klime Cfb , odnosno umjerene tople vlažne
klime s toplim ljetom, poznate i kao klima bukve. Pouzdani podatci o klimi općine Tomislavgrad
su mjerenja meteorološke postaje Tomislavgrad (φ= 43° 43', λ= 17° 15'; h=903 m) koja je
konstantno bilježila podatke do 1990. godine. Nakon ovog razdoblja mjereni podaci nisu
kontinuirano praćeni, odnosno registrirani su s prekidima.
Na klimatske značajke općine Tomislavgrad veliki utjecaj ima položaj planinskog masiva
Dinarida koji sprječava prodor mediteranske klime na ovo područje. Područje se nalazi na
kontaktu mediteranske i kontinentalne klime. Na hipsometrijski najnižem dijelu općine - Buškom
blatu koji pripada Livanjskom polju, klima je blago kontinentalna, gotovo mediteranska
(mediteranska klima pretplaninskog tipa), dok sjeverne dijelove područja karakterizira
kontinentalna klima (klima pretplaninskog tipa je na visinama između 400 i 800 m n m,
planinskog tipa na visinama između 800 i 1600 m n m, dok je kontinentalna klima alpskog tipa
iznad 1600 m n m.) sa jakim i dugim zimama i dugim razdobljima sa intenzivnim snježnim
padavinama, čak i u proljeće. Osnovne karakteristike klime dane su na temelju meteoroloških
praćenja i mjerenja na meteorološkim postajama Tomislavgrad i Livno u razdoblju između 1961.
i 1990. godine. Danas se mjerenja provode samo na meteorološkoj postaji Livno.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 36

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Temperatura

Temperatura zraka: Prosječna godišnja temperatura zraka kreće se od 8,9°C (Livno) do 9,0°C
(Tomislavgrad). U prosjeku najtopliji mjesec je srpanj, a najhladniji siječanj, dok se najveće
temperature javljaju u kolovozu. Maksimalno izmjerena temperatura zraka na postaji Livno
iznosila je 36,2°C, a na postaji Tomislavgrad 35,6°C. Minimalne izmjerene temperature zraka na
postaji Livno iznosila je -29,6°C, a na postaji Tomislavgrad -29,0°C. Srednje mjesečne vrijednosti
temperature zraka prikazane su u narednoj tablici :

Meteor. mjesec Sred.

postaja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 god.
Livno -0,6 0,9 4,1 8,3 13,0 16,0 18,6 17,9 14,1 9,5 4,8 0,7 8,9
Tomislav
-0,3 0,7 3,7 7,7 12,6 15,8 18,2 18,2 15,0 10,3 5,2 1,0 9,0
grad
Vlažnost zraka: Prosječna godišnja vlažnost zraka kreće se od 69 % (Livno) i 77%
(Tomislavgrad). U prosjeku najvlažniji mjeseci na postaji Livno su studeni, listopad, prosinac i
siječanj, a na postaji Tomislavgrad još i veljača. Osim povećane vlažnosti zraka kao posljedica
pojave temperaturne inverzije (polja, doline rijeka), posebno u jesenjem i zimskom razdoblju za
područje je značajna pojava i većeg broja dana sa maglom. U gradovima, ova pojava kombinirana
sa emisijom štetnih plinova uzrokuje pojavu smoga i povećanih koncentracija onečišćenja zraka.
Oblačni i sunčani dani: Prema podacima iz meteoroloških stanica, analiza toka oblačnosti za
razdoblje 1961-1990. godine, ukazuje na najmanju pokrivenost neba u srpnju, i najveću
pokrivenost neba u zimskim mjesecima. Srednja godišnja oblačnost na postaji Livno iznosi 5,4
desetina i mjesečno varira između 3,7 (kolovoz) i 6, 3 (travanj) desetine. Srednja godišnja
oblačnost na postaji Tomislavgrad iznosi 4,9 desetina i mjesečno varira između 3,1 (srpanj i
kolovoz) i 6, 0 (veljača).
Srednji broj oblačnih dana prikazan je u narednoj tablici :
Meteor. mjesec Godi-
postaja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 šnje
Livno 12 12 12 11 9 7 3 3 5 9 12 13 108
Tomisla-
12 11 11 9 8 5 2 2 4 8 12 12 96
grad

Padaline

Godišnje količine padalina se kreću 1144 na postaji Livno i 1255 l/m2 na postaji Tomislavgrad.
Dakle područje je bogato padavinama, s tim što godišnja suma padavina raste sa nadmorskom
visinom naročito u proljeće jesen i zimu. Međutim i pored velike količine padavina, ovo područje
kao i cijela Hercegbosanska županija, radi izrazito vapnenačkih značajki, površinski je suha, zbog
izrazite infiltracije i brzog podzemnog otjecanja. Srednje vrijednosti oborina prikazane su u
narednoj tablici:

Meteor. mjesec Godi-

postaja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 šnje.
Livno 95 91 97 95 73 92 51 75 85 116 148 125 1143
Tomisla-
105 114 107 103 83 92 50 74 84 131 171 139 1253
grad

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 37

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Snježne padavine u toku godine javljaju se u razdoblju između listopada i travnja Prema
podacima sa danih meteoroloških stanica uočavamo da se snježne padavine javljaju i u mjesecu
svibnju te rujnu. Izmjerena maksimalna veličina snježnog pokrivača na postali Livno je 64 cm, a
na postaji Tomislavgrad 50 cm.

Vjetar

Za prikaz strujnog režima za postaje Livno i Tomislavgrad analizirane su vjerojatnosti

istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjerova vjetra za pojedina godišnja doba i za
godinu u razdoblju 1961-1990. Učestalost pojedinih smjerova vjetra, kao i prosječne brzine
zračnih masa u tim smjerovima prikazuju se ružom vjetra, sa naznačenim stranama svijeta. Na
lokaciji meteorološke postaje Tomislavgrad tijekom godine prevladavaju vjetrovi iz pravca
sjevera i juga. Ruže vjetra zavise od orografije terena, i uglavnom, odražavaju pravce prostiranja
rijeka i planinskih grebena. Brzina vjetra raste sa nadmorskom visinom, kako prosječna, tako i
maksimalna, tako da na vrhovima velikih planina brzine vjetra mogu prelaziti i 300 km/h. Uža
oblast Duvanjskog polja ima srednju godišnju brzinu vjetra oko 1.8 m/s. Maksimalne brzine su do
33 m/s u uvjetima bure, dok su na višim predjelima oko samog polja vrijednosti brzine i veće. Sve
skupa, ova oblast se može ocijeniti kao srednje vjetrovita jer okolne planine štite samo polje od
prejakog vjetra, tako da su vrijednosti brzine manje nego što bi se očekivalo s obzirom na blizinu
mediteranskog područja.

Isparavanje i evapotranspiracija: Isparavanje sa vodene površine zavisi od meteoroloških

činilaca (temperature, relativne vlažnosti, vjetra, sunčevog zračenja), dok isparavanje sa
nezaštićenog zemljišta i vegetacije zavisi još i od drugih faktora kao što su tip tla, zasićenost
vlagom, vegetacijskom pokrivaču i dr. Isparavanje s vodenih površina u zimskim mjesecima varira
između 10 i 20 l/m2 , a u ljetnim mjesecima između 100 i 120 l/m2 . Ukupne godišnje sume
isparavanja se kreću od 600 l/m2 do 750 l/m2 . Isparavanje sa tla ima daleko veći raspon od
navedenog i kreće se od 20% kada je u pitanju fini pijesak do 70% kada je u pitanju glina.

Vjetrovi

Praćenje strujanja vjetrova obavljana su na meteorološkoj postaji Tomislavgrad. Dominantni

pravci vjetra (Slika 24) su sjeverni, ali oblik ruže zavisi i od orografije terena. Generalno gledano,
područje općine Tomislavgrad se može ocijeniti kao srednje vjetrovita jer okolne planine štite znatan
dio ovog područja od prejakog vjetra, tako da su vrijednosti brzine manje nego što bi se očekivalo s
obzirom na blizinu mediteranskog područja.

Prikaz čestina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra za višegodišnji niz prikazani su u
narednoj tablici:

Pravac C N NE E SE S SW W NW SUMA
Čestina (u %) 31,9 41,3 1,7 1,3 1,7 11,3 4,4 4,3 2,1 100,0
Brzina (m/s) 2,8 2,1 1,5 2,4 2,4 2,1 1,9 2,2

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 38

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 24. Prikaz čestina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra za višegodišnji niz

3.1.4. PRIRODNI RESURSI

Zemljište

Prostor općine Tomislavgrad formiran je u specifičnim geološkim i klimatskim uvjetima koji

su snažno utjecali na karakteristike, zastupljenost i rasprostranjenost poljoprivrednih i šumskih
tala. Geološku podlogu tala Općine čine vapnenci i dolomiti jurske ili kredne starosti s vrlo visokim
udjelom kalcijevog karbonata čije se trošenje odvija primarno kemijskim putem, ostavljajući vrlo
malu količinu rezidua iz kojeg se formira tlo. Rezultat ovakvog stanja je mukotrpan i spor proces
nastajanja zemljišta, koja kroz povijest života na ovom prostoru nikad nisu bila posebno izdašna
u poljoprivrednoj proizvodnji niti su omogućavala veliku raznolikost u izboru poljoprivrednih
kultura. Uvijek je dominirajući način korištenja prostora u poljoprivredi ovdje bilo stočarstvo,
kojemu je bilo podređeno korištenje raspoloživih poljoprivrednih površina. Zemljišta su ovdje bila
medij za uzgoj stočne hrane ili ispašu na prostranim pašnjacima kojih ima dosta na prostoru
Općine.
Novije doba donijelo je uz razvoj tehnologije i klimatske promjene zbog kojih postoje
mogućnosti šireg spektra poljoprivrednih proizvodnji kroz uzgoj u zaštićenom prostoru, sadnju
određenih vrsta voća prilagođenog zemljišno klimatskim uvjetima, bogatiji pasminski sastav,
uzgoj većih količina kvalitetnije hrane za stoku, te izgradnju prerađivačkih kapaciteta u kojima se
postiže veća dodana vrijednost za proizvode dobivene uzgojem stoke.
U statističkom smislu je po načinu korištenja prostora općina Tomislavgrad poljoprivredno
područje, sa tendencijom prirodnog pošumljavanja kao rezultat socio-ekonomskog stanja šireg
područja. Sve je veći broj stanovnika koji ne samo napuštaju poljoprivredu, nego i cijeli prostor,
doprinoseći depopulaciji, deagrarizaciji i prirodnoj konverziji iz poljoprivrednih u šumska
područja.
Općina se prostire na ukupno 96.600,00 ha sa strukturom površina predstavljenih u tablici 6 1.

1
Površine u ovoj tablici su izvučene iz analize poljoprivrednog tla iz poljoprivredne osnove općine i razlikuju se
od tablice iz poglavlja namjena povšrina

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 39

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 6: Struktura korištenja prostora

Redni
Način korištenja zemljišta Ukupno ha Ukupno %
broj
Poljoprivredne površine (oranice, vrtovi, voćnjaci, livade i
1. 41.571,00 43,10
pašnjaci)
Izvan poljoprivredne površine (naselja s okućnicom,
2. 5.511,50 5,70
kamenolomi, kopovi, vodene površine)
3. Potencijalne šume u fazi konverzije iz pašnjaka 29.883,00 30,90
4. Šume 19.634,90 20,30
UKUPNO 96.600,00 100,0
Osim visokog udjela poljoprivrednih u ukupnim površinama, Općina ima i dosta šuma
(19,634.90 ha), gdje u strukturi šumskih površina dominiraju one koje su manje gospodarske
vrijednosti.
Visok je također udio pašnjaka, 29.883.0 ha, što indicira ekstenzivno korišten poljoprivredni
prostor. Osim što su ekstenzivne po svojoj prirodi, ovakve se površine i malo koriste, zbog čega se
prirodnom konverzijom postupno pretvaraju u nove šume.
Poljoprivrednih zemljišta ima ukupno 41.571,00 ha u formi oranica, vrtova, okućnica, livada,
voćnjaka i pašnjaka. Nalaze se u ravnom dijelu Općine, u području Duvanjskog polja, gdje ima
kvalitetnijih poljoprivrednih zemljišta iz boljih bonitetnih klasa.
Teren je ovdje specifičan i dio je šireg fenomena krša, čiji su sastavni i veoma važan dio
Duvanjsko i Šujičko polje. Proces trošenja geološkog supstrata odvijao se kroz evoluciju prostora
vrlo sporo, rezultirajući malim količinama sitnih čestica iz kojih nastaje tlo, čime je i vegetacija
prostora dosta oskudna a tlo osjetljivo i vrlo podložno destrukciji i degradaciji.
U pedološkom pogledu na ovom se prostoru mogu izdvojiti određene grupe tala, koje spadaju
u dva razdjela:
1) Automorfna tla
2) Hidromorfna tla
Pregled ukupnih površina zemljišta po razdjelima i pripadajućim tipovima je u tablici 7.
Tablica 7: Ukupne površine zemljišta po razdjelima i tipovima u ha
Razdjel Redn Naziv tipa tla i ukupna površina u ha
i broj
1 2
A. AUTOMORFNA TLA 1 KOLUVIJALNA TLA (KOLUVIJ) 801,15
2 VAPNENAČKO DOLOMITNA CRNICA 37.435,72
3 RENDZINA 17.684,68
4 EUTRIČNO SMEĐE TLO (EUTRIČNI KAMBISOL) 511,94
5 SMEĐE TLO NA VAPNENCU I DOLOMITU 8.738,04
6 ANTROPOGENA TLA
UKUPNO AUTOMORFNA TLA 65.325,31
B. HIDROMORFNA TLA 7 FLUVISOL (ALUVIJALNO TLO) 2.080,83
8 HUMOFLUVISOL (ALUVIJALNO LIVADNO TLO) 350,91
9 MOČVARNO OGLEJENO TLO (SEMIGLEJ) 1.676,26
10 MOČVARNO GLEJNO (EUGLEJ) 1.221,60
11 HIDROMELIORIRANO 799,73
UKUPNO HIDROMORFNA TLA 6.131,50
SVEUKUPNO 71.456,60

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 40

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Najviše ima automorfnih zemljišta, ukupno 65.324,24 ha što čini 67,6% prostora općine
Tomislavgrad. Hidromorfnih tala ima znatno manje, 6.131,5 ha nalaze se na 6,3% ukupnog
prostora Općine. Automorfnih i hidromorfnih zemljišta ima na ukupno 71.453,60 ha.
Tla iz oba razdjela jako dobro odražavaju klimatske, geološke i reljefne odlike područja. Na
nagnutim, neravnim terenima sa vapnenačko-dolomitnom podlogom, nastale su crnice različitih
formi, koje su vremenom evoluirale u manje zastupljena smeđa tla na nešto višem razvojnom
stupnju. Na ravnim ili zaravnjenim terenima u uvjetima gdje je podloga male propusnosti i pod
utjecajem stalnog ili povremenog vlaženja, nastala su hidromorfna tla, bogatija koloidnim
česticama gline i tvarima važnim za ishranu biljaka, koje su, međutim, slabo dostupne zbog
nepovoljnih hidroloških prilika.
Razvoj zemljišta Općine je oblikovan ne samo geološkom podlogom područja, nego također i
utjecajem klime, koja je ovdje brdsko-planinska, sa prosječnom godišnjim temperaturom od 10,2
°C i prosječnom godišnjom količinom oborina od 1,148.7 mm, koliko je registrirano za period 1998.-
2014.

Pedološke karakteristike

Dva spomenuta razdjela unutar kojih se nalaze tla Općine su povezana sa načinom njihovog
vlaženja, obzirom na ogromnu ulogu vode u nastanku i evoluciji zemljišta. Automorfna tla nastaju
prije svega uz utjecaj oborinskih voda, dok se kod hidromorfnih smjenjuju utjecaji podzemnih i
oborinskih, ili se oni događaju istovremeno u kraćim i dužim vremenskim intervalima.
Automorfna tla Općine uključuju sljedeće tipove:
− koluvijalna;
− vapnenačko-dolomitne crnice (kalkomelanosol);
− rendzine, eutrična smeđa tla (eutrični kambisol);
− smeđa tla na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol)
− antropogena tla.
Koluvij je slabo razvijeno tlo, u inicijalnoj razvojnoj fazi, nastaje ispiranjem tla sa viših
položaja, oborinama, bujicama, sedimentacijom i inicijalnom evolucijskom fazom što za rezultat
ima nastanak humusno-akumulativnog A horizonta. Teksturno ova tla jako variraju, od izrazito
skeletnih (bogatih kamenom) do onih u kojima dominiraju sitne čestice tla. Istraživanjem je
utvrđena pojava ovih tala na ukupno 801,15 ha ili 0,8% ukupne površine Općine. Osim u podnožju,
koluviji također nastaju i uz potoke i rječice, gdje dobivaju odlike aluvijalnih tala, sa čestom
pojavom oglejavanja kao rezultat produženog djelovanje prekomjernog vlaženja. Po bonitetnim
odlikama, ova se tla nalaze između III i IV klase.
Vapnenačko dolomitna crnica je najrasprostranjenije tlo na prostoru Općine, ima ga na
37.435,09 ha odnosno 38,76% njene ukupne površine. Ovo su obično plitka, slabo strukturna tla
lošije kvalitete, najčešće u upotrebi kao pašnjaci ili šume. Tipična su tla krša, često na vrlo
nagnutim ili kamenitim terenima, gdje najčešće nemaju veliku poljoprivrednu vrijednost.
Formiraju se na vapnencu ili dolomitu, dubina soluma je 20-tak cm, građa profila je A-R tipa, vrlo
su sklona vodnoj i eolskoj eroziji. Nastanak i evolucija crnica jako dobro korespondira sa
geološkim i klimatskim faktorima koji djeluju vrlo sporo na tvrdu podlogu, stvarajući male
količine tla koje je nestabilno i lako se gubi destruktivnim djelovanjem erozionih sila i čovjeka.
Njihova je ekološka vrijednost daleko veća od upotrebne, obzirom da su najčešće unutar VII I VIII
bonitetne klase.
Crnice su bogate humusom kojeg ima često više od 20%, vrlo su propusne za vodu, njihova
tamna boja utječe na brzo površinsko zagrijavanje, slao kisele su do neutralne reakcije. Loše su

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 41

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

strukture pa ih vjetar brzo i lako raznosi na velike udaljenosti. Najčešće ih ima pod pašnjacima,
koji prerastaju u slabe šume.
Rendzine su humusno akumulativna tla A-C tipa profila, nastaju na rastresitim podlogama i
jako su rasprostranjene na području Općine. Zahvaljujući rastresitoj karbonatnoj podlozi koja se
brže troši, ova su tla dublja, sa visokim postotkom karbonata.
Rendzina na prostoru Općine im dosta, ukupno 17.684,68, odnosno 18,3% njene ukupne
površine. Rendzine formirane na karbonatima i dolomitima su pliće i skeletnije, najčešće su
nepogodna za korištenje kao oranice, puno su povoljnije za poljoprivredu one nastale na laporu
jer su dublje, rahlije i lakše za obradu. Ima ih na 1.949,00 ha. Rendzina na laporastom vapnencu
ima ukupno 4.646,00 h, odnosno, ukupna površina vapnenasto-dolomitnih i onih nastalih na
laporu je 6.595,00 ha što čini 6,8% prostora Općine. Heterogena matična podloga rendzina utječe
na velike varijacije u dubini i kvaliteti tla, one koje su nastale na šljunkovitim materijalima su
formirane deluvijalnim procesima uz brežuljkaste terene ili rubove Duvanjskog polja. Na ovakvim
pozicijama su rendzine plitke ili srednje duboke, bogate humusom kojega ima između 5 i 10 %.
Šljunkovitih deluvijalnih rendzina ima ukupno 4.875,00 ha, odnosno 5% ukupne površine Općine.
Na malim ukupnim površinama ima rendzina na eolskom karbonatnom nanosu, koji je
donešen jakim sjevernim vjetrovima. Zbog svoje dubine i rahlosti, ove su rendzine vrlo plodne,
pretežno su sastavljene od krupnog pijeska i sitnijih čestica, ima ih samo na 46,2 ha.
Rendzine su generalno bogate humusom, na području Općine su bogate i karbonatima koji
utječu na fiksiranje fosfora zbog čega je ovaj element često deficitaran u ishrani biljaka, dok kalija
ima nešto više nego fizioški aktivnog fosfora.
Eutično smeđe tlo (eutrični kambisol) je tlo formirano na bazama bogatim supstratima poput
vapnenaca, lapora i eolskih karbonatnih pijesaka. Imaju potpuno formirani profil tipa A-(B)-C. Ovo
su dobra oranična tla, antropogenizirana i u poljoprivrednoj su upotrebi, imaju slabo kiselu do
neutralnu reakciju. Duboka su poljoprivredna tla III ili IV bonitetne klase, sa dubinom soluma i do
100 cm. U pogledu teksture, ova tla su ilovasta, glinovita ili pjeskovita.
Eutričnog kambisola ima malo na području Općine, svega, 512 ha ili 0.53% ukupne površine,
onog na laporu ima samo 399, 45 ha ili 0.4% ukupne površine Općine.
Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu je kambični tip tla kojeg najviše ima u zoni šuma, ono koje
je u poljoprivrednoj upotrebi je u rubnim dijelovima Duvanjskog polja, na stjenovitim terenima,
što mu umanjuju upotrebnu vrijednost. Ova tla imaju A-(B)rz-R tip građe profila, srednje su do
duboka, uz vapnenačko-dolomitnu crnicu najviše je zastupljeni nepoljoprivredni tip tla.
Antropogenih je tala na prostoru Općine malo, to su prostori modificirani ljudskim utjecajima
na terasama ili kraškim zaravnima, varijabilne dubine i često visokog sadržaja skeleta. Spadaju u
IV bonitetnu kategoriju a zbog slabog interesa za obradu i poljoprivredu općenito, ova se tla
postupno pretvaraju u šume. Ima ih na 152, 4ha ili 0,16% ukupne površine Općine.
Razdjel hidromorfnih tala
Hidromorfna su tla nastala u uvjetima prekomjerne vlažnosti uzrokovane podzemnim,
oborinskim vodama ili kombinacijom ove dvije grupe. Ima ih ukupno 6.368 ha, što čini 6,6%
ukupnog prostora Općine. Iz ovog su razdjela na prostoru Općine identificirani i istraženi sljedeći
tipovi zemljišta;
− Fluvisol ili aluvijalno tlo;
− Humofluvisol ili aluvijalno livadno tlo;
− Močvarno oglejeno tlo (semiglej);
− Močvarno glejno tlo (euglej)
− Hidromeliorirano tlo.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 42

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Fluvisol (aluvijalno tlo): aluvija ima uz rijeku Šujicu, i Drinu, nastaju utjecajem prekomjernog
vlaženja od oborinskih, slivnih i podzemnih voda. Primarno se nalaze u Duvanjskom polju, manje
ih je u Šujičkom polju. Ovo su evolucijski mlada tla bez genetskih horizonata jer sezonske varijacije
hidrorežima pod čijim utjecajem nastaju, dovode do stalnog pomjeranja nanešenog zemljišnog
materijala, tako da imaju samo humusno akumulativni (A) horizont. Materijal koji voda nosi je
karbonatan zbog vrste geološkog materijala koji se troši i bude pomjeran. Umjesto horizonata
imaju slojeve različitog granulometrijskog sastava, najčešće su prisutni šljunci. Nalaze se u pojasu
tik uz riječice Šujicu i Drinu.
Tla su vrlo propusna, spadaju u II bonitetnu klasu, glavno im je ograničenje nepovoljan utjecaj
sezonskog prekomjernog vlaženja. Ova tla su relativno siromašna humusom, karbonatna su sa
reakcijom bliže slabo alkalnoj. Aluvija na prostoru Općine ima ukupno 2.272,03 ha, što je 2,4%
njene ukupne površine.
Aluvijalno livadno tlo (humofluvisol): ova tla su evolucijski bliska aluvijima, ali su zbog
izostanka prekomjernog vlaženja karakterističnog za ta tla razvila humusno akumulativni
horizont. Nalaze se na manjim uzvisinama, blizu koritima riječica, imaju Amo-C-Gso građu profila
i vrlo su kvalitetna tla, najbolja kojih ima na prostoru Općine.
Teksturu im čine najčešće ilovaste čestice, koje sa dubinom prelaze u pjeskovite ili šljunkovite,
tla su prozračna, rahla, dobrog vodno-zračnog režima i daju se dobro obrađivati.
Imaju 3-5% humusa, dosta dušika i kalija i siromašna su fiziološki aktivnim fosforom. Ima ih
malo, samo 351 ha ili 0, 4% prostora Općine. Uvrštena su u II i III bonitetnu kategoriju.
Močvarno glejno tlo (semiglej): semiglej je mineralno tlo ravnih terena, nižih kota, pod stalnim
utjecajem prekomjernog vlaženja primarno podzemnim vodama. Ima tipični glejni horizont,
najčešće su ovakva tla u upotrebi kao livade ili pašnjaci. Imaju Aa-Gso-Gr tip građe profila, jasno
im je izdiferenciran humusom bogat A horizont, glejni je horizont u uvjetima stalnog vlaženja tako
da u tlu prevladavaju redukcijski procesi nepovoljni za rast biljaka. Humusa u tlu ima 5-10%,
karbonatna su, iako se količina karbonata smanjuje sa dubinom, slabo su kisela.
Visok sadržaj humusa i veliko prisustvo glinenih čestica daju ovom tlu vrlo izraženu
adsorptivnu sposobnost koja se ogleda u mogućnosti vezivanja velikih količina iona na koloidnim
česticama tla. Zbog nepovoljnog vodnog režima i visokog sadržaja gline, nepovoljnih su fizičkih
osobina jer se teško obrađuju, u suhom stanju su tvrda i ispucana, u vlažnom dijelu godine imaju
previše vode pa su hladna i kasnije se mogu obrađivati. Ima ih 1222 ha na području Općine, teško
ih je meliorirati bez velikih ulaganja.
Hidromeliorirana tla: ovo su tla koja su odvodnjom iz stanja prekomjerne vlažnosti
transformirana u zemljišta koja se koriste u poljoprivredi i nalaze se unutar kompleksa Glibine.
Služe za proizvodnju stočne hrane za farmu krava koja se tu nalazi.
Hidromelioracijom su meliorirani razni tipovi hidromorfnih tala, ovaj proces je poboljšao
donekle njihove osobine, po bonitetu su to tla III ili IV klase, vodno zračni im je režim još uvijek
nepovoljan, pa se na njima dobiju manji prinosi. Ima ih ukupno 800 ha, što čini 0.8% ukupnog
prostora Općine, zemljišta III bonitetne klase je 587 ha, onih iz IV bonitetne klase ima 213 ha.

Poljoprivredno zemljište

Na području općine Tomislavgrad ima vrlo malo dobrih poljoprivrednih zemljišta bez i jedne
površine I bonitetne kategorije.
Prema Karti upotrebne vrijednosti urađenoj za područje Općine, najkvalitetnija tla su unutar
druge bonitetne klase, ovakva tla su pogodna za uzgoj velikog broja poljoprivrednih kultura,

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 43

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

najbolje efekte daju ako se koriste u uzgoju povrća, posebno ranog. Dobra kvaliteta ovakvih tala
je povezana sa malim brojem faktora koji ograničavaju njihove proizvodne kapacitete. Nalaze se
ravnom dijelu Duvanjskoga polja, uz rijeku Drinu i Šujicu. Tla II bonitetne klase su u pedološkom
smislu aluvijalna livadna tla čije su fizičke i kemijske osobine jako povoljne za poljoprivrednu
proizvodnju. Ukupna površina ovih tala na području općine Tomislavgrad iznosi samo 589,5 ha
što predstavlja 0,6% ukupne površine.
Na području Općine ima također poljoprivredno vrijednih tala III bonitetne kategorije
pogodnih za intenzivnije poljoprivredno korištenje, ali ne sa efektima koji se postižu uzgojem na
tlima II bonitetne kategorije. Tla iz obiju klasa su prije svega poljoprivredne površine za koje je
Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisao obavezno čuvanje.
Na tlima III bonitetne kategorije moguće je uspješno uzgajati ratarske kulture i stočnu hranu,
na području Općine ih ima na 813,2 ha (0,84% njene ukupne površine). Ima ih u polju ispod
Stipanića, te na eolskim nanosima na povišenom dijelu Duvanjskoga polja, ovdje također spadaju
i hidromeliorirana tla.
Na poljoprivredno vrijednim tlima IV bonitetne kategorije postoje značajna ograničenja
njihove proizvodnosti, ali su ona ipak vrijedan poljoprivredni resurs zakonom zaštićen i
predviđen primarno za poljoprivrednu upotrebu. Ima ih ukupno 8.369,4 ha što čini 8,66% ukupne
površine Općine. Nalaze se na rubnim slabije nagnutim dijelovima Duvanjskoga polja gdje je
dominantno prisutan tip tla rendzina.
Tla V bonitetne klase imaju izraženija ograničenja i slabije pogodnosti za poljoprivredno
korištenje, najčešće su to košene livade. Ima ih na 4.287,4 ha, odnosno 4,44% površine Općine.
Značajnu potencijalno kvalitetnu rezervu tala za poljoprivredno korištenje iz ove kategorije čine
hidromorfna tla koja bi se agro i hidromelioracijama mogla osposobiti za vrlo intenzivno
korištenje koje se prakticira na tlima II bonitetne kategorije. Takvih površina prema Karti
upotrebne vrijednosti ima 2.417,4 ha i one čine 2,50% ukupne površine Općine.
Slična proizvodna ograničenja imaju i tla VI bonitetne kategorije, većinom se ovdje radi o
hidromorfnim tlima nepovoljnih vodno zračnih osobina. Velika količina gline i dugi periodi
vlaženja čine ova tla vrlo nepovoljnim za intenzivnu proizvodnju, za koju bi trebalo uraditi skupe
i temeljite agro i hidromelioracije, kojima bi se njihova bonitetna klasa eventualno promijenila u
II ili III. U postojećim okolnostima, ovakva su tla najčešće u upotrebi kao pašnjačke površine. Ima
ih ukupno 1.864,40 ha što čini 1,93% površine Općine.
U VI bonitetnoj kategoriji ima i tala iz automorfnog razdjela, kod kojih su primarna ograničenja
nagib, stjenovitost, iscjepkanost površina i izrazita sklonost erozionim procesima. Najčešće su to
prirodni pašnjaci kojih ima 256,7 ha, odnosno, na 0,26% ukupne površine Općine.
Na prostoru Općine ima dosta zemljišta VII bonitetne kategorije, koja su ujedno i najčešće
neoranične površine u upotrebi kao ekstenzivni pašnjaci za sitnu stoku. Nemaju poljoprivrednu
vrijednost zbog vrlo plitkog soluma, skeletnosti, nagiba i sklonosti erozionim procesima, tako da
im je i proizvodni kapacitet vrlo skroman. Dio ovih površina se već nalazi u zoni šuma, zbog
rijetkog korištenja za ispašu, dobar dio ovog prostora se prirodnom konverzijom pretvara u šume.
Ukupna površina tala VII bonitetne kategorije iznosi 52.002,3 ha, što znači da ih ima na 53,8 %
ukupne površine Općine.
VIII bonitetnu kategoriju čine tla bez značaja za poljoprivrednu proizvodnju.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 44

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Šume i šumsko zemljište

Prema podacima sa zvanične stranice Šumarije Tomislavgrad, granice Šumarije

korespondiraju sa administrativnim granicama Općine. Prostor je izrazito raznolik sa najnižom
kotom na 606 m n.v. i najvišom na 2.014 m u masivu Vran planine. Šumarija gospodari na ukupnoj
površini šuma od 55.830,75 ha.
Šume su lošije kvalitete, najviše ima šibljaka i goleti unutar pojasa šuma, sa ukupno 31.925, 27
ha. Visokih, ekonomski značajnih šuma sa prirodnom obnovom ima samo 4.235, 22 ha, šumskih
zasada 1.561,31 ha, izdanačkih šuma ima 10.258,67 ha. Dosta je neproduktivnih površina, ukupno
7.190,32 ha.
Od vrsta drveća, gospodarski su najvažnije jela, bukva, crni i obični bor dok su ekološki
posebno značajni hrast, cer i medunac. Ukupna drvna zaliha je 1.601.922,38 m³ sa godišnjim
volumnim prirastom od 53.254,237 m³.
Tla pod šumskom vegetacijom su vrlo raznolika geomorfološki, ima izrazito ravnih terena oko
Duvanjskog polja do onih sa tipičnim planinskim osobinama. Tla su kao i kod poljoprivrednih
površina, formirana na vapnenačko-dolomitnoj podlozi i izrazito su vodopropusna, tako da je
cijelo područje šuma siromašno površinskim vodotocima. Analiza meteoroloških podataka je
pokazala da je u vegetacijskom periodu evapotranspiracija veća od količine oborina, što je sa
stajališta rasta biljaka nepovoljno, jer u tom periodu trpe od suše.
U pedološkom smislu, tla na prostoru Šumarije su identificirana po sljedećim tipovima:
- kamenjar (litosol)
- sirozrem (regosol);
- koluvijalno tlo (koluvium);
- rendzima;
- vapneno dolomitna crnica (kalkomelanosol);
- smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol);
- ilimerizirano, lesivirano tlo (luvisol).
Kamenjari su formirani na detritusu mehanički raspadnutih stijena sa (A)–R profilom. Ima ih
u predplaninskom gorskom području i nemaju gospodarsku važnost, značajni su ekološki zbog
zasnivanja točila na kojima se ukorijenjuje vegetacija.
Sirozem (regosol) nastaje na stijenama koje raspadanjem stvaraju regolit finijeg mehaničkog
sastava, ima (A)–C profil. Razvija se na laporastim vapnencima, laporima, pješčenjacima ili
kristalnim dolomitima. Niskog je sadržaja humusa, oko 1 % i osrednje je alkalno. Ovo su suha tla
pogodna za rast kserotermnih vrsta (crni bor) koji sprječava širenje erozije.
Koluvijalna tla šumskih područja su identičnih osobina onima korištenim u poljoprivredi,
ovdje se ona pošumljavaju radi smanjenja erozionih procesa.
Na rendzinama raste raznovrsna vegetacija, najplodnije su one nastale na morenskim
nanosima i laporima, manje su pogodne dolomitno—vapnenačke, gdje rastu kserotermnije vrste
poput crnog i običnog bora.
Vapnenačko – dolomitna crnice (kakomelansol) nastaju na tvrdim, kompaktnim vapnencima
koji sadrže manje od 1% nerastvorenog ostatka, ovo su suha i topla tla pod travnom vegetacijom
kao i pod šumama bukve, jele i smreke na prosječnim nadmorskim visinama od 1.000 do 1.500 m.
Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol) formira se na tvrdim i čistim vapnencima
i dolomitima, najrasprostranjenije je šumsko tlo u BIH. Plitko je, suho i propusno tlo na kojem
biljke ljeti pate od suše.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 45

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Ilimerizirano ili lesivirano tlo (luvisol) tlo ima profil tipa L - Ah – E - Bt – IC gdje je L-sloj listinca
debljine oko 5 cm dok je Ah – humusno akumulativni horizont tamnosive ili sivosmeđe boje i
najčešće ima zreli humus. U ovom su području luvisoli formirani na dolomitno-vapnenačkoj
podlozi i obrasli su šumom jele i bukve.
Šume i šumska tla su na prostoru Općine složeni i osjetljivi ekosistemi i zahtijevaju pažljivo
gospodarenje i izbalansiran omjer potreba i mogućnosti. Izrasle su na osjetljivim i plitkim tlima
mukotrpno formiranim tisućama godina, imaju izuzetnu gospodarsku i ekološku vrijednost čije
održivo korištenje pretpostavlja jako dobro poznavanje svih parametara njihovog rasta i razvoja.

Vode

Općina Tomislavgrad ima relativno veliki potencijal kada su u pitanju vodni resursi. Vodne
površine na području općine Tomislavgrad čine jezera (prirodno i vještačko), hidromelioracijski
kanali, rijeke i potoci, te veći broj planinskih i krških vrela i izvorišta.

Izvorišta

Izvori na području općine Tomislavgrad se prvenstveno javljaju u obliku krških vrela.

Najznačajnija kraška vrela u općini Tomislavgrad su Veliki Stržanj, Mali Stržanj, Volarac, Ostrožac
i Seget. Veći broj stalnih i povremenih izvora se pojavljuju u jugoistočnom i jugozapadnom obodu
Duvanjskog polja. To su Studena vrila kod Karačića, u području Mesihovine stalna Vlaška vrila,
izvori Miljacke, Veliko vrilo i Škrip. U području Zabrig Dodizi - Sulići se također pojavljuje veći broj
izvora. Duž jugozapadnog oboda polja značajni su stalni izvori Anići, Brišnik i Cebara.
Izvori koji se koriste za vodoopskrbu općine Tomislavgrad su dani u sljedećoj tabeli:
Izvor Procijenjena min. Naselja koja opskrbljuju vodom
izdašnost
Izvor rijeke Šujice 30 l/s dijelom se koristi za vodoopskrbu naselja Šujica
Izvorište Ostrožac 40 l/s koristi se za vodoopskrbu grada Tomislavgrad i okolnih
naselja
Izvorište Letka 20 l/s koristi se za vodoopskrbu naselja na sjeveroistočnom rubu
Duvanjskog polja
Izvorište Mandino 20 l/s koristi se za vodoopskrbu naselja na istočnom rubu
selo Duvanjskog polja
Izvorište Brišnik 8 l/s koristi se za vodoopskrbu naselja na jugoistočnom rubu
Duvanjskog polja
Izvorište Studena 8 l/s koristi se za vodoopskrbu naselja Crvenice
Izvorište Miljacke 8 l/s koristi se za vodoopskrbu naselja Miljacka i Stepen
Izvorište Mukišnica 80 l/s koristi se za vodoopskrbu naselja uz obod Buškog jezera,
Roškog polja i dijela općina Imotski i Sinj u republici
Hrvatskoj
Izvori Dobrijevac i 12 l/s koriste sa za vodoopskrbu naselja Prisoje
Karanovac
Pored ovih izvorišta koji se dijelom ili u potpunosti koriste za vodoopskrbu naselja, u općini
Tomislavgrad postoje i manji izvori procijenjene izdašnosti 0,5-2 l/s. Od izvorišta koji se ne
koriste za vodoopskrbu izdvaja se izvor Zmijavac u podnožju planine Tušnica iznad naselja Prisoje
sa minimalnom procijenjenom izdašnosti 20 l/s.
Elaborati o zaštiti izvorišta postoje samo za izvorišta Mukišnica i Ostrožac, a odluka o zaštiti
izvorišta donesena je 1990. godine. Ovom odlukom je temeljem tadašnjeg zakona pod zaštitu

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 46

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

stavljeno izvorište Ostrožac (kojem su definirane zone zaštite i pripadajući režimi) i izvorišta voda
u drugim naseljenim mjestima Međutim, za sva izvorišta koja se koriste ili se planiraju koristiti za
javnu vodoopskrbu potrebno je izraditi elaborate o zaštiti izvorišta i donijeti odluku o zonama
zaštite, sukladno zakonskoj regulativi.

Rijeke

Područje općine Tomislavgrad pripada slivu rijeke Cetine, odnosno vodnom području
Jadranskog mora u Federaciji BiH. Ukupna površina vodnog područja iznosi oko 8.782 km², od
toga površina sliva rijeke Cetine 2.655,6 km². 2

Slika 25: Rijeka Šujica

Najveći površinski tok općine predstavlja rijeka Šujica, koja je glavni vodotok Duvanjskog
polja, ujedno je i najveća rijeka na slivu Cetine. Rijeka Šujica je ponornica, izvire u podnožju brda
Široka Kosa - Mali i Veliki Stržanj. Nakon kratkog toka Šujica prima vodotok Volaricu, a uzvodno
od naselja Šujica dvije manje pritoke Bogdošić i Gluščević. Nakon toga teče kroz Šuičko polje koje
kratkotrajno plavi. Na ovom dijelu toka u vodotok Šujica ulijeva se vodotok Jaruga, a na početku
Duvanjskog polja vodotoci Vrbica i Vučica. Značajan bujični tok s platoa Svinjače (iz pravca
Blidinjskog jezera) završava u toku Šujice. Uzvodno od naselja Kovači vodotok Šujica stvara
retenciju, čija je maksimalno zabilježena površina oko 2,300 ha, a javlja se svakih 25 godina.
Šujica ponire u najvećem ponoru u slivu Cetine - Kovači. Kapacitet ponora je oko 80 m3/s. U
Šujicu se neposredno ispred ponora Kovači ulijeva desna pritoka Ostrožac (Jošanica) koji nikada
ne presušuje. Nakon poniranja vodotok Šujica izvire kao vodotok Ričina i najbogatiji je vodom na
području Livanjskog polja, u blizini Buškog jezera, odnosno zaselaka naselja Prisoje (Vrilo).
Utvrđeno je kako u sušnoj godini Šujica presušuje cca 150 dana.
Najveća lijeva pritoka Šujice je Drina, koja teče samo u kišnom periodu godine i nastaje u
krajnjem jugoistočnom dijelu Duvanjskog polja. Kroz naselje Prisoje protječe potok Zmijevac koji
ima karakter bujičnog potoka. Urbanim područjem Tomislavgrada protječe potok Tabašnica.

2
izvor: Studija o procjeni utjecaja na okoliš za CHE Vrilo - dopuna, Ecoplan d.o.o. Mostar i Elektroprojekt d.d.
Zagreb, prosinac 2018. godine

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 47

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Jezera

U južnom dijelu Livanjskog polja nalazi se akumulacija Buško jezero, površine oko 55 km2, što
ga čini jednim od najvećih umjetnih jezera u Europi. Jedna trećina jezera se nalazi na području
općine Livno, a dvije trećine na području koje pripada općini Tomislavgrad. Vode u ovu
akumulaciju pritječu potokom Mandek, zatim Golinjevskim potokom, rijekom Ričinom, a vode iz
Livanjskog polja se dovode kanalom iz akumulacije Lipa (površina oko 65 ha). Voda iz Buškog
jezera koristi se za proizvodnju električne energije u HE Orlovac u Republici Hrvatskoj.
Na jugoistoku općine, između planina Vran i Čvrsnica, u Dugom polju nalazi se najveće
planinsko jezero Bosne i Hercegovine – jezero Blidinje. Njegova površina iznosi oko 3.5 km2, ali
svega nešto više od 1 km2 površine jezera se nalazi na teritoriji općine Tomislavgrad.

Slika 26: Buško jezero (www.tomislavcity.com)

Mineralne sirovine

Prostornim planom za područje Herceg - bosanske županije za period 2008 - 2028. godine je
dana analiza postojećeg stanja istraženih rudnih ležišta i mineralnih pojava. Definirana su rudna
polja i ležišta po količini i kvaliteti, te njihova perspektivnost i opći značaj. Ovdje se daje nešto
dopunjena navedena analiza.

Istraženost mineralnih sirovina:

Mineralne sirovine koje su detaljno istražene i pripremljene za eksploataciju ili se

eksploatiraju:
 ležište lignita: Duvanjski bazen (Kongora),
 gline: Begluci jug,
 vapnenci: Grabovica, Cebara,
 šljunci i pijesci: Begluci jug, Begluci istok, Gornjuše, Podkose

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 48

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Utvrđene, ali nedovoljno istražene mineralne sirovine,

 mrki ugalj: Duvanjski bazen (Eminovo Selo, Vučipolje),
 vapnenci:, Podprivala, Pakline,
 šljunci i pijesci: Podkose,
 podzemne vode: Zidine,
 voda: rijeka Šujica,
 boksit: Studena Vrela.

Neizvjesno perspektivne mineralne sirovine i mineralne sirovine niskog stepena istraženosti:

 mrki ugalj: Priluka, Roško Polje,
 lignit: Glibine-Duvanjsko polje

Eksploatacijska polja

S obzirom na važnost mineralnih resursa za razvoj čitavog područja općine Tomislavgrad u

prostorni plan treba unijeti :
 aktivna eksploatacijska polja,
 potencijalna eksploatacijska polja i
 stare rudarske radove, gdje nije izvedena rekultivacija terena
Prema važećoj tehničkoj dokumentaciji eksploatacijsko polje vapnenca kao AGK, osigurati će
rad i eksploataciju u vremenskom periodu od 30 godina. Vapnenci i dolomiti kao tehničko
građevni kamen na području općine Tomislavgrad prisutne su razne litološko-stratigrafske vrste
vapnenca i dolomita koji se eksploatiraju na odobrenim eksploatacijskim poljima. Gospodarska
društva su ishodila svu potrebnu koncesijsku dokumentaciju, pa na ležištima vrše površinsku
eksploataciju odobrene mineralne sirovine po važećoj tehničkoj dokumentaciji.
To su eksploatacijska polja :
 „Cebara” – Cebara, općina Tomislavgrad (vapnenac),
 „Begluci Istok” – Kongora, općina Tomislavgrad,
 „Gornjuše” – Lipa, općina Tomislavgrad,
 „Podkose” - Kongora, općina Tomislavgrad.
Svakako se treba naglasiti da su najveće degradacije terena i okoline nastale površinskom
eksploatacijom uglja, gline, treseta, kamenolomima i eksploatacijom šljunka. To se posebno
odnosi na plato Grabovica na kojem je ranije zacrtana mogućnost eksploatiranja arhitektonskog
građevinskog kamena. S obzirom na vrlo visok stupanj okršenosti ovog područja, dokazanih
podzemnih veza s izvorom Ričine i izvorišta u dolini Cetine s kojim je dokazana podzemna veza,
kao i potrebe za očuvanje prirodnih ljepota brojnih špilja na ovom prostoru, navedena
eksploatacija kamena bi trebala biti svakako upitna.
Eksploatacijska polja planirana za sanaciju i rekultivaciju se odnose na površinski kop lignita
Zacrtani redoslijed otkopavanja površinskih kopova „Begluci” i „Gornjuše” osiguravaju izvođenje
naprijed navedenih radova na sanaciji površina. Zaostale depresije od površinskih kopova nakon
uređenja mogu se koristiti za različite namjene: u vodoprivredne svrhe (kao bazeni za bistrenje i
taloženja voda iz susjednih kopova, zatim zaštitu od visokih voda i čuvanje rezervi vode za

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 49

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

poljoprivredu, energetsko-industrijski kompleks i za druge svrhe), za ribnjake i farme barskih

ptica, za sport, rekreaciju i turizam i mnoge druge korisne namjene. U narednom planskom
periodu neophodno je od strane rudarskih organizacija uraditi elaborate o rekultivaciji
degradiranih površina, i na dijelovima do sada degradiranih površina izvršiti sanaciju - izvođenje
radova na tehničkoj rekultivaciji i eventualno biološkoj, kako bi se ove površine mogle koristiti za
određene namjene (građevinsko i poljoprivredno zemljište).
U hidrogeološkim i hidrološkim raščlambama je naglašena potreba očuvanja potencijalnih
izvorišta. To se odnosi na moguće izvorište Peća, te izvora Volarice i Blatančić, kao i postojeće
izvorište Mukušnica i Ostrožac. Prostore mogućih zona zaštite bi prema postojećem Zakonu o
vodam Federacije BiH trebalo očuvati, te na tim prostorima ne planirati eksploataciju mineralnih
sirovina.
Na grafičkom prilogu br. 6 dan je prikaz pozicija pojedinih ležišta, a za potrebe očuvanja
potencijalnih i postojećih izvorišta i područja vodnih resursa u cilju njihove zaštite.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 50

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

STVORENI UVJETI

3.2.1. POVIJESNI RAZVOJ

Prirodni uvjeti općine Tomislavgrad, opisani u prethodnim poglavljima, bili su kroz povijest
ideali za razvoj stočarstva što je jedan od razloga da je ovaj prostor bio naseljen još od prapovijesti,
pa sve do danas. O tome svjedoče brojni materijalni ostaci iz svih povijesnih perioda. Sigurno je
da se povijest na ovim prostorima počela pisati od ilirskog plemena Delmeti.
Malo se zna o tome tko je živo tu prije Ilira, ali su pronađeni ostaci naselja starijih više od 3000
godina a neki od njih su: Slobodnik iznad Crvenica, Vučja Struga, Oštri Vrh i Orlokuk na planini
Lib, Stržanj iznad Šuice, Vrilo kod Prisoja, Nakl u Grabovici. Poznato je da su ova plemena koristila
kvarcne sjekire i osim toga nema puno više podataka iz tog povijesnog perioda.
O načinu života Delmata danas se zna puno više. Živjeli su u gradinama čijih ostataka danas
na prostoru općine Tomislavgrad ima preko 40. Radimsky je u svom djelu Starine kotara
županjačkog u Bosni zabilježio 41 gradinu. Gradine se nalaze na uzvišenjima iznad polja gdje se
život i odvijao, naravno iz obrambenih potreba. Duvanjsko polje je u prošlosti kao i danas u većem
dijelu godine bilo močvarno, pa se uglavnom koristilo kao livade i pašnjaci. Najveća gradina iz
prapovijesnog perioda je Gradina na Libu u Borčanima. Arheolozi na ovo mjesto smještaju
predrimski Delminium, politički centar Delmata. Tek su se u kasnijim povijesnim periodima
naselja približavala rijekama odnosno smjestila su se na rubovima polja.
Delmate su pokorili Rimljani koji su ostavili puno više materijalnih tragova na prostorima na
kojima su boravili. Rimljani su gradili hramove, upravne zgrade, forume, ali i probijali i gradili
ceste i mostove. U svom istraživanju krajem 19. stoljeća Karl Patsch je na mjestu današnjeg
samostana i bazilike u Tomislavgradu otkopao rimski forum.

Slika 27: Karta županjca i okolnih mjesta (Izvor: V.Radimsky, Starine kotara Župnanjačkog u Bosni)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 51

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 28: Karta Domenica Paganija iz 1813. (Izvor: http://gallica.bnf.fr/)

Pitanje oko toga gdje je točno Delminium nije do kraja riješeno, ali je sigurno da se nalazio na
prostoru općine Tomislavgrad. Druga značajna naselja iz rimskog perioda pronađena su na
lokalitetima: Borčani, Crvenice, Prisoje, Letka, Šuica, Renići. Iz ovog perioda su pronađeni brojni
pokretni nalazi i na drugim lokalitetima. A pronađeni su i ostaci rimske prometnice koja je preko
ovih prostora prolazila iz Salone dalje na sjever.
Područje Tomislavgrada odnosno Duvna vezano je uz bitan događaj iz hrvatske povijesti.
Naime, smatra se da je na prostoru Duvanjskog polja okrunjen hrvatski kralj Tomislav 925. godine.
Kroz srednji vijek prostor Duvna uvijek je bio na granici i za njega su se borili i hrvatsko i
bosansko kraljevstvo sve do pada pod tursku vlast u 15. stoljeću.
Malo je pisanih tragova iz povijesti u kojima se nalazi spomen ovih krajeva. Sve što je očuvano,
zapisano je na kamenu. Najočuvaniji tragovi života iz srednjeg vijeka su stećci. Na duvanjskom
području rasprostranjeno je oko sto nekropola s preko 2000 stećaka, a nemali broj među njima je
s natpisima ili ornamentima. Najbrojnije su nekropole na području Blidinja (Barzonja, Jezero,
Dugo polje, Donje Bare, Risovac, Ponor), te nekropole u Sarajlijama, Lipi i u Mandinu selu.
Za vrijeme osmanske okupacije Duvno je pripadalo Hercegovačkom sandžaku. I dalje je ovo
bio prostor nad kojim su se vodili ratovi. Iz osmanskog perioda je od materijalnih ostataka ostalo
vrlo malo, svega par kula, džamija i jedan most preko rijeke Šuice. O ovom mostu nema puno
podataka, ali se pretpostavlja da je nastao na temeljima nekog ranijeg mosta koji je prelazio rijeku
Šuicu na nekoj od povijesnih cesta.
Nakon dolaska Austrougarske uprave 1878. godine, centar općine se naziva Županjac.
Austrougarska uprava gradi prometnice, zgrade, dijelom i škole. Od austrougarske vladavine pa
do danas, ovaj kraj nije proživljavao značajan procvat kako je to bio slučaj u drugim gradovima
Bosne i Hercegovine. Uvijek je to bio slabo naseljen kraj, čiji su se stanovnici uglavnom bavili
stočarstvom ili odlazili u inozemstvo na rada.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 52

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3.2.2. NASEOBINSKI SUSTAV

Suvremena planerska struka unutar globalnih svjetskih procesa se razvila i udaljila od metoda
koje su bile dominantne sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Naša trenutna zakonska rješenja,
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja iz 2004. godine se
u potpunosti temelji na Uredbi iz 1987. godine. Tako imamo zastarjelu i teško primjenljivu, ali
zakonski obveznu metodologiju rada. Zbog toga su mnoga rješenja u ovom poglavlju proizvod
kompromisa. S druge strane stanje urbaniziranosti u Bosni i Hercegovini je takvo da smo morali
prihvatiti kriterij veličinske granice urbanizacije 2000 stanovnika što je u Europi prevaziđeno.
Nepostojanje redovnih popisa stanovništva i kvalitetnih statističkih analiza i pokazatelja,
također predstavlja veliko ograničenje u radu koje vrlo često dovodi do upitnih rezultata naših
analiza. Zbog toga se u ovom poglavlju oslanjamo na stručna znanja i iskustveno oblikovane
informacije dobivene analizom terenskih opservacija. Bez obzira na njihovu nedostojnost
statistički pokazatelji prethodnih razdoblja su bili od koristi.

Geografsko topografski uvjeti za nastanak naselja i njihova mreža kao proizvod prirodnog
položaja geografskih faktora i topografskih uvjeta

Područje općine obuhvaća četiri kraška polja ili zaravnjene prostore okružene planinskim
lancima. To su Duvanjsko polje (cca 850 m.n.m.), Buško blato (720 m.n.m.), Roško polje ( cca 900
m.n.m.) i prostor Šuičkog platoa (cca 900 m.n.m.). Sva ova polja koja plave i koja se obrađuju
uvjetuju nastanak naselja na njihovim obodima i na spoju geomorfoloških jedinica, a što je
tradicionalan oblik naseljavanja na našim prostorima od prapovijesti. Ispod kuća, sela, se
obrađivala zemlja – poljoprivreda, a iznad, u brdu, su pašnjaci gdje se razvilo stočarstvo. Znači
stanovanje u naseljima se razvilo u područjima neposrednog kontakta sa radnim površinama i
spojem dvije različite geomorfološke strukture.

Povijesni uvjeti i nastanak naselja

Geneza naseobinskog sustava općine Tomislavgrad je krenula u razdoblju zakašnjelog neolita

i poljoprivredno – stočarskih društava koja su razvijala svoja sela na obodu polja, a iznad na
uzvišenjima gradila ograđene zaštitne prostore koje nazivamo gradinama u koje su se sklanjali za
vrijeme opasnosti. U nastavku plana, u poglavlju 3.2.10.1. Kulturno povijesno naslijeđe obrađivani
su arheološki lokaliteti te je na prostoru općine Tomislavgrad evidentirano 49 gradina.
Cijeli sustav ostataka gradina sa mnogim gomilama (pretpovijesnim grobovima) je i danas
vidljiv u pejzažu. U tom razdoblju ilirske dominacije izdvojilo se naselje – grad Delminium za koje
se pretpostavlja da se nalazilo na uzvišenju brda Lib iznad današnjih naselja Kongora i Borčani.
U antičkom razdoblju Rimljani grade cijeli niz vojnih postaja na svojim putovima koji kreću iz
Salone pa preko Šuice idu u Panoniju ili na Drinu, a drugi opet preko Blidinja idu prema Rami ili
preko Rakitna u Mostar. Ove vojne postaje preko putne mreže pojačavaju sistem naselja i u antičko
doba njegov centar iz ilirskog Delminijuma prelazi u rimski municipij Delminijum (Bistue Vetis),
a zabilježena su rimska naselja u današnjim Borčanima, Crvenice, Prisoje, Letke, Šuica i Renići.
Centralno naselje upravno – administrativno i dom feudalaca u srednjovjekovnom razdoblju
postaje utvrđeni „grad“ Rog. Izuzev ovog srednjovjekovnog predosmanskog utvrđenja u kojem je
stanovao feudalac i eventualno crkvena uprava, o naseljima i urbanizaciji nemamo novih
podataka.
U razdoblju četiri stotine godina osmanske dominacije centralno naselje cijelog ovog prostora
(nahije Duvno ili kapetanije Duvno) postaje u prvom dijelu Rog da bi oko 1711. godine prešlo na
prostor Županj potoka, Duvna, smještenog na prostoru današnjeg Tomislavgrada.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 53

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Na prostoru ovog naselja austrougarska monarhija (1878. – 1918.) razvija naselje, ali sada pod
imenom Županac. U razdoblju prve Jugoslavije 1928. godine grad mijenja ime u Tomislavgrad. U
ovom razdoblju ne dolazi do značajnijih procesa urbanizacije ili nove izgradnje. U principu se
zadržavaju zatečeni odnosi iz prethodnih razdoblja. Poslije Drugog svjetskog rata centralno
naselje općine dobiva ime Duvno koje se opet devedesetih godina mijenja u Tomislavgrad. U ovom
vremenu dolazi do procesa intenzivne urbanizacije i značajne izgradnje a posebno centralnog
naselja. Osim stambene izgradnje grade se i religiozni i društveni sadržaji, kao i djelomično
infrastrukturni objekti.

Prostorna struktura (prostorno-geografske cjeline) i položaj u

široj mreži naselja kao proizvod prometne pozicije i
geomorfoloških uvjeta

Na prostoru općine Tomislavgrad jasno je prepoznatljivo nekoliko prostorno-geografskih

cjelina. One su koncentrirane oko Duvanjskog Polja, Roškog Polja i oko Buškog jezera. Tako smo
evidentirali šest takvih cjelina, a to su:
1. Prostor urbanog naselja Tomislavgrad sa njegovom gravitacijskom zonom koju čine
naselja izravno oslonjena na korištenje društvenih usluga centra općine. Ova prostorno-
geografska cjelina ima 15 naseljenih mjesta ili 25% od svih naseljenih mjesta općine i u njoj živi
11.852 stanovnika što predstavlja 37,52% stanovništva općine. To su:

Red. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

br.
1. TOMISLAVGRAD 5.587 5012 4231 3265 URBANO
NASELJE
2. STIPANJIĆI 1.167 1249 1274 1163 PRIJELAZNO
NASELJE
3. KOLO 998 636 630 635
4. EMINOVO SELO 595 674 812 938
5. LETKA 551 701 570 658
VELIKA SELA
6. MOKRONOGE 548 550 559 557
7. VEDAŠIĆ 547 658 641 668
8. SARAJLIJE 460 413 473 457
9. OPLEĆANI 376 424 428 416
10. ĆAVAROV STAN 343 66 75 74
11. BLAŽUJ 332 325 308 334
12. SRĐANI 325 284 284 271 SREDNJA SELA
13. LUG 243 266 235 250
14. BOBARA 236
15. KUK 232 207 195 173
16. JOŠANICA 214 216 204 178
17. PODGAJ 198 171 207 257 MALO SELO
Ukupan broj stanovnika
11.852 11.126 10.294 11.852
% od ukupnog broja
stanovnika 37,52 35,22 32,58 37,52
Ukupan broj naselja 15 15 15 15
% od ukupnog broja naselja 25 25 25 25

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 54

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

2. Prostorna cjelina koncentrirana oko naselja Šuica na sjevernom dijelu općine oko Šuičkog
polja koja obuhvaća sljedeća naselja:

Red. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

br.
1. ŠUICA 1.758 1446 1481 1502 PRIJELAZNO
NASELJE
2. BOGDAŠIĆ 346 404 420 542
3. SREDNJA SELA
GALEČIĆ 279 280 356 447
4. BALJCI - 43 65 152 PATULJASTO
NASELJE
(NESTALO)
Ukupan broj
stanovnika 2.383 2.173 2.322 2.643
% od ukupnog broja
stanovnika 7,54 6,88 7,35 8,37
Ukupan broj naselja 4 4 4 4
% od ukupnog broja 6,67 6,67 6,67
naselja 6,67

3. Prostorna cjelina Roško Polje koja obuhvaća naselja:

Red. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

br.
1. ROŠKO 1.000 1158 1208 1248 PRIJELANO
POLJE NASELJE
2. VOJKOVIĆI 288 337 332 407 SREDNJA
SELA
3. KRNJIN 129 164 204 228
4. RADOŠI 111 201 157 185
5. ROŠNJAČE 110 101 188 237 MALA SELA
6. ZALJIĆE 70 76 101 130
7. ZALJUT 56 26 37 174
8. VRANJAČE 24 23 44 81 PATULJASTO
NASELJE
Ukupan broj
stanovnika 1.788 2.086 2271 2690
% od ukupnog
broja stanovnika 7,67 7,49 9,02 11,65
Ukupan broj 8 8 8 8
naselja
% od ukupnog 13,33 13,33 13,33 13,33
broja naselja

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 55

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

4. Prostorna cjelina koja se formirala oko Buškog jezera sa naseljima:

Red. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

br.
1. PRISOJE 1.107 1150 1329 1773 PRIJELAZNO
NASELJE
2. GRABOVICA 543 350 505 642
3. DOBRIĆI 446 481 556 681
4. RAŠELJKE 383 430 338 459
5. VRILO 349 169 224 285
6. BUKOVA GORA 311 205 309 404
7. KAZAGINAC 277 301 331 446
SREDNJA SELA
8. PASIĆ 250 150 259 376
9. LISKOVAČA 248 201 250 444
10. KORITA 200 179 232 309
11. VINICA 718 412 676 1013
12. MIJAKOVO 232 184 220 294
POLJE
13. RENIĆI 143 199 205 248
14. GORNJA 71 56 55 97
MALA SELA
PRISIKA
15. ZIDINE 70 39 44 122
Ukupan broj
stanovnika 5.348 4.506 5533 7593
% od ukupnog broja
stanovnika 15,92 13,38 16,28 21,25
Ukupan broj naselja 15 15 15 15
% od ukupnog broja 25 25 25
naselja 25

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 56

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

5. Na obodima Duvanjskog polja formirale su se istočno i zapadno dvije cjeline:

Istočna sa naseljima:

Red. br. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

1. CRVENICE 997 773 743 741 VELIKO SELO
(PRIJELAZNO
NASELJE)
2. KONGORA 862 866 777 929
3. BORČANI 828 759 771 776 VELIKA SELA
4. OMOLJE 656 670 660 681
5. MANDINO 449 453 441 455
SELO SREDNJA
6. SEONICA 421 395 396 392 SELA
7. LIPA 276 349 346 386
8. RAŠĆANI 41 103 146 198 MALO SELO
Ukupan broj stanovnika 4.530 4.368 4.280 4.558
% od ukupnog broja
stanovnika 14,34 13,83 13,55 14,43
Ukupan broj naselja 8 8 8 8
% od ukupnog broja 13,33 13,33 13,33
naselja 13,33

6. Zapadna prostorna cjelina Duvanjskog polja koju čine naselja:

Red. br. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

1. MRKODOL 999 1091 1184 1223 VELIKO SELO

(PRIJELAZNO
NASELJE)
2. MESIHOVINA 978 964 1033 1027
3. BUKOVICA 892 962 901 917 VELIKA SELA
4. DONJI BRIŠNIK 790 866 780 648
5. KOVAČI 352 366 344 510
6. SREDNJA
OMEROVIĆI 242 321 317 315
SELA
7. CEBARA 222 139 161 133
8. GORNJI BRIŠNIK 116 315 414 584 MALO SELO
Ukupan broj stanovnika 4.591 5.024 5.134 5.357
% od ukupnog broja
stanovnika 14,53 15,90 16,25 16,96
Ukupan broj naselja 8 8 8 8
% od ukupnog broja naselja 13,33 13,33 13,33 13,33

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 57

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 29: Položaj naseljenih mjesta u općini

Iz analiziranih podataka, a vidljivo kroz tabele može se zaključiti da su na cijelom prostoru

općine naselja homogeno raspoređena veličinski. Ova činjenica je vidljiva i kroz veličinu (broj
stanovnika) svake prostorne jedinice koja se okvirno kreće od 2.300 do 4.500 stanovnika sa
izuzetkom tomislavgradskog gravitacijskog područja od 11.852 stanovnika što je i logično.
Svaka prostorna cjelina ima jedno naselje u kategoriji prijelazno naselje (između velikog sela i
prijelaznog naselja) koje se organiziralo kao centralno naselje zajednice sela. Njihova veličina je oko
1000 stanovnika, izuzetak je Šuica sa 1.758 stanovnika.

Veličinska struktura naselja

Postojeća mreža naselja (naseobinski sustav) su sagledavani preko EU kriterija o veličinskoj

strukturi na temelju koje smo sukladno planerskoj praksi na našim prostorima, a i u funkciji
prilagođavanja EU klasifikaciji naselja veličinski naselja grupirali u sljedeće skupine: ruralna,
prijelazna i urbana.
• ruralna naselja:
− patuljasta sela od 0‐49 stanovnika
− mala sela od 50-199 stanovnika
− srednja sela od 200-499 stanovnika
− velika sela od 500-999 stanovnika

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 58

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

• prijelazna naselja:
− prijelazna naselja između ruralnih i urbanih između 1000 i 1999 stanovnika, ali još
uvijek naselja ruralnog karaktera
• urbana naselja:
− 2000 – 4999 stanovnika – IV stupanj urbaniteta (potencijalno) – naselja sa nekim
elementima urbaniteta
− 5000 – 9999 stanovnika – III stupanj urbaniteta (potencijalno) – manja urbana
naselja
− 10000 -19999 stanovnika – II stupanj urbaniteta (potencijalno) – veća urbana
naselja
− 20000 i više stanovnika – I stupanj urbaniteta (potencijalno) - gradovi

Tablica 8: EU kriteriji veličinske kategorizacije naselja

Naseljena mjesta od do
1. 200000 500000
2. 100000 199999
3. 50.000 99.999
4. 20.000 49.999
5. 10.000 19.999
6. 5.000 9.999
7. 2.000 4.999
8. 1.000 1.999
9. 500 999
10. 200 499
11. 50 199
12. 1 49
13. 0 0
UKUPNO NASELJA

Temeljem naprijed uspostavljenih kriterija kao i poznatih popisa stanovništva za naselja iz

1971., 1981. , 1991. i 2013. godine izvršili smo analizu postojećih naselja općine Tomislavgrad
prikazanu u nastavku.

Patuljasta naselja

Tablica 9: Broj stanovnika (od 0 do 49)

Red. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

br.
1. BALJCI - 43 65 152
2. RAŠĆANI 41 103 146 198
3. VRANJAČE 24 23 44 81
Ukupan broj stanovnika 65 169 255 431
% od ukupnog broja stanovnika 0,2 0,5 0,8 1,4
Ukupan broj naselja 3 3 3 3
% od ukupnog broja naselja 5 5 5 5

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 59

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Mala sela

Tablica 10: Broj stanovnika (od 50 do 199)

Red. br. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena
1. GORNJA PRISIKA 71 56 55 97
2. GORNJI BRIŠNIK 116 315 414 584
3. KRNJIN 129 164 204 228
4. PODGAJ 198 171 207 257
5. RADOŠI 111 201 157 185
6. RENIĆI 143 199 205 248
7. ROŠNJAČE 110 101 188 237
8. ZALJUĆE 70 76 101 130
9. ZALJUT 56 26 37 174
10. ZIDINE 70 39 44 122
Ukupan broj stanovnika 1074 1348 1612 2262
% od ukupnog broja
stanovnika 3,40 4,27 5,10 7,16
Ukupan broj naselja 10 10 10 10
% od ukupnog broja naselja 16,67 16,67 16,67 16,67

Srednja sela

Tablica 11: Broj stanovnika (od 200 do 499)

Red. br. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

1. BLAŽUJ 332 325 308 334
2. BOBARA 236
3. BOGDAŠIĆ 346 404 420 542
4. BUKOVA GORA 311 205 309 404
5. CEBARA 222 139 161 133
6. ĆAVAROV STAN 343 66 75 74
7. DOBRIĆI 446 481 556 681
8. GALEČIĆ 279 280 356 447
9. JOŠANICA 214 216 204 178
10. KAZAGINAC 277 301 331 446
11. KORITA 200 179 232 309
12. KOVAČI 352 366 344 510
13. KUK 232 207 195 173
14. LIPA 276 349 346 386
15. LISKOVAČA 248 201 250 444
16. LUG 243 266 235 250
17. MANDINO SELO 449 453 441 455
18. MIJAKOVO POLJE 232 184 220 294
19. OMEROVIĆI 242 321 317 315
20. OPLEĆANI 376 424 428 416
21. PASIĆ 250 150 259 376
22. RAŠELJKE 383 430 338 459
23. SARAJLIJE 460 413 473 457
24. SEONICA 421 395 396 392

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 60

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

25. SRĐANI 325 284 284 271

26. VOJKOVIĆI 288 337 332 407
27. VRILO 349 169 224 285
Ukupan broj stanovnika 8.332 7.545 8.034 9.438
% od ukupnog broja
stanovnika 26,37 23,88 25,43 29,87
Ukupan broj naselja 27 27 27 27
% od ukupnog broja
naselja 45,00 45,00 45,00 45,00

Velika sela

Tablica 12: Broj stanovnika (od 500 do 999)

Red. br. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

1. BORČANI 828 759 771 776
2. BUKOVICA 892 962 901 917
3. CRVENICE 997 773 743 741
4. DONJI BRIŠNIK 790 866 780 648
5. EMINOVO SELO 595 674 812 938
6. GRABOVICA 543 350 505 642
7. KOLO 998 636 630 635
8. KONGORA 862 866 777 929
9. LETKA 551 701 570 658
10. MESIHOVINA 978 964 1033 1027
11. MOKRONOGE 548 550 559 557
12. MRKODOL 999 1091 1184 1223
13. OMOLJE 656 670 660 681
14. VEDAŠIĆ 547 658 641 668
15. VINICA 718 412 676 1013
Ukupan broj stanovnika 11.502 10.932 11.242 12.053
% od ukupnog broja
stanovnika 36,41 34,60 35,58 38,15
Ukupan broj naselja 15 15 15 15
% od ukupnog broja naselja 25 25 25 25

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 61

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Prijelazna naselja

Tablica 13: Broj stanovnika 2013. (od 1000 do 1999)

Red. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

br.
1. PRISOJE 1.107 1150 1329 1773
2. ROŠKO POLJE 1.000 1158 1208 1248
3. STIPANJIĆI 1.167 1249 1274 1163
4. ŠUJICA 1.758 1446 1481 1502
Ukupan broj
stanovnika 5.032 5.003 5.292 5.686
% od ukupnog broja
stanovnika 15,93 15,84 16,75 18,00
Ukupan broj naselja 4 4 4 4
% od ukupnog broja
naselja 6,67 6,67 6,67 6,67

Urbana naselja IV. stupnja urbaniteta

Tablica 14: Broj stanovnika 2013. (od 2000 do 4999)

Red. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

br.
NEMA

Urbana naselja III. stupnja urbaniteta

Tablica 15: Broj stanovnika 2013. (od 5000 do 9999)

Red. Naselje 2013. 1991. 1981. 1971. Promjena

br.
1. TOMISLAVGRAD 5.587 5.012 4.231 3.265
Ukupan broj stanovnika 5.587 5.012 4.231 3.265
% od ukupnog broja
stanovnika 17,68 15,86 13,39 10,33
Ukupan broj naselja 1 1 1 1
% od ukupnog broja naselja 1,67 1,67 1,67 1,67

Analizirajući veličinsku strukturu naselja može se zaključiti da patuljasta naselja i mala sela
imaju trend smanjenja broja stanovnika, ali i smanjeni postotak stanovništva u ukupnom broju
stanovnika općine. Jasno je da se ona kreću ka nestanku u bliskoj budućnosti.
Srednja i velika sela u proteklom četrdesetogodišnjem razdoblju su gubila svoje stanovništvo
2-3%, ali se taj gubitak smatra neznatnim pa možemo konstatirati da se njihov broj i populacijska
veličina sačuvao na istoj razini.
Broj prijelaznih naselja se sačuvao, ali se i u njima smanjivao broj stanovnika koji je inače kod
ovih naselja na minimalnoj veličini od cca 1000 stanovnika što je umanjilo kvalitetu i mogućnost
formiranja sekundarnih urbanih centara.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 62

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Urbana naselja IV stupnja urbaniteta se nikada nisu ni formirala zbog slabog razvoja
prijelaznih naselja. Centar općine urbano naselje Tomislavgrad je u proteklom razdoblju doživjela
rast za cca 500 stanovnika što je povećanje od 17%.
Ovaj rast je proizvod pomjeranja stanovništva u općinski centar koji je pružao bolje uvjete
života i kvalitetniju komunalnu i društvenu infrastrukturu.

Urbana forma

U urbanom razvoju nakon intenzivne gradnje u razdoblju poslije sedamdesetih godina prošlog
stoljeća nije došlo do formiranja strukture koja bi pospješila razvoj urbanih formi. Jednolična
gradnja građevinski kvalitetnih arhitektonski tipskih standardnih objekata nije doprinijela razviju
i poželjne urbane forme. U daljem razvoju redom urbanističkog plana i planskim pristupom
gradnji potrebno je raditi na izgradnji trgova i pratećih društvenih i poslovnih sadržaja kojima bi
se pospješila i urbana slika naselja općine Tomislavgrad.

Gravitacijske zone

Gravitacijske zone nisu egzaktno stručno istražene i utvrđene. Za utvrđivanje gravitacijskih

zona bilo bi neophodno uspostaviti cijeli niz kriterija čija bi baza bili statistički podaci koji
trenutno ne postoje ili ih je nemoguće anketama utvrditi na ovoj razini rada i istraživanja. Zbog
toga su one utvrđene anketom temeljem pojedinačnih intervjua i iskustveno.

Mreža naselja

Sistem naselja (urbani sistem) je skup naselja (gradova) koji su međusobno povezani
interakcijama sadržaja i funkcije koje imaju. Ove interakcije se odvijaju između naselja i svode se
na cirkulaciju ljudi, roba i informacija. One su različitog intenziteta i formiraju gravitacijsko-
utjecajna područja naselja.
Sistem naselja ima tri bitne dimenzije sa kojih se sa kojih se sagledava i to su:
- hijerarhijska (vertikalna)
- prostorna (horizontalna)
- vremenska (povijesna)
Osnovni kriteriji za utvrđivanje sistema naselja, a koje smo mi ovdje prihvatili su:
- broj stanovnika po naseljenom mjestu
- % sudjelovanja nepoljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu
- funkcije naselja
- nivo opremljenosti
- fizionomsko – morfološka obilježja
- dostignuti nivo centraliteta
Na temelju ovih kriterija sva naša naselja smo podijelili na sela i zaseoke sa centrima zajednice
sela, sekundarne urbane centre i urbani centar općine. Sekundarni urbani centar se formira
prelaskom broja stanovnika od 2000 i preko 90 % i više udjela nepoljoprivrednog stanovništva u
ukupnom stanovništvu naselja. dok je urbani centar utvrđen administrativno i sa preko 5000

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 63

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

stanovnika i 10% i manje udjela poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu naselja i

50 % i više udjela radnog stanovništva u mjestu stanovanja. Hijerarhijska vertikalna struktura
naselja je izučavana kroz poglavlja 3.2.2.2., tako da ćemo se na ovom mjestu baviti samo
prostornom (horizontalnom) dimenzijom naselja općine Tomislavgrad.

Urbanizacija i deagrarizacija prostora

U našim analizama proces urbanizacije i urbanizaciju uopće shvatili smo kao pozitivan proces
širenja urbanog načina življenja sa svim prednostima koje ono donosi u odnosu na ruralne oblike
funkcioniranja života. Pri tomu smo zanemarili njegove negativne aspekte jer u ovako malim
naseljima, kao što je sami centar Općine, oni su neprimjetni i zanemarivi.
S druge strane širenje ovog načina življenja i na ruralne prostore, a pogotovo opremanje tih
prostora fizičkom i društvenom infrastrukturom sigurno donosi pozitivne promjene.
U analizi procesa urbanizacije pored stope urbanizacije (odnos urbanog, gradskog
stanovništva u ukupnom broju stanovnika) demografske komponente izučavali smo i elemente
urbane forme kao i urbane sadržaje.
Utvrđeno je da općina Tomislavgrad ima stopu urbanizacije 17% (popis 2013. godine) što je
za preko 30% ispod prosjeka Federacije BiH, a daleko ispod europskog prosjeka. Tako se može
reći da općina Tomislavgrad pripada skupini ruralnih općina u kojima samo centar općine
djelomično ima elemente urbaniteta.
U pogledu na dominantnu formu stambene gradnje koja je individualni stambeni i stambeno-
poslovni objekti, kao i na urbano-ruralnu strukturu njihove kolektivne organizacije možemo
konstatirati da u ukupnoj slici prostora urbanizirana slika nije dovoljno zastupljena. Promjenom
arhitektonske forme seoskih kuća se izgubila pitoreskna autentičnost vizura, a njihovom
dislokacijom prema prometnicama nestalo je seoske organizacije i sklopa ruralnih zajednica. Ova
zadnja promjena zbog konfliktnog odnosa prometnice i kuće onemogućuje razvijanje poželjnih
komunikacija susjedstva kao i racionalno korištenje društvene, fizičke i komunalne
infrastrukture. Sve to utječe na socijalne korelacije među ljudima i ne doprinosi njihovom
pozitivnom razvoju.
Sa aspekta opremljenosti – društvena infrastruktura i urbana oprema urbanim sadržajima
može se konstatirati njihova nedovoljna zastupljenost. Opremljenost fizičkom infrastrukturom je
relativno zadovoljavajuća.
Generalno se može zaključiti da je urbaniziranost cjelokupnog prostora općine
nezadovoljavajuća.
U tom smislu postoji kvantitativni potencijal koji je moguće kvalitetnim pomacima kroz
buduće intervencije u procesima urbanizacije pretvoriti u novu vrijednost. Na takav način bi se
došlo do pretpostavki za promjenu kvalitete ruralnog načina življenja.

Stanovanja

Generalno se može zaključiti kako stambeni fond zadovoljava potrebe općine, statistički i
kvalitetom. U njegovu korištenju potrebno je promijeniti strukturu jer je primjetna potreba za
izdvojenim stanovanjem mladih obitelji. Zbog toga je potrebno u nekom razdoblju prilikom
stambene gradnje voditi računa o ovoj činjenici. Generalno stambeni fon je veoma kvalitetan i na
visokom nivou kako funkcionalno tako i zakonski i po primijenjenim materijalima.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 64

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3.2.3. NAMJENA PROSTORA

Organizacija prostora općine Tomislavgrad dijeli prostor općine na izgrađeno područje

naselja koje obuhvaća urbano područje Tomislavgrada i građevinska područja ostalih naselja, te
površine izvan naselja koje obuhvaćaju gospodarske zone, površine za iskorištavanje mineralnih
sirovina, turističke zone, poljoprivredne i šumske površine, vodene tokove i površine, te površine
groblja.
Područje naselja:
- Urbano područje Tomislavgrada UP
- Građevinsko područje naselja GP
Površine izvan naselja
- Gospodarska zona
- Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
- Turističke zone
- Poljoprivredne površine
- Šumske površine
- Vodene površine
Ostale evidentirane površine koje ne predstavljaju zonu namjene
- Groblja
Sve navedene površine prikazane su na grafičkom prilogu br. 9. Način korištenja prostora u
mjerilu 1:50 000.

Područja naselja

Suglasno Zakonu o građevinskom zemljištu Federacije BiH (Sl.n.FBiH br. 25/03) Općinsko
vijeće općine Tomislavgrad 26.07.2004. godine donijelo je Odluku o građevinskom zemljištu. Tom
odlukom su utvrđene granice obuhvata gradskog građevinskog zemljišta i granice zona ostalog
građevinskog zemljišta na području općine. Granice gradskog građevinskog zemljišta prenesene
su na grafičke priloge plana pod oznakom urbanuo područje Tomislavgrada.
Prema navedenoj odluci ostalo građevinsko zemljište na području općine Tomisalvgrad
obuhvaća slijedeće zemljište:
- Zemljište obuhvaćeno izmjenama i dopunama odluke o programskoj osnovi uređenja
zemljišta oko Buškog jezera s opisom namjena prema toj odluci,
- Zemljište uz magistralne ceste kroz naseljena mjesta na udaljenosti od 500 m od osi
ceste, a koje nije u obuhvatu gradskog građevinskog zemljišta,
- Zemljište uz županijske ceste kroz naseljena mjesta na udaljenosti od 500 m od osi
ceste, a koje nije u obuhvatu gradskog građevinskog zemljišta,
- Zemljište uz lokalne ceste kroz naseljena mjesta i izvan njih na udaljenosti od 500 m
od osi ceste,
- Svo zemljište koje je planom parcelacije prihvatilo Općinsko vijeće.
Planersko opredjeljenje za izradu prostorne osnove ovog plana bilo je prikazati/iscrtati
stvarno postojeće stanje građevinskog područja naselja (stambena namjena) i izdvojenih namjena
(gospodarska, turistička, sportska). Za prikaz stanja poslužio je u manjoj mjeri digitaliziran stari
plan, ali budući da je prošlo puno vremena i stvarno stanje se dosta izmijenilo, za iscrtavanje
građevinskih područja korištena je kombinacija digitalnog ortofoto snimka i satelitskog snimka s
katastrom općine. Iscrtane su sve trenutno izgrađene zone i dobio se podatak da se radi o 22 976
ha izgrađenog zemljišta. Sa ovim podatkom će se u narednoj fazi plana opredijeliti o tome da li je
potrebno revidirati odluku općinskog vijeća, smanjiti ili povećati obim građevinskog zemljišta i u
kojim područjima. Budući da su kartografski prikazi izrađeni u mjerilu 1:50 000, neka područja
građevinskog zemljišta koja su manja od 2ha, nisu možda najjasnije prikazana, ali će u idućoj fazi
izrade plana, sva naseljena mjesta biti prikazana na grafičkim prilozima Građevinska područja

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 65

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

naselja u mjerilu 1:2500, gdje će se moći do razine katastarske čestice odrediti namjena
građevinskog zemljišta unutar granice naseljenog mjesta.

Gospodarske zone

Za potrebe investitora općinsko vijeće je donijelo odluke o usvajanju plana parcelacije za

poslovnu zonu Vučilov brig i za poslovnu zonu Mokronoge. Poslovna zona Vučilov brig zauzima
površinu od 14,8 ha. Nalazi se uz magistralni put Tomislavgrad – Mostar na udaljenosti oko 5 km
od središta grada. Planom parcelacije formirane su 24 građevinske parcele (površine od 3500m2
do 5000 m2). Planom je predviđena izgradnja gospodarskih proizvodnih i uslužnih objekata koji
svojim korištenjem neće dovesti do negativnog utjecaja na okoliš. Zona je opremljena
komunalnom infrastrukturom.
Poslovna zona Mokronoge zauzima površinu od 12,86 ha. Nalazi se uz magistralni put
Tomislavgrad - Šujica, na udaljenosti od 3 km od središta grada. Planom parcelacije formirano je
12 građevinskih parcela.
Planirane su dvije nove poslovne zone Bukova Gora – Kazaginac i Kamensko. Poslovna zona
Bukova Gora – Kazaginac ima površinu od 33,4 ha, a smještena je uz magistralnu cestu M16.5 koja
vodi od Tomislavgrada prema graničnom prijelazu Kamensko. Poslovna zona Kamensko
smještena je uz sam granični prijelaz a planirana je na površini od 61,8 ha.
Planirana je i poslovna zona „Blidinje jezero“ u katastarskoj općini Selište.
Unutar površina gospodarskih zona ušle su i površine dvije vjetroelektrane, Jelovača i
Mesihovina, te također manje površine individualnih proizvodnih ili prerađivačkih pogona (pilana
na lokalitetu Bogdašić i drugi).

Turistička namjena

Tri su zone turističke namjene koje zauzimaju oko 5,36 km2 ukupne površine općine. Zone
nisu u ukupnoj površini izgrađene, budući da dijelom obuhvaćaju i uređene pješačke i biciklističke
staze, te područja za daljnje širenje i razvoj. Eko selo Grabovica smješteno je uz Buško jezero.
Osim raznovrsne turističke ponude u izgrađenim kapacitetima, uređene su i turističke staze do
obližnje gradine. Druga turistička zona također uz Buško jezero, a predstavlja samostan Karmel –
sv. Ilije koji je postao značajan lokalitet vjerskog turizma regije.
Treća turistička zona je na području parka prirode Blidinje. Uz motel Hajdučke vrleti se razvija
vikend naselje, gdje dijelom u starim obnovljenim planinskim domovima, a dijelom u
novoizgrađenim vikendicama sada u svim zimskim mjesecima boravi sve veći broj posjetitelja.
Općinsko vijeće donijelo je odluku o parcelaciji za vikend naselje „Skokina draga“ i za
turističko-rehabilitacijsku zonu „Stupi“, obje u katastarskoj općini Selište.

Eksploatacija mineralnih sirovina

Na eksploatacije mineralnih sirovina otpada ukupno 1,96 km2 ili 0,20 % ukupne površine
općine, što nije mala površina s obzirom na veličinu općine. Općina je bogata nalazima mineralnih
sirovina, i jedan dio je već eksploatiran i lokaliteti su napušteni, ali nisu sanirani, dok se dio
trenutno eksploatira. U poglavlju 3.1.4.4. Mineralne sirovine je detaljnije obrađeno o mineralnim
sirovinama, a sve je prikazano na grafičkom prilogu 6. Mineralne sirovine. U namjeni površina
obrađene su napuštene eksploatacijske površine i one koje se trenutno eksploatiraju, a ukupno je
11 lokaliteta.

Poljoprivredno i šumsko zemljište

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 66

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Poljoprivredno i šumsko zemljište su detaljnije obrađeni u drugim poglavljima ovog

dokumenta. Bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta su prikazane kroz tri vrste
poljoprivrednog tla. Tako na prostoru općine imamo 9,26 % ili 90 km2 osobito vrijednog
obradivog tla, 7,36 % ili 71 km2 vrijednog obradivog tla, te je najviše površine općine uopće pod
ostalim obradivim tlima. Njih je ukupno 55,16% od ukupne površine općine.

Šumskog zemljišta ima malo s obzirom na planinske masive Vrana i Ljubuše, svega 20%
ukupne površine općine.

Vodne površine

Buško jezero je među najvećim akumulacijama u Europi. Površina jezera na teritoriju općine
Tomislavgrad iznosi 39 km2 što je oko 2/3 ukupne površine jezera. Blidinjsko jezero se također sa
svojih 1,4 km2 površine nalazi unutar granica općine. Postoje također dvije manje akumulacije u
duvanjskom polju, dok su ostali vodotoci često privremeni te nisu ušli u obračun površina općine.

Groblja

Pregledavajući digitalni ortofoto i katastar zabilježeno je 65 lokaliteta grobalja. Pojedinačno

groblja ne predstavljaju zonu namjene površina jer njihova prosječna površina iznosi manje od 1
ha i na karti su obilježena jedinstvenim blokom za sva groblja. Njihova površina je izvučena radi
kasnije analize potreba za proširenjem groblja i načina upravljanja i održavanja grobljima.
Ukupna struktura namjene i načina korištenja prostora je prikazana u narednoj tablici.
Tablica 16: Struktura namjene i načina korištenja prostora
Ukupno % od površine
Zona namjene Oznaka Ukupno ha
km2 općine
Urbano područje Tomislavgrada UP 549,60 5,50 0,57
Građevinska područja naselja 2.297,58 22,98 2,38
Gospodarske zone I1 160,79 1,61 0,17
Površine za iskorištavanje 0,20
E1 195,58 1,96
mineralnih sirovina
Turistička namjena T1 356,01 3,56 0,37
Poljoprivredno zemljište
Osobito vrijedno obradivo tlo P1 8.956,37 89,56 9,26
Vrijedno obradivo tlo P2 7.117,25 71,17 7,36
Ostala obradiva tla P3 52.022,46 520,22 52,16
Šumsko zemljište Š1 Š1 21.645,34 216,458 20,31
Vodene površine A/J 4.060,69 40,61 4,20
Buško jezero 3 A 3.903,75 39,04
Blidinjsko jezero J 141,33 1,41
Ostalo A 15,61 0,16
Ostale površine
Groblje 22,070 0,22 0,02
96,6837,37 966,84 100

3
Površina na teritoriju općine Tomislavgrad

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 67

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3.2.4. STANOVNIŠTVO

Bosna i Hercegovina od 1991. godine do 2013., nije napravila popis stanovništva te se u ovome
razdoblju radilo s neslužbenim procjenama stanovništva. Analizirajući popise po naseljenim
mjestima općine Tomislavgrad iz 1991. i 2013. godine zaključujemo da je u nekim mjestima došlo
do laganog porasta stanovništva, dok je u nekim udaljenijim mjestima od središta općine, došlo
do pada broja stanovnika, što govori o pojavi migracija iz ruralnih u urbane sredine.
Popisom stanovništva iz 1991. godine utvrđeno je da je na području općine živjelo 30.009
stanovnika, dok je prema popisu stanovništva iz 2013. godine na istome prostoru 31.592
stanovnika.
Stanovništvo općine Tomislavgrad i Livna čine čak 80% ukupnog stanovništva HBŽ. U pogledu
gustoće naseljenosti općina Tomislavgrad ima gustoću naseljenosti od 32,7 st./km².
Najveća koncentracija stanovništva se nalazi uz rub duvanjskog polja. Pored duvanjskog polja
značajna koncentracija stanovništva je prisutna i u području Šujice i prostora Buškog blata.
Tablica 17: Broj stanovnika u općini Tomislavgrad

Godina 1971 1981 1991 2013

Broj stanovnika 33135 30660 30099 31592
Izvor: Federalni zavod za statistiku FBiH
Ulaskom Republike Hrvatske u EU općina je pogođena valom iseljavanja. Analizirajući popise
stanovništva iz 1971., 1981., 1991., i 2013. godine možemo konstatirati da se broj stanovnika ne
mijenja drastično. Naime, prema popisu iz 2013. broj stanovnika je na razini popisa iz 1971.
godine.
Tablica 18: Broj stanovnika po naseljenim mjestima za razdoblje 1971. – 2013.
Br. Naselje 1971. 1981. 1991. 2013. Br. Naselje 1971. 1981. 1991. 2013.
1. Baljci 152 65 43 0 31. Mesihovina 1027 1033 964 978
2. Bobara 0 0 0 236 32. Mijakovo Polje 294 220 184 232
3. Blažuj 334 308 325 332 33. Mokronoge 557 559 550 548
4. Bogdašić 542 420 404 346 34. Mrkodol 1223 1184 1091 999
5. Borčani 776 771 759 828 35. Omerovići 315 317 321 242
6. Bukova Gora 404 309 205 311 36. Omolje 681 660 670 656
7. Bukovica 917 901 962 892 37. Oplećani 416 428 424 376
8. Cebara 133 161 139 222 38. Pasić 376 259 150 250
9. Crvenice 741 743 773 997 39. Podgaj 257 207 171 198
10. Ćavarov Stan 74 75 66 343 40. Prisoje 1773 1329 1150 1107
11. Dobrići 681 556 481 446 41. Radoši 185 157 201 111
12. Donji Brišnik 648 780 866 790 42. Rašćani 198 146 103 41
13. Eminovo Selo 938 812 674 595 43. Rašeljke 459 338 430 383
14. Galečić 447 356 280 279 44. Roško Polje 1248 1208 1158 1000
15. Gornja Prisika 97 55 56 71 45. Renići 248 205 199 143
16. Gornji Brišnik 584 414 315 116 46. Rošnjače 237 188 101 110
17. Grabovica 642 505 350 543 47. Sarajlije 457 473 413 460

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 68

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

18. Jošanica 178 204 216 214 48. Seonica 392 396 395 421
19. Kazaginac 446 331 301 277 49. Srđani 271 284 284 325
20. Kolo 635 630 636 998 50. Stipanjići 1163 1274 1249 1167
21. Kongora 929 777 866 862 51. Šujica 1502 1481 1446 1758
22. Korita 309 232 179 200 52. Tomislavgrad 3265 4231 5012 5587
23. Kovači 510 344 366 352 53. Vedašić 668 641 658 547
24. Krnjin 228 204 164 129 54. Vinica 1013 676 412 718
25. Kuk 173 195 207 232 55. Vojkovići 407 332 337 288
26. Letka 658 570 701 551 56. Vranjače 81 44 23 24
27. Lipa 386 346 349 276 57. Vrilo 285 224 169 349
28. Liskovača 444 250 201 248 58. Zaljuće 130 101 76 70
29. Lug 250 235 266 243 59. Zaljut 174 37 26 56
30. Mandino Selo 455 441 453 449 60. Zidine 122 44 39 70
Ukupno: 33135 30666 30009 31592

Tomislavgrad je drugi grad po veličini u Županiji. U odnosu na grad Livno koji ima 59
naseljenih mjesta i 34.133 stanovnika po popisu iz 2013, gustoću naseljenosti 34,3 st./km2 te
površinu 994 km2, Tomislavgrad se prostire na površini 967,4 km2, s gustoćom naseljenosti od
32,7 st./km2, brojem stanovnika 31.592 po popisu iz 2013. godine te 60 naseljenih mjesta.
Tomislavgrad kao jedan od većih središta Županije se nalazi između Dalmacije, Hercegovine i
Bosne. Većim dijelom pripada Dalmaciji i Hercegovini nego Bosni. Nekada je Duvanjski kraj bio
jedan od glavnih opskrbljivača dalmatinsko hercegovačkih krajeva stočnim proizvodima. Na ovom
prostoru se prostire Duvanjsko polje koje se proteže čak na 20 km. Niže je od Kupreškog polja, a
više od Livanjskog polja.
Gospodarski, geografski, prometno i demografski je vrlo značajno središte u Županiji.
Što se tiče demografske zrelosti, stanovništvo Općine je, kao i u ostalim dijelovima u zemlji, u
periodu između dva posljednja rata prošlo kroz fazu demografske tranzicije iz visokog prirodnog
priraštaja u fazu nultog priraštaja karakterističnu za razvijeni svijet. To se nesumnjivo odražava i
na spolnu strukturu stanovništva i izmjene u njoj.
Tablica 19: Stanovništvo općine Tomislavgrad prema dobnoj skupini za 1991. godinu i 2013. godinu

Dob
Godina
0-14 15-64 65+

4054 12218 2409

1991
3991 17851 4813
2013

Ako usporedimo broj dva zadnja službena popisa stanovništva 1991. i 2013. godine na
području općine Tomislavgrad vidljivo je na je 1991. godine je bio veći natalitet. Također je bio i
manji broj naseljenih stanovnika starosti iznad 65. godina. Prema tablici također je vidljivo da je

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 69

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

naseljeni broj stanovništva u dobi od 15-64. godine znatno veći prema popisu stanovništva 2013.
godine od onog iskazanog u 1991. godini.

Demografske promjene nakon 1991. godine

Svaka demografska promjena stanovništva jasno se odražava kroz strukture stanovništva,

posebice u starosnoj strukturi. Kakve su se promjene desile konkretno u općini Tomislavgrad
prezentiraju naredne tablice.
Tablica 20: Radno sposobno stanovništvo općine Tomislavgrad (15-64)

Ukupno Radno sposobno % radno sposobnog

Godina
stanovništvo stanovništvo stanovništva

2016 31079 21575 69,4

2017 30894 21751 70,4

2018 30733 21653 68,4

2019 30545 21554 70,6

Izvor: Federalni zavod za statistiku FBiH

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u prethodnoj tablici su prikazani podaci

radno sposobnog stanovništva općine Tomislavgrad za period od 2016-2019. godine. Postotak
radno sposobnog stanovništva za 2016 je iznosila 69,4%, za 2017. godinu 70,4%, za 2018. godinu
68,4% te za 2019. godinu 70,6%.
Prema ovim podacima se da procijeniti da ostalih 30% stanovništva pripada dobi stanovništva
od 0-14 godina i dobi iznad 65. godina.
Tablica 21: Prirodni priraštaj općine Tomislavgrad od 2005-2017
Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Živorođeni 218 219 177 176 160 186 160 189 144 141 144 103 141

Umrli 255 256 231 242 271 241 285 323 280 279 231 232 229
Prirodni
-37 -37 -54 -66 -111 -55 -125 -134 -136 -138 -87 -129 -88
priraštaj
Izvor: Federalni zavod za statistiku FBiH

Stopa promjene nataliteta je negativna, jednako kao i stopa promjene mortaliteta. Obostrano
negativne tendencije vode ka negativnoj stopi prirodnog priraštaja.
Kao i kod većine općina u Hercegbosanskoj županiji i u općini Tomislavgrad javlja se tijekom
promatranog razdoblja veća godišnja smrtnost od broja živorođenih tokom godine.
Negativni prirodni priraštaj pokazuje povremeno tendenciju laganog smirivanja, ali se u
narednom razdoblju može očekivati i dalje nastavak negativnog trenda.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 70

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3.2.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

U prvom dijelu ovog poglavlja analizirana je društvena infrastruktura pojedinačno, a u

drugom dijelu u kontekstu njenog rasporeda zavisno od smještaja po nivoima centraliteta. Na
takav je način dobivena kompletna slika o njenom rasporedu. Razmještaj društvene
infrastrukture u zavisnosti od razmještaja stanovništva moguće je složiti tabelarno, što je također
u korelaciji i s nivoima centraliteta.

Uprava i administracija

Javne funkcije uprave i administracija svoje sjedište imaju u općinskom središtu Tomislavgradu,
a čine ih:
- Općinska uprava
- Općina Tomislavgrad – Matični ured
- Općinski sud
- Policijska uprava Tomislavgrad
- Policijska postaja Tomislavgrad
Mjesna samouprava općine Tomislavgrad se ostvaruje putem 29 mjesnih zajednica:
1. MZ Šujica sa sjedištem u Šujici,
2. MZ Mokronoge sa sjedištem u Mokronogama,
3. MZ Sarajlije sa sjedištem u Sarajlijama,
4. MZ Vedašić sa sjedištem u Vedašiću,
5. MZ Oplećani sa sjedištem u Oplećanima,
6. MZ Mandino Selo sa sjedištem u M.Selu,
7. MZ Kongora sa sjedištem u Kongori,
8. MZ Borčani sa sjedištem u Borčanima,
9. MZ Seonica sa sjedištem u Seonici,
10. MZ Crvenice sa sjedištem u Crvenicama,
11. MZ Mesihovina sa sjedištem u Mesihovini,
12. MZ Roško Polje sa sjedištem u Roškom Polju,
13. MZ Bukovica sa sjedištem u Donjoj Bukovici,
14. MZ Mrkodol sa sjedištem u Mrkodolu
15. MZ Brišnik sa sjedištem u Donjem Brišniku,
16. MZ Kovači-Omerovići sa sjedištem u Kovačima,
17. MZ Stipanići sa sjedištem u Stipanićima,
18. MZ Podgaj-Jošanica sa sjedištem u Podgaju,
19. MZ Kolo sa sjedištem u Kolu,
20. MZ Eminovo Selo sa sjedištem u Eminovom Selu,
21. MZ Prisoje sa sjedištem u Prisoju
22. MZ Grabovica sa sjedištem u Grabovici,
23. MZ Kazaginac sa sjedištem u Kazagincu,
24. MZ Vinica sa sjedištem u Vinici,
25. MZ Jug Tomislavgrad sa sjedištem u Tomislavgradu,
26. MZ Sjever Tomislavgrad sa sjedištem u Tomislavgradu,
27. MZ Bobara sa sjedištem na Bobari
28. MZ Omolje sa sjedištem u Omolju
29. MZ Letka sa sjedištem u Letki

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 71

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Javna poduzeća koja djeluju na području općine su:

- Javno poduzeće Radio Tomislavgrad d.o.o.
- Javno komunalno poduzeće Tomislavgrad
- Hrvatska Pošta OJ Tomislavgrad
- Javno poduzeće H.T. d.o.o. Mostar - IJ Tomislavgrad
- Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar -
poslovnica Tomislavgrad
- Javno poduzeće Veterinarska stanica d.o.o.
- Šumsko gospodarsko društvo "Hercegbosanske šume" Šumarija Tomislavgrad

JAVNE USTANOVE
- Gradska športska dvorana
- Kulturno informativni centar
- Starački dom Tomislavgrad
- Turistički ured Tomislavgrad
- Centar za socijalnu skrb
- Franjevački muzej "Fra Jozo Križić" Tomislavgrad
- JU Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži s poteškoćama u razvoju "Nova Nada"
Tomislavgrad

Školstvo

Predškolsko obrazovanje

Predškolski odgoj kao dio sustava odgoja i obrazovanja odvija se u Dječjem vrtiću
Tomislavgrad. Kapacitet vrtića je 75 djece što je nedostatno i ne zadovoljava potrebe grada i
općine.
U Bukovici od 2018. postoji dječji vrtić „Bukovica“ kojeg vode Školske sestre franjevke Krista
Kralja časne sestre s kapacitetom od cca 30 djece. Ovaj vrtić je podružnica vrtića „Sveta Klara“ iz
Bijelog Polja u Mostaru.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području Općine Tomislavgrad su 3 osnovne škole:

1. OŠ Ivana Mažuranića Tomislavgrad
OŠ Ivana Mažuranića je najveća i najbrojnija škola na području općine Tomislavgrad.
Ovoj školi pripadaju škole devetogodišnjeg programa osnovnog obrazovanja u
Tomislavgradu, u Šujici i u Kongori te petogodišnje područne škole u Eminovom Selu,
Mokronogama, Sarajlijama, Oplećanima, Mandinu Selu i Borčanima.
2. OŠ Fra Mije Čuića Bukovica

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 72

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Osnovna škola fra Mije Čuića u Bukovici druga je po broju učenika škola na području
općine Tomislavgrad kada je u pitanju devetogodišnji program osnovnog obrazovanja.
Pripadaju joj: devetogodišnje područne škole u Roškom Polju i u Brišniku, i
petogodišnje područne škole u Mrkodolu, Gornjoj Bukovici, Vojkovićima, Mesihovini,
Crvenicama i Seonici.
3. OŠ Stjepana Radića Prisoje
Osnovna škola Stjepana Radića je treća osnovna škola na području općine
Tomislavgrad. Ovoj osnovnoj školi pripadaju devetogodišnje područne škole u
Kazagincu i Stipanjićima i petogodišnja u Grabovici.
Ukupno: 3 matične osnovne škole, 6 devetogodišnjih područnih škola i 13 petogodišnjih
područnih škola.
Na cijelom prostoru općine organiziran je prijevoz učenika od kuće do škole i nazad.

Slika 30. Prostorni razmještaj škola

Osnovna glazbena škola Tomislavgrad

U okviru osnovnoškolskog obrazovanja djeluje i Osnovna glazbena škola Tomislavgrad. Ova

škola je započela sa radom 2001. godine. Osnovna glazbena škola „Tomislavgrad“ obavlja
djelatnost osnovnog glazbenog obrazovanja i odgoja i tako ostvaruje program osnovnog
šestogodišnjeg glazbenog obrazovanja i odgoja u području glazbene umjetnosti. Radi obavljanja
glazbene djelatnosti u Školi su organizirani slijedeći odjeli: za glasovir, za gitaru, za flautu, za
klarinet, za saksofon i odjel za harmoniku.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 73

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Nastava u Školi se odvija individualno i grupno u razrednom odjelu i većim ansamblima (zbor,
orkestar ), a cjelokupan odgojno-obrazovni rad izvodi se na hrvatskom jeziku.

Inkluzivna nastava

U kontekstu inkluzivne nastave djeluje Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži sa

poteškoćama u razvoju " NOVA NADA". Sa radom je započela 2010 godine. Smještena je u naselju
Kovači. Budući da je ovaj centar jedinstven na prostoru županije, ima regionalni karakter.

Srednjoškolsko obrazovanje

Kada je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje u općini Tomislavgrad, proces izobrazbe

učenika se sprovodi kroz dvije srednjoškolske ustanove: Gimnaziju Marka Marulića i Srednju
strukovnu školu.
Učenici se obrazuju za sljedeće profile zanimanja:
1. Elektrotehnička struka:
• Elektromehaničar – III. stupanj
• Tehničar za mehatroniku – IV. stupanj
• Tehničar za elektroenergetiku – IV. stupanj
2. Strojarska struka:
• Bravar – III. stupanj
• Automehaničar – III. stupanj
• Računalni tehničar za strojarstvo – IV. stupanj
3. Prehrambeno-biotehnološka struka:
• Prehrambeni tehničar –IV. stupanj
2. Ekonomsko-trgovačka struka:
• Prodavač – III. stupanj
• Ekonomist – IV. Stupanj
3. Uslužne djelatnosti:
• Frizer – III. stupanj
4. Ugostiteljsko-turistička struka:
• Kuhar – III. stupanj
• Konobar – III. stupanj
5. Poljoprivredna struka:
• Poljoprivredni tehničar - IV. stupanj
Ima sedam mješovitih odjela (MO):
1. Bravar I. + Elektromehaničar I.
2. Bravari II.+ Automehaničar II.
3. Bravari III. + Automehaničari III.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 74

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

4. Kuhar II. + Konobar II.

5. Prehrambeni tehničar I. + Poljoprivredni tehničar I.
6. Prehrambeni tehničar III. + Poljoprivredni tehničar III.
7. Tehničari za elektroenergetiku I. + Računalni tehničar u strojarstvu

Zdravstvena zaštita

Djelatnost zdravstvene zaštite odvija se preko Doma zdravlja Tomislavgrad a manifestira se

provođenjem primarne zdravstvene zaštite i određenih oblika specijalističko - konzilijarne
zdravstvene zaštite. Kao novi organizacijski oblik Dom zdravlja je utemeljio Centar za rani rast i
razvoj, koji je počeo s radom krajem 2015. godine. Dom zdravlja obavlja i specijalističko -
konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, a može obavljati nastavnu i znanstveno - istraživačku djelatnost
te druge djelatnosti sukladno Zakonu.
Unutar Službe specijalističko - konzilijarne zdravstvene zaštite organizirane su slijedeće
službe: Oftalmologija, Neurološka ambulanta, Kirurška ambulanta s anestezijom, Radiološka
ambulanta, Ultrazvučna dijagnostika, Internistička ambulanta, Dermatološka ambulanta, ORL
ambulanta, Ortodontska ambulanta. Pored gore navedenih specijalističkih ambulanti u Dom
zdravlja jednom tjedno dolazi specijalist nuklearne medicine i rehabilitacije.

Socijalna skrb

Socijalna skrb stanovništva na području općine Tomislavgrad ostvaruje se putem Centra za

socijalnu skrb Tomislavgrad čiji je osnivač Općina Tomislavgrad i rad Centra. Centar za socijalnu
skrb se nalazi u neadekvatnim prostorima, u montažnom objektu kojemu je istekao rok trajanja.

Kultura

Nositelji kulturnih aktivnosti su od ustanova Kulturno informativni centar, franjevački muzej

fra Jozo Križić, Galerija Virgilija Nevjestića, Osnovna glazbena škola u Tomislavgradu te kulturno
umjetnička društva, klapa, školske sekcije, Matica Hrvatska, BZK Preporod. U prostorijama
osnovnih škola izvode se predstave kako amaterskih družina tako i profesionalnih.
JU Kulturno informativni centar osnovan je 1999. godine. U sklopu Kulturno informativnog
centra u Tomislavgradu djeluju odjeli: Gradska knjižnica, Gradska galerija; Kino dvorana;
Administracija i računovodstvo. U sklopu Kulturno informativnog centra u Tomislavgradu djeluju
sljedeće sekcije: Tomislavgradske Mažoretkinje; Dramska sekcija; Likovna sekcija; KUD „Kralj
Tomislav“; Gradski zbor; Puhački orkestar; Tamburaški orkestar; Etno pjevačka skupina; Dječji
zbor „Tomislavgradski mališani“. Kulturno – informativni centar već dugi niz godina organizira i
sudjeluje u organizaciji svih kulturnih događanja u Općini Tomislavgrad i uvijek je institucionalna
podrška građanima, udruženjima i mladima u provođenju njihovih inicijativa iz područja kulture,
književnosti, očuvanja baštine i tradicije.
Franjevački muzej kao projekt trajnog i primjerenog rješenja za zbrinjavanje etnološke i
kulturne baštine, vrijedne spomeničke zbirke kamenih lapida, te bogate arheološke građe započeo
je prije više od 25 godina da bi rezultirao službenim otvaranjem stalnog postava Franjevačkog
muzeja u srpnju 2013. Duvanjski je kraj doslovce bremenit poviješću pa su na tom prostoru
pronađeni i brojni vrijedni arheološki nalazi, od kojih se dio čuva u Muzeju. Osobito su vrijedne
ploče i žrtvenici iz rimskog razdoblja. Vrlo vrijednu etnološku zbirku prikupljali su franjevci
godinama. Preko 45 godina su naši franjevci misionari u afričkoj državi Kongo (Zair) te su donosili
su iz Afrike vrijedne izloške. Tako je stvorena jedinstvena zbirka na našim prostorima – Afrička

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 75

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

zbirka (također dio stalnog postava Muzeja). Zbirka vrijednih i starih crkvenih predmeta: ciborija,
kaleža, kao i misne robe zauzima važan dio uređenog muzejskog prostora. Manja numizmatička
zbirka također je dostupna posjetiteljima.
Zbog velikog broja kamenih spomenika, koji se nalaze u neadekvatnim uvjetima i izloženi su
propadanju, Franjevačkom muzeju u Tomislavgradu je potreban lapidarij da se ti spomenici
sačuvaju, izlože i prezentiraju javnosti. Upravo je izgradnja lapidarija i iduća faza razvoja muzeja
čija realizacija je krenula u travnju 2016. Kako općina Tomislavgrad nema niti jedan primjeren
prostor koji bi mogla ustupiti za izlaganje kamenih spomenika, a projekt izgradnje novog muzeja
bio je iznimno zahtjevan i kompleksan te financijski zahtjevan, stručni tim muzeja odlučio se na
izradu projekta koji bi u budućnosti omogućio rješavanje problema očuvanja i zbrinjavanja
kamenih spomenika, te prezentaciju naše kamene građe. Suština projekta je izgradnja lapidarija.
Lapidarij se planira graditi između dva već postojeća objekta na terenu uz Franjevački muzej, a u
neposrednoj blizini Bazilike sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu.
Od znanstveno-istraživačkih projekata muzej je nositelj velikog višegodišnjeg projekta
Istraživanja kulturno povijesne baštine Općine Tomislavgrad. Projekt se bavi utvrđivanjem
naseljenosti i kulturološkim previranjima na Duvanjskom polju te prostorima oko Buškog jezera,
Roškog Polja i Šujice kroz povijesna razdoblja.
Galerija Virgilija Nevjestića kao stalna postavka slika duvanjskog, ali i svjetskog grafičara,
slikara i pjesnika Virgilija Nevjestić otvorena je u sklopu franjevačkog samostana u
Tomislavgradu. Prema njegovoj želji, nakon smrti umjetnika, cjelokupna ostavština vraćena je u
domovinu. Otvorena galerija čini dio stalnog postava te predstavlja hommage ovom velikom
umjetniku
Kulturno umjetnička društva i drugi nositelji kulturnih aktivnosti daju značajan doprinos.
Kulturnim zbivanjima doprinosi Matica Hrvatska. Započela su s radom 1991. godine,
promoviranjem knjiga, folklornom djelatnošću i izdavačkom djelatnošću kao i drugim sadržajima.
Od kulturno umjetničkih društava aktivni su HKUD Kralj Tomislav kao najstarije kulturno
umjetničko društvo na prostoru općine Tomislavgrad sa brojnim nastupima kako u lokalnim
okvirima tako i u inozemstvu. Također tu su o ostala kulturno umjetnička društva: HKUD „fra Mijo
Čuić“, HKUD Sarajlije, HKUD fra Jozo Križić, HKUD Pećina Katedrala, HKUD Mijat Tomić, HKUD
Sitan Tanac, HKUD fra Ivan Ančić, HKUD sv. Jeronim, HKUD Crvenice,KUD Duvanjski biseri.
Aktivno je i bošnjačko kulturno društvo Preporod.

Šport

Športske aktivnosti organizirano se provode u 13 športskih grana kroz 20 (dvadeset)

športskih udruga, (nogomet-4,košarka-2, rukomet-2, taekwondo-3, boks-1, ragbi-1, šah-1,
skijanje-1, body-fittnes-1, kajak-kanu-veslanje-1, atletika-1, aero-1, športska škola-1), u kojima
djeluje oko 1.200 športaša, seniora, mlađih uzrasta i veterana.
Športske udruga općine Tomislavgrad imaju prijavljenih 38 ekipa mlađih uzrasta sa oko 900
djece, pri čemu se svako treće dijete školskog uzrasta bavi nogometom (HNK Tomislav- 280
djece).
Osim gore navedenog, osnovu tomislavgradskog športa čini i 36 trenera u športskim
udrugama, 30-tak sudaca i delegata, velik broj sportaša-rekreativaca te djeca u školama gdje iste
kroz programe TZK provode različite športske programe i aktivnosti.
Športska aktivnost učenika u Tomislavgradu provodi se kroz natjecanje osnovnih škola.
Završna općinska natjecanja osnovnih škola provode se u 10 sportova na Gradskom stadionu, GSD
i dvorani i OŠ "I.Mažuranić" u osam sportova.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 76

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Športski objekti su postali materijalnom osnovom razvoja športa ta kao takvi imaju nemjerljiv
značaj za cjelokupan život u našoj Općini, ne samo športski. U BiH pa tako i u općini Tomislavgrad,
većina športskih objekata u vlasništvu je općina odnosno gradova, dok su športski klubovi, kao
korisnici športskih objekata, u statusu zakupaca objekata na kratki rok, ili zakupaca termina
korištenja objekata što se izražava u godišnjem broju sati korištenja športskih sadržaja.
Športska infrastruktura Tomislavgrada obuhvaća 33 športska objekta u gradskom vlasništvu
na kojima ova brojna športska populacija provodi svoj obimni program. Na 11 objekata športsku
djelatnost ostvaruju športske udruge, dok se na ostalima provode školske športske aktivnosti.
Najveći značaj za općinu Tomislavgrad od zatvorenih športskih objekata ima Javna ustanova"
Gradska športska dvorana" - Tomislavgrad, čiji je utemeljitelj općina Tomislavgrad, a kojom
upravlja upravni odbor iste, a od otvorenih Gradski stadion koji je dat na korištenje HNK
"Tomislav", dok manjim športskim objektima s dominantnim jednim sadržajem upravljaju škole.
Dopunom prirodnih sadržaja (uređenjem staza za trčanje i vježbe u prirodi- kao što je Gaj i
slično) ili urbanih sadržaja (uređenjem biciklističkih staza, na primjer) jednostavnim i jeftinim
zahvatima postignut je efekt uključivanja velikog broja građana u aktivnosti tjelovježbe, ali i
značajno se utjecalo na opće poimanje sporta i tjelovježbe kao zdravog načina života.

Ostala društvena infrastruktura

Od ostale društvene infrastrukture tu su:

- Osnovne usluge (trgovina osnovnim namirnicama, osnovni obrti, šalteri banke i pošte,
ugostiteljski objekti);
- Specijalizirane usluge (supermarketi, specijalizirane trgovine, specijalizirani obrti, banka,
poštanski ured, ugostiteljski objekt sa prehranom, benzinska crpka);
- Usluge za podršku poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji (poljoprivredna apoteka,
veterinarska stanica)
- Usluge za podršku turizmu (Turistički info centar, hotel/motel, kamp, tradicionalni smještaj);
- Urbana komunalna oprema (parkiralište, kolodvor, spomenik, trg, tržnica, mrtvačnica).

Općinski centar Tomislavgrad je opremljen i svim gore pobrojanim elementima ostale

društvene infrastrukture.
U centrima zajednice sela (Šujica, Mrkodol, Kongora, Roško Polje, Prisoje) se obično nalazi
mjesni ured, poštanski ured, igralište, ugostiteljski objekt (ponekad i sa prehranom),
supermarketi, trgovine osnovnim namirnicama.
U ostalim većim selima se nalazi obično mjesni ured, igralište i ponekad ugostiteljski objekt.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 77

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Therm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 22. Tablica rasporeda postojeće društvene infrastrukture po naseljima

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 78

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3.2.6. GOSPODARSTVO

Karakteristike gospodarstva općine u razdoblju 2000. – 2017.

U odnosu na ostale općine u županiji, Tomislavgrad je najveći po broju tvrtki koje predaju
financijska izvješća na kraju tekuće godine.
Tablica 23: Pokazatelji demografije i gospodarstva 2007-2010

Godina 2007 2008 2009 2010

Broj stanovnika 27613 27440 27252 27116
BDP 2790,28 3143,81 3189,58 3158,95
Radna snaga 5636 5396 5383 5371
% radne snage 20,4 19,7 19,8 19,8
Neto plaća 593 653 712 720,92
Zaposleni 2587 2730 2732 2670
Nezaposleni 3049 2666 2651 2701
Stopa nezaposlenosti 54,1 49,4 49,2 50,3
Izvor: Federalni zavod za statistiku FBIH
Prema procijenjenim podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH broj stanovnika u
Tomislavgradu 2007. godine je iznosio 27613 stanovnika, 2008. godine 27440 stanovnika, 2009.
godine 27252 stanovnika te u 2010. godini 27116 stanovnika.
Bruto domaći proizvod je iznosio u 2007. godini 2790 KM, u 2008. godini 3143 KM u 2009.
godini 3189 KM te u 2010. godini 3158 KM.
Stopa nezaposlenosti za razdoblje od 2007-2010. godine je u opadanju i kreće se od 54,1% za
2007. godinu do 50,3% za 2010. godinu.
Tablica 24: Nezaposlenost prema stručnoj spremi 2014-2019
Nezaposleni
Godina Zaposleni Nezaposleni VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV
2014 2771 2172 125 112 736 6 1 1109 15 68
2015 2874 2619 129 122 730 8 2 1028 15 585
2016 2903 2442 125 100 691 11 2 949 15 549
2017 2926 2332 166 63 654 4 1 902 32 511
Izvor: Federalni zavod za statistiku FBIH
Iz prethodne tablice je vidljiva stručna sprema nezaposlenog stanovništva općine
Tomislavgrad u razdoblju od 2014-2017 godine. Po broju nezaposlenosti prednjači SSS i KV
radnici.

Razvojne mogućnosti općine

Poduzeća u Tomislavgradu pokazuju prosječno dobru likvidnost. U odnosu na ostale općine u

županiji Tomislavgrad je najveći po broju tvrtki koja djeluju u općini Tomislavgrad, a predvodi ih
njemačka tvrtka Athabasca Investment koja je kupila tvornicu kablova te u 2016. godini ostvarila
prihod oko 27 milijuna KM prihoda.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 79

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 25: Gospodarski pokazatelji za period 2017-2019

Godina 2017 2018 2019
Broj kompanija 226 250 239
Ukupan broj zaposlenih 1538 1653 1787
Prosječan broj zaposlenih 7 7 7
Ukupan prihod od prodaje 183.906.742 197.483.818 263.335.279
Prosječan prihod od prodaje 813.747 789.935 1.101.821
Prihod od izvoza 17.271.143 22.146.848 60.752.617
Ukupna dobit 8.700.114 7.599.010 7.944.030
Broj kompanija do 500.000 KM prihoda 164 185 167
Broj kompanija do 5.000.000 KM prihoda 55 56 60
Broj kompanija preko 5.000.000 KM prihoda 7 9 12
Izvor: FIA
Prema podacima Agencije FIA broj kompanija u 2017. godini je iznosio 226, u 2018. 250, a u
2019. 239. Ukupan broj zaposlenih u registriranim kompanijama je u 2017. godini iznosio 1538,
u 2018. 1653, a u 2019. godini 1787. Ukupan prihod od prodaje registriranih poduzeća u 2017.
godini na području općine Tomislavgrad iznosi 183.906.742 KM, u 2018. godini 197.483.818 KM
te u 2019. godini 263.335.279 KM. Broj kompanija koje su ostvarile prihod u 2017. godini do
500.000 KM iznosi 164, broj kompanija koje su ostvarile prihod do 5.000.000 KM iznosi 55 te na
broj kompanija koje ostvaruju preko 5.000.000 KM godišnjeg prihoda u 2017. godini čini 7
kompanija. Broj kompanija koje su ostvarile prihod u 2018. godini do 500.000 KM iznosi 185, broj
kompanija koje su ostvarile prihod do 5.000.000 KM iznosi 56 te na broj kompanija koje ostvaruju
preko 5.000.000 KM godišnjeg prihoda u 2018. godini čini 9 kompanija. Broj kompanija koje su
ostvarile prihod u 2019. godini do 500.000 KM iznosi 167, broj kompanija koje su ostvarile prihod
do 5.000.000 KM iznosi 60 te na broj kompanija koje ostvaruju preko 5.000.000 KM godišnjeg
prihoda u 2019. godini čini 12 kompanija.
Tablica 26: Pregled najuspješnijih kompanija po prihodima od osnovne djelatnosti 2017-2019
REDNI
NAZIV KOMPANIJE 2017 2018 2019
BROJ
1. ATHABASCA INVESTMENT d.o.o. TOMISLAVGRAD 30.999.556 36.038.357 40.649.518
2. KAMENSKO d.o.o. TOMISLAVGRAD 15.268.784 16.954.719 18.941.001
3. PAPIC d.o.o. TOMISLAVGRAD 14.944.363 17.665.342 18.842.164
4. BTG d.o.o. TOMISLAVGRAD 11.385.329 12.800.772 14.110.452
5. NEVISTIC COMMERCE d.o.o. TOMISLAVGRAD 11.198.429 11.976.524 11.934.118
6. Bossgas plin d.o.o. TOMISLAVGRAD 6.244.536 8.422.773 8.912.088
7. VODOSKOK d.o.o. TOMISLAVGRAD 4.973.815 5.712.842 6.913.150
8. VISION d.o.o. TOMISLAVGRAD 4.491.374 4.067.074 5.344.319
9. PROMET ŠARAC d.o.o. TOMISLAVGRAD 5.200.908 5.095.835 5.275.778
10. FARMA TOMISLAVGRAD d.o.o. TOMISLAVGRAD 5.576.115 5.766.382 5.203.140
11. ALFA-PLAST d.o.o. TOMISLAVGRAD 4.297.838 5.045.408 5.152.325
12. CICKO COMMERCE d.o.o. TOMISLAVGRAD 3.221.997 4.591.598 4.810.670
13. TABAKPLAST d.o.o. TOMISLAVGRAD 3.254.725 243.945 4.730.479
14. DOM ZDRAVLJA TOMISLAVGRAD d.o.o. 4.048.942 3.837.788 3.959.225
15. AGROPLAST d.o.o. TOMISLAVGRAD 4.331.606 4.400.461 3.762.819
16. ZU LJEKARNA ÐIVIC TOMISLAVGRAD d.o.o. 3.047.826 3.105.701 3.359.545
17. AVANGARDE d.o.o. TOMISLAVGRAD 3.600.861 3.190.079 3.342.113
18. KARTA d.o.o. TOMISLAVGRAD 3.232.052 2.951.761 3.302.905
19. VIBOS d.o.o. TOMISLAVGRAD 3.157.656 3.208.074 3.218.303
UKUPAN PRIHOD U INDUSTRIJSKOJ GRANI 142.476.712 155.075.435 171.764.112
Izvor: FIA

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 80

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Spomenuti gospodarski subjekti koji su naznačeni u prethodnoj tablici predstavljaju vodeće

pravne gospodarske subjekte u općini. Upošljavaju više od 15 zaposlenika i temelj su
gospodarstva općine.
U tablici su prikazani iznosi prihoda vodećih tvrtki koje djeluju na području općine i bilježe
značajne financijske podatke. Podaci su preuzeti iz završnih računa tvrtki koje svaki gospodarski
subjekt ima zakonsku obvezu podnijeti na kraju tekuće godine.
Vodeća tvrtka u visini ukupnih prihoda na području općine za razdoblje od 2017.-2019.
godinu je ATHABASCA INVESTMENT d.o.o. sa ukupnim prihodom od 30-40 milijuna KM. Slijedi
poduzeće Kamensko d.o.o. sa ukupnim prihodom od 15-18 milijuna KM za isto razdoblje. Također
se ističu poduzeća Papić, BTG i Nevistić d.o.o. sa prihodom od 11-18 milijuna KM. Poduzeća
Bossgas plin, Vodoskok, Vision Promet Šarac, farma Tomislavgrad, Alfa-plast, Cicko commerce,
Tabakplast, Dom zdravlja, Agroplast, Ljekarna Đivić, Karta te Vibos d.o.o. ostvarili su oko 3-8
milijuna KM godišnjeg prihoda za razdoblje od 2017.-2019. godine.
U prethodnim tablicama nije navedeno poduzeće Violeta d.o.o. zbog nedostupnosti podataka
prometa i dobiti koje ostvaruje na području općine. Iako u nedostatku preciznih financijskih
podataka za ovo poduzeće se može konstatirati da je među vodećim na području općine po broju
zaposlenih i prometu koje ostvaruje na godišnjoj razini. Smatra se regionalni lider u proizvodnji
higijenskih potrepština koje broji oko 1100 zaposlenih u 14 poslovnica u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji,
a na području Tomislavgrad se ističe shopping centar Prodex koji je u istom vlasništvu.

Turističke mogućnosti općine

Pošto nam nisu bili dostupni turistički podaci za Tomislavgrad, u analizu ulazimo sa podacima
županije, a na osnovu kojih ćemo donijeti turističke ciljeve, zaključke i koncepciju budućeg
turističkog potencijala općine.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku područje županije bilježi popunjenost
smještajnih kapaciteta.
Tablica 27: Turistički smještajni kapacitet HBŽ od 2017-2020. godine
Dolasci Odlasci
Kanton 10
Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani
2017 1010 458 552 1555 601 954
2018 908 341 567 1266 450 816
2019 1351 285 1066 1798 384 1414
2020 518 301 217 710 447 263
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Registrirani dolasci i noćenja odnose se na turiste iz cijele Europe. Popunjenost smještajnih
kapaciteta županije u prethodnim godinama govori o činjenici da ipak postoji turistički potencijal
županije, a time i općine. Podaci se najvjerojatnije odnose ponajviše na turističke destinacije koje
se nalaze u blizini Tomislavgrada, a to su Kupres te Blidinje. Godina 2020. godina bilježi pad
smještajnih kapaciteta, a što nije čudno s obzirom na situaciju s Covid-19 koja negativno utječe na
sve gospodarske grane.
Prema trenutno dostupnim podacima općina Tomislavgrad u ponudi ima jedan hotel, 5
motela, koji nude smještaj sa oko 230 ležaja.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 81

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3.2.7. KARAKTERISTIKE INFRASTRUKTURE

Prometna infrastruktura

Cestovni promet

Kategorizacija cesta prema Zakonu o cestama FBiH (Sl.n. FBiH br.6/02).

AC – Autocesta je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih

vozila, koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom, ima dvije fizički odvojene
kolovozne trake za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake i trakom
za prinudno zaustavljanje vozila, bez ukrštanja sa poprečnim putovima i željezničkim ili
tramvajskim prugama u istom nivou i u čiji promet se može uključiti, odnosno isključiti samo
određenom i posebno izgrađenom priključnom javnom cestom na odgovarajuću kolovoznu traku
autoceste.
Autoceste služe povezivanju velikih gradova i značajnih ekonomskih područja države ili
regije; namijenjene su uglavnom daljinskom prometu, te se uključuju u sistem evropskih
autocesta. Autoceste ispunjavaju zahtjeve koji se odnose na propisane prometno-tehničke
elemente, ili se izgrađuju u fazama; njihov sastavni dio su posebno izgrađeni priključci.
BC - Brza cesta je javna cesta namijenjena za promet isključivo motornih vozila, ima dvije
fizički odvojene kolovozne trake za promet iz suprotnih smjerova i sve raskrsnice u dva ili više
nivoa sa poprečnim cestama i drugim prometnicama (željezničkim ili tramvajskim prugama) koja,
po pravilu, nema zaustavnih traka i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom.
Brze ceste su ceste koje svojim prometno-tehničkim elementima omogućavaju brzo odvijanje
daljinskog prometa između najvažnijih središta države, entiteta i područja; povezane su sa
autocestama i sistemima autocesta susjednih država; njihov sastavni dio predstavljaju posebno
izgrađeni priključci.
MC - Magistralne javne ceste su ceste koje povezuju cjelokupan ili veći dio prostora države
BiH, Federacije i integriraju ga u evropsku mrežu cesta, a čine međusobno ovisno prometnu
mrežu. Sa tehničko-eksploatacijskog aspekta, standardna magistralna cesta je dvotračna cesta sa
projektiranom brzinom od maksimalno 80 km/h, širinom jedne saobraćajne trake od 3,50 do 3,75
m i širinom bankine od 0,50 do 1,00 m.
RC - Regionalne javne ceste su ceste koje povezuju naselja i lokalitete unutar jedne ili više
županija, integriraju cjelokupni prostor županije i čine međusobno ovisnu prometnu mrežu jedne
ili više županije priključenih na mrežu magistralnih cesta.
LC - lokalne ceste povezuju naselja u općini sa naseljima iz susjednih općina, ili povezuju
važnija naselja unutar općine, te povezuju promet na druge javne ceste iste ili više kategorije.
Javne staze (nerazvrstane ceste) su prometnice namijenjene za povezivanje naselja ili
dijelova naselja u okviru općine, a ne ispunjavaju propisane kriterije za lokalne ceste, ili su
predviđene samo za određenu vrstu učesnika u prometu (ceste i staze u stambenim zonama,
seoske ceste i staze, pješačke staze, biciklističke staze, konjske staze i slično.).
Prometna infrastruktura Općine Tomislavgrad se sastoji od isključivo cestovne mreže.
Cestovna mreža općine Tomislavgrad se sastoji od magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta. Kroz
općinu prolaze sljedeće magistralne i regionalne ceste:
• M6.1 (granica RH - B.Grahovo-Livno-Tomislavgrad-Posušje-Š.Brijeg-Mostar-Nevesinje)
• M15 (Prijedor-Sanski most-Ključ-Livno-Tomislavgrad-Posušje)
• M16 (Jajce-D.Vakuf-Bugojno-Kupres-Šuica-Livno-Renjići-granica RH)
• M16.5 (Karlov Han – Kazaginac)
• R419 (Posušje – Blidinje – Jablanica)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 82

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

• R419a (Blidinje – Tomislavgrad)

• R418 (Prozor - Varvara - Ravno – Mokronoge)
• R420 (gr. općine Tg/Posušje – Vinica – MGP Vinica/Aržano)

Slika 31. Cestovna mreža općine Tomislavgrad

Primarna cestovna mreža svojom ukupnom dužinom i pravcima pružanja omogućava

zadovoljavajuće uključivanje općine u šire okruženje. Omogućena je dobra povezanost sa
susjednim općinama (Livno, Kupres, Posušje, Prozor/Rama), te dobra povezanost naselja unutar
općine sa općinskim centrom, kao i povezanost sa susjednom republikom Hrvatskom.
U sljedećim tablicama su prikazani cestovni pravci sa osnovnim podacima o cestama.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 83

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 28. Pregled magistralnih i regionalnih cesta unutar općine

Ukupna Dužina
dužina dionice Širina
Oznaka Broj
Dionica dionice unutar općine kolnika u
ceste traka
pravcu
(km) (km)

Magistralne ceste

M6.1 (granica RH - B. Grahovo-Livno-Tomislavgrad-Posušje-Š. Brijeg-Mostar-Nevesinje)

M 6.1 (D6) Livno - Karlov Han 17.853 3.965 2 6,40

M 6.1 (D7) Karlov Han - Kolo 15.394 15.394 2 6,35
M6.1 (D8) Kolo - Posušje 29,907 20.274 2 6,20

M15 (Prijedor-Sanski most-Ključ-Livno-Tomislavgrad-Posušje)

M15.3 (D8) Livno 4 - Šuica 16.110 6.633 2 6.50

M 15 (D9) Šuica – Kolo 19.708 14.615 2 6.50
M 15 (D9) Tomislavgrad 5.090 5.090 2 6.30

M16 (Jajce-D. Vakuf-Bugojno-Kupres-Šuica-Livno-Renjići-granica RH)

M 16 (D8) Kupres - Šuica 20.246 4.807 2 6.00

M 16 (D11) Livno -Renjići – granica 30.154
BiH/RH (GP Kamensko) 9.644 2 7.00

M 16.3 Renjići-Granica BiH/RH (MGP

2.935 2.935 2 6.20
Prisika)
M 16.5 Karlov Han - Kazaginac 14.070 14.070 2 5.00

Regionalne ceste

R419 Posušje - Blidinje - Jablanica

R 419 Granica HBŽ/HNŽ – granica

70.497 11.930 2 6.00
ZHŽ/HBŽ
R 419a Blidinje - Tomislavgrad 24.639 24.639 2 7.00

R418 Prozor - Varvara - Ravno - Mokronoge

R418 Mokronoge – granica kantona

40.103 6.479 2 6.50/7.00
HBŽ/HNŽ
R 420 Posušje – granica RH
R420 (gr. općine Tg/Posušje –
Vinica – MGP 8.3588,358
31.400 2 6.00
Vinica/Aržano)

Lokalne ceste su razvrstane sukladno Odluci o lokalnim putevima na području opštine

Tomislavgrad br. 01-023-79/84 iz 1984. godine.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 84

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 29. Pregled lokalnih cesta

Ukupna
Oznaka dužina
Dionica dionice
ceste
(km)
L1 Bukovica (OŠ) – Radoši – Roško Polje – Krnjin – Zidine (do spoja sa L8) 20
Lipa – Kongora – Borčani – Seonica – Crvenice – Mesihovina (spoj na M
L3 14,4
6.1)
L4 Tomislavgrad - Letka 3,7
L5 Tomislavgrad - Sarajlije 4
L6 Tomislavgrad – Ćavarov Stan 2
L7 Blažuj - Eminovo Selo – Buhovo 4
L8 Zidine – Mijakovo Polje – Vinica 12,3
L9 Mokronoge – Lug – Sarajlije - Oplećani 7,3
L10 D.Brišnik – G. Brišnik 3
L11 Galečić (škola) – M15 1,8
L12 Grabovica (Lonić) – Dolac – Dobrići 5,5
L13 Kazaginac – Renići – Rašeljke 2,6
L15 Mesihovina (Petrovići) – Dučiči – Studen Vrela (M6.1) 3,9
L16 Mandino Selo – Vardić 3,2
L17 Zaljuće - Zidine 8,4

Nekada lokalna cesta L2 Tomislavgrad – Oplećani – Raščani – Mandino selo – Vrbica u dužini od 13 km je
prekategorizirana u regionalnu cestu R419a. Također nekada lokalna cesta L 14 Aržano – Vinica je sada
dio regionalne ceste R 420. Po izvornoj odluci o razvrstavanju lokalnih cesta je ukupno 105 km lokalnih
cesta. Sada je ukupna dužina lokalnih cesta 92.1 km.
Zbirno:
• Magistralne ceste: 97.21 km
• Regionalne ceste: 51.41 km
• Lokalne ceste: 92.10 km
• Ukupno: 240.72 km

Gustoća kategorizirane mreže općine iznosi : 24,92 km'/100 km2

Gustoća kategorizirane mreže cesta u BiH iznos 45 km/100 km2, što pokazuje duplo
zaostajanje gustoća cesta općine u odnosu na BiH, a daleko je ispod prosjeka Europske Unije (80-
100 km'/km2).
Upravljanje i održavanje magistralnih i regionalnih cesta je u nadležnosti federacije odnosno
županije dok je općina nadležna za lokalne ceste i gradske ulice.
Na području općine Tomislavgrad sve lokalne ceste, čija ukupna dužina iznosi 92,10 km, su
asfaltirane, uglavnom prije 30 do 40 godina, sredstvima mještana i uz sufinanciranje općine.
Velika većina ovih cesta izgrađena je bez projektne dokumentacije, sa širinom kolnika i
elementima koji ne zadovoljavaju važeće propise.
U nekoliko proteklih godina povećana su ulaganja u cestovnu infrastrukturu tako da je
izvršena djelomična rekonstrukcija kolnika nekoliko lokalnih cesta (istočni obod Duvanjskog
polja dok je stanje preostalog, ne saniranog, dijela izuzetno loše i zahtjeva veoma skoru
rekonstrukciju.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 85

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Na mrežu javnih cesta naslanja se mreža nerazvrstanih cesta. Mrežu nerazvrstanih cesta čine:
ulice, mjesne ceste, mjesni, poljski i šumski putevi ili ceste koje spajaju dva naselja, a nisu
razvrstane posebnim propisima, te druge nerazvrstane javne površine na kojima se odvija promet.
Ukupno je evidentirano približno 460 km nerazvrstanih cesta.
Od svih gradskih ulica, čija je dužina 18,65 km, asfaltirano je preko 95% ulica a stanje kolnika
pojedinih ulica se kreće od veoma dobrog ( ulice koje su potpuno rekonstruirane u proteklih
nekoliko godina) do izrazito lošeg ( ulice na kojima od njihove izgradnje do danas nisu obavljani
značajniji zahvati) 4.

L1 (Bukovica-R.Polje) L3 (dionica Mesihovina – Crvenice)

L8 (Mijakovo Polje – Vinica) L9 (Mokronoge – Lug – Sarajlije – Oplećani)

L16 ( Mandino Selo – Vardić) L 17 (Vranjače – Zidne)

Slika 32. Fotografije lokalnih cesta (izvor Ecoplan 2020.)

4 Izvor: Strategija razvoja općine Tomislavgrad, 2017.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 86

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Granični prijelazi

Zakonska osnova kategoriziranja graničnih prijelaza (GP) Bosne i Hercegovine sa susjednim

državama jest Odluka Vijeća ministara o graničnim prijelazima od 3. svibnja 2012. Ova odluka
definira četiri kategorije graničnih prijelaza:
• međunarodni granični prijelaz I kategorije: za osobe i teret;
• međunarodni granični prijelaz II kategorije: kao GP I kategorije osim teretne robe, koja
se mora kontrolirati ili oporezivati;
• međunarodni granični prijelaz za putnički promet: samo za osobe i putnički prtljag;
• granični prijelazi za pogranični saobraćaj: samo za prelazak osoba s mjestom
stanovanja u pograničnom području (IV kategorija GP);
Granični prijelazi prve tri kategorije vremenski su neograničeno prohodni.
Na području općine Tomislavgrad postoje 4 granična prijelaza:
1) MGP Kamensko – Kamensko, Međunarodni gradnični prijelaz, II ktg.
2) MGP Prisika Aržano, Međunarodni gradnični prijelaz, III ktg.
3) GP Vinica-Aržano, granični prijelaz za pogranični promet, IV ktg.
4) GP Subašići - Dvorine, granični prijelaz za pogranični promet, IV ktg.

Javni prijevoz

Na području općine zastupljene su:

- Međunarodne linije
- Federalne linije
- Županijske linije
- Općinske linije
Međunarodne linije iz Županije ili koje se realiziraju preko Županije prema Hrvatskoj i
zemljama Zapadne Europe (Austrija, Njemačka, Švicarska).

Tablica 30: Županijske linije javnog prijevoza

Općina B. Grahovo Drvar Kupres Livno Ukupno
Tomislavgrad 2 1 8 11 22

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 87

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 31. Općinske linije javnog prijevoza

R.br. Tomislavgrad Br. polazaka R.br. Tomislavgrad Br. polazaka

1 Grad 6 27 Prisoje 10
2 Kolo 24 28 Grabovica 10
3 Kovači 14 29 Korita 10
4 Omerovići 14 30 Zidine 10
5 Cebara 14 31 B.Gora 10
6 Brišnik 18 32 Kazaginac 10
7 Mrkodol 18 33 Liskovača 10
8 Bukovica 20 34 Prisika 2
9 Mesihovina 16 35 Aržano 2
10 Miljacka 16 36 Vinica 2
11 Vojkovići 14 37 Borčani 10
12 R. Polje 14 38 Omolje 14
13 Krnjin 14 39 Seonica 18
14 Perići 16 40 Crvenice 18
15 Srđani 16 41 Letka 9
16 Raščani 16 42 Vedašić 9
17 Mandino selo 16 43 Oplećani 9
18 Lipa 16 44 Blažuj 4
19 Kongora 16 45 Eminovo selo 4
20 Bučić 2 46 Buhovo 4
21 Studena Vrila 2 47 Sarajlije 14
22 Stepen 2 48 Mokronoge 14
23 Podgaj 10 49 Šujica 14
24 Jošanica 10 50 Galečić 14
25 Stipanići 10
26 Privala 10 Ukupno: 575

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 88

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 33: Linije javnog prijevoza

Telekomunikacijska infrastruktura

U Tomislavgradu se nalazi organizaciona jedinica (OJ) poštanske mreže koja je u sastavu

poštanskog operatera „Hrvatska pošta d.o.o. Mostar, a koja predstavlja jednu od 3 ovlaštena
poštanska operatera u Bosni i Hercegovini.
Područje OJ Tomislavgrad obuhvaća sljedeće poštanske urede (PU) koji su u sastavu OJ
Tomislavgrad:
80240 Tomislavgrad
80243 Mesihovina
80244 Kongora
80245 Prisoje
80246 Kazaginac
80247 Roško Polje
80249 Šujica

Telekomunikacijske usluge na području općine pruža Javno poduzeće „Hrvatske

telekomunikacije“ d.d. Mostar (JP HT d.d. Mostar) koje je jedan od tri telekomunikacijska
operatera u Bosni i Hercegovini.
JP HT Mostar u okviru svoje osnovne djelatnosti pruža usluge fiksne i mobilne telefonije,
prenosa podataka, internetske usluge, te veleprodaju govornih i IP usluga i telekomunikacijskih
kapaciteta. Moderna transportna mrežna infrastruktura temeljena na optičkim vlaknima i

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 89

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

pristupna mreža uskopojasnog i širokopojasnog pristupa (ADSL) jamči siguran i pouzdan prijenos
govora i podataka.
Telekomunikacijsku mrežu čine podzemni i nadzemni kablovi, komutacijski sustavi, radio
relejne veze, bazne stanice i sve što utiče na rad telekomunikacijskih sustava.
Telefonska mreža u urbanom dijelu općine je svedena na automatsku telefonsku centralu
(ATC) Tomislavgrad (RSS Tomislavgrad). Na širem prostoru općine telefonska mreža je svedena
na isturene pretplatničke stepene RSS - ove i MSAN-ove (Multi Service Asses Node), s planom da
se uskoro cijela općina pokrije ovim sistemom.
Takvom izvedbom, skoro na čitavom području, stvorene su mogućnosti korištenja POTS (Plain
Old Telephone Service) i ISDN (Integrated Services Digital Network). Pored navedenih
mogućnosti korištenja telekomunikacione infrastrukture, stvorene su mogućnosti i za korištenje
širokopojasnih usluga (ADSL - pristup internetu, VoIP telefonija, IPTV itd.) i to skoro na cijelom
području općine.
Na fiksu telefoniju je spojeno 5976 pretplatnika, dok je na interent spojeno 4286 pretplatnika,
a na IPTV sustav 2427 pretplatnika.
Usluge mobilne telefonije na području općine vrši HT Eronet, a uspostavljena je mreža i druga
dva nacionlana operatera u BiH (BH Telecom i M-Tel). Pokrivenost signalom se obavlja preko
baznih stanica (BS).
Infrastrukturna mreža koja se odnosi na telekomunikacije prikazana je na grafičkom prikazu
br. 11 Elektroenergetska i telekomunikacijska infrastruktura.

Energetika – Elektroenergetika

Distribucija električne energije i elektroprijenos

Kupci električne energije na području općine Tomislavgrad napajaju se iz dvije

transformatorske stanice: transformatorske stanice 110/35/10(20) kV Tomislavgrad i
transformatorske stanice 35/10(20) kV Zidine.
Transformatorska stanica 110/35/10(20) kV Tomislavgrad je u elektroenergetski sustav
Bosne i Hercegovine povezana s jedne strane 110 kV-tnim dalekovodom prema novoj
transformatorskoj stanici 20/110 kV Gornji Brišnik, koja je izgrađena za potrebe VE Mesihovina.
Ta je trafostanica opremljena s dva transformatora jedinične snage 40 MVA i u vlasništvu je JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Na taj su način od jednog 110 kV dalekovoda Posušje –
Tomislavgrad nastala dva 110 kV dalekovoda: Posušje – Gornji Brišnik i Gornji Brišnik –
Tomislavgrad.
S druge je strane transformatorska stanica 110/35/10(20) kV Tomislavgrad 110 kV-tnim
dalekovodom povezana s transformatorskom stanicom u Prizoru/Rami, a s treće strane 110 kV-
tnim dalekovodom prema transformatorskoj stanici u Livnu. Na 110 kV dalekovodu, kojim su
povezane TS 110/35/10(20) kV Tomislavgrad i TS 110/35/10(20) kV Rama , izveden je odcjep
kojim je u elektroenergetski sustav povezana i TS 110/x kV Kupres. Transformatorska stanica
110/35/10(20) kV Tomislavgrad, kao i svi 110 kV priključni dalekovodi, je u vlasništvu
Elektroprijenos-a BiH a.d. Banja Luka.
Za potrebe priključenja vjetroelektrane Jelovača na elektroenergetski sustav Bosne i
Hercegovine izgrađena je nova transformatorska stanica TS 33/110 kV.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 90

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

U trnsformatorskoj su stanici 110/35/10(20) kV Tomislavgrad ugrađena dva transformatora,

sljedećih karakteristika:
• T1: 110/10,5(21)/36,75 kV, 20/20/14 MVA i
• T2: 110/36,75/10,5(21) kV, 20/14/20 MVA.

Transformatorska stanica Zidine, koja je u vlasništvu JP „Elektroprivreda Hrvatske zajednice

Herceg Bosne“ d.d. Mostar, povezana je 35 kV dalekovodom s transformatorskom stanicom
Tomislavgrad, po načelu „T“ spoja. Ta je trafostanica 35 kV dalekovodom spojena na 35 kV
dalekovod, kojim su povezane TS Tomislavgrad i TS Podgradina. U TS Zidine je ugrađen jedan
transformator prijenosnog omjera 35/10,5(21) kV, nazivne snage 4 MVA.
Distribucijska 10(20) kV mreža na području obuhvata Prostornog plana, velikim je dijelom
izvedena kao zračna, a tek manjim dijelom kao kabelska. Tako je na TS 110/35/10(20) kV
Tomislavgrad priključeno 84% SN mreže koja je izvedena kao zračna, a 16% SN mreže koja je
izvedena kao kabelska. Na TS 35/10(20) kV Zidine je priključeno 91% SN mreže koja je izvedena
kao zračna, a tek 9% SN mreže koja je izvedena kao kabelska.
U transformatorskoj stanici TS 110/35/10(20) kV Tomislavgrad formirano je 10
srednjonapon-skih 10(20) kV izvoda, od kojih su 5 pretežito zračni, dok su 5 izvoda čisto kabelski.
Najdulji izvod na ovoj TS je 10(20) kV izvod za Jošanicu, s ukupnom duljinom cca 35 (km).
U transformatorskoj stanici TS 35/10(20) kV Zidine formirana su 3 srednjonaponska 10(20)
kV izvoda, kao pretežito zračni.
Najdulji izvod na ovoj TS je 10(20) kV izvod Prisoje, s ukupnom duljinom cca 33 (km).
Srednjonaponska 10(20) kV zračna mreža pretežito je izvedena Al/Če vodičima presjeka 50/8
mm², dok je kabelska 10(20) kV mreža izvedena pretežito kabelima s aluminijskim vodičima
presjeka 150 mm².
Napajanje kupaca električnom energijom u zoni Prostornog plana izvedeno je putem 166
distribucijskih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV i 10/0,4 kV, različitih
vrsta i snaga. Od toga je 117 trafostanica SN vodovima priključeno na TS 110/35/10(20) kV
Tomislavgrad, dok su 49 trafostanice priključene na TS 35/10(20) kV Zidine.

Preuzeta električna energija za Poslovnicu Elektro Tomislavgrada za razdoblje 2012. godina

– 2019. godina dana je u slijedećoj tablici:
Tablica 32: Preuzeta električna energija za Poslovnicu Elektro Tomislavgrad (MWh) na razini godine
GODINA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

PREUZ.EN. 53 979 52 919 50 698 52 277 52 029 54 335 54 546 55 810

Maksimalna i minimalna vršna opterećenja za Poslovnicu Elektro Tomislavgrada za razdoblje

2012. godina – 2019. godina dana je u slijedećoj tablici:
Tablica 33: Maksimalna i minimalna vršna opterećenja za Poslovnicu Elektro Tomislavgrad (kW) na razini
godine
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
GODINA
MAKS.
11 772 11 428 12 704 11 236 11 340 11 525 11 183 10 901
OPTER.
MIN.
8 436 7 864 7 864 7 528 7 536 7 516 7 702 8 174
OPTER.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 91

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Proizvodnja električne energije

Na području obuhvata Prostornog plana izgrađene su dvije vjetroelektrane.

Vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu JP Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne
d.d. Mostar, pušten je u rad u ožujku 2018. godine. Vjetroelektrana je ukupne snage 50,6 MW, a
posjeduje 22 vjetroagregata jedinične snage 2,3 MW. U prijenosnu mrežu je priključen po načelu
„ulaz-izlaz“ na postojeći 110 kV dalekovod kojim su povezane transformatorska stanica
110/35/10(20) kV Tomislavgrad i TS 110/x kV Posušje. Na taj su način od jednog 110 kV
dalekovoda Posušje – Tomislavgrad nastala dva 110 kV dalekovoda: Posušje – Gornji Brišnik i
Gornji Brišnik – Tomislavgrad. Za potrebe vjetroelektrane Mesihovina izgrađena je
transformatorska stanica 20/110 kV Gornji Brišnik. U 2019. godini ova je vjetroelektrana
proizvela 166 GWh električne energije.
Vjetroelektrana Jelovača, u vlasništvu F.L. WIND d.o.o. Tomislavgrad, pušten je u rad u siječnju
2019. godine. Vjetroelektrana je ukupne snage 36 MW, a posjeduje 18 vjetroagregata jedinične
snage 2 MW. U prijenosnu mrežu je priključen po načelu „ulaz-izlaz“ na postojeći 110 kV
dalekovod kojim su povezane transformatorska stanica 110/35/10(20) kV Tomislavgrad i TS
110/35/10 kV Rama. U 2019. godini ova je vjetroelektrana proizvela 87,5 GWh električne
energije. Za potrebe ove vjetroelektrane izgrađena je transformatorska stanica 33/110 kV.
Na području općine izgrađena je jedna solarna elektrana snage 23 kW, (SE ŠOLA 2) i
priključena je na distribucijsku mrežu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Plinifikacija
Na području općine Tomislavgrad, kao i cijele Hercegbosanske županije, ne postoji plinovodni
sustav, te građani s područja općine nisu u mogućnosti koristiti ovaj energent.
Okvirna energetska strategija Federacije Bosne i Hercegovine odlukom Vijeća ministara BiH,
a na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donesena je u kolovozu 2018.
godine. Tim je dokumentom, između ostalih, obrađen i sektor plina. Navedeno je kako Bosna i
Hercegovina nema vlastite proizvodnje plina i potpuno je ovisna o uvozu kako bi se namakle
godišnje potrebe od ~ 0,2 milijarde m³.
Nadalje je naglašeno kako su potrebni novi plinovodni pravci uz daljnju integraciju
transportnih sustava i plinofikaciju Federacije BiH, kako bi se povećala važnost prirodnoga plina
kao energenta u gospodarstvu. Prioritet izgradnje plinovoda Federacije BiH obuhvaćaju južnu
interkonekciju kao najvažniju, te Sjevernu i Zapadnu interkonekciju na visokom fokusu razvoja.
Strateškim je smjernicama predviđeno hitno pristupanje reformi sektora plina, donošenju
odgovarajuće legislative i regulative na državnoj i entitetskim razinama, koja treba biti usklađena
s Trećim energetskim paketom. Stoga je Vlada FBiH pripremila nacrt Zakona o plinovodu „Južna
interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska“, koji je usvojen od strane oba Doma Parlamenta
FBiH, te je upućen u daljnju proceduru.
Važno je spomenuti kako je Studija izvodljivosti (ESIA, CBA i Idejni projekt) za Regionalni
plinovod južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Hrvatska na popisu kapitalnih projekata koji
se financiraju iz kreditnih i grand sredstava međunarodnih financijskih institucija, budžeta svih
razina vlasti u F BiH, fondova i vlastitih izvora za razdoblje 2020. – 2022. godina.
U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma u travnju 2021. godine održana je
javna rasprava na kojoj je prezentirana Studija o procjeni utjecaja na okoliš za Regionalni plinovod
južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Hrvatska (Institut za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja
Luka i Dvokut ECRO d.o.o. Zagreb).

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 92

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Vodno gospodarstvo

Područje općine Tomislavgrad pripada slivu rijeke Cetine, odnosno vodnom području
Jadranskog mora u Federaciji BiH. Sukladno Zakonu o vodama Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br.
70/06) prema značaju kojeg imaju za upravljanje vodama, sve površinske vode se dijele na dvije
kategorije: vode I i vode II kategorije. Na području općine Tomislavgrad vode I kategorije su
prirodno jezero Blidinje i umjetna akumulacija Buško jezero, a sve ostale vode su II kategorije.
Prema spomenutom Zakonu Agencija za vodno područje Jadranskog mora sa sjedištem u Mostaru
zadužena je za upravljanje vodama prve kategorije ovog sliva. Nadalje, sukladno Pravilniku o
načinu određivanja granice vodnog dobra i o postupku utvrđivanja pripadnosti zemljišne čestice
javnom vodnom dobru (Sl. novine FBiH, br. 26/09) određivanje granice vodnog dobra za
površinske vode I. kategorije organizira nadležna agencija za vodno područje, a Županijsko
ministarstvo mjerodavno za vode utvrđuje granicu vodnog dobra za površinske vode II kategorije
u skladu sa spomenutim podzakonskim propisom.

Vodoopskrba

• Izvori vodoopskrbe
Područje općine Tomislavgrad smješteno je na propusnoj geološkoj podlozi tako da sva voda
koja padne u obliku oborina brzo nestane u podzemlju. Unutar stijenskih masa se akumuliraju
podzemne vode, koje se dreniraju kroz kraška vrela. Upravo su zahvati podzemnih voda okosnica
vodoopskrbe stanovništva u općini Tomislavgrad. U većini slučajeva je kvaliteta vode u
vodozahvatima zadovoljavajuća (vrela i izvori, kao i podzemne vode iz intergranularnih sredina)
tako da se provodi samo dezinfekcija vode. Prema Zakonu o vodama, za sva izvorišta koja se
koriste za vodoopskrbu stanovništva potrebno je donijeti Odluku o zaštiti izvorišta sukladno
Pravilniku o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za
izvorišta vode za javnu vodoopskrbu stanovništva („Sl. novine F BiH“, br. 88/12). Prema
raspoloživim podacima na području Tomislavgrada za sada su donesene i usvojene zone zaštite
izvorišta Ostrožac u općini Tomislavgrad - u veljači 1990. godine izrađen elaborat „Zaštita
izvorišta vode za piće Ostrožac Duvno“ (Zavod za hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sarajevo
za Javno komunalno poduzeće Tomislavgrad d.o.o.) i usvojena Odluka o zaštiti izvorišta za piće br.
01-237/90 od 11.10.1990. godine. Za izvorište Mukišnica je u svibnju 1998. godine izrađen
elaborat „Regionalni vodovod Josip Jović – Aržano, Crpilište Mukišnica – Zone sanitarne zaštite“
(IGH d.d. Zagreb za „Hrvatske vode“, Zagreb).
Količine vode po izvorima i vodnim tijelima koje vodom opskrbljuju sustave na području
općine Tomislavgrad su procijenjene u sljedećoj tabeli:
Tablica 34: Količine vode po izvorima i vodnim tijelima na području općine
Vodno tijelo Procjena Vodozahvat Svrha zahvata Količine po Ukupno
podzemnih količine po VT vodozahvatu vodozahvata
voda podzemnih (103 m3/g) po VT (103
voda (x 103 m3/g)
m3/g)
Lijeva obala Ostrožac,
1.365.509 vodoopskrba 1.640 1.640
rijeke Cetine Mukišnica
Vrelo Ričine 122.990 Brišnik vodoopskrba - -
izvor: Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u FBiH (2016.-2021.), lipanj 2016.
Prema podacima iz Prostornog plana HBŽ-a za period 2008-2028, istražni radovi proveli su
se na tri lokaliteta podzemne vode: ''Zidine'', općina Tomislavgrad; ''Poljane'', općina Livno; i
''Gudaja'', općina Bosansko Grahovo. Obrada podataka i analiza podzemnih voda dobivenih iz
bušotina, kao i pribavljanje potrebne dokumentacije je u tijeku.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 93

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Na osnovu Nacrta prostornog plana HBŽ, Hidrološke studije gornjeg sliva Cetine, Studije
poboljšanja vodnog režima Duvanjskog polja, Istražnih radova o vodocrpilištima Ostrožac,
Mukišnica, Letka, Mandino Selo, Studena, Miljacka, Karanovac i Zmijavci izrađena je Odluka o
lokacijama objekata za korištenje voda i vodnog potencijala općine Tomislavgrad. Odluka je
usvojena na sjednici Općinskog vijeća Tomislavgrad 28.06.2016. godine, a istom su definirani
objekti u funkciji vodoopskrbe stanovništva. Objekte čine: Izvor, kaptirani izvori, iskopani bunari,
bušeni zacijevljeni bunari, crpne stanice i pripadajući cjevovodi u krugu vodocrpilišta. Također su
Odlukom definirane i lokacije objekta i područja u funkciji vodoopskrbe stanovništva:
- Vodocrpilište Ostrožac sa pripadajućim objektima crpnih stanica i sa zaštitnim
područjem vodocrpilišta;
- Vodocrpilište Mukišnica sa pripadajućim objektom crpne stanice i sa zaštitnim
područjem vodocrpilišta;
- Vodocrpilište Šujica sa pripadajućim objektom crpne stanice i sa zaštitnim područjem
vodocrpilišta;
- Vodocrpilište Brišnik sa pripadajućim objektom crpne stanice i sa zaštitnim područjem
vodocrpilišta;
- Vodocrpilište Letka sa pripadajućim objektom crpne satnice i sa zaštitnim područjem
vodocrpilišta;
- Vodocrpilište Mandino selo sa pripadajućim objektom crpne satnice i sa zaštitnim
područjem vodocrpilišta;
- Područje izvorišta Studena sa zaštitnim područjem;
- Područje izvorišta Miljacka sa zaštitnim područjem;
- Područje izvorišta Karanovac i Zmijavac sa zaštitnim područjem.
Odlukom je definirano da su navedena područja posebna zona i u njima je dozvoljena
izgradnja samo onih objekta koji su navedeni u odlukama o zaštiti izvorišta ili koji su tretiraju
specijalnim Zakonima (Zakon o vodama, Zakon o zaštiti okoliša i sl).
Spomenutim izvorištima se, sukladno zakonskoj regulativi, odnosno Pravilniku o načinu
utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za
javnu vodoopskrbu stanovništva („Sl. novine FBiH“, br. 88/12) trebaju odrediti granice zaštitnih
zona i donijeti odluke o njihovoj zaštiti kojim će se propisati režimi zaštite za svaku zonu. Na karti
mineralnih sirovina između ostalih, prikazane su granice "vodnih resursa" odnosno granice
slivnih područja izvorišta koja odgovaraju IV. zoni sanitarne zaštite. Sukladno članku 70. Zakona
o vodama FBiH ova područja se mogu privremeno zaštititi, a kako se sva predložena područja
nalaze na području općine Tomislavgrad, općina sama može donijeti odluke za svako izvorište u
cilju njihove zaštite. Ove pretpostavljene zone zaštite su prikazane i na karti Vodno gospodarstvo,
te na karti Uvjeti korištenja i zaštite prostora.
• Vodoopskrbni sustavi općine Tomislavgrad
Javni sustav vodoopskrbe na području općine Tomislavgrad postoji od 1908. godine kada je
izgrađen dovodni cjevovod s izvorišta Hazna, s distribucijskim cjevovodima u najstarijem dijelu
Tomislavgrada. Međutim, koncepcija javnog sustava je postavljena sredinom 70-ih godina prošlog
stoljeća, kada je krenula izgradnja novijeg sustava. Polazna točka vodoopskrbnog sustava
Tomislavgrad je vodocrpilište Ostrožac, koje se nalazi oko 7 km zapadno od Tomislavgrada. Na
lokaciji vodocrpilišta izvedena su tri bušena bunara, u koje su postavljene uronjene crpke
pojedinačne snage 55, 13 i 11 kW, i iskazane maksimalne količine crpljenja od 65 l/s. Nad svakim
bunarom je izveden bunarski objekt, dok se u posebnoj pogonskoj zgradi nalazi kontrolno-
upravljačka prostorija, uređaj za kloriranje i kotlovi za amortizaciju hidrauličkog udara.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 94

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Vodocrpilište Ostrožac nalazi se na koti terena 942 m.n.m., a crpke crpe vodu s relativne dubine
do cca 45 m.
S vodocrpilišta Ostrožac voda se tlači u smjeru Tomislavgrada, azbestcementnim cjevovodom
profila DN 300 mm, nazivnog tlaka PN 10 bara, duljine 6.700 m, u glavnu (i jedinu) područnu
vodospremu "Rudine", volumena 2 x 500 m3 (1000 m3), kote dna 953,0 mn.m., i kote preljeva
958,0 mn.m. Iz vodospreme se gravitacijskim vodovima vodom opskrbljuje gradsko područje
Tomislavgrada i okolna naselja Stipanići, Jošanica, Podgaj, Kolo, Blažuj, Ćavarov Stan, Bobara,
Tubolja, Kovači i Omerovići 5.
Ovaj vodovodni sustav je proširen i prema susjednim naseljima u pravcu jugozapada (naselja
Kovači i Omerovići). Sjeveroistočni i istočni dio Duvanjskog polja (od Mokronoga do Kongore) se
vodom opskrbljuje sa izvorišta Rakita. Vodovod „Josip Jović“ sa izvorišta Mukišnica vodom
opskrbljuje naselja oko Buškog jezera (od Grabovice do Gornje Prisike) u općini Tomislavgrad i
općinu Aržano u susjednoj Hrvatskoj. Pregled ostalih vodovoda na području općine Tomislavgrad
se daje u nastavku:
Tablica 35: Popis vodovoda na području općine Tomislavgrad
R.br. Mjesto i vrsta vodnog objekta Korisnici vodovoda
1. Šujica - vodovod Centar Šujice
2. Prisoje – vodovod za Novo naselje i Novo naselje u Prisoju i zaseok Brljevici
Brljevce
3. Kongora – vodovod Naselje Kongora
4. Crvenice – vodovod Naselje Crvenice
5. Mesihovina – vodovod Stepen i Miljacka
6. Stipanjići – vodovod sa 5 kaptaža Naselje Stipanjići
7. Mrkodol – 2 vodovoda Mrkodol, Štekina Draga, Meštrovića Draga
8. Brišnik - vodovod Donji Brišnik
9. Prisoje – vodovodi po zaseocima Prisoje – zaseoci: Podprivala, Guber, Ljubičići,
Dučići, Ivančići
(izvor: Prostorni plan Hercegbosanske županije, prostorna osnova)

Podsustav „Letka“ ima kapacitet 20 l u sekundi. Sa podsustava Letka opskrbljeno je

stanovništvo naselja: Mokronoge, Lug, Kuk, Sarajlije, Oplećani, Srđani, Rašćani i Borčani.
Podsustav „Mandino selo“ - Primarni cjevovodi podsustava Mandino selo su Mandino selo-
Lipa-Kongora-Borčani počeli su se graditi krajem 2007. godine, a završeni su 2012. godine. Nakon
završetka primarnog cjevovoda izgrađena je distribucija sa kućnim priključcima u Lipi. Glavni
objekti Podsustava Mandino selo: CS Mandino selo; tlačni cjevovod do VS Mandino selo i spoj
cjevovoda od VS Mandino selo do primarnog cjevovoda sa svim potrebnim objektima (bunari, SN
vodovi, priključak na EE Mrežu i ostalo) završeni su krajem 2015. godine. Da bi se ovaj sustav u
potpunosti završio potrebno je još završiti distribuciju kroz Mandino selo, izgraditi distribuciju i
kućne priključke u Kongori.
Podsustav „Brišnik“ čine vodocrpilište Brišnik, VS Brišnik, tlačni i gravitacijski cjevovod. Na
ovaj podsustav priključena su naselja Brišnik, Cebara i dio Mrkodola.
Podsustav „Šujica“ čine vodocrpilište Volarice sa pripadajućim tlačnim gravitacijskim i
distributivnim cjevovodima. Sa ovog podsustava osigurana je vodoopskrba Podkule, Bogdašića,
Gluščevina, Šujice i Galečića.

5
Strategija razvoja općine Tomislavgrad 2017-2026

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 95

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Vodoopskrbni sustav Josip Jović čine vodocrpilište Mukišnica, tlačni cjevovod do VS Zidine
gravitacijski cjevovod prema Aržanu. Podsustavi sjever i jug i podsustav Roško polje su dio
sustava J.Jović, a s ovog sustava osigurana je opskrba svih naselja oko Buškog jezera, Roškog polja,
Mijakova polja osim Vinice.
Svi navedeni sustavi su u nadležnosti Javnog komunalnog poduzeća Tomislavgrad. Prema
Podacima JKP Tomislavgrad na području općine je registrirano 5.666 korisnika vodovoda.
Pored navedenih sustava, na području općine Tomislavgrad u funkciji su i vodovodi koji nisu
u nadležnosti JKP a to su: Vodovod „Crvenice“, Vodovod „Miljacka“, Vodovod „Prisoje“, Vodovod
„Eminovo Selo“.
Sustav „Crvenice“ koristi vodu s izvorišta Studena. Od izvorišta do naselja Crvenice izgrađen
je cjevovod PEHD 75 mm. Izlazna cijev na izvorištu Studena je na koti 938,34 m n.m. Nizvodno od
izvorišta na udaljenosti 850 m, a prije naselja Karačići izgrađena je prekidna komora volumena
V=75 m3, s kotom ulazne cijevi 936,33 m n.m. i kotom izlazne cijevi 934,74 m n.m.
Sustav „Miljacka“, zahvaća vodu na izvorištu Miljacka na koti 955 m n.m. Od izvorišta idu dvije
cijevi od PEHD profila 75 mm. Jedna se koristi za naselje Miljacka, a druga za naselje Stepen.
U cilju rješavanja problema redukcije na postojećoj vodovodnoj mreži te osiguranja potrebne
količine vode za sva naselja oko Duvanjskog polja u proteklom periodu je izvršena zamjena
azbestcementnih cijevi duljine 1 km, izvedeno preko 6 km cjevovoda raznih promjera,
zamijenjeno oko 400 kućnih priključaka na vodovodnu mrežu, a započela je i izgradnja
podsustava Mandino selo i izgradnja primarnih cjevovoda Seonica-Bukovica i Mesihovina-
Bukovica do Mrkodola.

Otpadne vode

Planiranje sustava odvodnje otpadnih voda Tomislavgrada započelo je 70-ih godina prošlog
stoljeća kada je napravljen Idejni projekt kanalizacije Duvna na osnovu kojeg je usvojen koncept
rješavanja otpadnih voda. Projektom je predviđena izgradnja kanala Tabašnice, te je definiran
separatni sustav odvodnje kišnih i fekalnih voda. Nakon usvajanja Idejnog projekta pristupilo se
izradi glavnog projekta regulacije potoka Tabašnice kao i izgradnja kanala Tabašnica sa
potrebnim mostovima.
Projekt Kanalizacije grada Duvna je završen 1982. godine. Na osnovu ovog projekta je
započeta izgradnja glavnog kolektora u duljini od oko 2 km, ali je zbog početka Domovinskog rata
prekinuta. Do početka 2006.g. izvedeni su kolektori kišne kanalizacije u ulicama Tabašnica,
Zvonimirova, Tvrtkova i Domogojeva a isto tako spojen je i glavni fekalni kolektor u duljini oko
150 m lijevo i desno od mosta preko kanala Tabašnice u Tvrtkovoj ulici.
U razdoblju od 2006. do 2014. godine izvršene su aktivnosti na izradi projekata za vodu i
otpadne vode u Tomislavgradu, te su izrađeni kanalizacijski kolektori u najopterećenijim
prometnicama, kao i u prometnicama na kojima se očekuje veća izgradnja. U tijeku su aktivnosti
na pripremi izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, jer se otpadne vode trenutno
upuštaju direktno u vodotok Tabašnicu. Predviđen je uređaj s kapacitetom od 6000 ES i s II
stupnja pročišćavanja.
Na ostalim, ruralnim područjima općine nije poznato kako se disponiraju otpadne vode
domaćinstava.
Osim otpadnih voda domaćinstava, na području općine postoji i nekoliko većih poduzeća,
odnosno gospodarskih subjekata, za koje nije poznato da li prije ispuštanja otpadnih voda vrše
pročišćavanje, odnosno na koji način disponiraju otpadne vode iz svojih postrojenja.

Korištenje voda u energetske svrhe

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 96

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Jedno od najznačajnijih korištenja vode na slivnom području Cetine i Krke je hidroenergetsko

korištenje voda u okviru sustava HE Orlovac na Livanjskom polju. Sustav se bazira na odvodnji
površinskih voda u akumulaciju Buško jezero te korištenje ovih voda na raspoloživom padu od
oko 400 m do Sinjskog polja u nizvodnim hidroelektranama do mora. Projektirana snaga
hidroelektrane Orlovac u Republici Hrvatskoj je 237 MW sa godišnjom proizvodnjom od 800
miliona kWh. Akumulacija Buško jezero ima zapreminu od 800 miliona m3. Pored ove akumulacije
izgrađena je akumulacija Mandak i kompenzacijski bazen Lipa sa odgovarajućim kanalima i
ustavama i pumpnim stanicama. Sustav je pušten u pogon 1975. godine, a sastoji se od slijedećih
značajnijih objekta:
- akumulacija Buško Blato, koja je nastala izvođenjem nasutih brana Kazaginac i
Podgradina,
- akumulacija Mandak,
- kompenzacijski bazen Lipa,
- sustav kanala i ustava za odvođenje površinskih voda iz jugoistočnog dijela Livanjskog
polja,
- reverzibilni kanal Buško Blato-Lipa,
- crpna postaja Buško Blato,
- dovodni tunel HE Orlovac sa pratećim objektima,
- strojarnica HE Orlovac.
Osnovni podaci o akumulacijama sustava HE Orlovac prikazani su u tablici u nastavku.

Tablica 36: Osnovni podaci o akumulacijama sustava HE Orlovac

Akumulacija Vodotok Volumen Površina Max.kota uspora Upravitelj
(x106 m3) (km2) (m n.m.)
Buško Blato Ričina 785 56 716,40 Crpna stanica Buško
Mandak Mandak 3,5 0,42 775,50 Blato d.o.o.,
Podgradina b.b.
Lipa - 1,38 0,65 704,00 Tomislavgrad
Izvor: Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u FBiH (2016.-2021.), lipanj 2016.
Navedeni objekti se najvećim dijelom nalaze na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine
(FBiH), odnosno Livanjskog polja, dok se dio dovodnog tunela i strojarnica HE Orlovac nalaze na
teritoriju Republike Hrvatske. Na području općine Tomislavgrad nalazi se dvije trećine jezera
Buško Blato i brana Kazaginac.
Najznačajnija namjena hidroenergetskog sustava Orlovac je proizvodnja električne energije
za potrebe Hrvatske elektroprivrede d.d. odnosno Republike Hrvatske. Sustav radi na način da se
vode iz jugoistočnog dijela Livanjskog polja prikupljaju mrežom kanala i dopremaju do
kompenzacijskog bazena Lipa, odakle se tunelom odvode na strojarnicu HE Orlovac. Pri
dotjecanjima vode iz Livanjskog polja većim od 70 m3/s višak vode se reverzibilnim kanalom
Buško Blato-Lipa doprema do akumulacije Buško Blato. Crpna postaja Buško Blato se u ovisnosti
od razine vode u akumulaciji i reverzibilnom kanalu koristi za punjenje i pražnjenje akumulacije.
Radom ovog sustava na teritoriju BiH u cijelosti upravlja Hrvatska elektroprivreda d.d. putem
poduzeća Crpna stanica Buško Blato d.o.o. koje je registrirano u Tomislavgradu.
Pored korištenja za proizvodnju električne energije, bilo je planirano da se sustav HE Orlovac
koristi i za obranu od poplava jer značajno utječe na promjenu vodnog režima u jugoistočnom
dijelu Livanjskog polja, potom za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u sušnim razdobljima,
a djelomice i za vodoopskrbu stanovništva. Danas ovaj sustav služi za zaštitu od štetnog djelovanja
voda i vodoopskrbu iz akumulacije Mandak, međutim ne koristi se za navodnjavanje. Prije
izgradnje sustava, na ovom području su bile česte poplave u zimskom razdoblju velikih voda, koje

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 97

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

su se javljale na nekoliko lokacija, prije svega na području Buškog Blata, te na Čajićkoj

pretponorskoj retenciji u središnjem dijelu Livanjskog polja. Pojava poplava posljedica je vrlo
složenog režima otjecanja u krškom sustavu Livanjskog polja, i ograničenog kapaciteta ponora
kojim se vode dreniraju prema slivu rijeke Cetine u Republici Hrvatskoj. Izgradnjom sustava HE
Orlovac se velike vode odvode u akumulaciju Buško Blato, čime je problem plavljenja ovoga
prostora riješen. Bilo je planirano da se u drugoj fazi izgradnje sustava HE Orlovac izvedu objekti
za korištenje voda sjeverozapadnog dijela Livanjskog polja na području Ždralovca i Čaprazlija, ali
ovaj dio planiranog sustava nije izveden. 6
Kroz planske dokumente 7, studije i projekte na području općine Tomislavgrad planirana je
izgradnja novih akumulacija, prvenstveno vezanih za objekte za proizvodnju električne energije.
Pored proizvodnje električne energije, planirane akumulacije imaju za cilj zadržavanje viška voda
u funkciji zaštite od poplava, osiguranje dodatnih količina vode za poboljšavanje sustava
vodoopskrbe (pogotovo u ljetnom sušnom periodu), kao i ostale namjene (navodnjavanje
poljoprivrednog zemljišta, rekreacija na vodi, ribogojstvo i sl.). Riječ je o akumulacijama Kovači,
Vrilo i Mokronoge. Kovači i Mokronoge su planirane akumulacije na rijeci Šujici u blizini
istoimenih naselja, dok je buduća akumulacija Vrilo ustvari donji kompenzacijski bazen CHE
„Vrilo“, lociran na prostoru Buškog jezera - doline potopljene riječice Vrilo, koja inače teče u
periodima niskog vodostaja Buškog jezera (prvenstveno ljeti).
Odlukom o lokacijama objekata za korištenje voda i vodnog potencijala općine Tomislavgrad
(OV Tomislavgrad, br. 01-02-1382/16) 8 definirani su i objekti za korištenje vodnog potencijala, i
to crpna hidroelektrana – Vrilo i dvije male hidroelektrane – Stržanj i Mokronoge. Odlukom je
definirano:
1. Za objekt Crpne hidroelektrane Odlukom su rezervirana sljedeća područja:
- Za gornji bazen s pripadajućim objektima (nasipima, branama, ispustima i sl.) rezervira se
područje uz korito rijeke Šujice uzvodno od ponora Kovači prema središnjem dijelu
Duvanjskog polja. Točna pozicija, površina i zapremina gornjeg bazena će se odrediti nakon
detaljnih studija i analiza, prije ishođenja lokacijske dozvole.
- Ulazna građevina na potezu od mosta Kovači do ponora Kovači sukladno Idejnim projektima
- Tlačni i gravitacijski cjevovod od ulazne građevine do strojarnice jednim dijelom tunelom a
drugi dio nadzemnim cjevovodom do strojarnice
- Strojarnica na lokalitetu „Vrilo“ sukladno idejnim projektima
- Donji bazen dio hidroakumulacije Buško jezero
- Brane sukladno idejnim projektima
- Dalekovodi sukladno idejnim projektima
2. Za objekt Mini hidrocentrale rezerviraju se sljedeća područja:
2.1. Minihidroelektrana Mokronoge
- hidroakumulacija uzvodno od naselja Mokronoge na kraju kanjona rijeke Šujice
- pregradni profil (brana) na način da se omogući akumuliranje maksimalne količine vode u
navedenoj akumulaciji (visine oko 25 m)
- Strojarnica uz branu prema idejnim projektima i ostalim studijama

6
izvor: Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u FBiH (2016.-2021.), lipanj 2016.
7
Prostorni plan HBŽ 2008.-2028., nacrt
8
Imajući u vidu potrebe razvoja općine Tomislavgrad, a zbog nedostatka prostorno planske dokumentacije i
ponovljenih zahtjeva potencijalnih investitora Službi za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne
poslove općine Tomislavgrad, na zahtjev Načelnika općine Tomislavgrad, pristupila je izradi Odluke o lokacijama
objekata za korištenje voda i vodnog potencijala općine Tomislavgrad.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 98

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

2.2. Minihidroelektrana Stržanj

- Derivacijsko postrojenje sa strojarnicom na lokalitetu izvorišta „Stržanj“ prema idejnim
projektima i ostalim studijama.
- dio tlačnog i gravitacijskog cjevovoda od granica općine Tomislavgrad i općine Kupres.
MHE Mokronoge i Stržanj planirane su u sklopu projekta „Hidrološka studija sliva Gornje
Cetine“ koju je uradio Elektroprojekt Zagreb 2006. godine za JP „Elektroprivreda Hrvatske
zajednice Herceg Bosne“ d.d. Mostar. Projektom su kroz sistematsku obradu raspoloživih
hidroloških i hidrogeoloških podataka definirane raspoložive količine voda u slivu gornje Cetine
te je predložen smještaj akumulacijskih prostora kojima će se osigurati višenamjensko korištenje
voda na području Kupreškog, Duvanjskog, Glamočkog i Livanjskog polja.

Za CHE Vrilo je u prethodnom periodu izrađena opsežna studijska i projektna dokumentacija,

a u novije vrijeme je izrađena Studija o procjeni utjecaja na okoliš za CHE Vrilo – dopuna u
prosincu 2018. godine 9. Nakon provedene zakonske procedure, okolišna dozvola za ovaj objekt je
izdana 3.4.2019. godine.
Inače, CHE Vrilo je planirana u blizini sela Vrilo, a projektom se iskoristila prednost visinske
razlike između Duvanjskog polja i Buškog jezera (oko 155 m). Gornja akumulacija je predviđena
u zapadnom dijelu Duvanjskog polja, blizu Kovača (gornji kompenzacijski bazen), a donji
kompenzacijski bazen bi tvorio zaljev akumulacije Buško u blizina Vrila.
Projekt CHE Vrilo se sastoji od:
- Gornjeg bazena korisnog volumena oko 1,80 mil. m3 smještenog uglavnom na prostoru
prirodnog korita Šujice uzvodno od mosta na cesti Posušje – Tomislavgrad ispod kojeg Šujica
otječe prema ponoru Kovači. Dužina bazena je oko 2,5 km, prosječna širina oko 360 m, a površina
oko 90 ha. Minimalni radni nivo u bazenu je na 858,00 m n.m., a maksimalni 860,00 m n.m.
Poplavna razina u Duvanjskom polju može se na osnovi raspoloživih hidroloških podataka
očekivati do kote 862,00 m n.m. Evakuacija velikih voda iz gornjeg bazena moguća je preko
slobodnog preljeva s krunom na koti 860,00 m n. m. Kapacitet preljeva je 80,0 m3/s što je
pretpostavljeni kapacitet ponora Kovači. Uz ovakve uvjete evakuacije velikih voda iz prostora
Duvanjskog polja osigurava se maksimalna poplavna kota na razini 862,00 m n.m.
- Ulazne građevine dovodnog tunela promjera 4,6 m smještene uz rub gornjeg bazena na dijelu
nizvodno od mosta na cesti Tomislavgrad – Posušje. Tunel u brdski masiv ulazi sa kotom dna na
848,00 m n.m. te u padu od I = 0,004 vodi do vodne komore koja je smještena uz cestu
Tomislavgrad – Livno iznad izvorske zone vodotoka Ričine. Ukupna dužina tunela je oko 5.200 m.
- Vodne komore smještene iznad ceste Tomislavgrad – Livno. Kota dna tunela na mjestu vodne
komore je ~827,00 m n.m. a kota vrha komore na oko 880,00 m n.m.
- Tlačnog cjevovoda promjera 3,8 m dužine 380,00 m do račve koji je djelomično ukupan, a
djelomično je nadzeman.
- Strojarnice koja se izvodi kao podzemni bunar promjera 22,0 m, a koja zauzima prostor od
platoa na koti 718,00 m n.m. do najniže točke na koti oko 680,00 m n.m. U strojarnici je predviđena
ugradnja dva reverzibilna agregata pojedinačnog instaliranog protoka po 25,00 m3/s i snage u
turbinskom pogonu od max 33,0 MW.
- Priključka na mrežu na naponskoj razini od 110 kV.

9
Naručitelj: JP „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ d.d. Mostar, a nositelj izrade Ecoplan, d.o.o.
Mostar i Elektroprojekt d.d. Zagreb

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 99

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- Donjeg bazena koji se koristi za prihvat voda iz gornjeg bazena i kao vodozahvat za crpni rad
elektrane, korisnog volumena od 1,9 mil. m3. Izvodi se na prostoru prirodnog korita Ričine od
strojarnice do mosta na cesti Tomislavgrad - Livno. Dužina bazena je oko 1,80 km, širina oko 400
m, a površina oko 72 ha. Minimalni radni nivo u donjem bazenu je 706,00 m n.m., a maksimalni za
dnevno izravnanje varijabilnog rada 709,50 m n.m. Donji bazen izoliran je od izvorske zone Ričine
kako bi se spriječili gubici vode tijekom sušnog razdoblja. Tijekom razdoblja velikih voda donji
bazen je potopljen a komunikacija vode iz izvora sa bazenom osigurana je preko betonske
građevine kojom se izvorska zona odvaja od donjeg bazena.
Optimalan instalirani protok planirane CHE je oko 50 m3/s. Maksimalna snaga CHE u vršnom
radu je ~ 62,00 MW. Od ukupne prosječne godišnje proizvodnja energije oko 249,00 GWh na
prosječnu godišnju vršnu energiju otpada oko 213,00 GWh, a na prosječnu godišnju temeljnu
energiju oko 36,00 GWh. Zamišljena je tako da u doba malih dotoka rijeke Šujice u Duvanjsko polje
te viška električne energije u sustavu crpi vodu iz donjeg bazena u akumulacijski prostor na
Duvanjskom polju kako bi je mogla koristiti u vrijeme kada energije u sustavu nedostaje.
Istodobno ova elektrana doprinosi obrani od poplava i natapanju Duvanjskog polja za potrebe
intenzivne poljoprivredne proizvodnje 10.

Slika 34: Položaj planiranog zahvata CHE Vrilo (izvor: Studija o procjeni utjecaja na okoliš za CHE Vrilo -
dopuna, Ecoplan d.o.o. Mostar i Elektroprojekt d.d. Zagreb, prosinac 2018. g.)
Za izgradnju crpne hidroelektrane Vrilo je ocijenjeno kako je od izuzetnog značaja sa aspekta
zaštite od voda i korištenja voda na platou Duvanjskog polja. Naime izgradnjom odvodnog tunela
za CHE Vrilo stječu se uvjeti za brzu evakuaciju velikih voda sa Duvanjskog polja, čime se postižu

10
Studija o procjeni utjecaja na okoliš za CHE Vrilo - dopuna, Ecoplan d.o.o. Mostar i Elektroprojekt d.d. Zagreb,
prosinac 2018. g

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 100

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

preduvjeti za melioraciju (odvodnjavanje i navodnjavanje, izradu kanala i retenzija) velikih

površina najplodnijeg dijela polja koje je sada praktično nemoguće obrađivati 11.

Korištenje voda u poljoprivredne svrhe

Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća urađena je hidromelioracija dijela Duvanjskog polja
(na području Glibine, u ataru naselja Kolo i Ćavarov Stan) na površini od oko 800 ha.
Hidromeliorizacijski kanali služe za odvodnjavanje vlastitih voda u korito rijeke Šujice. Područje
se smatra najvrijednijim površinama u Tomislavgradu, sa velikim prinosima pšenice i ječma.
Sustav nije završen u cijelosti zbog ratnih događanja, odnosno, nisu ugrađene ustave, što dovodi
do značajnih gubitaka vode. Naime, polje je u kritičnim dijelovima vegetacije bez dovoljno vode za
većinu uzgajanih biljaka, zbog čega je sustav potrebno unaprijediti kako bi se u sušnim
razdobljima koristio za natapanje.
Imajući u vidu potrebe razvoja općine Tomislavgrad, a zbog nedostatka prostorno planske
dokumentacije Općina Tomislavgrad je donijela Odluku o lokacijama objekata za korištenje voda
i vodnog potencijala općine Tomislavgrad 12. Odlukom su, između ostalog, definirani i objekti u
funkciji poljoprivrede, a to su: retencije za balansiranje voda, te kanali za dovod i odvod vode sa
pripadajućim ustavama. Odlukom su nadalje definirane i lokacije objekata i područja u funkciji
poljoprivrede, a to su:
- Područje u središnjem dijelu Duvanjskog polja, gdje se predviđa izgradnja retencije za
navodnjavanje nizvodnog dijela, kao i za prikupljanje viška vode sa gornjeg dijela polja;
- Kanali za navodnjavanje i odvodnju viška vode sa pripadajućim ustavama koje bi
obuhvaćale prostor od oko 1500 ha.
- Područje iza brane Kazaginac
- Područje Viničkog polja, za koje je potrebno dovesti vodu sa horizonta Buškog jezera, sa
pripadajućim objektima: dovodni tlačni gravitacijski cjevovod sa pripadajućim ulaznim
građevinama, donji bazen na horizontu Viničkog polja. Površina, volumen i ostali parametri
donjeg bazena, kao i potrebne količine voda u određenim periodima odredit će se posebnim
studijama i idejnim projektima.
Odlukom je naglašeno da objekti koji se izgrade za potrebe razvoja poljoprivrede mogu imat i
drugu funkciju osim poljoprivredne.

11
Strategija razvoja općine Tomislavgrad 2017-2026
12
Općinsko vijeće Tomislavgrad, br. 01-02-1382/16

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 101

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 35: Lokacije objekta za korištenje voda i vodnog potencijala općine Tomislavgrad (izvor: Općina
Tomislavgrad)

Ribarstvo i ribničarstvo

Zakonom o slatkovodnom ribarstvu FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 64/04) i
županijskim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu („Narodne novine HBŽ“, broj 02/06) propisan je
način korištenja ribolovnog područja. Ribolovne vode Hercegbosanske županije podijeljene su na
ribolovne zone, a granice ovih zona se poklapaju s administrativnim granicama općina, koje čine
ribolovne vode pojedine općine, osim akumulacije Buško jezero koja čini zasebnu ribolovnu zonu.
Općinska služba uprave mjerodavna za poslove poljoprivrede može ustupiti na dijelove ribolovne
zone općine na korištenje fizičkoj i pravnoj osobi, odnosno udruzi ili organizaciji športskih
ribolovaca za športsko rekreacijski ribolov.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 102

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Ribolovnu zonu Buško jezero na korištenje ustupa županijsko ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva. Korisnici ribolovnog prava dužni su donijeti godišnji program ribarstva
i ribarsku osnovu. U općini Tomislavgrad ribolovnim vodama upravlja Udruga športskih
ribolovaca, dok posebnom zonom Buško jezero upravlja tvrtka u privatnom vlasništvu. Za Buško
jezero donesena je ribarska osnova, dok za ostale vode općine Tomislavgrad ista nije urađena.

Rekreacija na vodi

Na području općine Tomislavgrad Buško jezero se tradicionalno koristi za rekreaciju na vodi

i kupanje. Blidinjsko jezero se također koristi u rekreativne svrhe, nešto rjeđe za kupanje zbog
svojih specifičnosti.
Inače, utvrđivanje područja namijenjenih rekreaciji uključujući i područja određena za
kupanje vrši se temeljem odredbi čl. 65. i 72. Zakona o vodama („Sl. novine FBiH“, br. 70/06).
Kriteriji za određivanje ovih područja propisuju se podzakonskim aktom sukladno članku 72.
stavak 6. Zakona, međutim, navedeni podzakonski akt još uvijek nije donesen. Potrebno je također
donijeti Uredbu o kakvoći voda za kupanje za kopnene vode, kao i uredbu o kakvoći voda za
priobalne vode, te službeno proglasiti navedena područja. Naime, trenutno su ova područja u
Federaciji BiH još uvijek definirana "Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji voda" iz 1980. godine,
koja nije prilagođena federalnom Zakonu o vodama. Prema ovoj Uredbi, u dijelu koji definira
praktičnu vrijednost vode koja se može koristiti za kupanje i rekreaciju, klasificirane su vode tzv.
kategorije II za koje je propisana maksimalna dozvoljena količina (MDK) fizikalno-kemijskih i
bioloških pokazatelja. Nadležnost u području praćenja kakvoće vode za kupanje je podijeljena
između sektora zdravstva i sektora voda. Općinsko tijelo nadležno za vode određuje mjesta za
kupanje.
Direktiva 2006/7/EZ o upravljanju kvalitetom voda za kupanje daje odredbe za monitoring i
klasifikaciju voda za kupanje, upravljanje vodama za kupanje i informiranje javnosti o kvalitetu
tih voda. Područja na kojima se primjenjuje direktiva su svaki sastavni dijelovi površinskih voda
za koji nadležno tijelo očekuje da će se koristiti za kupanje i rekreaciju velikog broj ljudi, i ona za
koji nije uvelo trajnu zabranu korištenja za tu namjenu. 13 Mikrobiološko zagađenje na nekoj točki
ispitivanja može jako varirati u vremenu, što ovisi o načinu ispuštanja otpadnih voda te o
meteorološkim i hidrografskim uvjetima. Praćenje kakvoće voda za kupanje treba se obavljati od
15. svibnja do 15. rujna, odnosno tijekom cijele sezone kupanja. Trenutno na vodnom području
Jadranskog mora postoji nekoliko lokacija koja se koriste za kupanje i rekreaciju. Jedna takva
lokacija na području općine Tomislavgrad je Buško jezero, a na kojem se provodi i monitoring
kakvoće vode za kupanje. Mjerna postaja se nalazi na koordinatama X=6425847, Y=4833284.

13
Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u Federaciji BiH (2016.-2021.)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 103

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 36:Plaža Marinovac (izvor: ecoplan 2020.)

Agencija za vodno područje Jadranskog mora već godinama organizira ispitivanje kvalitete
voda za kupanje na tzv. „tradicionalnim kupalištima“. Ispitivanja se provode na rijekama, jezerima
i priobalnom moru. Planom monitoringa u 2018. g. je obuhvaćeno ukupno 18 lokacija. Tijekom
ljetnih mjeseci se, jednom do dva puta mjesečno, putem ovlaštenih laboratorija obavljaju provjere
i ispitivanje parametara, od kojih su za kvalitetu voda za kupanje najbitniji mikrobiološki
parametri (Escherichia coli, crijevni enterokoki) 14. Analizom ispitivanih uzoraka i ocjenom
kakvoće vode prema uputama Direktive br. EZ 2006/7 stanje vode na ispitivanom mjestu Buško
Blato - Marinovac je ocijenjeno kao dobro 15.

Ostala komunalna infrastruktura

Prikupljanje i zbrinjavanje otpada

Na području Općine Tomislavgrad, usluge skupljanja otpada pružaju tri poduzeća, od čega je
samo jedno JKP Tomislavgrad, u vlasništvu općine, a druga dva su u potpunosti privatna.
Skupljanje otpada je organizirano prema prostornom razmještaju:
- Javno komunalno poduzeće d.o.o. Tomislavgrad pokriva uže gradsko područje i još osam
mjesnih zajednica prigradskog područja: Šuice, Blažuja, Ćavarova stana, Kola, Podgaja,
Jošanice, Stipanjića, Bobare, Vučilova Briga, Mokronoge;
- Eko Stojkić d.o.o. prikuplja i odvozi otpad u naseljima ispod Ljubuše, Vrana, Liba te
naseljima od Mesihovne do Tubolje;
- Eko Bužan d.o.o. prikuplja i odvozi otpad iz naselja sa teritorija Buškog jezera, Roškog polja
i Vojkovića.
Pokrivenosti uslugom odvoza otpada u Općini Tomislavgrad je oko 60%.
Odvoz otpada iz naseljenih mjesta vrši se 1 puta u toku sedmice dok se u samom centru grada
vrši 3 puta tjedno. Odvoz otpada iz poslovnih prostora se uzima u ovisnosti o količini istog i to od
1 do 5 puta tjedno. Sav otpad se zajedno skuplja i odlaže na deponiju (nema selektiranja korisnih
komponenti otpada). Organiziranim prikupljanjem otpada obuhvaćeno je 4274 korisnika, od toga

14
Rezultati dosadašnjih analiza su dostupni i javno na web stranici Agencije (www.jadran.ba).
15
Izvješće o stanju kvalitete površinskih i podzemnih voda na vodnom području Jadranskog mora u FBiH za
2018. godinu

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 104

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3854 domaćinstva, 350 privredna subjekta i 70 javnih ustanova. Mjesečna količina prikupljenog
komunalnog otpada iznosi oko 544 m3 odnosno 380 t16.
Otpad se skuplja u kante i kontejnere zapremine 120l, 240l, 1.1m3 i 5 m3.
Selektivno prikupljanje recikabilnih komponenti vrši „Eko Stojkić“ koje je postavilo jedno
zeleno ostrvo u središtu Tomislavgrada i ima u planu izgradnju reciklažnog dvorišta u krugu
tvrtke. Količina papira i najlona prikupljenog na mjesečnom nivou iznosi oko 2,5t.
Obračun troškova za prikupljanje otpada se obračunava po domaćinstvu. Mjesečni troškovi
zbrinjavanja otpada iznose oko 12KM/domaćinstvo. Naplativost usluga komunalnog poduzeća
zajedno sa isporukom vode iznosi oko 70%.
Skupljeni otpad odvozi se na deponiju „Pakline" koja se nalazi između Tomislavgrada i
Kupresa, na području općine Kupres.

Deponija Pakline

Deponija Pakline je općinska deponija koja se nalazi uz regionalni put R418, 12 km od centra
Tomislavgrada, na koju se odlaže bezopasni inertni otpad unutar jedne od velikog broja vrtača na
krševitom terenu približne veličine 3,5 ha. Deponije je smještena na teritoriji općine Kupres,
udaljena od granice općina manje od 1 km. Odlagalištem komunalnog opada „Pakline“ upravlja
Općina Tomislavgrad.

Slika 37. Lokacija deponije Pakline

Odlagalište komunalnog otpada Pakline je postojeće odlagalište koje se koristi od 2000.

godine“. Sav otpad se odlaže zajedno, bez sortiranja i reciklaže, razastire i povremeno prekriva
zemljanim materijalom. Na lokaciji nema vodoopskrbnog sustava, kanalizacije niti napajanja
električnom energijom. Trenutna površina pod otpadom je oko 4 ha.
Prekrivanje i sabijanje otpada kao što smo već spomenuli vrši se par puta godišnje. Nema
protupožarne zaštite niti adekvatnog nadzora nad odlagalištem. Truljivi otpadi, uginule životinje
i otpad iz domaćinstava su izloženi i na taj način privlače velik broj muha, pacova i ptica. Također
je prisutno povremeno izgaranje što dodatno ugrožava okolinu, bližu i širu, pogotovo u sušnim
ljetnim mjesecima kada su na ovom području visoke temperature.
Općina Tomislavgrad je u cilju saniranja deponije i u skladu sa Federalnom strategijom
upravljanja otpadom napravila Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za komunalnog otpada
Pakline u ožujku 2013. godine, za koje je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo Rješenje

16 Izvor: Plan upravljanja otpadom Hercegbosanske županije 2018-2023

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 105

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

o odobrenju Plana 28.03.2013. godine, broj UP-I 05/2-23-11-45/13. Planom su date mjere za
saniranje stanja postojeće deponije i rješenja za provođenje konačnog zatvaranja deponije na
ekološki ispravan način. Urađen je i dio projektne dokumentacije, međutim nije se ništa realiziralo
na ovom planu. U jednom trenutku je razmatrana mogućnost suradnje tri općine Tomislavgrad,
Rama i Kupres o izgradnji regionalne deponije na lokalitetu Pakline, no od tog projekta se
odustalo.

Upravljanje grobljima

Na temelju članka 28. Uredbe o komunalnim djelatnostima (Narodni list HR HB, br. 34/94) i
članka 37. Statuta općine Tomislavgrad (Službeni glasnik općine Tomislavgrad, broj 2/99),
Općinsko vijeće je donijelo Odluku o grobljima i pokopavanju na području Općine Tomislavgrad.
(Službeni glasnik općine Tomislavgrad 2/00).
Odlukom je propisan način i uvjeti izgradnje, uređivanja i održavanja groblja, uvjeti za
ustupanje i naknadu za korištenje grobnih mjesta, uvjeti za izgradnju grobnica, nadgrobnih
spomenika, prijenos posmrtnih ostataka do groblja, kao i način upravljanja grobljem.
Izmjenama i dopunama prethodne odluke (Službeni glasnik općine Tomislavgrad, br. 02/12)
donesena je odluka da upravljanje grobljima, kao i izgradnju, uređivanje i održavanje groblja vrši
Javno komunalno poduzeće Tomislavgrad, a na ostalim grobljima mjesne zajednice na čijem
području se nalaze groblja ili se grade nova.
Groblja na području općine su evidentirana i locirana uz pomoć topografske karte, digitalnog
ortofoto snimka, katastarskih podloga i uvidom u stanje na terenu te ih je ukupno 65.

3.2.8. UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

Zakonska regulativa i planovi

Do sada je u Federaciji BiH problematika zaštite od štetnog djelovanja voda uglavnom

analizirana na poplavnim područjima uz vodotoke I kategorije (prema Zakonu o vodama
Federacije BiH), dok na vodotocima II kategorije uglavnom nisu vršene nikakve analize. Sukladno
Uredbi o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda (Službene novine
Federacije BiH, broj 26/09) Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Agencija za vodno
područje Jadranskog mora Mostar su 2013. godine okončale aktivnosti na izradi Preliminarne
procjene rizika od poplava za područje Federacije BiH. Preliminarnom procjenom rizika od
poplava su obuhvaćeni vodotoci I i vodotoci II kategorije 17.
Prema spomenutoj Procjeni, na slivu Cetine i Krke u FBiH, odnosno na području općine
Tomislavgrad nisu se javile izuzetno značajne poplave. Značajne poplave su se javile na području
lokaliteta: Mokronoge, Sarajlije i Lug, kako je prikazano u sljedećoj tabeli:
Tablica 37: Značajne poplave
Poplavljeno Kategorija Kategorija Segment koji
Vodotok Sliv
područje vodotoka poplave poplavi daje značaj
Mokronoge,
Šujica II Krka-Cetina 3 Poplavljeni objekti
Sarajlije, Lug

17
https://avpjm.jadran.ba/zastita-od-voda/4; Obzirom da su u tijeku aktivnosti na izmjenama i dopunama
Zakona o vodama (Službene novine Federacije BiH", broj 70/06) kao i da su započele aktivnosti na izradi mapa
opasnosti i mapa rizika od poplava za čitavu BiH u sklopu projekta WBIF, Preliminarna procjena rizika od
poplava u FBiH, moguće su određene izmjene i dopune ovog dokumenta u narednom razdoblju.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 106

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

(izvor: Preliminarna procjena poplavnog rizika na vodotocima I kategorije u FBiH, Institut za Hidrotehniku
GF Sarajevo, travanj 2013.g.)
Poplavljena područja iz tabele prikazana su na sljedećim kartama – izvodima iz grafičkih
priloga spomenute procjene:

Slika 38: Grafički prilog - Poplavljena područja (izvor: Preliminarna procjena poplavnog rizika na
vodotocima I kategorije u FBiH, Institut za Hidrotehniku GF Sarajevo, travanj 2013)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 107

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Izvor poplava na predmetnome području većinom su obilne kiše kratkog i dugog trajanja,
topljenje snijega, a uzrok plavljenja su uglavnom neuređena korita rijeka, neadekvatan način
odvodnje oborinskih voda, te nedovoljan obim izgrađenosti zaštitnih objekata koji bi spriječili
plavljenje naseljenih područja i obradivog zemljišta. Poplave su zabilježene 2010. godine u
naseljenim mjestima ispod Ljubuše (Lug, Vedašić i Mandino Selo). Poplave se na ovom području
javljaju povremeno a u 2010. godini su se javile dva puta – u proljeće i jesen. Nakon obilnih
padavina ili naglog otapanja snijega dolazi do izbijanja podzemnih voda, tzv. "vrila". Poplavljeni
su regionalni i lokalni putovi u dužini oko 30 km. Od ukupne površine općine, poplavljeno je oko
428 ha, što čini 0,44 % ukupnog područja općine Tomislavgrad.
Sukladno zakonskoj regulativi, urađen je Federalni operativni plan odbrane od poplava za
vode I kategorije („Službene novine FBiH“, br. 97/15), odnosno Županijski operativni plan obrane
od poplava („Narodne novine Hercegbosanske županije“, br. 13/14). Županijskim operativnim
planom obrane od poplava utvrđuje se provođenje mjera aktivne obrane od poplava i leda, u
vrijeme neposredne opasnosti od pojave velikih (poplavnih) voda, u vrijeme trajanja poplava i
otklanjanja posljedica poplava za područja uz vodotoke II kategorije na području Hercegbosanske
županije.

Objekti

Na slivnom području Cetine i Krke izvedeno je nekoliko sustava za uređenje voda i zaštitu od
štetnog djelovanja voda. Najveći broj su manji sustavi koji su namijenjeni za uređenje voda i
zaštitu od štetnog djelovanja voda u naseljima. Također, jedan dio ovih objekata su dijelovi
višenamjenskih sustava, kao što je sustav HE Orlovac, čija je temeljna namjena proizvodnja
električne energije, ali kojim je također postignuta zaštita od poplava u jugoistočnom dijelu
Livanjskog polja. Kao višenamjenski objekti u okviru sustava HE Orlovac 18 izdvajaju se
akumulacija Mandak, regulacija vodotoka Mandak nizvodno od akumulacije, te kanal Drinovac,
koji su van teritorija općine Tomislavgrad. U sklopu sustava HE Orlovac na području općine
Tomislavgrad izgrađena je brana Kazaginac.

18
Cijeli sustav HE Orlovac opisan je u poglavlju 3.2.7.4. Korištenje voda u energetske svrhe

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 108

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 39: Pogled s brane Kazaginac (izvor: Google earth)

Hidromelioracijsko odvođenje voda vrši se na nekoliko područja unutar sliva Cetine i Krke
kako bi se omogućilo brže i pogodnije otjecanje površinskih ili podzemnih voda, te osigurali
povoljniji uvjeti za poljoprivredno korištenje zemljišta i obavljanje gospodarskih i drugih
djelatnosti. Na području općine Tomislavgrad to je lokalitet Glibine u središnjem dijelu
Duvanjskog polja, kod naselja Kolo i Ćavarov Stan, gdje je izveden hidromelioracijski sustav na
površini od oko 800 ha.
U prostorno planskoj dokumentaciji (Prostorni plan SRBiH i Prostorni plan HBŽ - nacrt) je
planirana izgradnja višenamjenskih vodoprivrednih sustava za zaštitu od poplava u Duvanjskom,
Livanjskom, Glamočkom polju. Ovi sustavi bi se koristili i za navodnjavanje. U tom pogledu je
planirana izgradnja 10 manjih akumulacija u Duvanjskom, Livanjskom, Glamočkom i Kupreškom
polju, od kojih na području općine Tomislavgrad dvije: akumulacija Mokronoge i Kovači. Planom
je rečeno da bi akumulacije Kovači i Mokronoge na obodu Duvanjskog polja mogle imati
višenamjensku ulogu zahvaćanja viška voda i reguliranje protoka nizvodno (zaštita od poplava),
proizvodnje električne energije i potencijalno izvorište vode (naročito akumulacija Mokronoge).
Projektom izgradnje CHE Vrilo predviđeno je smanjenje poplava u Duvanjskom polju zbog
povećanog kapaciteta otjecanja sa sadašnjih 80 m3/s (ponor Kovači) na 130 m3/s, odnosno za
kapacitet dovodnog tunela koji iznosi oko 50 m3/s tako da će se sadašnja kota voda stogodišnjeg
povratnog razdoblja u polju smanjiti za oko 3,5 m, odnosno umjesto dosadašnje kote od 865,5 m
n.m. iznosit će oko 862 m n.m. U konačnici, izgradnja CHE Vrilo će bitno doprinijeti obrani od
poplava i natapanju Duvanjskog polja za potrebe intenzivne poljoprivredne proizvodnje 19.

19
Studija o procjeni utjecaja na okoliš CHE Vrilo - dopuna, Ecoplan d.o.o. Mostar i Elektroprojekt d.d. Zagreb,
prosinac 2018. godine

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 109

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Kroz dokumentaciju Analiza postojećeg stanja režima voda na Duvanjskom polju s programom
istražnih radova za poboljšanje režima 20 također su predložene mjere za poboljšanje postojećeg
režima koje se temelje na zadržavanju što je moguće više prirodnog stanja hidrografske mreže,
odnosno maksimalnom zadržavanju pravaca postojećih korita, uz određene intervencije.
Dokumentacijom je predloženo da se odvodnja viška voda s poljoprivrednih površina temelji na
usmjeravanju vodnih količina prema zoni ponora Kovači, gdje je planirana izgradnja gornjeg
bazena CHE Vrilo, koja bi s aspekta odvodnje viška vode u poplavnim uvjetima imao ulogu
retencije. Uz izgradnju retencije (CHE Vrilo), predložena je izgradnja pojedinih spojnih kanala koji
bi dopunili postojeću mrežu prirodnih korita pritoka Šujice u Duvanjskom polju, te prvenstveno
uređenje postojeće hidrografske mreže kako bi se poboljšao režim otjecanja prema glavnom
recipijentu rijeci Šujici, te dalje prema ponornoj zoni Kovači. Sustav kanala i retencija Kovači
zajedno akumuliraju količine vode iz razdoblja velikih voda, što se može koristiti u sušnom
periodu za natapanja poljoprivrednih površina i za druge potrebe. Regulacija režima tečenja na
području Duvanjskog polja neophodna je kako za korištenje poljoprivrednog zemljišta tako i za
zaštitu od plavljenja stambenih i gospodarskih objekata i prometnih površina. Ovo je posebno
izraženo u naseljima smještenim na rubu Duvanjskog polja ispod velikih planinskih masiva
Ljubuše, Vrana i Lib planine gdje se na kontaktima vodonepropusnog polja i krečnjačkih
propusnih planina u vrijeme velikih oborina pojavljuju izdašni preljevi vode koji zbog neriješene
regulacije otjecanja prouzrokuju velike poplave objekata i prometnica u naseljima. Smanjenje
poplava na području Duvanjskog polja može se izvršiti na slijedeće načine:
- uređenjem korita rijeke Šujice i njenih pritoka
- uređenjem postojeće kanalske mreže
- izgradnjom novih kanala
- uređenje mikroakumulacije na području postojećeg bivšeg ugljenokopa
- izgradnjom CHE Vrilo i odvodnja voda u pravcu Buškog blata
- zadržavanjem dijela vode Šujice uzvodno od Duvanjskog polja (MHE Mokronoge)
U samom koritu rijeke Šujice postoje ranije izgrađene ustave, koje nije moguće rekonstruirati,
jer su u tome području u međuvremenu izgrađeni objekti, koji bi mogli biti poplavljeni stavljanjem
u funkciju postojećih ustava. Stoga se za sam vodotok Šujice predlaže uređenje njenog korita i
pokosa, te održavanje protočnosti čišćenjem raslinja kako bi se poboljšala njena prihvatna i
propusna moć. Na predmetnom području, osim pojave poplava, češće se javlja problem
zadržavanja vode u depresijama u polju, kao i problem zasićenosti tla vodom, čime ono postaje
nepovoljno za poljoprivrednu proizvodnju, u tu svrhu trebalo bi razmotriti poboljšanje bonitetne
strukture kvalitetnog zemljišta odgovarajućim meliorativnim mjerama (izgradnja novih kanala na
pojedinim dijelovima polja).
Što se tiče regulacije vodotoka na području općine izvršeno je potpuno uređenje kanala
Tabašnica kroz grad Tomislavgrad.

3.2.9. ZAŠTITA VODA

Područje općine karakterizira krški teren koji je posebno osjetljiv na svaki oblik zagađenja.
Ispuštanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, nepostojanje uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda, kao ni kanalizacijskog sustava u ruralnim dijelovima općine, zatim procjeđivanje
otpadnih voda sa odlagališta otpada (pogotovo sa odlagališta Pakline), korištenje pesticida i
drugih štetnih tvari u poljoprivredi i sl. utječe na kakvoću podzemnih i površinskih voda. Važno je

20
Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb, 2013. godine

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 110

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

spomenuti i akcidentna zagađenja voda koja bitno utječu na stanje površinskih i podzemnih voda,
a najčešće se događaju kao posljedica ljudskog djelovanja (istjecanje zagađujućih tvari iz
prometnih vozila i sl.).
Sustavna odvodnja komunalnih otpadnih voda postoji samo na gradskom području
Tomislavgrada, međutim ni ovaj sustav nije dovršen obzirom da se sve prikupljene vode bez
prethodnog pročišćavanja ispuštaju direktno u vodotok Tabašnicu ili u improvizirane taložnice
što dovodi do zagađivanja površinskih i podzemnih voda u Duvanjskom polju. Aktivnosti na
izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s kapacitetom od 6000 ES i s II stupnjem
pročišćavanja su započete ali još uvijek nisu realizirane. Na ostalom području općine ne postoje
organizirani sustavi odvodnje i tretmana otpadnih voda, tako da se otpadne vode odlažu u
septičke jame (za koje nije poznato da li su adekvatno izgrađene i da li se redovito prazne) ili
direktno u vodotoke/podzemlje. Ovakvo stanje predstavlja veliki problem, ne samo s aspekta
zaštite vodnih resursa, nego i s aspekta zaštite zdravlja stanovništva općine.
Kod planiranja zaštite voda nameću se osnovni ciljevi koji se odnose na očuvanje čistih voda -
izvorišta, gornjih tokova rijeka i podzemnih voda kao važnog izvora za opskrbu stanovništva
vodom, te provođenje potrebnih mjera da se zagađene vode pročiste i dovedu na potrebnu razinu
kvalitete voda, u skladu s važećim zakonskim propisima i zahtjevima koji proizlaze iz namjene
korištenja voda. Posebno se trebaju zaštititi osjetljiva vodna područja koja se koriste ili planiraju
koristiti za piće. Za takva izvorišta je potrebno izraditi elaborate zaštite i donijeti odluku o zaštiti
sukladno Pravilniku o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih
mjera za izvorišta vode za javnu vodoopskrbu stanovništva („Sl. novine FBiH“, br. 88/12) kojim
će se propisati sanitarno tehničke mjere, kao i način i uvjeti provođenja aktivnosti poput građenja,
poljoprivredne, gospodarske i druge djelatnosti, te provoditi mjere propisane Odlukom.
Na području općine Tomislavgrad postoji veći broj izvora koja se koriste za vodoopskrbu
stanovništva, međutim nisu za sve donesene Odluke o zaštiti, nego samo za izvorište Ostrožac. Na
grafičkom prilogu br.12. Vodno gospodarstvo dane su granice zaštitnih zona izvorišta Ostrožac
prema elaboratu: „Zaštita izvorišta voda za piće Ostrožac – Duvno“ iz 1990. godine. Odlukom o
zaštititi izvorišta za piće21 zaštićeno je izvorište Ostrožac iz kojeg se vrši opskrba vodom potrošača
u naseljenom mjestu Duvnu te izvorišta voda u drugim naseljenim mjestima. Odlukom su
utvrđene zone zaštite – uža, prva, druga i treća zona sa odgovarajućim granicama i režimom
zaštite u njima.
Za izvorište Mukišnica urađen je elaborat 1998. godine 22. Za izvorište Brišnik nije poznato da
li je i kada izrađen elaborat zaštite izvorišta.
Ovim planom su na karti mineralnih sirovina, između ostalih, dane i granice "vodnih resursa"
odnosno granice slivnih područja izvorišta koja odgovaraju IV. zoni sanitarne zaštite prema
Pravilniku o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za
izvorišta vode za javnu vodoopskrbu stanovništva („Sl. novine FBiH“, br. 88/12). Sukladno članku
70. Zakona o vodama FBiH ova područja se mogu privremeno zaštititi, a kako se sve predložene
zone zaštite izvorišta nalaze na području općine Tomislavgrad, općina može donijeti odluke za
svako izvorište u cilju njihove zaštite.
Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar je (sukladno članku 156. Zakona o
vodama, „Službene novine FBiH“, br. 70/06) pokrenula prikupljanje podataka kvantiteta i
kvaliteta površinskih voda na slivovima rijeka Neretve i Cetine na području Federacije BiH u cilju
dobivanja osnovnih podataka, te održavanje neophodnog kontinuiteta u praćenju stanja i
promjena kvaliteta vode. Praćenje kvaliteta vode se obavlja sukladno važećoj regulativi u BiH.
Agencija također prikuplja i objavljuje godišnje podatke o kakvoći podzemnih voda/izvorišta

21
Skupština općine Duvno, broj: 01-023-122/90 od 1.10.1990. godine
22
Elaborat: Regionalni vodovod “Josip Jović“ – Aržano, crpilište Mukišnica – zone sanitarne zaštite, IGH d.d.
Zagreb, Zavod za hidrotehniku Zagreb, svibanj 1998. godine

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 111

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

namijenjenih javnoj vodoopskrbi. U nastavku su dani podaci iz godišnjih izvješća za 2016., 2017.
i 2018. godine za površinske i podzemne vode na području općine, na kojima se vrši monitoring 23.
U Izvješću o stanju kvalitete površinskih i podzemnih voda na vodnom području Jadranskog
mora u FBiH za 2018. godinu između ostalog stoji i sljedeće:
- Rijeka Šuica (vodno tijelo oznake BA_CE_SU_1) je analizirana 3 puta u 2018.g. gdje su
parametri za ocjenu stanja bili u granicama visokog stanja izuzev cinka - umjereno stanje. Budući
da nisu ispitivani biološki parametri, a njihove vrijednosti utvrđene u prethodne dvije godine su
bile u granicama umjerenog stanja, ukupna ocjena je procijenjena kao umjereno stanje. Šuica je
izložena pritisku od urbanih otpadnih voda općine Tomislavgrad, kao i pritisku od
poljoprivrednih djelatnosti. Započete su aktivnosti na izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda sekundarnog stupnja pročišćavanja i kapaciteta 6.000 ES u prvoj fazi.
- voda iz bunara Ostrožac (oznake BA_CE_OS) - fizikalno kemijski parametri zadovoljavaju
uvjete za visoko stanje, dok su biološki parametri u granicama dobrog stanja.
- Za jezera Buško blato (BA_CE_RI) i Blidinjsko jezero (BA_NTRB_BLIDJ) utvrđeno je
također dobro stanje. U sklopu Buškog jezera vrši se i monitoring vode na kupalištu Marinovac.
Za Buško blato je u izvještaju za 2017. godinu navedeno da prosječna godišnja koncentracija
parametara BPK5 i Zn zadovoljava uvjete za umjereni ekološki potencijal, dok su parametri
ukupni fosfor, klorofil a i utrošak KMNO4 u razini dobrog ekološkog potencijala. Izradom Studije
o područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate Buško blato je prepoznato kao
osjetljivo područje. Osjetljivo područje je područje osjetljivo na nutrijente, uključujući i područje
podložno eutrofikaciji, na kome je, radi dostizanja ciljeva kvaliteta voda, potrebno sprovesti
strožije granične vrijednosti za ispuštanje otpadnih voda u skladu sa važećim podzakonskim
aktima. Rješenje o proglašenju zaštićenih područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate
u Federaciji BiH donijelo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOiT) 17.10.2018.
godine 24. Prema spomenutom Rješenju, akumulacija Buško blato (BA_CE_RI) je proglašena
osjetljivim područjem u površini od 10.248,86 ha. Prostorni obuhvat predložene zaštićene
površine je na području općina Livno i Tomislavgrad, a obuhvaća jezero sa okolnim slivnim
područjem i poljoprivrednim zemljištem. Za ova područja je potrebno uraditi Akcijske programe,
koji se donose za period od šest godina i po potrebi mijenjaju i/ili dopunjuju. Akcijskim
programom se propisuju obavezne i po potrebi dodatne mjere a donosi ga ministar nadležan za
poslove poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Akt o određivanju osjetljivih područja se
preispituje i po potrebi mijenja i/ili dopunjuje najmanje svakih šest godina 25.
Za Blidinjsko jezero je u Izvještaju iz 2016. godinu zabilježeno da je prosječna godišnja
vrijednost parametra ukupni fosfor iznosila 0,046 mg/l, što je malo iznad granica za dobro stanje
(0,045 mg/l), dok su ostali parametri u granicama vrlo dobrog stanja. Prema Studiji o područjima
osjetljivim na nitrate i Rješenju Blidinjsko jezero (BA_NRTB_BLIDJ) je prepoznato kao „manje
osjetljivo“ i zahtijeva dodatne mjere zaštite. Područje namijenjeno za zaštitu se administrativno
nalazi u okviru općina Tomislavgrad, Posušje i Jablanica i čini ukupnu površinu od 3 234,50 ha. U
granicama područja su obuhvaćeni zagađivači, poljoprivredne površine i slivno područje čime je
obuhvaćena i turistička zona sa ski centrom; najsjevernija tačka područja je na prostoru općine

23
https://avpjm.jadran.ba/kvaliteta-voda-pregled
24
Rješenje broj 04-23-367/18, „Službene novine Federacije BiH“, br. 84/18
25
Inicijativa za proglašavanje područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate zaštićenim područjima na
vodnom području Jadranskog mora u FBiH koja je izvod iz „Studije o područjima podložnim eutrofikaciji i
osjetljivim na nitrate na području FBiH“; Javna naučnoistraživačka ustanova Institut za zaštitu i ekologiju
Republike Srpske, Banja Luka; 12/2017

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 112

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Jablanica u mjestu Lagumovići dok je najjužnija tačka na razgraničenju općina Posušje i

Tomislavgrad između Jeline kose i Glavice. 26
Prema podacima iz izvješća kakvoće podzemnih voda/izvorišta namijenjenih javnoj
vodoopskrbi u 2017. godini za izvorišta Ostrožac, Mukišnica i Brišnik izmjerene su sljedeće
vrijednosti:
Tablica 38: Podaci o kakvoći podzemnih voda/izvorišta za izvorišta Ostrožac, Mukišnica i Brišnik 2017.
godina
Naziv izvorišta/vodozahvata Ostrožac Ostrožac Mukišnica Mukišnica Brišnik Brišnik
Redni broj 1 2 1 2 1 2
Datum d/m/g 25.4.2017. 7.9.2017. 27.4.2017. 7.9.2017. 25.4.2017. 14.9.2017.
Vrijeme **** 14:40 15:50 15:20 15:10 12:00 11:20
Temp. oC 9,2 10,2 11,2 14,6 10,4 11,1
Miris **** bez bez bez bez bez bez
Okus **** bez bez bez bez bez bez
Boja mg/l Pt/Co bez bez bez bez bez bez
Mutnoća NTU <0,01 0,14 1,26 0,69 <0,01 0,34
pH pH jedinica 7,5 7,8 7,6 7,7 7,5 7,7
Elektrovodljivost μS/cm 323 327 361 277 285 298
Suspendirane mg/l 0,3 0,4 0,9 0,7 0,5 0,2
tvari
Otop. kisik mg/l 10,15 10,76 10,77 9,38 8,38 9,41
Zasić. O2 % 88,20 95,76 98,08 92,23 93,68 85,49
Utr. KMnO4 mg O2/l 0,38 0,38 0,38 1,28 0,38 0,51
NH3 mg/l <0,005 <0,005 <0,005 <0,005 <0,005 <0,005
NO3 mg/l 0,130 0,150 10,940 0,590 1,270 0,430
Ukupni-N mg/l 0,150 0,164 0,458 0,620 0,305 0,423
Kloridi mg/l 3,5 5,7 4,2 7,1 3,5 5,7
Sulfati mg/l 2,180 0,880 3,250 2,130 0,820 0,890
Ukupni P mg/l 0,007 0,006 0,008 0,013 0,008 0,016
Ukupna tvrdoća mg/l CaO 122,70 97,94 107,18 90,85 91,28 91,60
Ca-CaCO3 mg /lCaCO3 184,04 155,41 175,68 134,96 151,32 163,59
Mg-CaCO3 mg /lCaCO3 35,07 19,49 15,59 27,28 11,69 <0,1
Bikarbonat HCO3_ mg /lHCO3 219,6 219,6 231,8 219,6 207,4 207,0
Alkalite mg /lCaCO3 180,0 180,0 190,0 180,0 170,0 170,0
Detergenti an. μg/l 2,88 2,17 **** **** **** ****
Fenoli μg/l <0,1 <0,1 **** **** **** ****
Pesticidi μg/l <0,01 <0,01 <0,01 <0,01 <0,01 <0,01
DEHP μg/l <0,01 <0,01 **** **** **** ****
Triklor eten ug/l <0,1 <0,1 <0,1 <0,1 <0,1 <0,1
Tetraklor eten μg/l <0,1 <0,1 <0,1 <0,1 <0,1 <0,1
Ukup. b Bq/l <0,009 0,021 **** **** **** ****
radioaktivnost

26
Inicijativa za proglašavanje područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate zaštićenim područjima na
vodnom području Jadranskog mora u FBiH koja je izvod iz „Studije o područjima podložnim eutrofikaciji i
osjetljivim na nitrate na području FBiH“; Javna naučnoistraživačka ustanova Institut za zaštitu i ekologiju
Republike Srpske, Banja Luka; 12/2017

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 113

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Naziv izvorišta/vodozahvata Ostrožac Ostrožac Mukišnica Mukišnica Brišnik Brišnik

Redni broj 1 2 1 2 1 2
Cd μg/l <0,05 <0,05 <0,05 <0,05 <0,05 0,10
Cr μg/l 0,38 0,32 **** **** **** ****
Pb μg/l 0,27 0,33 <0,05 0,81 0,09 0,64
Fe μg/l 59,30 102,50 **** **** **** ****
Zn μg/l 19,80 9,30 **** **** **** ****
Hg μg/l 0,01 <0,01 <0,01 0,02 0,01 0,01
NVB coli /100 ml br/100 50 30 120 7.000 nisu 1.200
izolirane
Fekalne kolif.bak br/100ml nisu nisu nisu 40 nisu 15
E.coli izolirane izolirane izolirane izolirane

Fekalni br/100 nisu nisu nisu 17 nisu 35

streptokoki izolirane izolirane izolirane izolirane
Izvor: Analiza podzemnih voda/ izvorišta u 2017.godini, https://avpjm.jadran.ba/kvaliteta-voda-pregled
Nakon provedenih analiza uzoraka izvorišta i podzemne vode vidljivo je da je na svim
postajama postignuto dobro kemijsko stanje. Izmjerene temperature vodonosnika kretale su se u
rasponu od 9,2°C (Ostrožac) do 14,6 °C u Mukišnici. Prosječna mjerena vrijednost je iznosila oko
12,0°C što odgovara krškim izvorištima. Elektrovodljivost se kretala od 277 µS/cm do 361 µS/cm,
što odgovara vodama koje potječu s viših nadmorskih visina i imaju kraći tok kroz podzemlje te
nisu pod antropogenim utjecajem. Zasićenost kisikom je općenito dobra i prosječna vrijednost je
iznosila oko 91,8%. Akviferi u kršu i s boljom intergranularnom poroznošću imaju viši sadržaj
kisika dok oni dublji i poluzatvoreni imaju niži sadržaj.
Nije poznato da li se i kako vrše ispitivanja kvaliteta vode ostalih izvorišta na području općine.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 114

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3.2.10. PRIRODNO I KULTURNO POVIJESNO NASLIJEĐE

Prirodno naslijeđe

Prirodni uvjeti

Općina Tomislavgrad je smještena na krškom terenu koji je specifičan po reljefnim

fenomenima i oblicima u vidu krških polja, ponikava, uvala, i dr. nastalih djelovanjem površinske
vode, te jamama i špiljama koji predstavljaju najbrojnije oblike krškog reljefa nastalih djelovanjem
voda u podzemlju. Za krško područje je karakteristično da su podzemni vodeni tokovi razvijeniji
od nadzemnih, što potvrđuje i rijeka Šujica koja izvire u stijenama Kupreškog polja ispod Malog i
Velikog Stržnja i krivudavo teče kroz Šujičko i Duvanjsko polje te ponire u selu Kovači, da bi se
ponovno nakon 5 km zračne linije pojavila u Vrilu (Prisoje) kao rijeka Ričina čije vode najvećim
dijelom napajaju Buško jezero. Navodi se da je rijeka Šujica rijeka s najviše meandara (krivina) na
svijetu s obzirom na duljinu, a čini se da krivudanje nastavlja i podzemno, jer su neka istraživanja
pokazala da se voda iz ponora Kovači pojavljuje na čak 30 izvora. Također, posebnosti ovog kraja
su pet krških polja: Viničko polje, Roško polje, Buško blato, Šujičko polje, Dugo polje, Svinjača i
najveće – Duvanjsko polje, te Blidinjsko jezero, ledenjačkog nastanka, koje svojom bistrinom zrcali
vrhove Vrana i Čvrsnice.

Slika 40: Duvanjsko polje, Mandino Selo (Izvor: Ecoplan 2020.)

Geografski položaj općine i blizina Jadranskog mora sudar mediteranske i planinske klime
uvjetovali su iznimnu raznovrsnost i biološku raznolikost flore i faune. Krajolik dinarskog krša
oko Tomislavgrada djeluje inspirativno: brda i široka zaravnjena krška polja obilježena su
livadama i pašnjacima.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 115

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 41: Krajolik na krajnjem sjeveru općine (Ecoplan, listopad 2020. godine)
Prema dosad prikupljenim podacima, u duvanjskom kraju je zabilježeno oko 200 speleoloških
objekata. Mnogi od već istraživanih se i dalje istražuju, pri čemu se u njima otkrivaju do sada
nepoznati i neviđeni prostori. Od paleontološki i arheološki važnih špilja valja istaknuti špilju
Dahnu iznad sela Omerovići, koja, osim što je zbog prostranih dvorana s velikim kalcitnim
stupovima raznih boja i oblika zanimljiva speleološki, predstavlja iznimno arheološko nalazište s
rimskom i ilirskom keramikom te paleontološko nalazište s ostatcima špiljskog medvjeda (Ursus
spelaeus), njegovih legla i brušenja uglađenih stijena na mjestima kojima su često prolazili, te
tragovima oštrenja pandži. U špiljama su također boravili ljudi, o čemu svjedoče brojni arheološki
nalazi.
Prva sustavna speleološka istraživanja na duvanjskom području počela su 1960. godine za
potrebe podizanja hidroenergetskih objekata i izrade složene geološke karte ovoga kraja. Tada je
na širem području Buškog blata istraženo 14 speleoloških objekata: 7 špilja, 2 jame i 5 ponora. U
narednom periodu nastavljena su istraživanja, a najsustavnija speleološka istraživanja cijelog
duvanjskog polja započela su tek u 21. stoljeću po osnutku Speleološkog društva „Mijatovi dvori“,
osnovanog 2000. godine. Njihovim radom je na području Tomislavgrada istraženo oko 70
speleoloških objekata.
Speleološki objekti duvanjskog kraja su: Veliki ponor (Ponor Kovači), Izvor – špilja Ričina, Mali
Samograd – Rogoševac, Veliki Samograd, jama Javornjača, špilja Listvača, jama Gradac
(Golubinka), jama (estavela) Brina, špilja Dahna (Dahma), jama Parampatuša, špilja Kazaginac,
jama Matuša, Mijatova donja i gornja špilja, Mala i Velika bukovačka špilja.
Područja stavljena pod zaštitu

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 116

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

U cilju zaštite prirodnih vrijednosti, ranijim Zakonom o zaštiti prirode („Službeni list SR BiH“
broj 4/65 od 5. veljače 1965. godine), kasnije i Zakonom o zaštiti prirode iz 1985. godine, te
evidencijom Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta i zaštitom od
strane Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa BiH, proglašeni su i stavljeni
pod zaštitu na području općine Tomislavgrad sljedeći vrijedni dijelovi prirode:
- Geomorfološki spomenici prirode:
• Mijatova pećina ispod Vran planine
• Veliki ponor kod sela Kovači
- Hidrogeološki spomenik prirode
• Ponornica Šujica
- Hidrološki spomenik prirode i Park prirode
• Blidinjsko jezero
- Zaštićeni pejzaž - Park prirode
• Park prirode Blidinje (dijelom ulazi na prostor općine Tomislavgrad)
Unatoč svemu gore navedenom, zaštita prirodnih dobara u prošlosti nije bila dovoljno
efikasna, što je često rezultiralo ugrožavanjem prirodnih resursa, osobito u razdoblju
domovinskog rata, kada je izgubljen i veliki broj prijeratne dokumentacijske osnove. Zbog toga
nedostaju kvalitetni podaci o stanju i stupnju očuvanosti velikog broja prirodnih dobara koja su
bila zaštićena, ali i onih koji nemaju formalnu zaštitu, jer je evidentno oštećenje i uništavanje
prirode. U nastavku je dan pregled dostupnih podataka o zaštićenim dijelovima prirode, te
područjima planiranim za zaštitu, prema prostorno planskoj dokumentaciji.
Park prirode Blidinje - Pravni temelj za status zaštićenog područja Blidinje je Zakon o
proglašenju Parka prirode donesen ukazom od 30. ožujka 1995. godine („Narodni list HR H-B“, br.
13/95). Park prirode Blidinje nalazi se u središnjem dijelu zone visokih planina Bosne i
Hercegovine i obuhvaća područje planinskih masiva Vrana i Čvrsnice koje povezuje udolina Dugog
polja, na čijem se južnom dijelu nalazi jezero Blidinje. Granice Parka formirale su kanjon rijeke
Neretve na istoku, kanjon rijeke Doljanke na sjeveru, kanjon rijeke Drežanke na jugu te obronci
planine Vran na zapadu. Glavna karakteristika ovog područja je Blidinjsko jezero koje dominira
krajolikom. Nalazi se u dnu prostranog Polja koje je dugo 25 a široko 5 kilometara i koje se nalazi
na nadmorskoj visini od 1150 do 1300 metara.
Područje Parka zauzima površinu od 358 km2 i prostire se područjem triju županija:
Hercegovačko-neretvanske županije, Zapadnohercegovačke i Herceg-bosanske. Na područje
Hercegovačko-neretvanske županije ulazi površina Parka prirode od 165 km2, koja je podijeljena
između Općina Prozor-Rama (7 km2) i Jablanica (68 km2) te Grada Mostara (90 km2). Preostala
površina Parka podijeljena je između Zapadnohercegovačke županije i Općine Posušje, površine
90 km2 i Herceg-bosanske županije sa Općinom Tomislavgrad, površine 103 km2.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 117

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 42: Pogled na Blidinjsko jezero s prometnice iz smjera Tomislavgrada (Ecoplan 2020.)
Unutar granica Parka prirode Blidinje nalaze se dva zaštićena područja koja su proglašena još
prije osnutka Parka u kategoriji rezervata prirode regionalne vrijednosti. Riječ je o „Jezeru
Blidinje“, površine 92,4 ha, sa I stupnjem zaštite te „Šumskom predjelu Masna Luka“, površine 100
ha, sa I-II stupnjem zaštite. Šumski predio Masna Luka zaštićen je zbog karakteristične
fitocenološke šumske zajednice na planini Čvrsnici sa raritetnom i endemičnom florom i faunom.
Prikaz zaštićenih područja unutar Parka prirode Blidinje prikazan je na slici ispod.

Slika 43: Park prirode Blidinje i zaštićena područja unutar njega (izvor: Plan upravljanja za Park prirode
Blidinje, Oikon i Ecoplan, rujan 2011. godine)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 118

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Iste godine kada je proglašen Park prirode, Vlada tadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosne
je utemeljila i Javno poduzeće (JP Park prirode Blidinje) za upravljanje zaštićenim područjem.
Nakon ustroja Federacije BiH i županija javno poduzeće se financiralo iz proračuna triju županija
na čijim se teritorijima nalazi Park prirode Blidinje. Administrativno središte JP Parka prirode
Blidinje smješteno je u botaničko-zoološkom rezervatu u Masnoj Luci, u općini Posušje, gdje je
djelomično izgrađena upravna zgrada poduzeća. Uslijed dugogodišnjih poteškoća funkcioniranja
u ovakvom modelu financiranja, JP Parka prirode Blidinje bilo je prinuđeno prestati s radom, te
od tada uglavnom funkcionira bez godišnjeg programa rada i financijskog plana kroz volonterski
rad nadzorničke službe. Unutarnja organizacija JP Parka nije poznata, a u današnjim okolnostima
poduzećem upravlja Upravni odbor čije članove imenuju Vlade triju prije spomenutih županija,
koje također dogovorno postavljaju direktora JP Parka prirode Blidinje 27.
Park ima kronični problem financijske prirode. Zbog nedostatka kadrova ne čini se dovoljno
na zaštiti, upravljanju resursima, zaštiti divljači te povlačenju sredstava po raspisanim tenderima.
Značajan problem predstavlja i što šumarije iz sve tri županije nisu pod ingerencijom Uprave
parka, te ona ni nema nadležnost za rješavanje problema sa sječom, zaštitom, požarima i njihovim
gašenjem. Park je imao veliki problem s divljom gradnjom, što je sada gotovo zaustavljeno. Ostaje
problem krivolova i nelegalnih deponija, te prikupljanja smeća. 28
Naime, za područje Parka prirode Blidinje urađena je brojna studijska i planska
dokumentacija, od kojih je za aspekt zaštite bitno naglasiti da je 2001. godine izrađen Prostorni
plan Parka prirode „Blidinje“, međutim, status ovog plana nije jasan. Prostorni planovi županija
su u različitim fazama izrade i usvajanja: Zapadnohercegovačka županija je 2013. godine usvojila
svoj prostorni plan za period 2012. – 2032. godine, a prostorni planovi Hercegovačko neretvanske
i Zapadnohercegovačkih županija su u fazi nacrta. Prostorni planovi općina su rađeni 80ih godina
prošlog stoljeća, te je i njihovo važenje pravo formalno prošlo. Izuzeci su: Općina Rama koja je
prostorni plan usvojila 2013. godine, te Općina Jablanica koja je 2007. godine usvojila Izmjenu PP
Općine Jablanica za područje Sovići – Risovac, na temelju čega je pripremljen i izrađen i usvojen
RP „Risovac“. Strategijama razvoja općina područje Parka prirode Blidinje se prepoznaje kao
potencijalni prostor za razvoj turizma općine, a izrađena je i Studija izvodljivosti za zaštitu
područja Čvrsnice, Čabulje, Vrana i Prenja sa Parkom prirode Blidinje koja treba dati odgovore na
pitanje obuhvata i statusa ovog područja. Također je 2011. godine izrađen Plan upravljanja za
Park prirode Blidinje u sklopu projekta “Zaštićena šumska i planinska područja“ Federalnog
ministarstva okoliša i turizma BiH. Spomenuti plan je kasnije revidiran29, ali njegov status nije
poznat.
Područja planirana za zaštitu
Prostornim planom Bosne i Hercegovine za period 1981. – 2000. godine, koji predstavlja jedini
usvojeni, formalno-pravni validni dokument, obzirom na odgađanje usvajanja Prostornog plana
Federacije BiH 30, na području općine Tomislavgrad za zaštitu su predložene sljedeće prirodne
vrijednosti:

27
Planu upravljanja za Park prirode Blidinje, 2011. godina
28
http://blidinje.net/park-prirode-blidinje-sa-brojnim-specificnostima-jedan-je-od-najznamenitijih-prirodnih-
rezervata-bih/
29
Plan upravljanja za park prirode Blidinje (2020 – 2030) – Nacrt, JP „Park prirode Blidinje“, Regionalni centar za
zaštitu okoliša za Centralnu i Istočnu Evropu; Ured za Bosnu i Hercegovinu (REC BiH), Centar za ekologiju,
obrazovanje i održivi razvoj (CEKOOR), sa Internet stranice http://bih.rec.org/news-item.php?id=80
30
Aktivnosti na izradi PPFBiH su započele još 2007. godine za planski period 2008.-2028. godina, međutim plan
još uvijek nije usvojen. Predstavnički dom Parlamenta FBiH je na 32. redovnoj sjednici usvojio prijedlog plana,
dok Dom naroda Parlamenta FBiH nije razmatrao prijedlog plana. Ipak, Prostorni plan FBiH, u formi Prijedloga
plana, može se koristiti kao izvor informacija o stanju, što je potvrđeno kroz usvajanje Prostorne osnove sa
Osnovnom koncepcijom razvoja.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 119

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- Park prirode:
• Park prirode Cincar – Malovan (P=8753,2 ha);
- rezervat prirode - regionalna vrijednost:
• Šumski predio Masna Luka, općina Tomislavgrad i Posušje (planina Čvrsnica), 100
ha. Stupanj zaštite I-II.
• Blidinjsko jezero, općina Tomislavgrad i Posušje, površine 92,4 ha. Stupanj zaštite
I.
- Kao posebni prirodni predjeli (rezervati, krajolici i spomenici prirode)
• Vodotok rijeke Šujice
• Buško blato (jezero)

Novi Zakon o zaštiti prirode (Sl. novine FBiH, br: 66/13) je usvojen 2013. godine i u tijeku je
usklađivanje zaštićenih prirodnih dobara sa važećom klasifikacijom po novom zakonu koji je u
suglasnosti sa IUCN klasifikacijom. IUCN (International Union for Conservation of Nature -
Međunarodna unija za očuvanje prirode) definira zaštićeno područje kao jasno određeno
područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne
prirode, usluga ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih kulturnih vrijednosti, na zakonski
ili drugi učinkovit način. Prema spomenutom Zakonu, zaštićene prirodne vrijednosti su:
- Kategorija Ia: Strogi rezervat prirode
- Kategorija Ib: Područje divljine
- Kategorija II: Nacionalni park
- Kategorija IIIa: Park prirode
IIIb Spomenik prirode i prirodnih obilježja
- Kategorija IV: Područje upravljanja staništima/vrstama
- Kategorija V: a) Zaštićen pejzaži:
• Kopneni pejzaž
• Morski pejzaž
b) Regionalni park
- Kategorija VI: Zaštićena područja sa održivim korištenjem prirodnih resursa.
Prva i druga kategorija zaštićenih područja su u nadležnosti federalnih vlasti dok su treća i
četvrta u nadležnosti županija na čijem području se nalaze.
Prema važećem zakonu koji je usklađen sa EU direktivama (Direktiva o staništu i Direktiva o
pticama) poseban značaj je dan uspostavljanju mreže zaštićenih područja u okviru programa
NATURA 2000. Pored donošenja navedenog Zakona o zaštiti prirode, koji je usuglašen sa
spomenutim direktivama, međunarodna suradnja Bosne i Hercegovine sa drugim zemljama, u
ovoj oblasti je zasnovana na temeljima konvencija kojima je BiH pristupila ili ratificirala. Jedna od
njih je Ramsarska konvencija, potpisana u veljači 1971. godine u Iranskom gradu Ramsaru.
Konvencija daje okvir za međunarodnu suradnju za zaštitu vlažnih staništa. Misija ove konvencije
je „očuvanje (primarno kao staništa ptica) i mudro korištenje svih vlažnih staništa kroz aktivnosti
na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, putem međunarodne suradnje, kao doprinos postizanju
održivoga razvoja diljem svijeta“. Sukladno ovoj konvenciji, vlažna staništa uključuju: močvare,
ritove, tresetišta i vode, prirodne ili umjetne, stalne ili privremene, sa stajaćom ili tekućom vodom,
slatkom ili slanom, uključujući područja morske vode čija dubina za vrijeme oseke ne premašuje
šest metara. Svaka ugovorna strana mora odrediti barem jedno područje koje će biti uključeno na
Popis močvara od međunarodne važnosti. Bosna i Hercegovina postala je potpisnica Ramsarske
konvencije 1. travnja 1992. godine.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 120

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Bosna i Hercegovina trenutno ima 3 područja proglašena kao vlažna područja od

međunarodnog značaja (Ramsarska područja) ukupne površine 56.779 ha.
Oznaka Ime područja Datum proglašenja Površina (ha)
Ramsarskog područja
1105 Hutovo Blato 24.9.2001. 7,411 ha
1658 Bardaca-močvarni kompleks 2.2.2007. 3,500 ha
1786 Livanjsko Polje 11.4.2008. 45,868 ha

Ramsarsko područje: Livanjsko polje 31

Livanjsko Polje ispunjava čak 7 od 9 kriterija Ramsarske Konvencije čime je opravdan njegov
status kao vlažno stanište od međunarodnog značaja time što:
1. Sadržava reprezentativan, rijedak ili jedinstven primjer prirodnog ili polu-prirodnog tipa
vlažnog staništa unutar odgovarajuće biogeografske regije.
Livanjsko polje je opisano kao najveće krško polje u svijetu i jedinstveno područje kao prirodni
i kulturni krajobraz. Sukladno EU Direktivi o staništima te opisu za Smaragdnu mrežu, područje
je smješteno na granici između alpske i mediteranske biogeografske regije dok prema digitalnoj
karti Europskih ekoloških područja (DMEER), područje pripada mješovitim šumskim područjima
Dinarida. Za sve navedene biogeografske regije ovaj tip vlažnog staništa je izniman i jedinstven
zbog veličine te njegovih izričito prirodnih (tresetišta i aluvijalne šume) i polu-prirodnih vlažnih
staništa (suhih do umjerenih travnjaka poput livada i pašnjaka). Područje predstavlja najbolji
primjer upravljanja travnjacima na Dinarskom kršu i istočnoj jadranskoj obali (800 km) koje
također ima važnu ulogu sezonskom zadržavanju vode na slivu Cetine. Polje je površinski dio
opsežnog podzemnog hidrološkog sustava krša.
Kriteriji temeljeni na vrstama i ekološkim zajednicama
1. Podržava osjetljive, ugrožene ili kritično ugrožene vrste ili ugrožene ekološke zajednice
Sukladno IUCN-ovom crvenom popisu ugroženih vrsta (2006.), Ramsarsko područje
Livanjsko polje podržava jednu kritično ugroženu (CR) - Telestes turskyi, tri ugrožene (EN) i jednu
vrstu koja je osjetljiva (VU). Povezani podzemni sustav sliva Cetine je „hot spot“ za endemske
krške vrste poput bijelonogog raka, Austropotamobius pallipes.
Asocijaciju Eriophoro-Caricetum davallinae opisuju Ritter-Studnicka (1972) kao relikt
Glamočkog i Livanjskog polja dok je asocijacija Molinio-Lathyretum pannonici, Hić 1963. relikt
Livanjskog polja.
Asocijacije Nasturtio-Beruletum angustifoliae submersae, Ritter-Studnicka 1972., Rorippo-
Fontinaletum antipyreticae, Ritter-Studnicka 1972. i Festuco-Linetum flavi-angustifolii, Ritter-
Studnicka 1972. poznate su samo za Livanjsko polje. 4 drugih asocijacija i suboasocijacija poznatih
samo za krša polja Dinarida ovdje imaju svoja uporišta.
Livanjsko polje je najveći hidrofilni travnjak Dinarskog krša te pripada najvećim travnjačkih
krajobrazima Balkanskog poluotoka.
2. Podržava populacije biljnih i/ili životinjskih vrsta značajnih za održavanje biološke
raznolikosti određene biogeografske regije
Za Livanjsko polje ne postoje opći podaci o bogatstvu vrsta, međutim popis zabilježenih ptica
i biljnih vrsta ukazuju na visoku bioraznolikost privremeno plavljenog i slatkovodnog okoliša za
Bosnu i Hercegovinu, Dinarski krš/Alpe i Balkan.

31
Studija o procjeni utjecaja na okoliš CHE Vrilo - dopuna, Ecoplan d.o.o. Mostar i Elektroprojekt d.d. Zagreb,
prosinac 2018. godine

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 121

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Livanjsko polje omogućava preživljavanje vrijednim populacijama biljaka i životinja

značajnim za očuvanje biološke raznolikosti pripadajućih biogeografskih regija poput:
Biljke - Sesleria uliginosa, Serratula lycopifolia, Centaurea angustifolia var. pannonica, Plantago
maritima, Hordeum marinum f. hystrix, Alium angulosum
Ptice - Botaurus stellaris, Aythya nyroca, Circaetus gallicus, Aquila pomarina, Crex Crex, Grus
grus, Gallinago gallinago, Lanius minor
Sisavci - Canis lupus, Ursus arctos itd.
Ribe – Telestes turskyi, Chondrostoma phoxinus, Squalius microlepis, Aulopyge huegelii i
Phoxinellus alepidotus.
3. Podržava biljne i/ili životinjske vrste u kritičnoj fazi životnog ciklusa ili pruža utočište za
vrijeme nepovoljnih uvjeta
Livanjsko polje je značajno odmaralište za ptice vodarice i grabljivice – vrlo vjerojatno
najvažnije mjesto na području Bosne i Hercegovine. Kao privremeno ili trajno vlažno stanište u
suhom i kamenitom Dinarskom kršu, Livanjsko polje privlači i okuplja nekoliko tisuća ptica
vodarica za vrijeme migracija uključujući obalne ptice koje koriste velika plitka plavljena područja
polja. Jedno je od ključnih migracijskih područja duž Jadranske obale gdje su vlažna područja
rijetka (Jadranski preletnički put). Zahvaljujući povoljnim područjima za hranjenje za vrijeme
suhih ili zimskih razdoblja, prisutan je značajan broj grabljivica (npr. 1% Europske zimske
populacije Circuc cyaneus).

Specifični kriteriji temeljeni na pticama vodaricama

4. Redovito podržava preko 20.000 ili više ptica vodarica
Prvi rezultati prebrojavanja ptica vodarica iz 2007. godine ukazuju da se 50.000 ptica vodarica
zaustavlja na Buškom jezeru u jesen dok zimske, proljetne i ljetne brojke variraju između 3.500 –
6.000.
5. Redovito podržava 1% jedinki populacije jedne vrste ili podvrste ptice vodarice
U Livanjskom polju, između 2002. – 2007. godine, dvije vrste (Mergus merganser i Fulica atra)
dosegle su prag od 1%.
Specifični kriteriji temeljeni na ribama
6. Podržava značajan udio autohtonih ribljih podvrsta, vrsta ili rodova, životnih faza,
interakcija vrsta i/ili populacija koje su reprezentativne za koristi i/ili vrijednosti vlažnih
staništa i time doprinosi globalnoj biološkoj raznolikosti.
Prema procjeni, 10% ribljih vrsta Livanjskog polja su endem Dinarskog krša. Za vrste
Chondrostoma phoxinus, Squalius microlepis (sa skoro cijelom globalnom populacijom u
Livanjskom polju) i za Phoxinellus alepidotus, polje je vrlo važno stanište.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 122

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 44: Karta Ramsarskog područja Livanjsko polje s položajem u BiH i regiji (Preuzeto sa:
https://rsis.ramsar.org/ris/1786)
Livanjsko polje s površinom od 45.868 ha uvršteno je u Nacrt Prostornog plana za područje
Hercegbosanske županije za period 2008. – 2028. godine.
Sukladno Nacrtu Plana, Livanjsko polje s Buškim jezerom najveće je krško polje, a ujedno i
močvarno područje u BiH s izuzetnim prirodnim vrijednostima. Posebna osobitost ovoga područja
je bogata ornitofauna. Do sada je na području Livanjskoga polja i Buškog jezera zabilježeno 206
vrsta ptica 32 te je ovo područje uvršteno na IBA (Important Bird Areas) listu područja od posebne
važnosti za ptice. Na ovom području nalazi se i najveće tresetište u BiH, što je dodatan, ali ne i
manje bitan motiv uvrštavanja navedenoga područja na listu Ramsarskih područja. Uz rub
Livanjskog polja nalazi se Buško jezero koje je najveća vještačka hidroakumulacija u Europi. Buško
jezero zauzima površinu od 56,7 km2, a nastalo je potapanjem jugoistočnih dijelova polja.
Međutim, veći je dio nekadašnjeg močvarnog područja i tresetišta isušen meliorizacijskim
zahvatima i prije uvrštavanja na listu Ramsarskih područja te je površina predmetnog
Ramsarskog područja značajno veća od realne površine staništa (vlažna staništa i tresetišta)
značajnih za ptice. Naime, Ramsarsko područje obuhvaća površine isušene tijekom izgradnje HES

32
izvor: www.ptice.ba

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 123

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Orlovac (centralni i južni dio Livanjskog polja) te veći broj naselja i gospodarskih područja. Ovo se
napominje i u nacrtu Prostornog plana Hercegbosanske županije te u njemu stoji kako bi površinu
određenu kao Ramsarsko područje trebalo revidirati, odnosno u nju uključiti isključivo dijelove
Livanjskoga polja na kojima se nalaze močvarna staništa i područja značajna za ptičje vrste. Jedan
od prijedloga je da Vlada HBŽ-a, koja je nositelj pripreme Prostornog plana HBŽ-a, pokrene
postupak za preispitivanje i promjenu granice Ramsarskog područja Livanjskog polja kod
mjerodavnih institucija Bosne i Hercegovine.
Prijedlog korištenja i namjene prostora Livanjskog polja dao je i UNDP u okviru KARST
projekta kroz Prijedlog korištenja prostora u svrhu pripreme Prostornog plana Županije 10 33. Od
ključne je važnosti da Prostorni plan kroz smjernice doprinese ostvarivanju ravnoteže između
potrebe za lokalnim razvojem uz očuvanje resursa Livanjskog polja u okviru dugoročnog održivog
korištenja.
Spomenuti Prijedlog zasniva se na planiranju i zaštiti, kao i mudrom korištenju prirodnih
resursa u Livanjskom polju koje je u narednom periodu moguće i zakonski zaštititi u vidu
Zaštićenog krajobraza s predloženim zonama korištenja/namjene prostora. U središtu ovog
pristupa je očuvanje i održiva upotreba močvarnih staništa i njihovih resursa. S obzirom na to
predlažu se slijedeći osnovni okviri korištenja prostora, odnosno namjene površina:
Tablica 39: Prijedlog zoniranja Ramsarskog područja Livanjsko polje sukladno Nacrtu PP HBŽ 2008. – 2028.
ZONA OPIS
Zona 1
Zabranjene su bilo kakve ljudske aktivnosti koje nisu u funkciji
Jezgra zaštićenog
održanja bioraznolikosti močvarnih staništa i tresetišta. Zona zabrane
krajobraza – Ramsarsko
lova i ribolova. Omogućuje obnavljanje susjednog devastiranog
Područje Velikog
područja. Ovo područje je i u funkciji zone zaštite izvorišta.
Ždralovca
Dopuštene su aktivnosti koje za cilj imaju revitalizaciju močvarnih
Zona 2 staništa. Područje je narušeno kanalima za navodnjavanje i
Vještačko ramsarsko iskapanjem tresetišta. Moguće ga je uključiti u sustav
područje Mali Ždralovac retencije/akumulacije Čamprazlije, a upravljanjem retencijom
regulirao bi se močvarni karakter područja.
Zona zabrane eksploatacije u cilju očuvanja zaštićenog pejzaža i
njegove bioraznolikosti. Najveće površine područja zauzimaju livade.
Zona 3 i 4
Planom upravljanja odredit će se površina na kojoj će biti dozvoljena
Šumsko zemljište i livade
organska poljoprivreda. Ovo područje je ujedno zona zaštite izvorišta
prema hidrološkom elaboratu.
Zona 5 Predviđena je dogradnja i gradnja u autohtonom stilu u okviru
Zona individualnog postojećih naselja. Zabrana upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva u
stanovanja i poljoprivrede poljoprivredi.
Zona 6 Predviđene su aktivnosti kojima će se ovo područje fizički uskladiti s
Područje retencije prirodnim vrijednostima zaštićenoga pejzaža. Predloženo eventualno
Čaprazlije smanjenje retencije.
Zona 7
Zona kontinuiranih Predviđeno je ograničenje iskorištavanja mineralnih sirovina (lignita)
građevinskih struktura u koje predstavlja potencijalnu opasnost za šire područje.
blizini Livna

Radi uspostavljanja optimalnih uvjeta na području Livanjskog polja potrebna je formalna

zaštita močvarnih dijelova prema Federalnom Zakonu o zaštiti prirode (Službene novine
Federacije BiH, br: 66/13) te izrada Prostornog plana područja posebne namjene, odnosno Plana

33
UNDP Karst project-Prijedlog KARST Projekta za potrebe izrade Prostornog plana Županije 10, 2010.god.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 124

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

upravljanja i korištenja Livanjskog polja kojima će se definirati obuhvat koji ispunjava uvjete
Ramsarske konvencije, kao i zone i mjere zaštite Livanjskog polja.
Vodotok Šujica je evidentiran kod nadležnih institucija i zaštićen kroz I stupanj zaštite od
strane Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa BiH kao geomorfološko-
hidrološki spomenik prirode pod nazivom "Ponornica Šujica". Ova rijeka, zbog načina
pojavljivanja i zanimljivosti u kršu predstavlja značajan spomenik prirode BiH. Zaštita ovog
vodotoka je tretirana i kroz plansku dokumentaciju, i to kroz PP SRBiH do čije realizacije nije
došlo. Ponovno je aktualizirana zaštita županijskim planom koji je u izradi i koji predlaže zaštitu
u kategoriji Zaštićeni prirodni pejzaž. Prostorni obuhvat Zaštićenog prirodnog pejzaža Šujica u
osnovnoj koncepciji Prostorne osnove PPHBŽ je preuzet iz PPSRBiH. Prema Zakonu o zaštiti
prirode („Službene novine FBiH“, br. 66/13) kategorija zaštićeni pejzaž je u nadležnosti županije
u kojoj se nalazi.

Slika 45: Tok rijeke Šujice – Šujičko polje, snimljeno 22.10.2020. Ecoplan
Nadalje, Prostornim planom Hercegbosanske županije, koji je u fazi Nacrta, pored gore
navedenih prirodnih vrijednosti predložene su i ostale prirodne vrijednosti koje se planom
predlažu za zaštitu kroz kategoriju Spomenika prirode:
- Izvor Šujice Veliki Stržanj – granica općina Kupres i Tomislavgrad,
- Jama Surdup
- Veliki i mali Samograd
- lokacija nalazišta praslona u Cebari

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 125

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Zaštićeni prirodni pejzaž Cincar i Malovan je bio planiran za zaštitu Prostornim planom Bosne
i Hercegovine za period 1981-2000.godine, a Nacrt PP HBŽ je isti uvrstio na karti „Zaštićeni objekti
i površine kulturno-historijskog nasljeđa“.

Slika 46: Grafički dio Nacrta PP HŽB 2008. – 2028. „Zaštićeni objekti i površine kulturno-historijskog
nasljeđa“ – izvod za područje općine Tomislavgrad. Tumač: područje br. 3. PP Blidinje – dio; 11 – ZPP Cincar
i Malovan – dio; 13 – ZPP Vodotok rijeke Šujice; 15 – Ramsarsko područje – Livanjsko polje sa Buškim
jezerom
Za sva predložena zaštićena područja potrebno je prilikom procesa službene zaštite, u toku
izrade elaborata za zaštitu, izvršiti valorizaciju prostora i na osnovu nje utvrditi konačne granice
zaštićenog područja i predložiti zone i mjere zaštite.
Posebna pažnja se skreće na područje vodotoka Šujice koje je ranije zaštićeno a nacrtom
Prostornog plana Županije ponovno predloženo za zaštitu kroz kategoriju zaštićenog prirodnog
pejzaža jer je u ovom području planirana izgradnja hidroenergetskih objekata,
minihidroelektrana: Stržanj, Šujica i Mokronoge. Obzirom na odredbe federalnog Zakona o zaštiti
prirode i Zakona o zaštiti okoliša potrebno je da se u postupku procjene utjecaja na okoliš
spomenutih objekata detaljno razmotre planirani zahvati i njihov utjecaj na okoliš.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 126

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Kulturno-povijesno naslijeđe

Odnos prema spomenicima kulture temeljno je reguliran jednim od najviših pravnih akata ove
zemlje - Dejtonskim sporazumom i pratećim zakonskim aktima na nivou BiH, a prije svega
Zakonom o zaštiti dobara koja su Odlukom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena
nacionalnim spomenicima na prostorima Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, broj 2/02, od
21.1.2002., i Izmjene i dopune istog zakona, Sl. glasnik BiH, broj 27/02, od 28.6.2002.).
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa iz 1985. koji
primjenjuju sve županije koje nisu donijele vlastite zakone o zaštiti kulturno – povijesne baštine,
a takva je i Hercegbosanska županija.
Odlukom Komisije (Odluka o privremenoj listi Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika broj:
01-94/02) i spomenici s privremene liste smatraju se nacionalnim spomenicima do donošenja
definitivne odluke.
Spomenici koje proglasi komisija čine prvu kategoriju zaštite na državnoj razini. U Odluci o
proglašenju dobra nacionalnim spomenikom opisan je sami lokalitet, definirane su zone zaštite
spomenika, te mjere i aktivnosti koje su dozvoljene unutar zona zaštite. Na području općine
Tomislavgrad Komisija je proglasila 3 nacionalna spomenika i 4 spomenika su na privremenoj
listi.
Nacionalni spomenici su:
N1 – Čaršijska džamija (Džudža Džeferova džamija) s haremom, graditeljska cjelina (Odluka o
proglašenju objavljena u Sl.glasniku BiH, br. 03/09)
N2 – Nekropole sa stećcima na lokalitetima Lipa I, II i III u Lipi, povijesno područje (Odluka o
proglašenju objavljena u Sl.glasniku BiH, br. 39/13)
N3 – Prapovijesno naselje i srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja, arheološko
područje (Odluka o proglašenju objavljena u Sl.glasniku BiH, br. 42/06, 48/13, 42/14, )
N4 – Graditeljska cjelina franjevačkog samostana i crkve sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu
(Odluka o proglašenju objavljena u Sl.glasniku BiH, br. 01/18)
Na privremenoj listi nacionalnih spomenika nalaze se:
P1 – Crkva sv. Ivana Krstitelja, Roško polje
P2 – Crkva sv. Mihovila, Tomislavgrad
Nacrtom prostornog plana općine Duvno (Tomislavgrad) izdvojeni su sljedeći spomenici
kulture, kao oni kojima je potrebno pridodati poseban značaj:
- Gradina i tvrđava u Duvnu,
- Gradina u Stipanićima,
- Gradac u Stipanićima,
- Gradina u Kolu,
- Gradina u Brišniku,
- Gradina u Petrovićima,
- Lib u Borčanima,
- Mandina Gradina u Mandinom selu,
- Gradina u Letkama,
- Gradina u Kongori,
- Gradina u Sarajlijama,
- Gradina u Oplećanima,
- Gradina u Vedašiću
- 18 lokaliteta sa 1094 stećka u raznim krajevima Općine i

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 127

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- Utvrđeni grad Stržanj kod Šuice

Gore pobrojani spomenici nisu nikad stavljeni pod odgovarajuću zaštitu.
Na spomenike koje je proglasila Komisija primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o
provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8
Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Sl. novine FBiH, br. 2/02, 27/02, 6/04).
U slučaju nacionalnih spomenika i spomenika s privremene liste prema Zakonu o prostornom
planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 02/06, 72/07,
38/08, 04/10) Federalno ministarstvo prostornog uređenja je nadležno za izdavanje
urbanističkih suglasnosti unutar zona zaštite spomenika koje su definirane u odlukama o
proglašenju dobra nacionalnim spomenikom. Osim nacionalnih spomenika, briga o ostalim
dobrima kulturno-povijesne baštine prepuštena je županijskom nivou vlasti.
Vlada Hercegbosanske županije još nije prepoznala važnost brige o dobrima kulturno-
povijesnog naslijeđa, pa nema zakon o zaštiti tih dobara i nema posebnog odjela koji bi se brinuo
o spomeničkoj baštini. Brigu o pokretnom i nepokretnom naslijeđu općine Tomislavgrad preuzeo
je, koliko je to mogao, Muzej franjevačkog samostana u Tomislavgradu.
Zavod za zaštitu spomenika koji je pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta, u svom
registru ima evidentiran Spisak registriranih spomenika kulture na području Federacije BiH. Na
osnovu tog spiska i na osnovu Arheološkog leksikona, u nastavku su evidentirani svi do sada
poznati lokaliteti kulturno povijesnog naslijeđa na prostoru općine. ID broj lokaliteta u tablici
prati ID broj na grafičkom prilogu plana. Spomenici su razdvojeni prema povijesnim periodima.

Slika 47: Gomila Mali Ošljar, R. Dodig 2013.

Prapovijest

Najstariji materijalni ostaci na području Duvanjskoga polja zacijelo su kamene grobne gomile
(tumuli) i utvrđena naselja koja su poznata pod imenom gradine, koje se okvirno mogu datirati u
brončano i željezno doba (2200.-400. god. pr. Kr.). Prvi je o njima pisao rudarski satnik V.
Radimsky 1894. Najpoznatije i najmarkantnije gradine i gradinska naselja opisao je akademik A.
Benac 1985. u projektu koji je obuhvatio Duvanjsko, Livanjsko i Glamočko polje i Buško jezero .

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 128

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 48:Pogled na Lib (Izvor: Ecoplan 2020.)

Tablica 40: Arheološki lokaliteti iz prapovijesti

ID Naziv i lokacija Period Karakteristike nalazišta

Z1 Anića gradina, Bukovica Prapovijest Gradina
Z2 Bukovica Prapovijest 10 većih gomila u podnožju gradine
Prapovijest /
Z3 Cerje, Renići Gomila i 5 stećaka
Srednji vijek
Gradina (Crnkića gradina),
Z4 Prapovijest Gradina
Oplećani
Z5 Čulića doci, Zidine Prapovijest 5 manjih gomila
Gradina sastavljena od nekoliko
Z6 Ćurića gradina, Bukovica Prapovijest
terasa
Prapovijest / Velika gomila u polju na kojoj je 8
Z7 Desnovača, Cebera
Srednji vijek stećaka
Prapovijest / Gomila sa srednjovjekovnom
Z8 Donji Brišnik, Donji Brišnik
Srednji vijek nekropolom, oko 60 stećaka
Z9 Dubci, Mala Vinica Prapovijest Jedna velika i 50ak manjih gomila
Z10 Glavičice, Dučići Prapovijest Na gomili 5 stećaka
Z11 Gomile Mokronoge Prapovijest 2 velike gomile u podnožju gradine
Prapovijest /
Z12 Gomile Mrkodol Gomile i veći broj stećci
Srednji vijek
Prapovijest /
Z13 Gomile, Omolje Gomile i dva stećka
Srednji vijek
Prapovijest /
Z14 Gomile, Seonica Grupa od 20ak gomila
Srednji vijek
Prapovijest /
Z15 Gomile /Matin Han, Šujica 5 manjih gomila i stećci
Srednji vijek
Z16 Gomile na privali, Stipanjići Prapoijest 3 velike i 9 manjih gomila
Prapovijest /
Z17 Grad, Crvenice Gradina i rimska utvrda
Antika
Gradina i srednjovjekovno naseljem
Prapovijest /
Z18 Grad, Roško Polje (Grad Rog iz 15. stoljeća koji je bio u
Srednji vijek
posjedu Herceg Stjepana)
Prapovijest /
Z19 Grad, Stipanjići Gradina i rimska utvrda
Antika
Prapovijest /
Z 20 Grad, Vinica Gradina i rimska utvrda
Antika
Z21 Gradac, Vučipolje Prapovijest Gradina

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 129

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Gradac na Zamršćenu, Karlov

Z22 Prapovijest Gradina
Han
Z23 Gradina, Buhovo Prapovijest Gradina
Prapovijest /
Z24 Gradina, Cebera Gradina i rimska utvrda
Antika
Prapovijest
Z25 Gradina, Korita / Srednji Gradina, nekropoloa sa stećcima
vijek
Prapovinest /
Z26 Gradina, Kovači Gradina i rimska utvrda
Antika
Prapovijest /
Z27 Gradina, Letka Gradina i kasnoantička utvrda
Antika
Z28 Gradina, Lipa - Romići Prapovijest Gradina
Z29 Gradina, Lipa – Lončari Prapovijest Gradina
Z30 Gradina, Mala Vinica Prapovijest Gradina
Z31 Gradina, Malenica Prapovijest Gradina
Z32 Gradina, Mandino Selo – Reze Prapovijest Gradina
Z33 Gradina, Mesihovina Prapovijest Gradina
Prapovijest / Gradina, gomile i srenjovjekovna
Z34 Gradina / Veliki Grad, Mrkodol
Srednji vijek nekropola
Z35 Gradina, Podgaj Prapovijest Gradina
Prapovijest
Z36 Gradina, Prisoje – Perkovići Gradina
/ Antika
Prapovijest /
Z37 Gradina, Renići Gradina i rimska utvrda
Antika
Z38 Gradina, Srđani Prapovijest Gradina
Prapovijest/
Z39 Gradina, Stipanići Gradina i rimska utvrda
Antika
Z40 Gradina, Vedašić Prapovijest Gradina
Gradina / Grad, Vinica -
Z41 Prapovijest Gradina
Klementa
Z42 Grad na Kuku, Omolje Prapovijest Gradina
Z43 Gradina na Libu, Borčani Prapovijest Gradina
Gradina na Mošnjači, Roško
Z44 Prapovijest Gradina
polje
Z45 Gradina na Sutuliji, Stipanići Prapovijest Gradina
Gradina više Bakulina Dola,
Z46 Prapovijest Gradina
Roško polje
Z47 Gradinica na Kuku, Kovači Prapovijest Gradina
Prapovijest /
Z48 Greblja / Višala, Renići Gomila i nekropola
Srednji vijek
Prapovijest /
Z49 Groblje, Cebera Gomila i 2 stećka
Srednji vijek
Prapovijest /
Z50 Groblje, Stepen Gomila i 2 stećka
Srednji vijek
Prapovijest /
Z51 Groblje sv Ive, Roško polje Gomila i nekropola sa 34 stećka
Srednji vijek
Z52 Grobnica, Bukovica Prapovijest Gomila u polju
Z53 Igličić 1, Rašeljke Prapovijest Usamljena gomila
Z54 Karačića jaram, Crvenice Prapovijest Više gomila
Prapovijest /
Z55 Katunina, Blidine Gradina i rimska utvrda
Antika
Prapovijest / Između 2 gomile nekropola sa 119
Z56 Kongora 2
Srednji vijek stećaka

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 130

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Prapovijest /
Z57 Krnin, Roško Polje 2 gomile s 18 stećala
Srednji vijek
Z58 Kuželj, Grabovica Prapovijest 2 gomile
Prapovijest /
Z59 Letka, Tomislavgrad Gomila i 2 stećka
Sredji vijek
Prapoviejst /
Z60 Mala gradina, Liskovača Gradina i rimska utvrda
Antika
Z61 Mala gradina, Mesihovina Prapovijest Gradina
Z62 Mala gradina, Mokronoge Prapovijest Gradina
Z63 Mali grad, Mrkodol Prapovijest Gradina
Z64 Mali gradac na Privali, Stipanići Prapovijest Gradina
Prapovijest / Kultni objekt i nekropola s 20
Z65 Mandina gradina, Mandino selo
Srednji vijek stećaka
Prapovijest /
Z66 Mašet, Tubolje Gomila i 76 stećaka
Srednji vijek
Prapovijest /
Z67 Mašeta – Solila, Šuica Tri gomile i 49 stećaka
Sredji vijek
Prapovijest /
Z68 Mrkodol, Mrkodol Gomila i 2 stećka
Srednji vijek
Z69 Nad pećinom, Vinica Prapovijest 20 gomila
Z70 Naklo 1, Grabovica Prapovijest Desetak gomila
Z71 Ograde, Rašeljke Prapovijest Gomila
Z72 Omerovići, Omerovići Prapovijest Gomila
Z73 Orlovac, Eminovo selo Prapovijest Gomila
Z74 Orlovići, Roško polje Prapovijest 2 gomile
Z75 Oštruljak, Donji Brišnik Prapovijest Gradina
Počasnica, Prisoje Prapovijest / Gomila i dva stećka, Gomila i na njoj
Z76
Srednji vijek dva stećka pored mosta na Ričini
Z77 Podine, Roško polje – Radoši Prapovijest 50ak gomila
Z78 Podine, Lipa Prapovijest Nekoliko gomila
Rackova Glavica, Prisoje Prapovijest / Gradina i rimska utvrda s dvije
Z79
Antika gomile
Rašćani, Rašćani Prapovijest /
Z80 Gomila i na njoj 3 stećka
Srednji vijek
Prapovijest /
Z81 Sarajlije, Sarajlije Gomila i 5 stećaka
Srednji vijek
Selimovića Gradina, Prapovijest
Z82 Gradina
Tomislavgrad
Prapovijest /
Z83 Sesaruša, Blidinje Gradina i rimska utvrda
Antika
Prapovijest / U starom katoličkom groblju na
Z84 Staro Groblje, Srđani
Srednji vijek gomili 6 stećaka
Z85 Stipanići 1, Stipanići Prapovijest Desetak gomila
Prapovijest / Gomila i na njoj 7 stećaka, od koji su
Z86 Stipanići 2, Stipanići
Srednji vijek neki oslikani
Z87 Studena, Crvenice Prapovijest 7 gomila
Z88 Subašića gomila, Vinica Prapovijest Gomila
Z89 Šuica, Šuica Prapovijest 10 gomila
Z90 Velika gradina, Liskovača Prapovijest Gradina
Velika gradina, Mesihovina – Prapovijest /
Z91 Gradina i srednjovjekovna crkva
Petrovići Srednji vijek
Z92 Velika gradina, Mokronoge Prapovijest Gradina
Veliki gradac na Privali, Prapovijest
Z93 Gradina
Stipanići
Z94 Višegrad (Bužingrad), Vučipolje Prapovijest Gradina

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 131

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Z95 Vrata, Kurtovina Prapovijest Gomila i nekropola s 14 stećaka

Z96 Zelenovo groblje, Cebera Prapovijest Gomila i stećak

Slika 49: Pogled s gradine Veliki Gradac na Privali na Duvanjsko polje (Izvor: Elaborat o prethodnim
arheološkim istraživanjima na lokalitetu VE Mesihovina)

8.3.2 Antika
Iz antičkog perioda najbrojniji su pokretni nalazi koji su otkrivani slučajno prilikom obrade
zemlje, jer su se u antičko vrijeme naselja formirala na rubovima polja.
Tablica 41: Arheološki lokaliteti iz antike
ID Naziv i lokacija Period Karakteristike nalazišta
Bare / Crkvina, Prisoje – Rimsko naselje, starokršćanska
Z97 Antika
Ljubičici crkva
Z98 Crkvina, Crvenice Antika Kasnoantička bazilika i groblje
Rimsko naselje i kasnoatička
Z99 Crkvina, Vinica Antika
crkva
Z100 Duga njiva, Roško polje Antika Rimske zgrade
Rimska utvrda s ostacima
Z101 Drinova glavica, Bogdašići Antika
keramike
Mostine (Stara Mostina), Prisoje
Z102 Antika Ostaci rimskog mosta i ceste
– Karlov Han
Z103 Gajinska gradina, Studena Vrila Antika Rimska utvrda
Rimsko naselje, na širem prostoru
Z104 Klini, Stipanići Antika
ostaci građevina
Z105 Kratine / Seline, Eminovo selo Antika Rimsko naselje i ciglana
Z106 Točilo, Kongora Antika Rimsko naselje
Rimska naselja još u leksikonu su evidentirana na lokalitetima: Badanj (rimski natpis), Brižine,
Crkvina u Tomislavgradu, Čardak (Bogdašići), Kongora (Majdan), Borčani (Stražnica), Milićuša
(Letka), Kovači, Seline (Borčani), Vinica, uz pojedinačne nalaze novca, keramike, oruđa.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 132

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Srednji vijek

Najbrojniji materijalni ostaci iz srednjeg vijeka su kameni nadgrobni spomenici – stećci. Veliki
je broj nekropola stećaka na području cijele regije pa tako i u općini Tomislavgrad.
Tablica 42: Arheološki lokaliteti iz srednjeg vijeka

ID Naziv i lokacija Period Karakteristike nalazišta

Z107 Banova Lužina, Prisoje Srednji vijek 9 stećaka
Z108 Brižine, Stipanići Srednji vijek 52 stećka
16 stećaka sjeverno od ceste TG-
Z109 Bulića Greblje, Prisoje-Ljubičići Srednji vijek
Livno
Z110 Bunari, Ljubuša planina Srednji vijek 15 stećaka
Ostaci srednjovjekovne crkve južno
Z111 Crkvina, Vinica Srednji vijek
od nove crkve u Vinici
Z112 Donji Brišnik 1 Srednji vijek Ukrašeni usamljeni stećak u polju
Dublje (Crkvina), Prisoje - U pravoslavnom groblju 2 stećka i
Z113 Srednji vijek
Ivančići ostaci crkve
Z114 Dvojine, Šuica Srednji vijek 30 stećaka
Z115 Eminovo selo 1 Srednji vijek 5 stećaka
Z116 Eminovo selo 2 Srednji vijek 46 stećala
Z117 Eminovo selo 3 Srednji vijek 10 stećaka u podnožju Klapavice
Z118 Eminovo selo 4 Srednji vijek Osamljeni stećak
Z119 Eminovo selo 5 Srednji vijek 4 stećka
Z120 Glavice, Baljci Srednji vijek 33 stećka
Z121 Glavičica, Prisoje – Podprivala Srednji vijek 55 stećaka
Z122 Groblje, Velika Vinica Srednji vijek 2 stećka u katoličkom groblju
Z123 Grobnice, Crvenice Srednji vijek 10 stećaka
Z124 Igličić, Rašeljke Srednji vijek 17 stećaka 300 m od katoličke crvke
Z125 Jokin greb, Mokronoge Srednji vijek 4 stećka
Z126 Jošanica, Jošanica Srednji vijek 4 stećka
Z127 Kapulice, Prisoje - Ivančiči Srednji vijek 1 bolje obrađen stećak
Z128 Klapavica, Eminovo selo Srednji vijek 9 stećaka
Antika / Srednji Rimsko svetište, kasnoantička
Z129 Karaula, Tomislavgrad
vijek bazilika i nekropola s 8 stećaka
5 stećaka sačuvano uz muslimansko
Z130 Kongara 3, Kongora Srednji vijek
groblje
Z131 Kongora 4, Kongora Srednji vijek 4 stećka
Z132 Kovači 2, Kovači Srenji vijek 2 stećka
Z133 Kraljevina, Vinica Srednji vijek 6 stećaka
Z134 Lug 1, Lug Srednji vijek 20 stećaka
Z135 Lug 2, Lug Srednji vijek 22 stećka
U polju ispod Mandine gradine 30
Z136 Mandino selo, Mandino selo Srednji vijek
stećaka
Z137 Marasov grob, Vojvkovići – Baba Srednji vijek Stećak u obliku sarkofaga
Z138 Mastirine, Bukova gora Srednji vijek Ostaci crkvene građevine i nekropola
Z139 Mašeta, Prisoje – Ivančići Srednji vijek 30 stećaka
Z140 Mašeta, Šuica - Gluščevine Srednji vijek 39 stećaka
Z141 Mašeti, Liskovača Srednji vijek 40 stečaka
Z142 Mašeti, Podgaj Srednji vijek 7 stećaka
Z143 Mašeti, Stipanići Srednji vijek 4 stećka
Z144 Naklo 2, Grabovica Srednji vijek 82 stećka kvalitetnije obrade,
Z145 Neznano groblje, Donji Brišnik Srednji vijek Preko 80 stećaka
Z146 Omolje, Omolje Srednji vijek 11 stećaka pored katoličkog groblja
24 stećka uz katoličko i pravoslavno
Z147 Oplećani, Oplećani Srednji vijek
groblje

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 133

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Z148 Ostrožac, Jošanica Srednji vijek 9 stećaka

Z149 Podgaj, Podgaj Srednji vijek 1 stećak u katoličkom groblju
Z150 Podkula, Šuica Srednji vijek 22 stećka
Z151 Podprivala, Prisoje – Podprivala Srednji vijek Nekropola stećaka – nepoznat broj
Z152 Podvornice, Prisoje Srednji vijek 36 stećaka
Z153 Prisoje, Prisoje Srednji vijek 10 stećaka
Z154 Privala 2, Stipanići Srednji vijek 2 stećka pored starog rimskog puta
Z155 Prika, Sarajlije Srednji vijek 35 stećaka
Z156 Privije / Rajkovača, Šuica Srednji vijek 4 stećka
Z157 Rivine (Podvornice), Jošanica Srednji vijek 11 stećaka
Z158 Stipanići 3, Stipanići Srednji vijek 27 stećaka u katoličkom groblju
Z159 Stržanj, Stržanj Srednji vijek Rimska i srednjovjekovna utvrda
Z160 Tabla – Podprivala, Prisoje Srednji vijek 2 stećka
Trebiševo, Trebiševo - Vasiljevo
Z161 Srednji vijek 38 stećaka, kvalitetnije obrađeni
polje
Z162 Tučevac, Kongora Srednji vijek 4 stećka
Z163 Velika Mašeta, Mali Stržanj Srednji vijek 7 stećaka
Z164 Vrila, Rašeljke Srednji vijek 30 stećaka
Z165 Vrilo, Prisoje – Vrilo Srednji vijek 4 stećka

Slika 50: Stećak u Eminovom selu (Ecoplan, 2013.)

OSMANSKI PERIOD
Z166 Nekropola nišana uz bivšu Lala-pašinu džamiju, Tomislavgrad
Z167 Dva muslimanska groblja, Vrkačina
Z168 Muslimansko groblje, Blažuj
Z169 Mosta na Šuici
Z171* Aržano – ostaci turske kule u kojoj je bila pogranična karaula

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 134

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Z172* Kula begova kopčića u Kongori

Ostali periodi

Z170 Kuća Vlajke Kovačevića, Tomislavgrad

Z173* Bukovička pećina
Z174 Zgrada općine

Slika 51: Most preko Šuice (izvor: Prirodoslovno-povijesna baština općine Tomislavgrad)

Slika 52: Nekropola stećaka Lipa (izvor Ecoplan, 2010.)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 135

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

3.2.11. KRAJOBRAZNA OBILJEŽJA

Osnovne značajke krajobraza

Krajolici su najsloženije prostorne strukture koje se sastoje od prirodnih i antropogenih

sastavnica, estetskih vrijednosti i osjetilne komponente (Bilušić - Šćitaroci).
Prostor općine Tomislavgrad obiluje raznolikim i očuvanim krajolicima koji čine snažan dio
njegovog identiteta. Općenito, ovaj kraj je dio submediteranskog i dinarskog prostora sa svim
svojim specifičnostima.
Najvažnije i najvidljivije obilježje duvanjskog krajolika su njegova ogromna, netaknuta
prostranstva, otvorene vizure i ujednačeni kolorit. U ovom kraju postoji jaka sprega prirodnog i
asocijativnog krajolika, o čemu će biti riječi u nastavku teksta.
Duvanjski kraj karakterizira i izrazita krajobrazna raznolikost na relativno malom prostoru,
uvjetovana prirodnim činiteljima: prostornom pozicijom geološko – morfoloških jedinica i
vodenim putevima te antropogenim utjecajem i specifičnim povijesnim razvitkom. Na relativno
malom prostoru isprepliće se mnoštvo različitih prirodnih cjelina: jedanaest planina, osam većih
vodotoka, dva jezera, dva velika krška polja – Duvanjsko i Roško, potopljeno Buško blato, kanjon
rijeke Šujice. Velika krška polja– zelena, osušena ili poplavljena uvijek su opkoljena ogoljenim
obroncima planinskih masiva.
Degradiranih krajolika gotovo da i nema ili je njihov prostorni utjecaj prihvatljiv. Najveće
degradacije u krajoliku prisutne su na lokalitetima na kojima se iskorištavaju mineralne sirovine
ili prirodni energetski potencijali.

Prirodne značajke

Po svim svojim prirodnim značajkama, duvanjski krajolik pripada osnovnom tipu planinskog
i pretplaninskog krajolika s jako izraženim submediteranskim karakteristikama.
Neobična je to slika krajolika na susretu krševite Hercegovine i planinske Bosne, s prirodnom
dinarskom barijerom prema Dalmaciji i moru, s pašnjacima na planinskim visoravnima
opkoljenima izraženim volumenima djelomično ogoljenih brda i planinskih masiva.
Na ovom prostoru susreću se dva svijeta: planina i more, kamen i šuma, sunce i snijeg. Teren
je izrazito krški, ogoljen s naglašenim krškim oblicima: ponikvama, vrtačama, lokvama i ponorima,
a klima planinska. Prostrana polja uvelike podsjećaju na ona u toplijim krajevima Hercegovine, ali
zbog surovije klime su slabije obrađena i korištena uglavnom za ispašu.
Ipak, najzanimljiviji je onaj podzemni, oku nevidljivi, tajanstveni svijet. S obzirom na opseg i
veličinu možemo ga slobodno imenovati podzemnim krajolikom. Prostor Općine Tomislavgrad
obiluje reljefom s tisućama vrtača, špiljskih sustava i jama. Sedamdeset speleoloških objekata je
istraženo i dokumentirano, zabilježeno ih je preko 200, a veliki broj njih nije ni otkriven. 34 .
Najveći špiljski sustav je ponor Kovači – izvor-špilja Ričina u kojem je otkriveno više od 4.5 km
kanala, a očekuje se da bi sustav mogao biti duži od 20 km (Madunić, D., 2020.).

34
Buntić i Šumanović, 2013.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 136

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 53: Prirodni krajolik Duvanjskog polja (Izvor: Ecoplan, 2020.)

Slika 54: Prirodni krajolik duvanjskog kraja– ogoljeni planinski masiv

(Izvor: Ecoplan, 2020.)

Slika 55: Prirodni krajolik duvanjskog kraja – pogled na Ričinu (izvor: Mulaomerović 2016.)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 137

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 56: Prirodni krajolik Parka prirode Blidinje (Izvor: Wikimapia)

Slika 57: Jama kod Drmića staja (izvor: Mulaomerović, 2016.)

Slika 58: Prirodni krajolik duvanjskog kraja– Šuica i Duvanjsko polje

(Izvor: Ecoplan, 2016.)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 138

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 59: Kanjon rijeke Šujice (Izvor: Ljubas, 2019.)

Slika 60: Speleološki fenomeni, izvori i ponori – urušena vrtača Veliki Samograd
Izvor: Ljubas, 2019.

Antropogene značajke

Na prostoru općine Tomislavgrad postoji uravnotežen odnos prirodnih elemenata krajobraza

i razine čovjekovih intervencija. Tek posljednjih godina razvoj energetike ide u smjeru invazivnijih
zadiranja u prirodni krajolik, što je moguće usmjeriti na vrijeme.

Naselja i graditeljski sklopovi

Naselja duvanjskog kraja uglavnom karakterizira prilagođenost reljefu i očuvanost

tradicionalnih arhitektonskih oblika. Iako planinski kraj, Duvno je bogato kamenom koji se
tradicionalno koristio za izgradnju stambenih, gospodarskih i javnih zgrada.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 139

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 61: Tradicionalni krajolik Duvanjskog polja – ogoljeni krš s izgradnjom uz rub polja
(Izvor: Ecoplan, 2020.)

Slika 62: Javna arhitektura u kamenu -Najstarija duvanjska crkva sagrađena u tursko doba – Roško polje
1858. godine (Izvor: Monografija Prirodoslovno-povijesna baština općine Tomislavgrad, str. 51.)
U planinskim predjelima Park prirode Blidinje uobičajeno je povremeno stanovanje, tzv.
pastirski stanovi ili pojate, prizemnice kamenih zidova duboko ukopane u zemlju sa strmim
planinskim krovovima pokrivenima slamom.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 140

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 63: Pastirski stan ( Izvor: https://www.vrleti.com/planinska-pojata-kuca/)

Tradicionalni način korištenja zemljišta

Porijeklo imena Duvno govori mnogo o njegovoj geografiji i načinu korištenja kroz stoljeća –
ilirski d´lmno – pašnjak. 35 Zimi i ujesen krška su polja bila pod snijegom, a ponekad i zaleđena.
Ljeti bi se polje kosilo, a nakon kosidbe ostalo bi stoci za ispašu. Polje se obrađivalo samo
djelomično, uz rub naselja, tako da agrarnog krajolika u pravom smislu te riječi ovdje nema.

Slika 64: Tradicionalni krajolik Duvanjskog polja- stočarstvo (Izvor: Ecoplan, 2020.)

Promet, infrastruktura i energetika

Na ovom prostoru nema velikih prometnih koridora. Postojeće prometnice su lokalnog,

regionalnog i državnog karaktera. Glavne prometnice pažljivo su položene rubom Duvanjskog
polja i ne narušavaju krajobrazne vizure. Veći prometni koridori iako su planirani, još nisu
konačno trasirani, što je dobro da se prilikom planiranja sačuvaju krajobrazne vrijednosti.

35
Duvno, stariji oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi d´lmno - pašnjak, odnosno dalma (dëlma)
- ovca. I35, izvor: Wikipedia

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 141

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća realiziran je projekt potapanja Buškog blata za potrebe
akumulacije HE Orlovac u Republici Hrvatskoj što je najveći infrastrukturni projekt na području
Općine.
Međutim, u novije vrijeme Općina Tomislavgrad želi iskoristiti energetske potencijale koje
njezin prostor ima. To su prije svega potencijali vjetra i vode (CHE Vrilo i potapanje šuičkog
platoa), a planirana je i termoelektrana Kongora.
Dvije vjetroelektrane su već izgrađene, VE Mesihovina i VE Jelovača, a za njih pet je u planu ili
u tijeku izrada studijske dokumentacije. Sasvim je izvjesno da će one, u slučaju da ih se izgradi još,
biti najvidljiviji antropogeni element krajolika u budućnosti.
Uz još dvije planirane akumulacije i termoelektranu, jasno je da će infrastrukturni zahvati biti
najveća prijetnja krajobraznoj ravnoteži u skorijoj budućnosti.

Slika 65: VE Mesihovina (Izvor: Domagoj Madunić, diplomski rad, 2020.)

Slika 66: Akumulacija Buško jezero (Izvor: www.tomislavcity.com)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 142

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Vizualne značajke

Vizualni sklad krajolika ostavlja u nama iskustvo u obliku vizualne slike koje utječe na naše
poimanje o tom prostoru i na našu želju da mu se vratimo. Što su vizualni elementi u skladnijem
odnosu to nam je prostor ugodniji, topliji, bliži.
Važne vizualne komponente krajolika su linijski elementi (staze, putovi, linije razgraničenja,
vizure), površine, istaci (reperi), boje, teksture, proporcije elemenata i njihov međuodnos.
Teško je bez podrobnijeg analiziranja vrednovati estetske sastavnice krajolika za tako širok i
raznolik kraj. Općenito su predjeli skladni i ugodni oku, ali mjerilo, proporciju, linije, boje i uzorke
trebalo bi vrednovati za svaku krajobraznu jedinicu posebno što podrazumijeva detaljnije
istraživanje od onoga koje zahtijeva ovaj plan.
Ambijentalne sastavnice krajolika su posebno neopipljiva i teško opisiva kategorija te se
ozbiljno i detaljno mogu istražiti samo kroz detaljnu stručnu procjenu u suradnji s lokalnim
stanovništvom. Njihovo vrednovanje podrazumijevalo bi prethodnu fazu evidentiranja asocijacija,
osjećaja, običaja, vještina, jezika, vjerovanja i legendi.

Nematerijalne (asocijativne) značajke

Sasvim je jasno da krajolik ne postoji samo u materijalnoj zbilji, nego je dio čovjekove
percepcije, osjećaja, memorije, njegovog identiteta. Neki prostori imaju jaču duhovnu privlačnost
od drugih.
U ljudskoj svijesti, asocijacije na mjesto su snažne, povezane s vjerovanjem, doživljajem,
sjećanjima i pričama. Duhovni elementi se ne mogu dobro opisati riječima, ali se mogu osjetiti u
kolektivnoj memoriji, definirajući na taj način jedinstven genius loci, odnosno duh mjesta.
U duvanjskom kraju mnoštvo je takvih lokaliteta, punih tajanstvenih legendi i zaboravljenih
simbola, neispričanih priča i opjevanih junaka.

Kralj Tomislav

Jedna od takvih legendi koje nemaju svoj dokaz u znanosti ni u literaturi je i priča o krunidbi
prvog hrvatskog kralja na Duvanjskom polju 925. godine, kralja Tomislava.
Jedini sačuvani pisani izvor, Ljetopis popa Dukljanina, navodi da je na Duvanjskom polju
održan prvi svehrvatski sabor i da je na koncu toga sabora, 12. dana, svečano okrunjen prvi
hrvatski kralj. Neki povjesničari ovaj dokument smatraju mitom ili legendom u kojem ima malo ili
nimalo istine, a drugi smatraju da je u svojoj biti ispravan, makar u njemu ima naknadnih
interpolacija koje mu zamagljuju izvornu vrijednost. Povjesničari se razilaze i kada je riječ o
vremenu kada se ovaj sabor dogodio. Ipak, činjenica je da je ovaj prostor odigrao važnu ulogu u
državi koju su formirali Hrvati po svome dolasku sa sjevera početkom 7. stoljeća. Stoga je i ime
grada Duvna, Županjca promijenjeno u Tomislavgrad. 36
Promjena imena grada nije zanemariva jer toponimi igraju važnu ulogu u kolektivnoj memoriji
naroda.

36
Izvor: Monografija Prirodoslovno-povijesna baština općine Tomislavgrad, str. 30,31

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 143

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 67: Oton Iveković – Krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju 925. godine
(Izvor: Wikipedija)

Mijat Tomić (oko 1600.-1642.)

Još jedna tajanstvena priča veže se uz ime hajduka Mijata Tomića, jednog od najpoznatijih
hajduka u povijesti, duvanjskog Robina Hooda. Mijat je stvarni povijesni lik koje se zbog nepravde
turskih vlasti odmeće u hajduke, okuplja oko sebe družinu te obilazi široke prostore otimajući
bogatašima i štiteći sirotinju. 37
Danas je na području planine Vran, u Parku prirode Blidinje poznata Mijatova pećina gdje se
skrivao. Mijat je opjevan u brojnim narodnim pjesmama, njegovi doživljaji ispričani su u
legendama koje se prenose s koljena na koljeno, a pustolovine Mijatove družine zabilježene su i u
prozi koja je danas dio osnovnoškolske lektire.
Lik i djelo Mijata Tomića dio je kolektivnog identiteta duvanjskoga kraja, a njegov duh i
ostavština žive u memoriji i narodnim pjesmama.

Slika 68: Mijat Tomić (Izvor: www.poskok.info)

37
Izvor: Monografija Prirodoslovno-povijesna baština općine Tomislavgrad, str. 39

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 144

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Bukovička pećina

U prirodnom krajoliku, skrivenom od oka slučajnih prolaznika nalazi se Bukovička pećina.

Mjesto je to gdje su u vrijeme Turaka služene svete mise u tajnosti, a zbog pretpostavke da je ovdje
povremeno boravio i biskup ponekad se naziva i pećina-katedrala. Kroz pećinu protječe i potok, a
element vode daje ovom prostoru dodatnu duhovnu dimenziju.
Tradicija molitve u ovom mističnom kamenom zdanju zadržala se do danas u ljetnom periodu.
Ovo je zasigurno jedno od najzanimljivijih molitvenih prostora u našim krajevima, prostor jako
izraženog duha mjesta koji se u kolektivnoj memoriji naroda zadržao do danas.

Slika 69: Bukovička pećina – „pećina katedrala“ (Izvor: R.D. www.klix.ba)

Narodni običaji 38

Ono što mi danas nazivamo narodnim običajima, u prošlim vremenima je bila svakodnevnica.
Naime, napjevi koji se pjevaju danas odzvanjali su brdima, planinama i poljima duvanjskog kraja.
Pjevala se ganga, bećerac, igralo se kolo. A najčešće se preko tih napjeva udvaralo, mladići
djevojkama i djevojke mladićima. Čest prizor je bio da su stari pjevali, a mladići i djevojke igrali
kolo. Igrala se trusa, taraba, trojanac, odavica, kolanje. Također po malo neobično je bilo što se
vrtjela tepsija. To je samo dokaz koliko su stari ljudi bili snalažljivi. Vrtjeli su bakrenu tepsiju, te
pjevali u nju, te bi se na taj način zvuk širio.
Tek kasnije dolazi do pojave instrumenata poput dvojnice, usne harmonike, dipli, lijerice,
gusli uz koje se također i pjeva. najčešći napjevi uz gusle vezani su za povijest Hrvatske, također
ima i raznih drugih napjeva, od onih šaljivih do ozbiljnih tema.

3.2.12. LOVSTVO

Lovstvo na području Općine je važan dio rada Šumarije, koja se ovom oblašću bavi u zadnjih
tridesetak godina, kontrolirajući lovište Vran. U novije vrijeme se prema dostupnim podacima
intenzivira rad Šumarije u ovoj oblasti, tako da su izgrađene 2 visoke čeke sa hranilištima i
lokvama i jedna visoka osmatračnica. Divljač se kontinuirano dohranjuje kukuruzom, uginulom
stokom i klaoničkim otpadom. Izgrađena je lovačka kuća s osam ležaja sa salom za sastanke,

38
Tekst preuzet s https://sites.google.com/site/duvnonarodnanosnjaiobicaji/narodni-obicaji

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 145

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

okućnicom sa sportskim terenima za nogomet, odbojku na pijesku i boćalište. Osim direktnog rada
Šumarije, važna je i uloga Lovačkog udruženja “Vran” Tomislavgrad osnovanog 1947. godine.
Veličina lovišta na raspolaganju lovcima je 58.849 ha podijeljeno je na 3 veća brdsko planinska
lovna područja. Važan dio lovačkih aktivnosti je vezan za područje oko Buškog jezera, obzirom da
ovdje žive divlje patke, divlje guske, liske i šljuke. U lovištima ima grlica, golubova i sitnih ptica a
od nezaštićene divljači ima vukova, lisica, jazavaca, tvorova, kuna.
Zahvaljujući aktivnosti Šumarije, postižu se značajni rezultati u očuvanju i obnovi fonda
krupne divljači, posebno srneće. Na ukupnoj površini lovišta na 9,925 ha uzgaja se krupna divljač:
srna, divokoza, divlja svinja i smeđi medvjed i vuk a od sitne divljači zec, kamenjarka, trčka i šljuka.
U razvoju je i lov sa visokih čeka sa kojih se lovi medvjed, vuk, vepar, lisica. Osim ovih vrsta, na
području Općine ima također i divokoza.

3.2.13. RIBARSTVO I RIBNIČARSTVO

Buško je jezero jedan od najvrjednijih resursa na području Općine, ne samo u ekonomskom

smislu, nego također i zbog svoje ogromne ekološke uloge, posebno imajući u vidu generalno
siromaštvo površinskim vodnim tokovima kraškog područja u kojem se Općina nalazi. Dostupni
podaci govore o umjetnom jezeru, ukupne dužine od 13,5 km, širine oko 7,2 km i dubini od 16
metara na pojedinim mjestima. Jezero ima ukupnu zapreminu od 782.000.000 m³ vode. Bogato je
ribom, riblji fond čine šaran, som, babuška, klen, podbila, pastrva, drlja i vrlo rijetko oštrulj. U
ekonomskom je smislu jezero prije svega hidroakumulacija napravljena za elektroenergetske
potrebe, od čega Općina ima određenu korist u vidu naknada koje dobiva za njegovo korištenje.
Ekološka vrijednost jezera je izuzetna zbog brojnih razloga: ovo je mrijestilište i stanište za
ribe koje se izlovljavaju, često preko granice održivosti; jezero je stanište za brojne vrste ptica i
drugih životinja; ima ogromnu ulogu u izravnavanju klimatskih ekstremnih vrijednosti ovog
područja zahvaljujući specifičnosti vode kao medija; vrlo je važan rekreacijski prostor koji uz
pažljivo gospodarenje može Općini donijeti dugoročnu ekonomsku vrijednost.
Posebnu ekološku vrijednost jezeru daju endemske vrste riba koje u njemu žive, dosad ih je
identificirano pet: oštrulj, podbila, sitnoljuskavi klen, dinarska pijurica te dalmatinska drlja. Ove
su vrste jako dobro prilagođene dinamici hidrorežima kraških polja, zbog koje se u ljetnom,
sušnom periodu povlače u podzemlje. Zabrinjava da je status većine endemskih vrsta nejasan i
nepoznat zbog nedostatka podataka, ljudskog utjecaja, poput unosa stranih predatorskih vrsta u
jezero, krivolova, neodrživog upravljanja hidroelektranom i uništavanja staništa.
Osim Buškog jezera i rijeka Šuica sa svojim pritokama, iako na dijelovima presušuje i dosta je
plitka, ipak se koristi za ribolov, te u njoj obitava desetak vrsta ribe.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 146

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

4 . ANALIZA STANJA I PROCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA

PRIRODNI RESURS TLO

Geomorfološke jedinice i prostorno planiranje

Reljef: Srednje i visoko planinsko područje Vran planine i blizina Blidinjskog jezera s
izgrađenim ugostiteljskim objektima, pružaju povoljne uvjete za organizaciju planinarenja i
razvoja planinskog turizma
U području prijevoja Zavelim - Gvozd te Cincar-Ljubuša zbog intenzivnog strujanja sjevernih
vjetrova postoje dobri uvjeti za izgradnju vjetroelektrana, koje su dijelom već izgrađene.

Okršenost terena: U smislu prostornog planiranja, okršenost terena ima svoje nedostatke i
pozitivne mogućnosti.
− Izrazito okršen teren :
 Nepovoljno - Gradnja i sve aktivnosti na ovom terenu moraju, zbog vrlo visoke
infiltracije, osigurati uvjete za sprječavanje odlaganja otpadnih voda u podzemlje
i onemogućiti ili znatno smanjiti mogućnost onečišćenja podzemnih voda u
krškom vodonosniku.
 Povoljno - Izrazito okršen teren obiluje razvijenim krškim fenomenima, među
kojim su značajan broj velikih špilja sa izvanrednim špiljskim ukrasima. To su
izvanredni uvjeti za razvoj turizma (Špilja Dahma iznad sela Omerovići, Špilja
Listvača u blizini sela Gornji Brišnik, Velika i Mala Bukovička špilja kraj zaseoka
Bukovica, zatim Špilje Surdup, Mali Samograd, Arnautovac i Veliki Samograd na
Grabovičkoj zaravni i dr). Značajan broj neistraženih špilja se nalazi u području
masiva Ljubuša za koje ima opravdanje ih istražiti.
− Srednje do jače okršen teren :
 U zoni većih tektonskih lomova gdje je infiltracija i vodopropusnost velika za
gradnju je potrebno primjenjivati iste mjere zaštite kao i za područja izrazito
okršenog terena. Na ostalim dijelovima moguće je primjenjivati mjere koje
onemogućuju izravno odlaganje otpadnih voda na površinu terena.
− Neokršeni teren i pokriveni krš debljine pokrovnih naslaga > 20 m debljine .
 Dovoljno je primjenjivati standardne mjere zaštite
− Pokriveni krš s debljinom pokrovnih naslaga < 20 m :
 Primjenjivati standardne mjere zaštite i izbjegavati gradnju velikih objekata

Inženjerskogeološke značajke terena i prostorno planiranje

Po pitanju stabilnosti na području općine Tomislavgrad nema većih pojava nestabilnog terena
(veća klizišta, odroni i sl.)
Inžejerskogeološke značajke terena imaju važnu ulogu kod planiranja gradnje većih objekata
ili kompleksa većih objekata. Definirani parametri inženjerskogeoloških jedinica, čiji je raspored
dan na inženjerskogeološkoj karti svakako može pomoći kod planiranja gradnje na prostoru
općine.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 147

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

HIDROLOGIJA

Hidrogeološke značajke terena i prostorno planiranje

Znatni prostori općine Tomislavgrad pripadaju okršenim stjenovitim masama s velikim

koeficijentom infiltracije površinskih voda i vrlo brzoj podzemnoj komunikaciji prema izvorima i
izvorištima koji se koriste za potrebe vodoopskrbe. Kod prostornog planiranja, a poglavito se to
odnosi na planiranje prostora za gospodarsku djelatnost, planiranje infrastrukturnih objekata
(kanalizacija, prometnica i sl.) svakako treba voditi računa o poduzimanju mjera za sprječavanje
neposrednog odlaganja otpadnih voda direktno u podzemlje. Tim bi se spriječila ugroza
podzemnih voda i okrštenim mogući problemi na vodoopskrbnim sustavima na širem području
susjednih općina i Republike Hrvatske

Hidrološke značajke u prostornom planiranju

Općina Tomislavgrad ima značajne vodne resurse, koji su, međutim količinski nepovoljno
rasposređene tijekom godine. U sušnim razdobljima većina vodotoka, među kojim i glavni tok
Šuica, presuše. Razlog su veliki gubici:
− iz vodotoka Milač preko ponora u Gornjem i Donjem Malovanu koji imaju izravnu
podzemnu vezu s izvorima Šuice kao i izvorima Sturba i Žabljak prema kojim najveća
količina vode otječe.
− Također se preko ponora Miljacke u Mesihovini gube vode stalnog toka Miljacke
prema izvoru Ričine.
− Značajni gubici su i kroz ponorske zone u kanjonskom dijelu toka Šuice od Velikog
Galečića do Mokronoga odakle vode iz korita podzemljem otječu na hipsometrijski
niže razine (Livanjsko polje i izvore u području Rame).
U razdobljima velikih voda, zbog velikih dotoka, dolazi vrlo često do plavljenja dijela
Duvanjskog polja.
Zbog relativno velike visine ovih tokova (iznad 850 m.n.m.) hidroenergetska vrijednost ovih
voda je izuzetno velika (oko 150 m između Buškog blata i Velikog ponora). Zatvaranjem ponora
u području Donjeg i Gornjeg Malovana i Mesihovine, te sanacijom ponorskih zona u području
kanjona Šuice mogao bi se osigurati ravnomjerniji dotok podzemnih voda u području općine
Tomislavgrad, osigurati stalni dotok, postići veću hidroenegetsku vrijednost voda i uz sve to dati
veliki doprinos cijelom okolišu općine.
S obzirom da se dio voda Šuice koristi i za vodoopskrbu, bilo bi razumno istražiti dodatne
podzemne vode, posebno se to odnosi na povremeni preljevni izvor Peča u blizini naselja Šuica.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 148

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

KORIŠTENJE PROSTORA

4.3.1. Poljoprivredno zemljište

Pogled na Pedološku kartu prostora Općine (slika 71.) upečatljivo korespondira s podacima
navedenim u presjeku stanja za oblast poljoprivrede. Jasno je da se radi o terenu bogatom tlima
male upotrebne vrijednosti skoncentriranim oko manjeg ravnog ili zaravnjenog prostora
Duvanjskog i Šujičkog polja gdje se, uz manje rubne površine ovih polja, nalaze poljoprivredno
najvrijednija tla.

Slika 70: Pogled na veći dio poljoprivrednih površina općine Tomislavgrad (izvor: Google Earth).
Općina je locirana u zoni tipičnog krša gdje ima malo kvalitetnih tala, puno kamenjara i
općenito goleti, geološka podloga i kombinacija klimatsko-biogenih utjecaja nisu omogućili
nastanak i razvoj zemljišta koja bi bila izdašnija i omogućila bogatiju poljoprivrednu proizvodnju
kroz povijest. Satelitski snimak područja Općine jasno govori kako su ravnije i poljoprivredno
interesantne površine u njenom južnom dijelu.
Prostorno najzastupljenija tla su vapnenačko-dolomitne crnice (slika 70.) sa 37.435,09 ha što
čini 38,76% ukupne površine Općine. Ova su tla male plodnosti i proizvodne vrijednosti i koriste
se kao pašnjaci i determiniraju prostor Općine kao primarno stočarski kraj. Kao tla dominantno
VII bonitetne kategorije, imaju jako velika ograničenja i mogu se koristiti uglavnom za ispašu
ovaca. Ima ih svuda i cijeli je prostor Općine okružen njima. Obzirom na slab interes stanovništva
za poljoprivredu, sve se više ovih površina pretvara konverzijom u lošije šume.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 149

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 71: Pedološka karta Općine (izvor: karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području
hercegbosanske županije-II faza općina Tomislavgrad, studija)
Znatno povoljnije i u poljoprivrednom smislu važnije su površine pod rendzinama,
skoncentriranim uglavnom u sjevernom i jugozapadnim dijelovima Općine, na 17.684,68 ha što
čini 18,3% njenog teritorija. Ova rahlija tla su locirana uz rubove polja i podnožja brežuljaka i
mogu se koristiti kao oranične površine. Nagnutije reljefne forme rendzina su obično šume ili
pašnjaci (slika 72. i 73.).
Rendzine su dosta humozna tla, imaju značajne količine dušika, nisu siromašne kalijem ali jesu
fiziološki aktivnim fosforom kojega u tlu blokira prisustvo velike količine Ca. Ova tla imaju na
ravnijim i blaže nagnutim brežuljkastim terenima značajnu poljoprivrednu vrijednost obzirom da
kao takve ulaze u IV bonitetnu kategoriju. Njihovo produktivno korištenje zahtjeva znalački
pristup i temeljitu analizu potreba, mogućnosti i prioriteta Općine u razvoju i prakticiranju
poljoprivredne proizvodnje.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 150

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 72: Prostor na kojemu ima rendzina (izvor: Google Earth).

Slika 73: Prostor sa rendzinama (izvor: Google Earth).

Istinski vrijedna poljoprivredna zemljišta Općine čine eutrična smeđa tla, koja po svojim
bonitetnim osobinama pripadaju III i IV bonitetnoj kategoriji. Ova su tla pogodna za uzgoj većine
poljoprivrednih kultura, ali ih ima malo, samo 512,00 ha što čini 0,53% ukupne površine Općine i

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 151

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

locirana su u centralnom dijelu Duvanjskog polja u zoni na uzvišenijim kotama van sezonskog
plavljenja i u krajnjem jugozapadnom dijelu Općine (slika 74.)

Slika 74: Područje na kojem ima eutričnih smeđih tala (izvor: Google Earth)
Po kvaliteti su ovo tla III do V bonitetne klase i predstavljaju važan poljoprivredni resurs.
Smeđih tala na vapnencu ima u rubnim dijelovima Duvanjskog polja, podloga im nije
pogodna za formiranje dubljeg soluma pa su to obično tla pod šumom, ima ih na 9.383,6 ha što
čini 9,7% ukupnog prostora općine Tomislavgrad. Osobine terena na kojim su formirana ova tla
najbolje ilustriraju slike 75. i 76.

Slika 75: Zona prostiranja smeđih tala na dolomitu i vapnencu (izvor: Google Earth).

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 152

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 76: Smeđa tla na vapnencu – Viničko polje (izvor: Google Earth).
Matična podloga ovih tala uvjetuje njihovu proizvodnost. Obzirom na čvrstu stijenu iz koje
nastaju, ova su tla plitka i skeletna, suha i dosta topla. Mala dubina soluma spriječava dublje
ukorijenjivanje biljaka što na kraju ozbiljno limitira prinose i umanjuje izbor kultura koje se mogu
na njima uzgajati. Nalaze se unutar V i VI bonitetne kategorije.
Među automorfnim tlima od poljoprivredne važnosti na području Općine ima i antropogenih,
koja su nastala terasiranjem i kultiviranjem tipično kraških površina, mahom su to prostori na
sjeveru Općine. Ovo su tla IV bonitetne kategorije, plitka do srednje duboka, karbonatna i skeletna.
Migracije i slabljenje interesa za poljoprivredu dovode do postupnog pretvaranja ovih tala u šume,
prirodnom konverzijom. Ima ih samo 152,74, ha što čini 0,16% ukupne površine Općine.
Za poljoprivredne kapacitete na ovom prostoru važna su i tla iz razdjela hidromorfnih, među
njima fluvisoli (aluviji), humofluvisoli, oglejena (semiglej) i močvarno glejna tla.
Aluviji su tla lakšeg mehaničkog sastava, brzo i lako propuštaju vodu, slabo su humozna, ima
ih uz korita vodnih tokova Općine, najviše ih je u Duvanjskom polju, ima ih i uz rijeku Šujicu.
Granulometrijski su raznovrsna, najbolji su aluviji sa dominantnim sadržajem ilovače. Po bonitetu
su u II kategoriji i sigurno su među najboljim tlima Općine (slika 77). Jednim dijelom su ova tla
također prisutna i u jugozapadnom dijelu Općine, u području Buškog jezera.

Slika 77: Prostor sa aluvijima (izvor: Google Earth)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 153

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 78: Aluvijalna tla Općine (izvor: Google Earth)

Fluvisola ima na području Općine ukupno 2.272,03 ha što predstavlja 2,4% njenog prostora
Glavni ograničavajući faktor na ovim tlima je često i obilno plavljenje, bez kojeg bi mogla biti vrlo
produktivno korištena za uzgoj svih ratarskih i povrtnih kultura.
Humoflvisoli su najkvalitetnija tla kojima Općina raspolaže, nalaze se u njegovom
jugoistočnom dijelu, uz sami rub polja. Ima ih malo, samo 351 ha odnosno na 0,4% površine
Općine. Vrlo su kvalitetna poljoprivredna tla, odličnog vodno zračnog režima, imaju dosta biljnih
hranjiva i povoljnu teksturu zahvaljujući kojoj nisu teška i daju se obrađivati. Ovo su tla koja treba
apsolutno sačuvati za poljoprivrednu proizvodnju.

Slika 79: Zona prostiranja humofluvisola(izvor: Google Earth)

Ova su tla uglavnom locirana u sjeveroistočnom dijelu Općine u zonama izvan utjecaja stalnog
ili povremenog plavljenja, na malo izdignutijim lokacijama.
U ravnom dijelu Duvanjskog polja na njegovim najnižim kotama se nalaze močvarna oglejena
tla (semigleji). Ova tla imaju problem izazvan kontinuiranom prekomjernom vlažnošću

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 154

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

povezanom sa oborinskim i podzemnim vodama, koje zbog nepropusnog, glinovitog

podpovršinskog sloja nemaju normalno otjecanje suviška vode što dovodi do stvaranja
anaerobnih uvjeta nepovoljnih za razvoj većine biljaka.
Semigleji su potencijalno vrijedna tla zbog svoje konfiguracije, položaja i fizičko kemijskih
osobina, mogla bi postati vrlo vrijedna nakon kompleksnih hidromelioracija. U ovom se trenutku
koriste kao livade, pašnjaci ili površine za košnju. Ima ih na 1.724,06 ha što čini 1,8% prostora
Općine.
U sadašnjem stanju su semigleji tla V i VI bonitetne kategorije, prelazak u III ili čak II moguć je
uz skupa ulaganja u popravke njihovih osobina. Ima ih u pojasu sjeverozapad-sjeveroistok
Duvanjskog polja i jednim manjim dijelom u polju prema Mandinom Selu (slike 80 i 81).

Slika 80: Zona semigleja (izvor: Google Earth)

Slika 81: Zona semigleja (izvor: Google Earth)

Na području Općine ima i močvarno glejnih tala, uz korito Šujice, na najnižim kotama
Duvanjskog polja. To su tla sa kontinuiranim vlaženjem, primarno djelovanjem podzemne vode,
imaju nepovoljan vodno zračni režim, koriste se kao travnjaci ili pašnjaci. Lokacije ovih tala prate
tok rijeke Šujice, najviše ih je u centralnom dijelu polja, manje su površine također i u
sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu Duvanjskog polja (slike 82.).

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 155

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 82: Euglejna tla Općine (izvor: Google Earth)

Ima ih ukupno 1,222 ha na prostoru Općine, prema sadašnjem stanju fizičkih i kemijskih
osobina su VI bonitetne klase, moguće ih je meliorirati ali uz velika ulaganja.
Sa poljoprivrednog su stajališta važna i hidromeliorirana tla na prostoru poznatom kao
Glibine, koriste se za potrebe farme krava na ovom području (slika 83.)

Slika 83: Lokacija hidromelioriranih tala Općine (izvor: Google Earth).

Ova su tla po bonitetu u III kategoriji i služe za proizvodnju krme. Ima ih na ukupno 800 ha što
čini tek 0.8% površine Općine.
Pregledom bonitetne karte Općine jasno je kako je glavni dio za poljoprivredu upotrebljivih
zemljišta lociranih u njenom južnom dijelu, što korespondira sa položajem najvećeg dijela
Duvanjskog polja (slika 84.).

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 156

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 84: Bonitetna karta Općine (izvor: karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području
hercegbosanske županije-II faza općina Tomislavgrad, studija)
Bonitetno najbolja tla se nalaze u rasponu od II do IV bonitetne kategorije, sa malim udjelom
zemljišta II boniteta u rubnom dijelu polja, što grubo odgovara pravcu sjeveroistok- sjeverozapad,
odnosno pravcu Kolo-Omolje-Seonica. Drugi manji dio kvalitetnijih poljoprivrednih tala je u zoni
koju čini pravac Vojkovići-Radoši-Roško Polje (Slike 85 i 86).

Slika 85: Područje sa tlima unutar II - IV bonitetne kategorije (izvor: Google Earth)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 157

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 86: Zemljišta unutar II - IV bonitetne kategorija (izvor: Google Earth)

Najveći preostali dio Općine ima tla koja su male vrijednosti ili neupotrebljiva za ozbijlniju
poljoprivrednu proizvodnju, što indicira vro nepovoljnu strukturu korištenja prostora za ovu
oblast. Dobar uvid u stanje upotrebne vrijednosti i kvalitete zemljišta se može dobiti pregledom
podataka iz tablica 43. i 44.
Tablica 43: Struktura površina prema načinu korištenja (izvor: Integrirana strategija razvoja općine
Tomislavgrad 2017-2026).

Tablica 44: Kategorije zemljišt prema upotebnoj vrijednosti (izvor: Integrirana strategija razvoja općine
Tomislavgrad 2017-2026).

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 158

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Iako Općina raspolaže sa ukupno 43,1% poljoprivrednih zemljišta u odnosu na ukupne

površine, ovo ne garantira i povoljnu kvalitetu ovih površina, jer je udio tala II-IV bonitetne
kategorije samo 10,11% u ukupnim površinama.
Stanje korištenja ovih prostora je pogoršano i činjenicom da se i one koje se mogu obrađivati,
ne koriste (tablica 45).
Tablica 45: Udio različitih kategorija korištenja zemljišta po općinama Herceg-Bosanske županije (izvor:
Integrirana strategija razvoja općine Tomislavgrad 2017-2026).

Podaci iz tablice odnose se na stanje u cijeloj Županiji i govore o vrlo nepovoljnoj situaciji, koja
nije ništa bolja niti u Tomislavgradu, što je indikacija vrlo slabog interesa za bavljenje
poljoprivredom, čime se i onako skroman poljoprivredni potencijal još više reducira.
Na onim površinama koje se koriste, uzgajaju se primarno ratarske kulture i krmno bilje na
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za ishranu vlastite stoke ili podmirenje osobnih
potreba. Na ovim je posjedima zemljište usitnjeno a proizvodnja skupa, tako da gospodarstva nisu
tržišno konkurentna. Prema podacima općinske poljoprivredne službe, u strukturi sjetve najviše
su zastupljena žita sa oko 1300 ha od čega na pšenicu otpada 40%, raž i tritikale 20%, stočni ječam
30% te zob i heljdu oko 10%. Na većini gospodarstava prinosi su relativno mali i kreću se u
prosjeku oko 3-4 t/ha.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 159

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Od krmnog bilja u strukturi sjetve najviše ima djetelinsko-travnih smješa i lucerke, u

posljednje vrijeme dosta se sije esparzeta. Poljoprivredna gospodarstva sa većim brojem krava u
strukturi sjetve uključuju i silažni kukuruz, te se procjenjuje da je ovom kulturom zasijano oko
400 ha.
Proizvodnja povrća je skoncentrirana na malim posjedima najčešće za potrebe proizvođača.
Najviše se uzgaja krumpir oko 100-150 ha te ostale povrtlarske kulture na vrlo malim površinama.
Osim uobičajenih povrtnih kultura, u novije se vrijeme sve više uzgaja bobičasto voće (malina,
kupina i aronija) a određeni broj proizvođača podiže i nasade lješnjaka
Obzirom da je prostor Općine je vrlo specifičan zbog svojih geoloških, bioloških i klimatskih
osobina, na njemu dominiraju površine kategorizirane kao livade i pašnjaci koji su kroz stoljeća
činili osnov za stočarstvo kao tradicionalan oblik poljoprivredne proizvodnje kojemu je bila
najvećim dijelom podređena proizvodnja ratarskih i krmnih kultura. Stočarstvo je bilo važan izvor
prihoda u prijeratnom periodu ali je u ovom trenutku na nivou koji je daleko ispod realnih
mogućnosti Općine.
Stočarstvo se prakticira na malim obiteljskim gospodarstvima, velik se dio proizvodnje koristi
za potrebe proizvođača, ostatak se prodaje otkupljivačima i prerađivačima. Struktura posjeda je
tipična za većinu bosansko-hercegovačkih općina, sa dominacijom malih fragmentiranih posjeda,
nedovoljno ulaganja, nedostatkom kvalitetnog savjetodavnog rada, relativno slabom
educiranošću većine proizvođača u ključnim segmentima njihove proizvodnje, te količinama i
kvalitetom proizvoda koji su ispod optimalnih.
Ispaša je tradicionalan oblik držanja stoke na ovom prostoru i on će se vjerojatno zadržati i u
budućnosti. Za postizanje optimuma u proizvodnji, bit će ga neophodno kombinirati sa povećanim
uzgojem stočne hrane na oraničnim površinama.
Proizvođači uzgajaju goveda i ovce, uz znatno manju prisutnost kozarske proizvodnje.
Pasmine goveda su vrlo raznolike, obiteljska su gospodarstva sa obično 5 krava i najčešće
uzgajanim životinjama montafonske pasmine, dok na većim posjedima ima i krava u tipu
simentalske ili holstein-frisien pasmine. Pregled brojnog stanja goveda dat je u tablici 46.
Tablica 46: podaci o različitim kategorijama goveda na prostoru Općine (podaci općinske poljoprivredne
službe za 2015.)

Većina gospodarstava koja drže stoku bave se proizvodnjom mlijeka za otkup, tako da je
ukupno mljekarama u 2015. predato 9.650.760 litara mlijeka kroz proizvodnju u sustavu poticaja.
Procjenjuje se da je u navedenoj godini proizvedeno ukupno 10.850.760 litara mlijeka po raznim
osnovama, što predstavlja značajnu količinu i može se zaključiti da se raspoloživi pašnjaci i livade
koriste sve intenzivnije za ove namjene.
Osim proizvodnje mlijeka, ima dosta proizvođača koji goveda drže u sustavu krava-tele, koji
je važan ne samo zbog proizvodnje hrane, nego i zbog očuvanja biološke raznolikosti. Ovo je
pregonski uzgoj u kojem krava na pašnjaku othranjuje tele, odnosno june, koje po završetku
sezone ispaše ostaje na gospodarstvu za daljnji tov ili ide na tržište. Za ovu vrstu govedarske
proizvodnje koriste se u goveda u tipu 3 pasmine: red angus, hereford i limousin. Brojčani
pokazatelji za ovu proizvodnju navedeni su u tablici 47.
Tablica 47: Brojno stanje goveda u sustavu krava-tele u 2015. (Izvod iz registra OPG).

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 160

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Uz govedarstvo, na prostoru Općine se prakticira i ovčarsko-kozarska proizvodnja. Iako su

škrte poljoprivredna tla dobar prostor za uzgoj ovaca, broj stoke je znatno manji u odnosu na
predratno stanje. Ovčiji mliječni proizvodi, (tvrdi sirevi i sirevi iz mijeha) su kvalitetom
konkurencija uvoznim, mogu se prodati jer za njih kao i za janjad postoji tržište, međutim
proizvođači sireva moraju standardizirati svoje proizvode kako bi ispunili zahtjeve propisane u
zemljama uvoznicima i EU. Ovčarstvo je zahtjevan posao fizički i nije posebno atraktivno mlađim
ljudima, zbog čega je teško pronaći radnu snagu za ovu granu stočarstva pa se uvijek smatra
ekstenzivnom proizvodnjom. Potencijalni proizvođači napuštaju sela u potrazi za boljim i
sigurnijim zaposlenjem, doprinoseći povećanju broja staračkih domaćinstava na selu. Ovaca na
području općine Tomislavgrad je prema podacima iz registra OPG-a za 2015. godinu bilo 16.147
odraslih životinja. Ovdje nije uključen pomladak, odnosno janjci do 6 mjeseci starosti, jer se radi
o vrlo promjenjivom pokazatelju.
Osim ovčarstva, kozarstvo u posljednje vrijeme postaje sve zanimljivije proizvođačima.
Otvoreno je nekoliko kozarskih farmi za proizvodnju kozjeg mlijeka i mesa. Podizanje suvremenih
farmi za intenzivni uzgoj koza i proizvodnju sireva od kozjeg mlijeka za domaće i strano tržište
pokazalo se potrebnim zbog pomanjkanja kvalitetnih kozjih sireva na našem tržištu. Broj koza na
području općine Tomislavgrad prema podacima iz registra OPG-a za 2015. godinu bio je 1400
odraslih životinja.
Proizvodnju mlijeka kao integralan dio stočarstva u brdsko-planinskom području pod
snažnim je ograničavajućim djelovanjem velikog broja faktora i bez značajnog unapređenja,
stočarstvo na prostoru Općine ne može biti osobito isplativo.
Važan segment poljoprivrede Općine je i pčelarska proizvodnja, za koju postoje dobri prirodni
uvjeti. U većini slučajeva pčele se drže u stacioniranom načinu pčelarenja, kao hobi ili dodatni
izvor prihoda za pčelare sa manjim brojem košnica. Pčelari sa većim brojem košnica premještaju
svoje pčele u jesenjem periodu na zimovanje u susjedne općine sa nižom nadmorskom visinom.
Tako se u proljeće iskoristi više paša, čime je prinos meda po košnici puno veći. U županijskoj
udruzi pčelara „Vrisak“ učlanjeno je oko 60 pčelara a broj košnica, odnosno pčelinjih društava je
oko 2000. Odnedavno je formirana i općinska pčelarska udruga.

4.3.2. Šumsko zemljište

Šume Općine su u tipičnoj zoni krša, koja određuje karakter i kvalitetu šumskih površina, tako
da su najzastupljenije šume bukve i jele sa smrčom (Piceo - Abieti – Fagetum, zatim šume bukve
(Fagetum montanum) (izvor Nacrt prostornog plana ŽHB)
Podaci iz katastra ŠGD „Hercegbosanske šume“ pokazuju kako je tomislavgradska općina
među slabije bogatim šumskim fondom (naredna tablica) unutar Županije.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 161

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 48: Pregled šumskih površina na prostoru Županije (izvor: Nacrt prostornog plana ŽHB)

Cijela županija je inače, zbog karaktera geološke podloge i klimatsko-bioloških uvjeta slabo
šumovita dok u strukturi šuma dominiraju one slabije kvalitete. Visok je postotak šuma i šumskog
zemljišta čine neobraslo šumsko zemljište, odnosno goleti (45,2%), dok na visoke šume od
ukupnog šumskog zemljišta otpada 36,83%. Na cijelom teritoriji Županije izdanačke šume
zauzimaju 17,97%, dok u ukupnom bilansu, obraslo šumsko zemljište zauzima 30,79% teritorija
Županije, što je ispod prosjeka šumovitosti Bosne i Hercegovine koji iznosi 53% (izvor: Nacrt
prostornog plana ŽHB)
Podaci iz naredne tablice dobro ilustriraju apsolutni i relativni položaj tomislavgradske općine
u Županiji glede stanja šumskih površina i njihove strukture.
Tablica 49: Raspored šuma po ukupnim površinama i strukturi unutar Županije (izvor: Nacrt prostornog
plana ŽHB)

Šuma i šumskog zemljišta u Županiji ima 72.74%, što je znatno više od onoga čime raspolaže
općina Tomislavgrad. Tomislavgrad se odlikuje izrazito niskom šumovitošću, što je uvjetovano
jakim utjecajem submediteranske klime i stvaranjem velikih površina goleti i šikara.
Obzirom na ukupne površine i kvalitetu šumskih površina na prostoru Općine, teško je
očekivati veliki gospodarski oslonac samo od drvne mase. Moderan način gospodarenja šumama
zahtjeva njihovo kompleksno i multifunkcijsko korištenje kroz očuvanju postojećih šumskih
površina i poboljšanje njihovog stanja uvećavanjem proizvodnog potencijala staništa, kao i
pošumljavanjem goleti i poljoprivrednih površina lošijih bonitetnih kategorija (VI i VII). Bolji
način korištenja šuma moguć je kroz povećanje prihoda od korištenja sporednih šumskih
proizvoda, lovstva i turizma.
Vrlo je važno zaštititi vrijedne šumske komplekse i druge prirodne vrijednosti uz povećanje
zaštićenih područja i očuvanje sveukupnog biodiverziteta i genetskog fonda. Sve je ovo važno

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 162

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

raditi u kombinaciji sa razvojem lovnih područja i lovstva kao djelatnosti koja može utjecati na
ekonomsku poziciju Županije kroz različite faze razvoja (lovni turizam, fotolov, trofeji i meso
divljači).
Obzirom na specifičnosti prostora tomislavgradske općine, u skoroj se budućnosti ne može
očekivati nikakav ekonomski skok oslanjajući se isključivo na sječu šume, ali se pametnim
gospodarenjem šume se mogu pretvoriti u multi dimenzionalni prostor sa mnoštvom indirektnih
koristi, što na kraju kože imati i višestruko povoljan utjecaj na razvoj Općine.

VODE

Općina Tomislavgrad raspolaže relativno velikim potencijalom kada su u pitanju vodni

resursi. Zbog karakterističnog krškog reljefa, hidrografska mreža je slabije razvijena.
Najznačajnija rijeka je ponornica Šujica koja izvire na području općine Kupres, prolazi Duvanjskim
poljem i ponire u najvećem ponoru u slivu Cetine - Kovači. Nakon poniranja vodotok Šujica izvire
kao vodotok Ričina i najbogatiji je vodom na području Livanjskog polja, u blizini Buškog jezera.
Specifičnost krške građe i propusnost stijena uvjetovalo je akumuliranje podzemne vode unutar
stijenskih masa. Podzemna se voda drenira kroz brojna krška vrela i izvore, a veliki broj ovakvih
vrela je kaptirano za potrebe vodoopskrbe stanovništva općine Tomislavgrad. Kapaciteti izvora
su dostatni za potrebe vodoopskrbe stanovništva, a u narednom razdoblju je potrebno za sva
izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu zaštititi općinskim odlukama o zaštiti izvorišta, te
provoditi aktivne mjere zaštite i monitoring istih.
Izgrađena je mreža hidromelioracijskog sustava na području Duvanjskog polja koja služi
odvodnji viška vode s poljoprivrednih područja. Sustav bi se trebao unaprijediti tako da može
napajati polje u sušnijim dijelovima godine.
Uz navedene vodne resurse, na području općine nalaze se i dva jezera; dio Buškog jezera
(blata) čije vode se koriste za proizvodnju električne energije u HE Orlovac u Republici Hrvatskoj;
te planinsko jezero Blidinje na jugoistoku općine, između planina Vran i Čvrsnica, koje je u sastavu
Parka prirode Blidinje. Studijskom i prostorno planskom dokumentacijom predviđena je gradnja
dodatnih akumulacija za korištenje vode za potrebe poljoprivrede, te za smanjenje štetnog
djelovanja voda. Općina je odlukom odredila lokacije i vode za korištenje u navedene svrhe, te za
potrebe vodoopskrbe, što će se u narednom periodu dodatno istraživati kroz detaljnu studijsku i
projektnu dokumentaciju.

DEMOGRAFIJA I GOSPODARSTVO

4.5.1. Demografija

Demografska slika općine posljednjih godina je vidno izmijenjena. Migracije su se po broju

stanovnika osjećale i prijašnjih godina kao i posljednjih.
Temeljna pretpostavka za usporavanje, a zatim i zaustavljanje sadašnjih nepovoljnih
demografskih tokova, osobito kada se radi o migracijskoj sastavnici demografske bilance, u smislu
destimulacije daljnjeg iseljavanja mladih ljudi, jest povećanje stope gospodarskog rasta i, s time u
vezi, porast zaposlenosti u zemlji. A u domeni prirodnog kretanja stanovništva – pored stvaranja
odgovarajućih materijalnih i društvenih uvjeta za osnivanje obitelji, važne su i promjene u sustavu
vrijednosti, stilu života, relevantne za motiviranje mladih da imaju djecu.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 163

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

4.5.2. Gospodarstvo i turizam

Pored javnih poduzeća u općini Tomislavgrad su registrirana 823 poslovna subjekta, što nije
zanemariv broj u odnosu na broj stanovnika. Broj registriranih gospodarskih subjekata se odnosi
na djelatnosti poput trgovine, ugostiteljstva, uslužne djelatnosti te poljoprivredu. Prosječan broj
uposlenih djelatnika u navedenim registriranim poslovnim subjektima je cca 1-2 zaposlena, što
predstavlja cca 1646 zaposlena u privatnom sektoru na području općine Tomislavgrad. Kako
uvijek postoji i djelatnika koji nisu prijavljeni u Zavod za mirovinsko osiguranje, pretpostavlja se
da broj zaposlenih u privatnom sektoru iznosi cca 3000.
Poljoprivreda je djelatnost čiji kapaciteti na području općine nisu do kraja iskorišteni zbog
velikog rizika koji se očituje u ulaganja i ne pronalaska tržišta za poljoprivredne proizvode. Pored
poljoprivrede značajni udio u gospodarstvu čine trgovina i ugostiteljstvo te zanatske djelatnosti.
Stanovništvo se također bavi i stočarstvom, ali u manjoj mjeri. Puno je veći potencijal stočarstva
od trenutnog udjela iskorištenosti te djelatnosti. Spomenute grane gospodarstva su vezane samo
za općinu što nije dovoljno za budući razvoj općine.
Na području Tomislavgrada u manjem broju djeluju i veći poslovni subjekti koji upošljavaju
više od 15 ljudi, a odnose se na proizvodnju, građevinarstvo i prehrambenu industriju. Zbog velike
nadmorske visine općina je također bogata ljekovitim i aromatičnim biljem te šumskim
plodovima.
Iskorištenost turističkog potencijala na području općine je vrlo slaba, skoro neiskorištena.
Turistički kapaciteti su vrlo slabo razvijeni, posebno oni suvremeni koji bi privukli veliki broj
raznih profila turista i zadržali ih na prostoru općine više sati, pa i nekoliko dana. Da bi se raznolika
turistička ponuda najbolje prezentirala, potrebno je i ulagati u razvijanje ljudskih kapaciteta,
odnosno turističkih vodiča koji posjetiteljima mogu prezentirati kompletnu ponudu općine.
Blizinu Kupresa, Blidinja i Buškog jezera bi trebalo iskoristiti za budući turistički potencijal općine
Tomislavgrad. Brojni lokaliteti kulturno povijesnog i prirodnog naslijeđa, mogu biti veliki
potencijal za razvoj turističke ponude.
Izdvajamo neke postojeće kulturne, sportske i turističke sadržaje na području općine
Tomislavgrad:
- Dani sv. Nikole Tavelića – vjersko – kulturna manifestacija, koja se održava svake godine u
prvoj polovici mjeseca srpnja. Uključuje izložbu slika, promocije knjiga, kazališne
predstave.
- Karmel sv. Ilije – duhovni susreti, sastanci za vjernike, duhovne vježbe, duhovne obnove,
uvođenja u duhovni život i molitvenu komunikaciju, formacija novih redovničkih
naraštaja Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa kroz ustanovu novicijata.
- Međunarodni plivački maraton na Buškom jezeru
- Šujički polumaraton na relaciji Kupres-Šujica
- Eko – selo Grabovica
Na području općine Tomislavgrad također se mogu izdvojiti dani regate i fišijada koji se
tradicionalno organiziraju svake godine. Općina Tomislavgrad ima kapacitete za razvoj
zdravstvenog turizma. Arheološka i spomenička blaga kao brojne bazilike pronađene na
prostorima: Crvenice, Borčani, Tomislavgrad, Šujica, Bukova gora i Vinica.
Općina Tomislavgrad ima vrlo razvijen lovno – edukativni turizam. Lovačka kuća Grla nalazi
se uz županijsku cestu Tomislavgrad - Jablanica (140 m od ceste u šumi) . U sklopu kuće sportski
tereni za mali nogomet na travi, odbojka na pijesku i boćalište. Uz samu kuću izlaze dvije
planinarske staze. Posebno je zanimljiva staza koja ide u smjeru Vran planine kroz borovu šumu
u vrijeme prašenja bora u lipnju i srpnja. Može se reći da je ova staza melem za astmatičare, plućne

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 164

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

bolesnike a i sve ostale zaljubljenike u nedirnutu prirodu. U blizini je Ski staza na planini Čvrsnica
(15-ak km) . U sklopu lovačke kuće Grla pruža se mogućnost foto safarija – promatranje i snimanje
divljači s visokih čeka.

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

4.6.1. Školstvo

U oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja potrebno je osigurati još dodatnog prostora kako
bi se za svu djecu mogao osigurati boravak u predškolskoj ustanovi.
Kada je u pitanju osnovno školovanje vidljivo je smanjivanje broja učenika a osobito u školama
u ruralnim područjima. S druge strane, škola u Tomislavgradu radi u tri smjene uslijed nedostatka
dovoljnog prostora a i dolaska djece iz ruralnog područja. Radi kvalitetnije nastave bilo bi dobro
provesti racionalizaciju školske mreže prije svega područnih odjelnih škola. Srednja strukovna
škola producira kvalitetna zanimanja prateći stanje na tržištu rada kao i za potrebe lokalne
zajednice. Vidljivo je smanjenje učenika kako u gimnaziji tako i u strukovnoj školi uslijed sveopćeg
trenda odlaska u ekonomsku migraciju.

4.6.1. Zdravstvena zaštita

U domeni primarne medicinske zaštite u Tomislavgradu možemo zaključiti kako ona

zadovoljava zahtjevima sredine, te potrebama stanovništva općine Tomislavgrad. Međutim,
potrebno je raditi na kontinuiranom jačanju kvalitete i dostupnosti ovih usluga.

4.6.2. Socijalna skrb

U domeni socijalne zaštite zadnjih par godina vidljiv je pomak u aktivnostima Centra za
socijalni rad. Velika pažnja je posvećena djeci sa poteškoćama u razvoju i njihovom zbrinjavanju.
Međutim, potrebno je jačanje kapaciteta Centra za socijalnu skrb koji se nalazi u neadekvatnim
prostorima, u montažnom objektu kojemu je istekao rok trajanja i jačanja stručnih radnika je
temelj za poboljšanje u pružanju socijalne skrbi, prava iz socijalne skrbi kao i jačanju pružanja
socijalnih usluga na nivou općine. Socijalna sigurnost svih građana, osobito ranjivih grupa kao što
su stari i nemoćni, samohrani roditelji, te obitelji s više djece, beskućnici, žrtve nasilja, provodi se
kroz djelatnosti Centra za socijalnu skrb, koji u svojim programima i planovima nastoji smanjiti
porast maloljetničke delikvencije i roditeljskog nasilja. S obzirom da Centar ima važnu ulogu u
životu općine neophodno je osigurati dodatnu podršku adekvatnim projektima u cilju poboljšanja
zbrinjavanja socijalno ugroženog stanovništva.

4.6.3. Kultura

U oblasti kulture evidentno je zadovoljavajuće stanje kako u smislu ustanova tako i u smislu
prostora, velika je mogućnosti aktiviranja u folklornim i drugim formama kulturnog sadržaja.
Također, potrebno je raditi na obogaćivanju kulturnim sadržajima koji će doprinositi kvaliteti
društvenog života u općini ali isto tako doprinositi turističkim sadržajima općine.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 165

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

4.6.4. Šport

Zadovoljavajući je broj športskih terena po naseljima kao i broj školskih dvorana. Jedna škola
nema dvoranu no u planu je izgradnja dvorane koja nije započeta jedino iz administrativnih
razloga. Nedostaje atletski stadion, potrebno ga je planirati.

FIZIČKA INFRASTRUKTURA

4.7.1. Prometni sustavi

Općina je preko mreže magistralnih i regionalnih cesta dobro povezana sa ostatkom države i
županije, a mreža lokalnih cesta omogućava dobro unutrašnje međusobno povezivanje naselja.
Većina naselja je naslonjena na mrežu magistralnih u regionalnih cesta. Tehnički elementi
magistralnih i regionalnih cesta su dobri. Stanje lokalnih cesta je nezadovoljavajuće. Lokalne ceste
imaju nezadovoljavajući nivo usluge i ne održavaju se redovito.
Lokalne ceste koje povezuju najveći dio lokalnog stanovništava bi trebale imati prioritet u
rekonstrukciji.
Kao što ni cijela županija, tako ni općina Tomislavgrad nije cestovno povezana sa mrežom
cesta višeg redi i to mrežom autocesta i brzih cesta, što uvelike usporava gospodarski oporavak i
razvoj općine. Strateškim razvojem dokumentima je na prostoru općine i županije planirano
nekoliko koridora brzih cesta i autocesta, čiji su položaji još uvijek nepoznati.

Slika 87. Izvod iz koncepcije razvoja mreže prostorno-prometne studije razvoja cesta HBŽ (2006.)

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 166

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 88. Izvod iz nacrta PP HBŽ, Rujan 2014.

Prema Strategiji i akcijskom planu razvoja mreže autocesta i brzih cesta na području FBiH
(2008.) teritorij HBŽ se povezuje sa ostatkom mreže AC i BC preko planirane brze ceste B2
(Lašva/koridor Vc – Travnik - D.Vakuf – Bugojno – Kupres -Livno-Split/AC A1). Okvirna strategija
prometa BiH (travanj 2016.) je ovu brzu cestu stavila na listu prioritetnih dionica, i to sa planom
realizacije do 2030. godine. Realizacija ove prometnice omogućila bi HBŽ, a time i općini
Tomislavgrad integriranje u prometne tokove BiH i šire regije (naročito R. Hrvatske) i Europe.
Prema planu JP Ceste FBiH u tijeku rekonstrukciju ili modernizacija dijela magistralne mreže
cesta i to: M15 dionica Livno-Šuica (izvode se radovi na izgradnji treće trake i na sanaciji tzv.
Trivunove krivine) i M 6.1. Livno-Tomislavgrad-Posušje.
U nacrt Prostornog plana HBŽ je ugrađena izgradnja sljedećih autocesta i brzih cesta (Slika
88.):
• Izgradnja autoceste Mliništa – Glamoč – Livno – Kamensko - Sinj sa varijantom Livno -
tunel Prolog – Sinj (autocesta Banja Luka – Split);
• Izgradnja brze ceste Turbe - D.Vakuf - Bugojno – Kupres - Livno (do spoja sa autocestom
Banja Luka -Split u ataru naselja Komorani);
• Izgradnja brze ceste Mostar-Široki Brijeg-Grude-Granica RH, sa odvojkom Široki Brijeg-
Posušje-Tomislavgrad (odnosno spoj na BC Bugojno-Kupres-Livno). Ova cesta se ne
spominje ni u jednom strateškom dokumentu razvoja cesta. No ugrađena je u prijedlog
prostornog plana FBiH i nacrt PP HBŽ. Povučena trasa, odnosno istražni koridor trenutno
prelazi preko duvanjskog polja. Trasu bi trebalo voditi preko praznih brdovitih područja
koji se nalaze zapadno od samog polja
Trenutno nisu poznate trase ovih cestovnih pravaca, niti je rađena ikakva projektna
dokumentacija. Od velikog strateškog značaja je povezivanje općine Tomislavgrad na mrežu brzih
cesta i autocesta. Općina treba pratiti aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za ove putne
pravce i kroz te projekte realizirati svoje interese.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 167

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Većina lokalnih cesta je izgrađena bez projektne dokumentacije, sa širinom kolnika i

elementima koji ne zadovoljavaju važeće propise. Stanje nesaniranih lokalnih cesta je izuzetno
loše i zahtjeva veoma skoru rekonstrukciju.
Potrebno je uraditi i prekategorizaciju mreže lokalnih i nerazvrstanih cesta.

4.7.2. Elektroenergetski sustavi

Vršna opterećenja napojne trafostanice TS 110/35/10(20) kV Tomislavgrad su nešto viša od

polovice snage jednoga transformatora, pa se u skorije vrijeme ne očekuje potreba angažmana
drugog transformatora u predmetnoj trafostanici, čime nije ugrožen kriterij (n-1).
Međutim, problem su dugi srednjonaponski izvodi, pa se poradi poboljšanja naponskih prilika
na kritičnim izvodima preporuča prelazak srednjonaponske mreže s 10 kV naponske razine na 20
kV naponsku razinu, što je ozbiljan i dugotrajan proces.

4.7.3. Vodna infrastruktura i vodno gospodarstvo

Vodoopskrba

Vodoopskrba općine Tomislavgrad organizirana je kroz izgradnju niza vodovodnih sustava

čija je okosnica korištenje podzemnih voda i izvorišta. Najveći sustav je vodovodni sustav
Tomislavgrad koji se temelji na zahvaćanju vode s vodocrpilišta Ostrožac. Značajna sredstva su
uložena u realizaciju projekta Duvanjski prsten, kojim će se osigurati pitka vode za stanovnike po
obodu Duvanjskog polja, a usporedno s ovim projektom u samom gradskom središtu zamijenjene
su dotrajale vodovodne cijevi, te je proširen sustav vodoopskrbe cijelog gradskog područja. U
narednom razdoblju potrebno je nastaviti sa aktivnostima zamjene dotrajale vodovodne mreže u
Tomislavgradu, u Šujici i Brišniku, te povećati učinkovitost JKP u upravljanju sustavima. Također,
potrebno je nastaviti izgradnju sekundarnih vodova i kućnih priključaka u naseljima kroz koje su
prošli distribucijski cjevovodi a to su: Bukovica, dio Mrkodola, Mesihovina, Seonica, Kongora i
Mandino Selo. Nadalje, potrebno je izgraditi objekte za prijenos potrebne količine vode sa
horizonta Buško jezero na horizont Duvanjsko polje (cjevovod R polje-Bukovica, vodospreme Križ
I i Križ II), te izgraditi preostale distribucijske cjevovode za naselja Vinica i dio Mesihovine. Osim
toga, potrebno je da JKP Tomislavgrad uspostavi nadležnost nad svim vodoopskrbnim sustavima
općine Tomislavgrad.

Odvodnja otpadnih voda

Sustav odvodnje otpadnih voda djelomično je izgrađen na gradskom području Tomislavgrada,

gdje se u prethodnom razdoblju intenzivno radilo na izgradnji kanalizacijskog sustava. Ovaj
projekt je većim dijelom urađen, a planirana je i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Trenutno se otpadne vode upuštaju direktno u vodotok Tabašnicu ili u improvizirane taložnice
što dovodi do zagađivanja površinskih i podzemnih voda u Duvanjskom polju. Na ostalom dijelu
općine otpadna voda iz domaćinstava se većinom disponira u septičke jame ili direktno u
vodotoke/podzemlje. Osim otpadnih voda domaćinstava, na području općine postoji i nekoliko
većih poduzeća, odnosno gospodarskih subjekata, za koje nije poznato da li prije ispuštanja
otpadnih voda vrše pročišćavanje, odnosno na koji način disponiraju otpadne vode.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 168

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Hidroenergetsko korištenje voda

Jedno od najznačajnijih korištenja vode na slivnom području Cetine i Krke je hidroenergetsko

korištenje voda u okviru sustava HE Orlovac na Livanjskom polju, čiji se objekti najvećim dijelom
nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine (FBiH), odnosno Livanjskog polja, dok se dio dovodnog
tunela i strojarnica HE Orlovac nalaze na teritoriju Republike Hrvatske. Na području općine
Tomislavgrad nalazi se dvije trećine jezera Buško Blato i brana Kazaginac. Pored korištenja za
proizvodnju električne energije, bilo je planirano da se sustav HE Orlovac koristi i za obranu od
poplava jer značajno utječe na promjenu vodnog režima u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja,
potom za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u sušnim razdobljima, a djelomice i za
vodoopskrbu stanovništva. Prije izgradnje sustava, na ovom području su bile česte poplave u
zimskom razdoblju velikih voda, koje su se javljale na nekoliko lokacija. Izgradnjom sustava HE
Orlovac velike se vode odvode u akumulaciju Buško Blato, čime je problem plavljenja ovoga
prostora riješen.
Na području općine Tomislavgrad planirana je izgradnja novih akumulacija, prvenstveno
vezanih za objekte za proizvodnju električne energije: Kovači, Vrilo i Mokronoge. Kovači i
Mokronoge su planirane akumulacije na rijeci Šujici u blizini istoimenih naselja, dok je buduća
akumulacija Vrilo ustvari donji kompenzacijski bazen CHE „Vrilo“, lociran na prostoru Buškog
jezera. Planirane akumulacije imaju ulogu u proizvodnji električne energije, zadržavanju viška
voda u funkciji zaštite od poplava, osiguranju dodatnih količina vode za poboljšavanje sustava
vodoopskrbe (pogotovo u ljetnom sušnom periodu), kao i ostale namjene (navodnjavanje
poljoprivrednog zemljišta, rekreacija na vodi, ribogojstvo i sl.). Trenutno se na području općine
Tomislavgrad planira izgradnja 3 hidroelektrane: dvije male hidroelektrane – Stržanj i Mokronoge
i crpna hidroelektrana – Vrilo. Akumulacije navedenih hidroelektrana bi trebale poboljšati vodni
režim na Duvanjskom polju, tako što bi se velike vode zadržavale u akumulaciji i kada je
najpotrebnije u sušnom periodu ispuštale na plato Duvanjskog polja. Također, izgradnjom
odvodnog tunela za CHE Vrilo omogućiti će se brza evakuaciju velikih voda s Duvanjskog polja, što
onda stvara uvjete za melioraciju velikih površina najplodnijeg dijela polja koje je sada teško
obrađivati. Za CHE Vrilo je urađena projektna dokumentacija i ishodovana okolišna dozvola, a za
ostale objekte je usvojena općinska odluka o lokacijama objekata za korištenje voda i vodnog
potencijala, te slijedi izrada detaljne studijske i projektne dokumentacije.

Korištenje voda u poljoprivredi

Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća urađena je hidromelioracija dijela Duvanjskog polja
na površini od oko 800 ha. Sustavom se odvode vlastite voda u korito rijeke Šujice. Sustav nije
dovršen odnosno, nisu ugrađene ustave, što dovodi do značajnih gubitaka vode. Obzirom da se
ovo područje smatra najvrjednijim poljoprivrednim površinama u Tomislavgradu, a polje u
vegetacijskom periodu nema dovoljno vode za većinu uzgajanih biljaka, sustav je potrebno
unaprijediti kako bi se u sušnim razdobljima koristio za navodnjavanje. Također, općina je
donijela odluku o korištenju lokacija i područja u funkciji poljoprivrede koja uključuju: područje
u središnjem dijelu Duvanjskog polja gdje je predviđena izgradnja retencije; kanale za
navodnjavanje i odvodnju viška vode na prostoru oko 1500 ha; područje iza brane Kazaginac i
područje Viničkog polja. Za navedena područja je u narednom periodu potrebno izraditi posebne
studije i projekte.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 169

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Rekreacija na vodi

Obzirom da nisu doneseni podzakonski akti sukladno Zakonu o vodama koji se odnose na
područja namijenjena rekreaciji uključujući i područja određena za kupanje, ovakva mjesta
određuje Općinsko tijelo nadležno za vode. Na području općine Tomislavgrad, Buško blato se
tradicionalno koristi za rekreaciju i kupanje, a na lokaciji Marinovac se provodi i monitoring
kakvoće vode za kupanje. Praćenje se obavlja tijekom cijele sezone kupanja, a analizom ispitivanih
uzoraka i ocjenom kakvoće vode prema uputama Direktive br. EZ 2006/7 stanje vode na
ispitivanom mjestu Buško Blato je ocijenjeno kao dobro.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Na području općine nisu zabilježene izuzetno značajne poplave. Značajne poplave su se javile
na području lokaliteta: Mokronoge, Sarajlije i Lug, uz rijeku Šujicu, gdje su poplavljeni objekti. Na
širem području je izvedeno nekoliko sustava za uređenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda.
Također, jedan dio ovih objekata pripadaju višenamjenskim sustavima, kao što je sustav HE
Orlovac, kojim je također postignuta zaštita od poplava u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja.
Planovima višeg reda predviđena je gradnja višenamjenskih hidroenergetskih sustava koji bi,
osim proizvodnje električne energije imali i ulogu zaštite od poplava.

Zaštita voda

Ispitivanje kakvoće vode i ekološkog stanja rijeke Šujice, Buškog jezera, Blidinjskog jezera, te
izvorišta Ostrožac, Mukišnica i Brišnik vrši AVP Jadranskog mora u sklopu svojih aktivnosti.
Prema Izvješćima Agencije za 2016., 2017. i 2018. g. opći fizikalno-kemijski parametri pokazuju
da voda na ovim mjernim postajama zadovoljava kvalitetu vode u fizikalno – kemijskom pogledu,
u ovisnosti od namjene korištenja. Nije poznato da li se i kako vrše ispitivanja kvaliteta vode
ostalih izvorišta na području općine. U narednom periodu je potrebno uspostaviti monitoring
kvalitete vode na svim izvorištima koja se koriste u sustavima vodoopskrbe stanovništva, te
donijeti Odluke o zaštiti izvorišta i provoditi potrebne aktivnosti na njihovoj zaštiti, sukladno
zakonskoj regulativi, a za izvorišta koja se koriste i koja imaju izrađene elaborate o zaštiti, iste je
potrebno revidirati sukladno važećim zakonskim propisima.
Na području općine nalaze se i dva područja koja su Rješenjem o proglašenju zaštićenih
područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate u Federaciji BiH iz 2018. godine
proglašena osjetljivim – akumulacija Buško blato i Blidinjsko jezero, koje je proglašeno manje
osjetljivim. Za ova područja se trebaju raditi Akcijski programi, koji se donose za period od šest
godina i po potrebi mijenjaju i/ili dopunjuju. Akcijskim programom se propisuju obavezne i po
potrebi dodatne mjere. U skladu sa Zakonom o vodama, na ovim područjima se ograničavaju ili
zabranjuju aktivnosti koje mogu ugroziti kvantitativno ili kvalitativno stanje vode, a zabrane i
ograničenja se periodično revidiraju u zavisnosti od rezultata monitoringa.
Izgradnjom sustava za odvodnju i dispoziciju otpadnih voda općine spriječio bi se dalji unos
onečišćenja površinskih i podzemnih voda.

4.7.4. Upravljanje otpadom

Razvidno je da je trenutno stanje sa upravljanjem čvrstim otpadom u općini Tomislavgrad nije

na zadovoljavajućem nivou, nije u skladu sa domaćom kao ni EU regulativom, ciljevima i
smjernicama kojoj se teži, pri čemu općina Tomislavgrad nije izuzetak. Takvo je stanje u svim
bosanskogercegovačkim općinama. Trenutno stanje u kojem nisu svi stanovnici obuhvaćeni

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 170

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

uslugom prikupljanja i zbrinjavanja otpada i gdje se prikupljeni otpad (komunalni, opasni,

biološki, građevinski itd.) odlaže na neuređenu deponiju Pakline je okolišno neprihvatljiv i opasan.
Procjedne vode sa mješovitih deponija otpada su jako zagađene vode opasne po život. Nastaju
procjeđivanjem oborina kroz slojeve odloženog otpada, zatim dijelom potiču od vode koja se
unese u sastavu odloženog otpada, a dijelom nastaju u toku procesa razlaganja otpada.
Karakteristične su po promjeni sastava koji je povezan sa starošću deponije, tj. odloženog otpada,
hidrološkim uvjetima, količinom i sastavom otpada te karakteristikama lokacije na kojoj se odlaže
otpad. Otpad od trenutka odlaganja prolazi kroz različite faze razlaganja, a svaka a ima određene
karakteristike i utječe na sastav procjednih voda i promjenu sastava deponijskog plina. S druge
strane otvorene deponije otpada privlače različite životinje ptice i glodavce koji dalje raznose
nečistoće i bolesti sa deponije u okoliš.
Činjenica da nije cjelokupno stanovništvo općine pokriveno uslugom prikupljanja i odvoza
otpada znači da se u blizini tih naselja nalaze više manjih divljih deponija otpada.
Sve strategije i planovi višeg reda predviđaju uvođenje sustava regionalnih sanitarnih
deponija otpada sa uvođenjem sustava odvojenog prikupljanja otpada. Prema Planu upravljanja
otpadom HBŽ regionalna deponija je planirana na lokalitetu Korićine (općina Glamoč), a na
području općine Tomislavgrad je planirano uspostavljanje odvojenog skupljanja otpada preko
zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Eventualno bi se na/za područje općine gradila pretovarna
stanica. Odgovor na potrebu izgradnje pretovarne stanice treba dati studija izvodljivosti.

Odvojeno skupljanje otpada

Odvojeno sakupljanje otpada je osnovni preduvjet za efikasno smanjenje količine otpada koja
završava na odlagalištima a jedan od glavnih ciljeva odvojenog sakupljanja je i povećanje količine
recikliranog i iskorištenog otpada.
Primarna reciklaža temelji se na odvojenom prikupljanju iskoristivog otpada na mjestu
nastanka, jer se na taj način formiraju odvojeni tokovi različitih vrsta iskoristivih otpadnih
materijala, kao i opasnog otpada (npr. papir, plastična i metalna ambalaža, staklo, biorazgradivi
otpad, e-otpad, stare gume, akumulatori, stari automobili, stari lijekovi, građevinski otpad i dr.). U
praksi postoji niz postupaka recikliranja korisnih komponenti iz otpada, koji kao sekundarne
sirovine služe kao zamjena za primarne sirovine u procesu proizvodnje određenih proizvoda.
Pored mehanizma podizanja javne svijesti o izdvajanju otpada na izvoru, koji je vrlo bitan
faktor u implementaciji integralnog sistema upravljanja otpadom, drugi neodvojiv dio jednog
takvog sistema je infrastruktura za odvojeno prikupljanje.
Općenito, sistem odvojenog sakupljanja otpada se može organizirati putem uspostavljanja:
- Reciklažnih otoka („eko otoka", „zelenih otoka") - oni mogu biti postavljeni na više sabirnih
mjesta u naselju sa spremnicima i posudama za pojedine vrsta otpada;
- Reciklažnih dvorišta (RD) - prostori opremljeni su spremnicima u kojima se, ovisno o
njihovoj veličini i vrsti, odvojeno prikuplja više različitih vrsta iskoristivog otpada;
Postoje različite opcije broja i rasporeda reciklažnih otoka i reciklažnih dvorišta. Reciklažni
otoci se lociraju na mjestima postojećih kontejnera i kanti za prikupljanje ili ovisno o kapacitetima
izmještaju na neke nove lokacije (u većim centrima). S druge strane, reciklažna dvorišta su
sastavni dio centara za upravljanje otpadom i mogu biti općinska ili, u slučaju da se dvije ili više
općina udruže, međuopćinska reciklažna dvorišta.
Otpad koji se više ne može iskoristiti (reciklirati, kompostirati, koristiti kao gorivo i sl.)
konačno se odlaže na deponiju otpada. Prema Strategiji i Federalnom planu upravljanja otpadom
za područje regije HBŽa je predviđena uspostavljanje regionalnog centra za upravljanje otpadom
Korićina (općina Glamoč). Otpad sa teritorija općine Tomislavgrad bi se prevozio prvo do

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 171

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Pretovarne stanice (Pakline ili neka druga lokacija), a potom na RCUO Korićina ili izravno na RCUO
Korićina (ovisno o rezultatima studije izvodljivosti).

Pretovarna
stanica i/ili
Reciklažno
dvorište

Slika 89. Planirani koncept upravljanja otpadom na području HBŽ39

ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA

4.8.1. Spomenici prirode

Prirodni uvjeti na području općine rezultirali su stvaranjem specifičnih krajolika i prirodnih

ljepota, koje čine različiti krški oblici; površinski - krška polja, grižine, ponikve, uvale, korozijske
terase, i podzemni - jame i špilje. U cilju zaštite prirodnih vrijednosti, ranijim Zakonima o zaštiti
prirode 1965. i 1985. godine te evidencijom Zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva
kulture i sporta i zaštitom od strane Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa
BiH, proglašeni su i stavljeni pod zaštitu na području općine Tomislavgrad:
- geomorfološki spomenici prirode Mijatova pećina ispod Vran planine i Veliki ponor kod
sela Kovači;
- hidrogeološki spomenik prirode - ponornica Šujica;

39 Plan upravljanja otpadom HBŽ 2018-2023

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 172

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- hidrološki spomenik prirode i Park prirode Blidinjsko jezero, odnosno

- zaštićeni pejzaž - Park prirode Blidinje (dijelom ulazi na prostor općine Tomislavgrad).
Od svih navedenih, jedino je područje Blidinjskog jezera Zakonom o proglašenju od 30. ožujka
1995. godine proglašeno Parkom prirode sa obuhvatom od 358 km2. Činjenica da se područje
prostire na tri županije i pet općina usložnjava organizacijsku strukturu i financiranje parka, što
za posljedicu ima manjak resursa u upravljanju parkom, te je područje parka često bio izloženo
različitim antropogenim pritiscima: divljom gradnjom, iskorištavanjem sirovina, odlaganjem
otpada, raznim turističkim aktivnostima, krivolovom, sječom šume i sl. Danas je stanje nešto bolje,
ali je problem upravljanja parkom i dalje aktivan.
Od ostalih prirodnih vrijednosti, Livanjsko polje je proglašeno Ramsarskim područjem, a
manji dio tog područja – dio Buškog blata je smješten na području općine Tomislavgrad. Za ovo
područje je potrebna formalna zaštita močvarnih dijelova prema Federalnom Zakonu o zaštiti
prirode (Službene novine Federacije BiH, br: 66/13) te izrada Prostornog plana područja posebne
namjene, odnosno Plana upravljanja i korištenja Livanjskog polja kojima će se definirati obuhvat
koji ispunjava uvjete Ramsarske konvencije.
Prostorno planskom dokumentacijom, u provom redu Prostornim planom Bosne i
Hercegovine za period 1981. – 2000. godine predložene su za zaštitu prirodne vrijednosti koje se
dijelom nalaze i na području općine Tomislavgrad: kao Park prirode je predloženo područje Cincar
– Malovan, a za posebne prirodne predjele: vodotok rijeke Šujice i Buško jezero.
Prostornim planom Hercegbosanske županije, koji je u fazi Nacrta, predložene su za zaštitu i
sljedeće prirodne vrijednosti kroz kategoriju Spomenika prirode, sukladno Zakonu o zaštiti
prirode (Službene novine Federacije BiH, br: 66/13):
- Izvor Šujice Veliki Stržanj – granica općina Kupres i Tomislavgrad,
- Jama Surdup
- Veliki i mali Samograd
- lokacija nalazišta praslona u Cebari,
a kao zaštićeni prirodni pejzaži:
- Cincar i Malovan
- vodotok rijeke Šujice
Za sva predložena zaštićena područja je potrebno kroz proces službene zaštite izradom
adekvatne dokumentacije provesti valorizaciju prostora i na osnovu nje utvrditi konačne granice
zaštićenog područja i predložiti zone i mjere zaštite.
Posebna pažnja se skreće na područje vodotoka Šujice koje je ranije zaštićeno a nacrtom
Prostornog plana Županije ponovno predloženo za zaštitu kroz kategoriju zaštićenog prirodnog
pejzaža jer je u ovom području planirana izgradnja hidroenergetskih objekata,
minihidroelektrana: Stržanj, Šujica i Mokronoge. Obzirom na odredbe federalnog Zakona o zaštiti
prirode i Zakona o zaštiti okoliša potrebno je da se u postupku procjene utjecaja na okoliš
spomenutih objekata detaljno razmotre planirani zahvati i njihov utjecaj na okoliš.

4.8.2. Kulturno povijesno naslijeđe

Prostor općine je nastanjen još od prapovijesti o čemu svjedoče brojni materijalni ostaci iz
svih povijesnih perioda u obliku gradina, gomila, ostataka rimskih naselja, stećaka a brojni su i
pokretni nalazi nađeni slučajno i to najviše: keramika, kosti, ostaci građevnog materijala. Svi su
ovi lokaliteti zabilježeni na Spisku registriranih nepokretnih spomenika kulture na području
Federacije koji koristi Zavod za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 173

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Promatrano područje je u prošlosti, još od V. Radimskog u velikoj mjeri istraženo i rezultati

istraživanja su dokumentirani i sumirani u Arheološkom leksikonu BiH.
Međutim, sustavnija i detaljnija istraživanja nisu nikad vršena, što je problem koji se javlja u
cijeloj državi. Za takva istraživanja potrebna su velika novčana sredstva do kojih je teško doći.
Grupa volontera i studenta Sveučilišta u Mostaru je za vrijeme međunarodne speleološke i
znanstveno-istraživačke ekspedicije Ponor Kovači – Izvor Ričina u 2015. i 2016. godini vršila
arheološka istraživanja u blizini Vrila. Za vrijeme ovih istraživanja pronađeno je oruđe za koje je
daljnjim istraživanjem utvrđeno da pripada gornjem paleolitiku što su najstariji materijalni
tragovi života na ovim prostoru.
Također, sukladno inicijativi Udruge za zaštitu prirode i okoliša „Kongor“ – Kongora,
Tomislavgrad, Općinsko vijeće je dalo suglasnost na projekt „Arheološka istraživanja i zaštita
delmatske gradine na Libu“ za korištenje prostora koje obuhvaća brdo Lib i njegovo šire područje
u svrhu istraživanja, iskapanja i zaštite arheološkog lokaliteta.
Navedene aktivnosti će sigurno omogućiti da se lokaliteti kulturno-povijesnog naslijeđa
zaštite i uvrste u turističku ponudu općine, ali i da se podigne svijest o važnosti kulturo-
povijesnog naslijeđa u životu jednog naroda, pa da se u budućnosti još i više vodi briga o ovim
lokalitetima, najprije njihovom evidentiranju, potom valoriziranju i zaštiti, te u konačnici
uključivanju u gospodarski razvoj općine.

PROCJENA VRIJEDNOSTI KRAJOLIKA

Duvanjski krajolik karakterizira ujednačenost, blagost i ugodnost te relativno dobra

očuvanost i vizualna preglednost.
Ovaj prostor posjeduje snažan povijesni i prostorni identitet. Njegove prirodne sastavnice su
specifične i raznolike. One su uglavnom, sve do danas ostale nepromijenjene bez obzira na
čovjekove intervencije u prostoru. Antropogene sastavnice uklopile su se u postojeći ambijent.
Kraj je izuzetno ugodan i skladan.

4.9.1. Mogući pravci razvoja

Iako je zasada prostor općine Tomislavgrad relativno sačuvan od velikih, invazivnih zahvata,
infrastrukturni zahvati koji su u planu (vjetro, hidro i termoelektrane) predstavljaju veliku
prijetnju skladnim vizurama duvanjskog krajobraza, pogotovo kad se uzme u obzir veliki broj
planiranih infrastrukturnih objekata.
Solarne elektrane i vjetroelektrane općenito se smatraju dobrima za okoliš, ali često mogu
imati negativan utjecaj na vizualni sklad krajolika ako je njihovo pozicioniranje, odabir pristupnog
puta i površina koju zauzimaju u neskladu s prirodnom konfiguracijom terena. Prednost solarnih
i vjetroelektrana je trenutan, a ne trajan utjecaj na krajobraz za razliku od hidroelektrana koje
trajno mijenjanju sliku prostora.
Također, kamenolomi i drugi infrastrukturni zahvati predstavljaju potencijalnu prijetnju
krajobraznoj cjelovitosti jer je krajolik općine Tomislavgrad prepun otvorenih vizura koje su lako
dostupne oku promatrača.
Ovaj plan nikako ne osporava njihovu opravdanost novih projekata u energetskom sektoru.
Dapače, oni mogu pomoći zaustaviti desetljetno iseljavanje s ovog područja, donijeti nova radna
mjesta i gospodarsku korist. Ipak, Planom će biti propisane mjere zaštite krajolika koje će biti
obvezne za sve nove zahvate u prostoru.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 174

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

5 . OPĆI I POSEBNI CILJEVI

OPĆI CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA

Opći ciljevi prostornog razvitka su zajednički za sve prostorne obuhvate u kojima se odvija
organizirani život ljudi, a normativno su regulirani nizom međunarodnih i državnih pravnih
dokumenata koji se navode u nastavku teksta. Ovo su ciljevi za oživotvorenje prvih strateških i
europskih vrijednosti u zaštiti čovjeka i njegovog okruženja i očuvanje prostornih specifičnosti i
održivog razvoja Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Hercegbosanske županije
i općine Tomislavgrad. Oni su usmjereni k zadovoljenju potreba stanovništva u oblasti ljudskih
prava, očuvanja prirodnih vrijednosti s prepoznatljivim ambijentom, zaštiti kulturno-povijesnog
naslijeđa, dostupnosti materijalnih resursa i dobara i dostupnosti obrazovnih, znanstvenih i
kulturnih dostignuća te zdravstvene i socijalne zaštite.

Implementacija strateških državnih i međunarodnih konvencija

Ujedinjeni narodi osnovali su 1983. godine Svjetsku komisiju za okoliš i razvoj, neformalno
poznatu kao Brundtlandska komisija po svojoj predsjedateljici, norveškoj premijerki Gro Harlem
Brundtland. „Naša zajednička budućnost“ je izvještaj Brundtlandske komisije iz listopada 1987.
godine u kojem se upozorava da je gospodarski razvoj potrebno smjestiti u ekološke granice
planeta Zemlje, tako da bude održiv i zadovoljava sadašnje potrebe ne ugrožavajući pri tome
buduće generacije. U njemu su pokušali uhvatiti duh Konferencije o čovjekovom okolišu održane
u Stockholmu 1972. godine koja je pitanje zaštite okoliša uvela u formalnu političku sferu
razmatrajući razvoj i zaštitu okoliša kao jedinstvenu temu.
Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (Earth Summit) koja je održana u Rio De
Janeiru 1992. godine rezultirala je usvajanjem Programa za 21. stoljeće popularno nazvanog
Agenda 21 kojim se predlaže niz međusobno usklađenih akcija koje će razvitak učiniti
gospodarski, društveno i ekološki prihvatljivim.
Nastavak priče iz Rio de Janeira dogodio se u Aalborgu u Danskoj gdje se 1994. godine održala
Prva europska konferencija o održivim gradovima na kojoj je, između ostalog, usvojena Aarhuška
konvencija koja osigurava okvir za lokalni održivi razvitak i poziva lokalne vlasti da se uključe u
provedbu Agende 21.
Konferencija UN-a o stanovništvu i razvoju održana je u Kairu 1995. godine, a prethodila je
drugoj Konferenciji Ujedinjenih naroda o ljudskim naseljima (Habitat II) koja je održana u
Istambulu 1996. godine. Zbog posebne pozornosti koju je posvetila gradovima je još i Summit
gradova. Na toj konferenciji usvojena su dva temeljna dokumenta: Habitat Agenda i Istambulska
deklaracija o ljudskim naseljima. Habitat Agenda je međunarodno usuglašeno polazište za glavne
aktivnosti unaprjeđenja gradova i naselja te stanovanja u kontekstu smanjenja siromaštva i
promicanja održivog razvitka kao i rješavanja rapidne urbanizacije svijeta. Jednom riječju:
Zajednička vizija održivih gradova i naselja u 21. stoljeću. Usvajajući Habitat Agendu zemlje su se
obvezale na postizanje ciljeva odgovarajućeg stanovanja za sve i održivog razvoja ljudskih naselja
u svijetu koji se urbanizira.
Planom se uzima u obzir poštivanje načela CEMAT-ovih konferencija (Europska konferencija
ministara prostornog planiranja, tijelo Savjeta Europe osnovano je 1970. godine sa ciljem da
organizira suradnju europskih država u području prostornog i regionalnog planiranja):
- Osnove europske politike regionalnog planiranja, 1970. Bonn;
- Ciljevi europske politike regionalnog planiranja, 1973. La Grande Motte;
- Urbanizacija i regionalno planiranje, 1976. Bari;

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 175

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- Planiranje ruralnih područja u Europi, 1978. Beč;

- Dostignuća i perspektive za regionalno planiranje u Europi, 1980. London;
- Perspektive razvoja i prostornog planiranja primorskih regija, 1983. Torremolinos;
- Evolucija procesa odlučivanja u regionalnom prostornom planiranju, 1985. Hag;
- Racionalno korištenje zemljišta: osnova za ograničavajući faktor našeg razvoja, 1988.
Lausanne;
- Instrumenti za postizanje racionalne namjene zemljišta, 1991. Ankara;
- Strategija održivog regionalnog / prostornog razvoja u Europi nakon 2000. godine, 1994.
Oslo;
- Održivo regionalno / prostorno planiranje u Europi i zaštita vodnih resursa, 1997. Limassol;
- Vodeći principi za održivi razvoj europskog kontinenta, 2000. Hanover;
- Teritorijalna dimenzija održivog razvoja, 2003. Ljubljana;
- Umrežavanje za održivi prostorni razvoj europskog kontinenta: mostovi preko Europe, 2006.
Lisabon;
- Održivi prostorni razvoj europskog kontinenta u svijetu koji se mijenja, 2010. Moskva;
- Teritorijalna demokracija: Uloga sudjelovanja javnosti u procesu održivog teritorijalnog
razvoja europskog kontinenta, 2014. Nafplion;
-Europska povelja o prostornom planiranju (The Charter of European planning), 2013.
Barcelona (ECTP – European Council of Spatial Planners)
Dalje su navedeni međunarodni ugovori, konvencije i protokoli kojima je Bosna i Hercegovina
pristupila ili izvršila ratifikaciju, a koji se odnose na prostor i njegovu zaštitu i čija primjena u
funkciji uspostavljanja ciljeva je obvezujuća 40.

ZRAK
- Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima, Ženeva, 1979.
godine (stupila na snagu: 16.03.1986) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86)
- Protokol uz Konvenciju o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima iz
1979. godine, o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjene
prekograničnog prenosa zagađujućih tvari u zraku na velike daljine u Europi (EMEP),
Ženeva, 1984. (stupio na snagu: 28.01.1988.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/87)
- Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, Beč, 1985. (stupila na snagu: 22.09.1988.)
(Sl. list R BH 13/94, S. list SFRJ MU 1/90)
- Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač, Montreal, 16.
septembar/rujan 1987. godine. Stupanje na snagu: 01.01.1989. godine (Sl. list SFRJ, MU
16/90)
- Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, Rio de Janeiro, 1992.
godine (stupila na snagu: 21.03.1994. godine) (Sl. glasnik BH 19/00).

PRIRODNO NASLJEĐE
- Međunarodna konvencija o zaštiti biljaka, Rim, 1951. godina (stupila na snagu:
03.04.1952.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 11/86)
- Konvencija (UN) o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 1992. godine (stupila na snagu:
29.12.1993. godine) BiH pristupila 26.08.2002. godine, ratificirana 04.10.2002. godine

40
https://www.fmoit.gov.ba/bs/zakoni/direktive-eu#_ftn1
http://www.mvteo.gov.ba/Content/Read/vodni-resursi-konvencije-sporazumi
http://www.mvteo.gov.ba/Content/Read/vodni-resursi-zastita-okoline-konvencije-sporazumi

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 176

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, osobito kao stanište ptica močvarica,

Ramsar 1971. nostrifikacija o sukcesiji 2001. godine
- Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Pariz, 1972. godine. Stupanje na
snagu 17.01.1963.
- Međunarodna konvencija o zaštiti ptica, Pariz, 1950. godine. Stupila na snagu 17.01.1963.
godine

VODA
- Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav (Konvencija o zaštiti
rijeke Dunav), Sofija 1994. godine; Predsjedništvo BiH na 64. sjednici održanoj
08.12.2004. godine, donijelo Odluku o ratifikaciji, koja je objavljena zajedno sa tekstom
Konvencije, u Sl. glasniku BiH – Međunarodni ugovori, 01/05 od 25.01.2005. godine
- Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađivanja, od 16.02.1976. godine, Barcelona.
Stupanje na snagu: 1978. godine (Sl. list SFRJ MU, br 12/77)
- Protokol o zaštiti Mediterana od zagađivanja sa kopna, Atena, 1980. (stupio na snagu:
17.06.1983.) Modificiran u Syrakusi (Italija) 1996. (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU
1/90)
- Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti Mediterana, Monako,
1996. (stari naziv Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora, Ženeva,
1982.) (stupio na snagu: 23.3.1986.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 9/85)
- Međunarodna konvencija o sprječavanju zagađivanja mora naftom, London, 1954. (stupila
na snagu: 26.07.1958.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85) (Sl. list R BH 13/94, Sl.
list SFRJ MU 60/73, 53/74)
- Međunarodna konvencija o zaštiti od zagađivanja sa brodova, London, 1973. (stupila na
snagu: 02.10.1983.) (Sl. list R BH 13/94, Sl. list SFRJ MU 2/85).
- Konvencija o ribolovu i očuvanju bioloških bogatstava otvorenog mora, Ženeva 1958., BiH
ratificirala 1994.,
- Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodenih tokova i međunarodnih jezera,
Helsinki, 1992., BiH ratificirala 2009.,
- Protokol voda i zdravlje, London, 1999., BiH ratificirala 2010.,
- Konvencija o radu u sektoru ribarstva, Ženeva 2007., BiH ratificirala 2010.
- Direktiva o vodama 2000/60/EC, Europski parlament i vijeće od 23. listopada 2000.
godine

OTPAD
- Bazelska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom
odlaganju, Bazel, 22.03.1989. (stupila na snagu: 05.05.1992.) (Sl. glasnik BH 31/00)
- Dopuna Bazelske konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i
njegovom odlaganju, Brisel, 1997.

TLO
- Konvencija UN o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i /ili
dezertifikacijom, posebno u Africi, Pariz 14.10.1994. godine. Stupanje na snagu:
26.12.1996. godine (BiH pristupila 26.08.2002. godine, ratificirana 04.10.2002.godine, Sl.
glasnik BiH 12/02))
- Konvencija o sigurnosti i zdravlju u poljoprivredi, Ženeva 2001., BiH ratificirala 2010.
Na državnoj razini na snazi su Strategija razvoja BiH do 2015. godine i Milenijski razvojni ciljevi
u BiH 2015., Izvještaj o humanom razvoju, 2003., a na federalnoj Studija ranjivosti prostora FbiH za
razdoblje 2007.–2028. kao i niz ostalih dokumenata koji određuju pravce razvoja šireg područja.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 177

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Racionalno korištenje prostora i zaštita prirode i okoliša

Primjenom propisanih principa pri planiranju i korištenju prostora te razvojem društvenih

odnosa okrenutih čovjeku kao glavnom čimbeniku u procesu razvitka društva osigurat će se uvjeti
za održiv razvitak i povećanje životnog standarda uz istovremeno racionalno korištenje prostora.
U tom smislu je potrebno izdvojiti građevinsko zemljište, zadržavati naselja u postojećim
granicama i izbjegavati njihovo usitnjavanje te štititi kvalitetne poljoprivredne i šumske površine.
Izvorišta pitke vode je potrebno posebno štititi, kao i biljne i životinjske zajednice. Racionalnim i
odgovornim odabirom prostora za izgradnju industrijskih kapaciteta i zona posebnih namjena
potrebno je postići uravnotežen odnos ovih površina prema prirodnom krajoliku i zdravom
okruženju.

Načela održivog razvitka

Održivi razvitak je razvitak koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije, a da pri tom ne
ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.
Temelj održivog razvitka društva sačinjavaju: sloboda i pravo ljudi da odlučuju o razvitku,
obveza vlasti da potiče inicijative i inventivnost građana te da osigurava uvjete za njihovo
obrazovanje i usavršavanje, održivo korištenje prirodnih resursa uz istodobno očuvanje prirodnih
vrijednosti, brigu o budućim naraštajima i sl. Dakle, potrebno je osigurati takve uvjete kojim će se
provoditi stalna briga o čovjeku i njegovoj reprodukciji, odnosno o zadovoljenju njegovih fizičkih
i intelektualnih potreba u zdravom okruženju i potpunom suglasju s prirodom. Zbog toga je nužno
pronaći izbalansiran odnos između proizvodnje primjerene potrebama ljudi, odnosno njihovog
kvalitetnog života i razvitka, a da se pri tom spriječi iscrpljivanje prirodnih resursa uslijed
neopravdanog rasta fizičkog opsega proizvodnje. Također je potrebno utvrditi zakonske i
normativne okvire kojima će se osigurati dugoročan razvitak i kvalitetan život uz racionalno i
održivo korištenje prirodnih bogatstava. Poticaje u obliku tehnološkog razvitka potrebno je
normativno regulirati na način da je obvezno saniranje prostora i poštivanje zaštitnih mjera.
Gradnju na nestabilnim površinama (klizištima i odronima) potrebno je zabraniti, a potom
pristupiti pošumljavanju i sličnim mjerama sanacije ovih površina. Jedan od vrlo važnih aspekata
budućeg razvitka je i osiguranje dovoljnih količina pitke vode, za čiju kvalitetu je, između ostalih,
bitan i kvalitetan rad komunalnih službi, stoga je odvođenje i kvalitetno zbrinjavanje tekućeg i
krutog otpada važan preduvjet održivog razvitka. Zaštita okoliša uz očuvanje prirodnog i
kulturnog naslijeđa trebaju biti načela budućih generacija.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 178

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

POSEBNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA

Posebni ciljevi prostornog uređenja općine Tomislavgrad su konkretni ciljevi koji proizlaze iz
realne procjene mogućeg razvoja u planskom razdoblju od dvadeset godina.
Globalni ciljevi zahtijevaju definiranje pojedinačnih ciljeva u svakoj pojedinačnoj oblasti
djelovanja. Za potrebe izrade ovoga plana rađeni su sektorski ciljevi kako je navedeno u nastavku.

ZEMLJIŠNA POLITIKA

Gospodarenje ukupnim zemljištem (poljoprivrednim, šumskim, građevinskim), a prije svega

gradskim građevinskim zemljištem je najjači instrument lokalne komunalne politike.
Općina preko njega, ne samo da usmjerava razvoj općine kao održivi razvoj, već ostvaruje
prihode kojima potiče razvoj. U tom smislu, kao primarni cilj, nameće se povećanje zemljišnog
fonda u vlasništvu Općine. Budući da je zemljište mrtvi kapital, Općina treba osigurati politiku i
instrumente kojima će to zemljište dodjeljivati (licitirati) za namjene predviđene Planom.
Pored ostvarivanja cilja osiguranja poštivanja namjene prostora po predviđenim zonama
zemljišta, Općina treba kroz diferencirani pristup dodjele osigurati gospodarski razvoj i
eventualno dodatna sredstva. Ovim sredstvima, koja Općina može ulagati u izgradnju svoje
infrastrukture, može se povećati vrijednost zemljišta. Time će ostvarivati profit koji može ponovo
vraćati u prostorno uređenje i ostale segmente razvoja.
U sferi poljoprivrednog zemljišta općina mora nastojati zaštititi od devastacije (gradnja,
erozija, zapuštanje itd.) postojeći i privatni i državni zemljišni fond. Poljoprivredno zemljište je
jedan od resursa na kojemu se bazira razvoj općine, zaštita poljoprivrednog zemljišta je i opći
svjetski trend reguliran mnogim međunarodnim dokumentima koje je prihvatila i naša zemlja.
Na prostoru Općine šumske površine predstavljaju gospodarsko-eksploatacijski resurs a
imaju i „korisne funkcije“ i „ekološki status“ u zaštiti biodiverziteta života što predstavlja
nemjerljivu vrijednost. Zbog toga zaštita i promjena statusa (pošumljavanje) je stalna briga Općine
u okviru cjelokupne zemljišne politike.
Da bi se ostvarili naprijed navedeni ciljevi, potrebno je izraditi niz odluka i dokumenta
funkcioniranja ovog sistema na nivou Općine.
Također je neophodno formirati kvalitetnu bazu kako gradskog građevinskog zemljišta tako i
poljoprivrednih i šumskih površina. Ova baza mora biti urađena u GIS formatu i dostupna javnosti.

POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Za racionalno i održivo korištenje šumskog i poljoprivrednog zemljišta utvrđuju se sljedeći

posebni ciljevi:
- Očuvanje poljoprivrednog zemljišta od njegovog pretvaranja u građevinsko zemljište
predstavlja trajnu obvezu svih korisnika prostora. Kvalitetnim odnosima u izboru
proizvodnih kultura i uz primjenu primjera suvremenih agrotehničkih mjera i
proizvodnih sustava moguće je postići znatne efekte koji omogućavaju plodno
poljoprivredno zemljište.
- Poljoprivredno i šumsko zemljište trebali bi predstavljati okosnicu budućeg gospodarskog
razvitka općine. U tom smislu treba poticati ukrupnjavanje poljoprivrednih parcela
(komasacija i arondacija zemljišta, zadruge, udruženja, prehrambeni klasteri) i izlazak
poljoprivredne proizvodnje iz sive gospodarske zone.
- Potrebno je utvrditi režim korištenja voda u poljoprivredne svrhe i uskladiti ga s
vodoprivrednom osnovom.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 179

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- Zaustavljanje odseljavanja i vraćanje stanovništva u seoska područja s težnjom da se

slijedi demografska praksa kakvu ima moderan svijet, a putem politike poticaja na svim
razinama.
- Racionalno korištenje stimulativnih sredstava usmjeravanjem samo na komercijalne
grupe proizvoda.
- Aktiviranje procesa upošljavanja u sektoru hrane i njegov sinergijski utjecaj na ostale
sektore upošljavanja.
- Favoriziranje malih i srednjih projekata kako bi se postizala što veća ukupna uposlenost.
- Racionalno uspostavljanje bilance hrane kroz rast njene vrijednosti i uspostavljanje
trajnog izvoza u okruženje za favorizirani broj proizvoda.
- Karta upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta je baza za izradu buduće strategije
poljoprivrede općine.
- Izgradnja pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda (otkupne stanice, hladnjače
pogoni za preradu voća i povrća).
- Unaprjeđenje novih poljoprivrednih vrsta (podizanje i obnova prerađivačkih kapaciteta u
njihovoj funkciji).
- Ekološki razvoj proizvodnje i prerade pčelarskih proizvoda.
- Studija o procijeni zagađenosti poljoprivrednog tla u Općini.
- Plasman poljoprivrednih proizvoda kroz razvoj ruralnog turizma.
Šume predstavljaju značajno prirodno dobro koje ima poseban utjecaj na čovjekovu životnu
sredinu i njihovo korištenje treba postati baza održivog razvoja općine i njihovo korištenje treba
postati baza održivog razvoja općine:
- područje općine pripada prostoru kršu čiji su brdoviti i planinski dijelovi obrasli tipičnim
biljnim vrstama koje imaju svoje opće korisne funkcije, a posebno zaštitu tla od erozije
koja je jedna od najznačajnijih u krškim područjima.
- posebnim programom zaštite šuma treba spriječiti njihovu nekontroliranu (prekomjernu)
eksploataciju, a potaknuti aktivnosti na prikupljanju ljekovitog bilja, lovstva i sl.
- treba preferirati šumsko (ili poljoprivredno) zemljište u svim zaštitnim pojasevima
naselja, izvorišta i spomenika kulture.
- kad i gdje god je moguće treba preferirati pošumljavanje listopadnim kulturama jer su
otpornije na požar od crnogoričnih. Također, sve lokalne, nekategorizirane i ostale
prometnice treba staviti u funkciju zaštite šuma od požara.
- potrebno je zabraniti vođenje trasa dalekovoda kroz šumsko i poljoprivredno zemljište i
poticati njihovo stavljanje u infrastrukturne koridore (uz prometnice).

PROMET

- Uspostaviti sustav održavanja lokalnih cesta

- Uraditi rekonstrukciju/rehabilitaciju svih lokalnih cesta, odnosno dovesti lokalne ceste na
isti nivo usluga
- Čvorišta planiranih autocesta trebaju osigurati povoljnu strateškog povezivanja općine sa
ovom mrežom cesta;
- osigurati i zaštiti prostor potreban za eventualno lociranje trase autoputa na koridoru
Banjaluka – Split, ovim dokumentom ponuditi više varijanti, a položaj koridora će se dati
kroz Plan;
- na temelju prostornog razvoja općine, održanja i razvoja mreže i sustava naselja te s
aspekta ruralnog razvoja planirati razvoj lokalne mreže: rekonstrukcija i modernizacija
postojećih lokalnih cesta i izgradnja novih, gdje je potrebno;
- osigurati i zaštiti prostor na postojećim magistralnim i regionalnim cestama za njihovu
rekonstrukciju i modernizaciju, s obzirom na njihov rang;

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 180

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- organizirati javni prijevoz putnika na bazi optimalne mreže linija, posebno s aspekta
potreba školstva i održanja i razvoja mreže i sustava naselja;
- planirati izgradnju odgovarajućeg broja autobusnih terminala kroz odluku o provođenju
plana;
- gdje je moguće i potrebno uz ceste voditi i/ili osigurati staze za biciklistički promet u
funkciji turizma, sporta i rekreacije, što će se regulirati odlukom o provođenju plana.

TEKOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA

Budućnost modernoga informacijskog društva, širokopojasnih usluga, će se sigurno zasnivati

na optičkoj pristupnoj arhitekturi. Stoga se za oblast telekomunikacija utvrđuju sljedeći posebni
ciljevi:
- osuvremenjivanje telekomunikacijskih sustava i infrastrukture elektronskih medija kroz
modernizaciju postojeće i izgradnju nove suvremene infrastrukturne mreže i objekata
- razvijanje i dostupnost moderne tehnologije u svim dijelovima Općine, odnosno razvoj iste
u ruralnim krajeva, turizmu, školstvu, gospodarskoj djelatnosti i sl.
- uključivanje u jedinstveni europski sustav telekomunikacija.

ENERGETIKA

- Osigurati opskrbu kupaca na području općine kvalitetnom električnom energijom.

- Srednjenaponsku gradsku i industrijsku mrežu graditi kao podzemnu-kabelsku, vodeći
računa da se po mogućnosti osigura dvostrano napajanje kupaca električnom energijom.
- Po mogućnosti, srednjenaponsku mrežu gradskog i industrijskog dijela općine formirati
odvojeno ili ih prikladno kombinirati, obvezno ih odvajajući od nadzemne
srednjenaponske mreže.
- Magistralne dalekovode 20 kV naponske razine graditi i rekonstruirati s pouzdanijim i
dugotrajnijim stupovima (po mogućnosti čelično rešetkastim ili betonskim). Tamo gdje to
nije moguće srdnjenaponsku zračnu mrežu graditi i rekonstruirati s pomoću, kvalitetno i
ekološki prihvatljivo impregniranih, drvenih stupova na betonskim nogarima.
- Transformatorske stanice, napose u urbanom dijelu općine, graditi i rekonstruirati po
načelu slobodnostojećih zidanih ili montažno betonskih objekata, koje se svojim vanjskim
izgledom lako mogu uklopiti u urbane sadržaje. Seoske trafostanice rekonstruirati i graditi
kao krajnje transformatorske stanice na čelično-rešetkastim stupovima.
- Planom predvidjeti zaštitne pojaseve svih trasa elektoenergetskih objekata te ih posebno
hortikulturno urediti, a sve sukladno zakonskoj regulativi.
- Planom istražiti i maksimalno iskoristiti sve mogućnosti aktiviranja obnovljivih izvora
energije, kako vode, vjetra i sunca, tako i ostalih.
- Predvidjeti buduće trase plinovoda.

VODOPRIVREDA

U smislu očuvanja vodnih resursa i u cilju racionalnog korištenja voda utvrđuju se sljedeći
posebni ciljevi:
- Za izvorišta za koja su donesene odluke o privremenoj zaštiti izvorišta vršiti aktivne mjere
zaštite propisane tim dokumentima, a za ostala izvorišta potrebno je provesti istraživanja,
uraditi elaborat zaštite te potom donijeti pravni akt o njihovoj zaštiti;
- osigurati opskrbu vodom u svim naseljima kompletiranjem, dogradnjom i
rekonstrukcijom postojećih sustava, gdje je to moguće;

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 181

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- napraviti rekonstrukciju i nadogradnju kanalizacijskog sustava na području općine;

- izgraditi projektom predviđeni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda;
- detaljno istražiti mogućnost navodnjavanja Duvanjskog polja.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Upravljanje otpadom:
- Izrada općinskog plana upravljanja otpadom u skladu sa županijskim planom
upravljanja otpadom,
- Nadzor nad provedbom općinskog plana upravljanja otpadom,
- Osiguranje provođenja mjera upravljanja otpadom koji je u općinskoj nadležnosti
(komunalni, ambalažni – kao dio komunalnog otpada, inertni otpad, neopasni otpad i
glomazni/kabasti otpad),
- Sanacija postojeće općinske deponije otpada Pakline u suradnji sa ostalim općinama
koje na ovu deponiju odlažu otpad,
- Uslugom prikupljanja i odvoza otpada obuhvatiti 100% stanovništva
- Osiguranje uvjeta za izdvajanje sekundarnih sirovina iz komunalnog otpada,
- Izgradanja reciklažnih dvorišta i reciklažnih (zelenih) otoka.
- Uklanjanje divljih deponija i remedijacija kontaminiranog zemljišta,
- Poticanje javne svijesti i učešća u upravljanju otpadom, kao i informiranje javnosti o
otpadu,
- Uvođenje sustava razdvajanje otpada na mjestu proizvodnje,
- Uspostavljanje sustava odvojenog prikupljanja otpada
- Izrada planova monitoringa za upravljanje otpadom

STANOVNIŠTVO

Planiranjem daljeg razvoja općine Tomislavgrad potrebno je poboljšati uvjete života

stanovnika stvaranjem novih radnih mjesta i osigurati ujednačenost uvjeta za življenje na selu i
gradu. To je moguće postići poboljšavanjem opreme društvene infrastrukture u naseljima. Na taj
način bi se zadržalo domicilno stanovništvo a prostor učinio privlačnim za doseljavanje i povratak.

NASELJA

U smislu boljeg funkcioniranja i očuvanja naseljenih prostora potrebno je:

- osigurati ravnomjeran i policentričan razvitak cijele općine Tomislavgrad
- provoditi mjere u cilju decentralizacija i rasterećenja pritiska na općinski centar;
- ujednačiti uvjete života u ruralnim naseljima s uvjetima života u općinskom centru;
- osigurati bolju infrastrukturnu opremljenost i razvitak mreže društvenih objekata;
- trajno spriječiti stihijski razvitak i zaustaviti linijsku izgradnju naselja prema prometnoj
logici:
- trajno očuvati poljoprivredno zemljište;
- pravilno planirati prostor oko novih planiranih zona korištenja prostora
- poticati ruralni razvitak;
- poticati proces urbanizacije u smislu prodiranja urbanog načina života u ruralne sredine,
a isti proces u obrnutom smjeru (doseljavanje stanovništva u urbane sredine) pokušati
staviti pod kontrolu omogućavanjem boljih uvjeta za ostanak u manjim naseljima;
- planirati zone za očuvanje tradicijskih vrijednosti (etno –sela)
- stvoriti uvjete za korištenje i uređenje prostora naselja;
- u ruralnim naseljima propisati uvjete izgradnje u skladu s ruralnim stanovanjem;

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 182

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

- upoznavanje javnosti s procedurama i obvezama donošenja prostorno planske, a dalje i

detaljne planske dokumentacije kao instrumenta zajedničke kontrole procesa i
gospodarenja prostorom;
- u stambenoj politici poticati izgradnju stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih
objekata svojstvenih našem kulturnom, klimatskom i geografskom okruženju;
- stimulirati razdvajanje stambenih i poslovnih funkcija unutar jednog objekta u područjima
izvan urbanih naselja.

GOSPODARSTVO I TURIZAM

Ostvarenje predloženih inicijativa u oblasti poljoprivredne proizvodnje hrane i pića, turizma,

kao i u poduzetništvu uopće, je danas u prilično oštrom kontrastu sa realnim životom u
Tomislavgradu. Iskorištenje realnih razvojnih mogućnosti je mogućno ostvarenjem ciljeva kojima
bi se trebalo osigurati postepeno, ali dinamično kretanje prema planiranom razvoju.
Zato ciljeve gospodarskog razvoja u narednom razdoblju treba usmjeriti na:
- Ubrzanje ekonomskog rasta koji bi trebalo da se kreće po stopi od najmanje 5%
godišnje,
- Zaustaviti trend povećanja nezaposlenosti, stvaranjem uvjeta povećanja zaposlenosti
najmanje 5% godišnje u poduzetničkom sektoru, uključujući i poljoprivrednu
proizvodnju,
- Rast investicija u poduzetničke projekte i javnu infrastrukturu za osiguranje
konkurentnosti lokalne sredine u privlačenju privatnih investitora,
- Rast životnog standarda ljudi u općini, ne samo kroz veće plaće, veću zaposlenost i
dohodak, nego i kroz kvalitetu javnih servisa koji se pružaju građanima (obrazovanje,
zdravstvo, socijalna zaštita, javni promet, podrška biznisu i slično),
- Poduzimanje mjera za prevođenje sivog gospodarskog sektora u formalnu ekonomiju,
kroz razvijanje stimulativnih mjera,
- Poticanje razvoja malih i srednjih poduzeća povezivanjem sa projektima proizvodnje
organske hrane,
- Razvijanje projekata očuvanja okoliša cjelokupnog područja općine, kao okvira za
promoviranje atraktivnog ruralnog turizma,
- Uspostaviti „brend“ Buško jezero,
- Povećati broj posjeta različitih ciljnih skupina,
- Razvijati sportsko rekreacijski ribolov na tradicionalan način,
- Fokus na turističku ponudu,
- Usmjeravanje na planiranje pokretanja finalne proizvodnje prehrambenih proizvoda,
- Razvoj eko-proizvodnje,
- Razvijati vjerski turizam,
- Razvoj IT sustava,
- Planirati domove za stare, nemoćne i nezbrinutu djecu,
- Održavati i razvijati ribničarstvo zbog očuvanja ravnoteže ekosustava,
- Obnoviti poljoprivredu i stočarstvo uvođenjem proizvodnje tradicionalnih i ekoloških
proizvoda.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 183

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Planiranjem daljeg razvoja društvene opremljenosti naselja općine Tomislavgrad treba

poduzimati mjere za zadovoljenje sljedećih ciljeva:
- Osigurati takvu opremljenost društvenom infrastrukturom koja će moći zadovoljiti
potrebe domaćeg stanovništva ali i budućih posjetitelja, odnosno uopće zahtjeve
razvitka turizma i ostalih planiranih gospodarskih djelatnosti.

- Distribuirati društvene funkcije i na ostala naselja van općinskog centra s ciljem

njihovog jačanja u planiranom sustavu naselja.

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

- Uspostaviti konstantan monitoring površinskih i podzemnih voda kako bi se utvrdili

konkretni uzročnici te definirale jasne mjere za rješavanje problema zagađenosti voda.
- Svi aktualni i budući korisnici voda moraju provoditi rigorozne mjere očuvanja što veće
kvalitete voda, a to podrazumijeva potpuno onemogućivanje direktnog ispuštanja
otpadnih voda u vodotoke i podzemlje bez prethodnog pročišćavanja te uklanjanje otpada
sa zemljišta kako bi se utjecalo na poboljšanje kvaliteta podzemnih voda.
- Provoditi ostale mjere predviđene zakonskim okvirom iz oblasti voda.
- primjenom aktualnih propisa o zaštiti kvaliteta zraka onemogućiti ispuštanje zagađujućih
plinova;
- izraditi i redovno voditi Katastar zagađivača, od onih u domaćinstvima, do industrije,
prometa i poljoprivrede.

KULTURNO-POVIJESNO I PRIRODNO NASLIJEĐE

Kulturno-povijesno i prirodno baština zahtijevaju povećanu pažnju i zaštitu. U tom smislu

potrebno je:
- zaštićene objekte, krajolike i područja prirodnih rijetkosti maksimalno čuvati i njegovati;
- za sva zaštićena područja potrebno je provesti proces inventarizacije, valorizacije i
kategorizacije sukladno važećoj zakonskoj regulativi;
- omogućiti očuvanje prirodnih vrijednosti i njihov kontroliran razvoj u uvjetima koji ne
narušavaju prirodno stanje, odnosno kojim se pridonosi njihovom poboljšanju i oporavku;
- podizati kulturu očuvanja i zaštite kulturno–povijesnih i prirodnih rijetkosti odgojno-
obrazovnim sustavom;
- evidentirati sve arheološke lokalitete, provesti detaljna arheološka istraživanja na
značajnijim, valorizirati ih, označiti, zabilježiti i urediti;
- lokalitete koji su trenutno u statusu nacionalnog spomenika ili spomenika s privremene
liste uključiti u turističku ponudu te ih opremiti potrebnom infrastrukturom;
- odrediti objekte graditeljske baštine koji imaju posebnu kulturnu, estetsku i ambijentalnu
vrijednost, te ih obnoviti i uključiti u turističku ponudu;
- propisati mjere zaštite graditeljske baštine i uvjete rekonstrukcije objekata, odnosno nove
izgradnje koja ne smije narušavati ambijent;
- pokrenuti sve aktivnosti za zaštitu pojedinih lokaliteta na lokalnoj razini;
- osnovati jedno ili više nadležnih tijela za zaštitu nematerijalne kulturne baštine;
- utemeljiti instituciju za dokumentiranje nematerijalne kulturne baštine i olakšavanja
pristupa tim institucijama;
- napraviti popis nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna. Popis redovito ažurirati;

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 184

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

- Težiti uspostavljanju uravnoteženih i harmoničnih odnosa u krajoliku i optimalnom

iskorištavanju njegovih kapaciteta u kontekstu održivog razvoja.
- U javnosti sustavno podizati svijest o vrijednosti krajolika kao integralnog dijela kulturnog
naslijeđa.
- Osvijestiti kod stanovništva stanje raspadanja unutrašnjega sklada sastavnih dijelova
krajobraza koje je posljedica neuravnoteženog odnosa čovjeka i njegove okoline.
- Kroz prostorno-planske dokumente štititi krajolik i poticati pozitivne promjene u svrhu
poboljšanja krajobraznih i prostornih odnosa.
- Spriječiti dalju degradaciju krajolika kroz provođenje ovog plana.
- Pokušati približiti asocijativne i materijalne komponente krajolika što je više moguće.
- Smanjiti vizualno zagađenje na minimalnu mjeru.
- Sačuvati liniju razdvajanja agrarnog i izgrađenog prostora.

PROSTORNO PLANIRANJE

U oblasti donošenja prostorno–planske dokumentacije potrebno je:

- izraditi i donijeti urbanistički plan za općinski centar;
- izraditi i donijeti regulacijske ili zoning planove za planirane gospodarske, turističke ili
rekreacijske zone;
- osigurati kadrovsko i tehničko osposobljavanje općinskih službi za pripremu prostorno-
planske dokumentacije, kao i praćenje i realizaciju iste.

GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

- Jedna od osnovnih podloga za kvalitetno usmjeravanje prostornog uređenja općine je

korištenje GIS-a (geografski informacijski sustav)u oblasti planiranja, ali i drugim srodnim
oblastima. Stoga je neophodno da se što prije ovaj sustav usvoji i proširi na sve relevantne
domene i razine. Korištenje GIS-a predstavlja i jedan od uvjeta za ponašanje vlasti, pravnih
subjekata i građana prema europskim standardima.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 185

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

6 . RANJIVOST PROSTORA

OPĆENITO O RANJIVOSTI PROSTORA

Problem ranjivosti je relativno nova disciplina kojoj se pridaje sve više važnosti prilikom
planiranja. Sukladno s tim pristup problemima prostornog planiranja iz ovog kuta definiran je
opsežnom metodologijom.
Ranjivost i potencijal su obrnuto recipročni, ali su istodobno povezani kad se govori o razvoju
prostora. Potencijal prostora je osnova za razvoj, dok i unutar njega imamo konflikata;
industrijalizaciju, urbanizaciju i infrastrukturu s jedne strane te primarne djelatnosti kao na
primjer poljoprivredu i stočarstvo s druge strane.

PRIRODNE NEPOGODE I KATASTROFE

Prirodna obilježja ovog područja ranije su tekstu detaljno opisana. U ovom dijelu samo se
skreće pažnja na moguću povećanu osjetljivost tj. ranjivost prostora.
Na području Općine Tomislavgrad izdvojene su četiri kategorije okršenosti terena : izrazito
okršen teren, srednje okršen do jače okršen teren, neokršeni tereni, zone pokrivenog krša. Svaka
od navedenih kategorija u smislu prostornog planiranja ima svoje nedostatke i pozitivne
mogućnosti kojima uvjetuju način korištenja prostora.
Šire područje Općine Tomislavgrad tektonski je vrlo poremećeno. Kod prostornog planiranja
svakako treba voditi i seizmološkim značajkama na prostoru općine te prilagoditi gradnju
sedmom stupnju MCS kojem ova općina pripada. Na izdvojenim mikrozonama, trebalo bi
izbjegavati gradnju većih objekata.
Općina Tomislavgrad ima značajne vodne resurse, koji su, međutim količinski su nepovoljno
raspoređene tijekom godine, te u razdobljima velikih voda , zbog velikih dotoka, dolazi do
plavljenja na području lokaliteta: Mokronoge, Sarajlije i Lug, uz rijeku Šujicu, gdje su poplavljeni
objekti.

LJUDSKOM RUKOM STVORENE OPASNOSTI

Analiza ranjivosti prostora prouzrokovanih djelovanjem ljudskom rukom vrši se kroz

potencijalnu opasnost usred akcidentnih situacija na poslovnim i gospodarskim objektima (požari
i eksplozije), veće prometne nesreće, nekontroliranu urbanizacija, minska polja i sl.
Vodeću ulogu u gospodarskoj strukturi na području općine Tomislavgrad imaju društvene
djelatnosti, zatim trgovina, ugostiteljstvo i zanatstvo, te rudarstvo, industrija i energetika.
Od proizvodne djelatnosti na području općine imamo prehrambenu industriju.
Najveće degradacije terena i okoline nastale su površinskom eksploatacijom uglja, gline,
treseta, kamenolomima i eksploatacijom šljunka.
Sve gospodarske aktivnosti imaju određen negativan utjecaj na okoliš u smislu emisija i
djelovanja zagađivača na tlo, vodu i zrak. Također, mogu se javiti i degradirajući utjecaji u vezi sa
požarima na poslovnim i drugim industrijskim objektima, eksplozijom plinova i opasnih materija,
rudarske nesreće i slično.
Naselja urbanih odlika na području Općine zbog načina gradnje, gustoće gradnje, velikog broja
toplinskih izvora mogu predstavljati pogodnu teritoriju za nastanak požara.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 186

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Kako znatni prostori općine Tomislavgrad pripadaju okršenim stjenovitim masama s velikim
koeficijentom infiltracije površinskih voda i vrlo brzoj podzemnoj komunikaciji prema izvorima i
izvorištima koji se koriste za potrebe vodoopskrbe što ukazuje na stupanj ranjivosti podzemnih
voda. Kod prostornog planiranja, a poglavito se to odnosi na planiranje prostora za gospodarsku
djelatnost, planiranje infrastrukturnih objekata (kanalizacija, prometnica i sl.) svakako treba
voditi računa o poduzimanju mjera za sprječavanje neposrednog odlaganja otpadnih voda
direktno u podzemlje, a u narednom razdoblju je potrebno za sva izvorišta koja se koriste za
vodoopskrbu zaštititi općinskim odlukama o zaštiti izvorišta, te provoditi aktivne mjere zaštite i
monitoring istih.
Trenutno se otpadne vode na gradskom području Tomislavgrada upuštaju direktno u vodotok
Tabašnicu ili u improvizirane taložnice što dovodi do zagađivanja površinskih i podzemnih voda
u Duvanjskom polju. Na ostalom dijelu općine otpadna voda iz domaćinstava se većinom disponira
u septičke jame ili direktno u vodotoke/podzemlje. Osim otpadnih voda domaćinstava, na
području općine postoji i nekoliko većih poduzeća, odnosno gospodarskih subjekata, za koje nije
poznato da li prije ispuštanja otpadnih voda vrše pročišćavanje, odnosno na koji način disponiraju
otpadne vode.
Inžejerskogeološke značajke terena imaju važnu ulogu kod planiranja gradnje većih objekata
ili kompleksa većih objekata. Po pitanju stabilnosti na području općine Tomislavgrad nema većih
pojava nestabilnog terena (veća klizišta, odroni i sl.), ali prilikom planiranja treba voditi računa
da se način korištenja prilagodi tako da se izbjegne stvaranje istih ljudskom rukom.
Na području Općine Tomislavgrad nema mjernih stanica (opremljenih uređajima za mjerenje
koncentracija osnovnih pokazatelja kvaliteta zraka i meteoroloških podataka). Pri procjeni
ranjivosti životne sredine sa aspekta zraka, mogu se uzeti u obzir tri važna parametra, koji utječu
na sposobnost samoprečišćavanja zrak na predmetnom području, a to su:
− mikroreljefne karakteristike,
− pokrivenost prostora šumom,
− toplotne emisije iz antropogenih izvora.
Problem ranjivosti zraka nije naglašen zbog nepostojanja trajnog izvora zagađenja i povoljnog
reljefa za obnavljanje zraka.
Od industrijskih postrojenja na području Općine Tomislavgrad uglavnom su zastupljene
industrijske grane koje imaju neznatan utjecaj na životnu sredinu, to su grane lake i srednje
industrije, obzirom da na području Općine postoji mal broj kotlovnica i da uglavnom prevladava
loženje u prostorijama u individualnim stambenim objektima, regeneracijska i neutralizacijska
sposobnost zraka je vrlo visoka.

POSLJEDICE RATNIH DJELOVANJA

U Bosni i Hercegovini je tokom rata (1992-1995) postavljen veliki broj mina različitih vrsta.
Zaostala minska polja predstavljaju opasnost za sigurnost građana i veliko ograničenje u
prostoru tj. zapreka su za bilo kakvu uporabu koja im je namijenjena prostornim planovima
(eksploatacija zemljišta u poljoprivredne svrhe, širenje naselja, izgradnje infrastrukture itd.) te
daljnji ekonomski i društveni razvoj. Ovaj problem se smatra privremenim ograničenjem u
prostoru, ali je njegovo rješavanje uvelike otežano jer se radi o minskim poljima nepoznatog
rasporeda, sa pojedinačnim minama ili grupa mina rasprostranjenim na širem području.
Postavljane su na linijama razgraničenja i njima je miniran veliki broj objekata infrastrukture
(putevi, pruge, proizvodni objekti i drugo).

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 187

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Broj postavljenih mina u BiH je predmet različitih procjena. Evidenecije o postavljanju mina
često nisu vođene ili su potpuno uništene i izgubljene.
Kontaminirana područje se poklapaju za zonama ratnih djelovanja. Prema zadnjim podacima
od BHMAC-a iz 2016. godine, na prostoru općine je ostalo malo sumnjivih površina, i to na krajnjoj
sjevernoj granici općine Tomislavgrad s Kupresom.

OPASNOST OD POŽARA

U razdoblju ljetnih mjeseci velika je i vrlo velika opasnost od nastajanja požara na otvorenom
prostoru. Najčešći uzroci su nemar i nepropisno korištenje otvorenog plamena odnosno ljudski
faktor (korištenje otvorenih ložišta, roštilja, spaljivanja korova i suhe trave, bacanje opušaka
cigareta i slično).
Zaštita šuma od požara određena je Zakonom o šumama (SN FBiH br. 20/02) i Pravilnikom o
sadržini planova za zaštitu šuma od požara (SN FBiH 21/04). Prema ovim propisima izrada plana
zaštite šuma od požara u nadležnosti je županijskog šumsko privrednog društva.
Preventivne mjere podrazumijevaju slijedeće aktivnosti:
• Njegu šuma,
• Pravovremeni prored šuma,
• Kresanje i uklanjanje suhog granja,
• Izrada i održavanje protupožarnih putova i prosjeka,
• Čišćenje i održavanje rubnih pojasa uz javne putove i željezničke pruga,
• Čišćenje i uspostavljanje sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektroenergetskih
vodova,
• Identifikacija i održavanje prirodnih i vještačkih vodnih akumulacija i izvora,
• Organiziranje promatračkih službi i označavanje osmatračnica,
• Sustavom promatračkih mjesta mora biti vizualno pokriveno cijelo područje; svi
promatrači moraju biti u sustavu veze sa dežurnim u jedinici i međusobno,
• Osiguranje materijalnih sredstava za gašenje požara i njihovo lociranje na najugroženijim
mjestima,
• Provođenje obuke vatrogasnog i rendžerskog ljudstva,
• Upozoravanje građana o opasnosti od šumskih požara, putem sredstava informiranja,
• Oglasnih tabli i znakova upozorenja na šumskim područjima,
• Prva obaveza je da se u sezoni ožujak-listopad organizira stalna protupožarna
promatračka služba, zaštite od požara, postave znakovi zabrane loženja vatre na svim
ulazima u park,
• Animirati lovce da paze na ponašanje, posebno u kritičnim mjesecima,
• Paljenje vatre strogo sankcionirati.

PROSTORNA OSNOVA Stranica | 188

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

7 . OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVITKA

Sukladno metodologiji izrade dokumenata prostornog uređenja, nakon prikupljenih podataka

o postojećem stanju prirodnih i stvorenih uvjeta, te analize stanja na prostoru općine, sastavljen
je osnovni koncept prostornog razvitka, na kojem će se temeljiti izrada prednacrta plan. Osnovno
polazište bili su opći i posebni ciljevi s kojima se pristupilo izradi plana, ali i oni koji su se tijekom
skupljana podataka i analize postojećeg stanja nametnuli kao ostvarivi u planskom periodu.
Osnovna koncepcija budućeg razvoja općine Tomislavgrad treba biti bazirana na održivom
razvitku, odnosno osiguranju uvjeta privređivanja i podizanja nivoa življenja uz istovremeno
očuvanje svih zatečenih prirodnih prednosti za buduće generacije. U tom smislu planom bi se
trebao potaknuti razvitak općine na bazi poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, iskorištavanja
prirodnih resursa za proizvodnju energije te intenzivan razvoj turističkih djelatnosti baziranih na
Buškom jezeru, Blidinju, bogatstvu prirodnih i kulturno-povijesnih lokaliteta.
U ovom smjeru je općina već krenula donoseći Programsku osnovu za uređenje prostora oko
Buškog jezera, gdje je definirala zone rezervirane za razvoj turizma, gospodarstva, vikend naselja,
sporta i rekreacije, te zone za širenje naseljenih mjesta. Odredbe ove osnove su prenesene na kartu
osnovnog koncepta plana.
Naselja
Za razvitak naselja treba uspostaviti ravnotežu između gospodarske razvijenosti i
infrastrukturne opremljenosti centra općine i ostalih naselja. Osnovni cilj trebao bi biti poticanje
ravnomjernog razvitka općine i omogućavanje boljih uvjeta života u manjim naseljima.
U narednom planskom razdoblju aktivnosti na postizanju gospodarskog razvoja bi trebale
osigurati preduvjet za demografski razvoj općine, a koji će zahtijevati uređenje sistema naselja u
širem smislu, odnosno prostor opremljen minimalnom potrebnom fizičkom, komunalnom i
društvenom infrastrukturom za koju je potrebno, osim stručne isplaniranosti i projektiranja,
ostaviti prostorne koridore i lokacije.
Tomislavgrad kao centar općine i dalje treba razvijati kao centar s najvećim brojem društvenih
funkcija, ali također težiti razvoju centara zajednice sela Prisoje, Kongora, Šujica, Roško Polje i
Mrkodol, da mogu ponuditi neke od funkcija općinskog centra. Ovdje treba najprije krenuti od
razvoja kvalitetne prometne infrastrukture.
Planerskim načelima odrediti građevinska područja naselja, da bi se štitilo poljoprivredno
zemljište, i spriječila stihijska izgradnja uz prometnice.
Propisati uvjete izgradnje za sve vrste objekata izvan urbane zone, a za koje nije planirano
donošenje provedbenih planova

Promet

Od velikog strateškog značaja je povezivanje općine Tomislavgrad na mrežu brzih cesta i

autocesta. Budući da trenutno nije rađena projektna dokumentacija za planirane trase na prostoru
općine, zadatak općine je pratiti aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za ove putne pravce
i kroz te projekte realizirati svoje interese na način da položaj čvorova i pristupnih cesta podrži
gospodarsko-prometni razvoj općine.
Budući da je većina lokalnih cesta je izgrađena bez projektne dokumentacije, sa širinom
kolnika i elementima koji ne zadovoljavaju važeće propise, potrebno je intenzivirati aktivnosti na
poboljšanju razine usluge lokalnih cesta. Potrebno je uraditi i prekategorizaciju mreže lokalnih i
nerazvrstanih cesta na način da se sva naselja, gospodarske zone i područja od interesa za općinu
spoje na mrežu lokalnih cesta.

OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA S t r a n i c a | 189

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Gospodarstvo

Općenito je poznato da je domaće stanovništvo glavni nositelj razvoja nekog područja. Kako
bi se domicilno stanovništvo zadržalo na prostorima općine Tomislavgrad nužno je s aspekta
demografije, gospodarstva i turizma potaknuti i razvijati sljedeće smjernice:
- zaustaviti migracije mlađe populacije stanovništva,
- poticati natalitet,
- poticati i razvijati obrazovnu strukturu u skladu sa budućim planskim razvojem općine,
- razvijati informacijske tehnologije,
- poticati razvoj komercijalne proizvodnje,
- poticati izvoz,
- ulagati u daljnji obrazovni sustav,
- smanjiti jaz tradicionalnih i novih vrijednosti življenja,
- privući strane investitore kao potencijalne ulagače u turističku infrastrukturu,
- promovirati aspekte turizma cjelokupnog područja i aktivizirati turističke rute s područja
Republike Hrvatske ( područja Dalmacije)
Sklad između emotivne vezanosti za kraj, mirnijeg i polaganijeg života uz lakše zaposlenje sa
manjom konkurencijom zasigurno će biti jedna od mnogih temeljnih odrednica razvoja kojima će
se uspjeti zadržati mlađa populacija stanovništva na prostoru općine Tomislavgrad.

Elektroenergetski sustav

Općina raspolaže prirodnim resursima koji se mogu koristiti kao obnovljivi izvori energije:
voda, vjetar i sunce.
Na području energetike planirani su sljedeći objekti: CHE Vrilo, MHE Mokronoge, MHE Stržanj,
VE Srđani, VE Ljubuša, VE Pakline, VE Baljci, VE Mokronoge, VE Ivovik, VE Gradina.
Također su donesene Odluka o uvjetima, lokacijama za izgradnju farmi vjetroelektrana i
Odluka o uvjetima, lokacijama i naknadama za izgradnju pojedinačnih vjetroagregata na području
općine Tomislavgrad, koje su odredile dodatne lokacije za istraživanje i smještaj kako farmi
vjetroelektrana tako i pojedinačnih agregata. Sve ove lokacije su dodane na grafički prilog Osnovni
koncept razvoja.
Kroz prethodnu studijsku i projektnu dokumentaciju utvrđeno je da ležište lignita sa svojim
sigurno utvrđenim sirovinskim potencijalnom te mogućnošću proširenja postojeće sirovinske
vaze, ležište lignita „Kongora“ ima poseban značaj na perspektivni razvoj eksploatacije lignita i
njegovu upotrebu u termoergetske svrhe.
U plan treba uvrstiti planirane trase plinovoda čije planiranje i izgradnje je trenutno aktualno
na regionalnom nivou.

Vodno gospodarstvo i vodna infrastruktura

Općina je u prethodnom razdoblju ulagala u vodoopskrbni sustav, a u planskom periodu je

potrebno nastaviti s aktivnostima na modernizaciji i optimizaciji ovog sustava. U tom smislu je
nužno povećati učinkovitost JKP u upravljanju sustavima, prvenstveno uspostavom nadležnosti
JKP nad svim vodoopskrbnim sustavima općine Tomislavgrad, te nastavkom izgradnje
distribucijskih cjevovoda, sekundarnih vodova i kućnih priključaka u postojećim sustavima.
Također je potrebno nastaviti s aktivnostima na izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda i
izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Tomislavgradu. Izgradnjom sustava za

OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA S t r a n i c a | 190

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

odvodnju i dispoziciju otpadnih voda općine spriječit će se daljnje onečišćenje površinskih i

podzemnih voda.
Pored izgradnje sustava odvodnje i dispozicije otpadnih voda, u cilju zaštite izvorišta potrebno
je uspostaviti monitoring kvalitete vode na svim izvorištima koja se koriste u sustavima
vodoopskrbe stanovništva, te donijeti Odluke o zaštiti izvorišta i provoditi potrebne aktivnosti na
njihovoj zaštiti, sukladno zakonskoj regulativi. Za izvorišta koja se trenutno koriste za
vodoopskrbu stanovništva, potrebno je uraditi nove elaborate prema važećim zakonskim
propisima te donijeti adekvatne odluke. Ovim planom su dane zaštitne zone prema
hidrogeološkim značajkama terena.

Planirani objekti za hidroenergetsko korištenje vode trebaju biti višenamjenski, odnosno da

služe i za druge svrhe poput zaštite od poplava, navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta,
rekreacije, ribogojstva i sl. Potrebno je nastaviti s detaljnim istraživanjima i analizama planiranih
objekata kroz studijsku i projektnu dokumentaciju kako bi se mogla procijeniti njihova održivost
i utjecaj na vodni režim, te okoliš uopće.

Odlaganje otpada

Planom odrediti lokaciju za reciklažno dvorište i postrojenje za selekciju otpada, a sudjelovati

kod donošenja odluke o regionalnoj deponiji na višim nivoima vlasti ili o općinskoj deponiji,
ovisno o interesima općine.
Na području općine, ovisno o reljefnim i hidrogeološkim obilježjima, predvidjeti položaj
minimalno jedne deponije građevinskog otpada.

Kulturno povijesna baština

Osnovni koncept zaštite kulturno povijesnog naslijeđa treba ići u smjeru valorizacije i aktivne
zaštite spomenika i lokaliteta, a u isto vrijeme stavljanje što je moguće više lokaliteta u kontekst
turističke ponude. Interesi zaštite kulturno povijesnih dobara moraju biti usklađeni sa razvojem
naselja, infrastrukture, privrednih grana i turizma.
Među mnoštvom lokaliteta treba izabrati one od posebnog interesa za općinu, a koji će moći
pružiti kvalitetnu turističku i edukacijsku ponudu. Kroz detaljnu plansku dokumentaciju na
spomenike treba primijeniti neke od mjera zaštite kulturno povijesnih dobara u skladu sa
domaćim zakonima i međunarodnim konvencijama, da se mogu koristiti bez narušavanja
originalne vrijednosti spomenika. Kroz Odluku o provođenju Plana propisat će se mjere zaštite
svih lokaliteta na prostoru općine, njihove zaštitne zone i uvjeti djelovanja u blizini lokaliteta.
Budući da je prostor općine najbogatiji arheološkim lokalitetima, prilikom radova na
infrastrukturi vjerojatno će se naići na ove lokalitete. Radeći na ovom Planu, ustanovljeno je par
lokaliteta sa više gomila i gradina na okupu koji se mogu grupirati i prezentirati u obliku
arheoloških parkova. Bitno je napomenuti da nakon istraživanja ili otkopavanja gomile nemaju
spomeničku vrijednost, ali se pokretni predmeti nakon stručne obrade trebaju konzervirati i
mogu se izložiti kao eksponati u muzeju.
Evidentirati i vrednovati objekte graditeljskog naslijeđa, koji do sada nisu spominjani, a
zasigurno imaj određenu ambijentalnu i vremensku vrijednost, ali bi ih trebalo naknadno detaljno
analizirati i valorizirati. Kroz planove nižeg reda ovi bi se objekti trebali dodatno detaljno obraditi,
a sve u cilju zaštite i očuvanja njihovog izvornog oblika, te zaštite od daljnjeg uništavanja i
nepravilnog pristupa obnovi.

OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA S t r a n i c a | 191

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Krajobrazne vrijednosti
Štiti krajolik i poticati pozitivne promjene u svrhu poboljšanja krajobraznih i prostornih
odnosa.
Sačuvati liniju razdvajanja agrarnog i izgrađenog prostora.
Predvidjeti područja određena za izletišta, te kroz plan odrediti granicu obuhvata ovig zona i
mjere zaštite i aktivnosti unutar zona, posebno za lokalitete: Ostrožac, Kologaj, Seget, Marinovac,
Studena, Miljacka, Močila i druge.

Eksploatacijska polja mineralnih sirovina

Zaostale depresije od površinskih kopova nakon uređenja planirati za različite namjene: u

vodoprivredne svrhe (kao bazeni za bistrenje i taloženja voda iz susjednih kopova, zatim zaštitu
od visokih voda i čuvanje rezervi vode za poljoprivredu, energetsko-industrijski kompleks i za
druge svrhe), za ribnjake i farme barskih ptica, za sport, rekreaciju i turizam i mnoge druge
korisne namjene. U narednom planskom periodu neophodno je od strane rudarskih organizacija
uraditi elaborate o rekultivaciji degradiranih površina, i na dijelovima do sada degradiranih
površina izvršiti sanaciju - izvođenje radova na tehničkoj rekultivaciji i eventualno biološkoj, kako
bi se ove površine mogle koristiti za određene namjene (građevinsko i poljoprivredno zemljište).
Planska dokumentacija
Planom će se odrediti zone obuhvata za izradu detaljnih planova uređenja:
- Detaljan plan uređenja naselja Šuica,
- Detaljan plan uređenja planiranih turističkih zona,
- Detaljan plan uređenja planiranih vikend zona,
- Detaljan plan uređenja planiranih proizvodno – poslovnih zona
- Detaljan plan uređenja sportsko rekreacijskih zona

OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA S t r a n i c a | 192

PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

8 . POPIS KORIŠTENE LITERATURE, SLIKA I TABLICA U DOKUMENTU

KORIŠTENA LITERATURA

• Agricultural production conditions in Bosnia and Nerzegovina (B&H), Vlahinić-Čustović-

Alagić
• Analiza postojećeg stanja režima voda na Duvanjskom polju s programom istražnih radova
za poboljšanje, Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb, 2013. godina
• Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Grupa autora, Zemaljski muzej Sarajevo, Sarajevo
(1988. )
• Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Grupa autora, Zemaljski muzej Sarajevo, Sarajevo
(1988. )
• Bešlagić, Š., Stećci: Topografsko-kataloški pregled, Sarajevo 1971.
• Bešlagić, Šefik, Stećci na Blidinju, Zagreb, 1959
• CHE Vrilo, JP "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ d.d. Mostar, Studije
utjecaja na okoliš - Idejni projekt;
• Corine Land Cover Projekt za BiH. Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo, 2008.
• CORINE Land Cover. Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo
• CULTURE AND WETLANDS IN THE MEDITERRANEAN: AN EVOLVING STORY
• Čelić, DŽ., Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, „Sarakevo-Publishing“, Sarajevo, 1998.
• Digitalna Pedološka karta FBiH 1:50.000, Federalni zavod za agropedologiju, Sarajevo
• Elaborat gospodarenja HCVF površinama u Šumariji Tomislavgrad – GJ “Lib-Gvozd”, ŠGD
„Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres - Šumarija Kupres,Tomislavgrad 2013
• Elaborat gospodarenja HCVF površinama u Šumariji Tomislavgrad – zaštitne šume - šume
za rekreaciju , odjel 61 GJ “ “Tušnica-Kologaj”, ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres -
Šumarija Kupres,Tomislavgrad, 2013.
• Elaborat o prethodnim arheološkim istraživanjima na lokalitetu VE Mesihovina, Ecoplan
d.o.o. Mostar, ožujak, 2017
• Energetski institut Hrvoje Požar: Perspektiva i tehno-ekonomski uvjeti prelaska
distribucijske mreže na 20 kV pogonski napon, Zagreb, ožujak 2014.godine
• Energetski institut Hrvoje Požar: Studija energetskog sektora u Bosni i Hercegovini, Moduli
2, 3, 4 i 5, veljača 2008. godine
• Energetski institut Hrvoje Požar: Studija kratkoročnog i srednjoročnog razvoja
distribucijske mreže i postrojenja 2006. - 2010. s projekcijom do 2020. za područje općine
Tomislavgrad, Zagreb, rujan 2008.godine
• Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama, Federalni statistički zavod, Sarajevo, 2008
• Federalni meteorološki zavod - Sarajevo i dr.
• Federalni operativni plan obrane od poplava
• Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017
• Hidrološka studija Gornjeg sliva Cetine
• Hidrološka studija sliva Gornje Cetine, Elektroprojekt d.d. - Zagreb, Energa - Sarajevo
• IHITIOSTUDIJA za ribolovne vode na kojima su izgrađene hidroakumulacije, Bogut I.
• Integralna studija razvoja JP „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ d.d. Mostar
2006-2010.godina s projekcijom na 2020.g., JP „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg
Bosne“ d.d. Mostar
• Integralna studija razvoja JP “Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne“ d.d.
Mostar 2006. ─ 2010. godina s projekcijom na 2020. godinu, Institut za elektroprivredu i
energetiku, Zagreb, 2007. godine

LITERATURA S t r a n i c a | 193
PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

• Istraživanje biljnih i životinjskih vrsta na prostoru zahvata CHE Vrilo

• Izazovi i mogućnosti ekološke poljoprivrede, Ecologica
• Izazovi i mogućnosti ekološke poljoprivrede, Ecologica
• Mogučnosti poboljšanja vodnog režima na Duvanjskom polju-studija, Poljoprojekt Sarajevo
i Elektroprivreda Dalmacije, Split, 1967. godine
• Nacrt Plana razvoja prijenosne mreže za period 2009-2018. godina
• Nacrt Plana razvoja prijenosne mreže za period 2009-2018. godina
• New Guidelines for management planning for Ramsar sites and other wetlands
• Operativni plan odbrane od poplava HBŽ-a
• Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora (Nacrt)
• Poljoprivredna osnova
• Preliminarna procjena rizika od poplava za vodno područje Jadranskog mora, 2008
• Prirodoslovno – povijesna baština općine Tomislavgrad, Naša baština, Tomislavgrad –
Zagreb, 2013.
• Prostorno – prometna studija HBŽ-a (Nacrt) Sarajevo, 2006.
• Registar prirodnih i turističkih resursa općine Tomislavgrad. Tomislavgrad, 2014.
• Rezultati provedenih trasiranja podzemnih voda na području BiH, dokumentacija
Energoinvest, Sarajevo
• Spisak registriranih nepokretnih spomenika kulture na području Federacije BiH, Zavod za
zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta
• Statistički godišnjaci SR Bosne i Hercegovine 1969-1992.
• Statistički godišnjak FBIH 2009, Federalni zavod za statistiku
• Stećci - kataloško-topografski pregled, Bešlagić, Šefik, IP “Veselin Masleša”, Sarajevo,
(1971.)
• Stećci - kataloško-topografski pregled, Bešlagić, Šefik, IP “Veselin Masleša”, Sarajevo,
(1971.)
• Strategija upravljanja krutim otpadom u BiH (2003),
• Strategija upravljanja vodama Federacije BiH – prijedlog, travanj 2010. godine
• Strategija upravljanja vodama Federacije BiH,
• Strategija zaštite okoliša FBiH – Finalni nacrt (2008-2018), Bosna-S Oil Services Company,
Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, IPSA Institu, Sarajevo, 2008.
• Strateška studija o utjecaju na okoliš Plana upravljanja vodnim područjem Jadranskog mora
u Federaciji BiH
• Strtegija razvoja turima Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008. – 2018., Federalno
ministarstvo okoliša i turizma , Sarajevo, 2008.
• Studija CHE Vrilo
• Studija energetskog sektora BiH
• Studija o područjia podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate na području Federacije
BiH
• Studija ranjivosti prostora Federacije BiH (nacrt), Institut za hidrotehniku Građevinskog
fakulteta u Sarajevu, IPSA Institut, Sarajevo, 2008.
• Šumskogospodarska osnova
• Tomislavgrad – profil općine, Općina Tomislavgrad, Radna grupa za izradu LER
• V. Radimsky, Starine kotara županjačkog u Bosni, GZM BiH, VI, Srajevo, 1894, 283-319.
• Vode Cetine i njezina poriječja, Nives Štambuk Giljanović, Split, 2002. godine
• Zbornik radova Građevinskog fakulteta u Mostaru, 2002. i 2003.

LITERATURA S t r a n i c a | 194
PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

POPIS SLIKA
Slika 1: Položaj općine Tomislavgrad unutar Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i
Hercegovine ................................................................................................................................................................................... 4
Slika 2. Izvod iz PP SRBIH , karta vodoprivrede i energetike, PP SR BiH 1980-2000........................10
Slika 3. Izvod iz sintezne karte korištenja prostora, prijedlog PP FBiH 2008.-2028. ........................11
Slika 4. Izvod iz sintezne karte korištenja prostora, Nacrt PP HBŽ........................................................... 12
Slika 5. Sintezni prikaz korištenja prostora u planskom periodu, Nacrt PP Opštine Duvno 1986-
2000 .................................................................................................................................................................................................13
Slika 6. Izvod iz PP Blidinje, Zoniranje i režimi uređivanje prostora........................................................ 14
Slika 7: Pregled obuhvata .............................................................................................................................................16
Slika 8: Prostorni položaj planinskih masiva u općine Tomislavgrad (Radoš i Radoš, 2013.) ....17
Slika 9: Meandri Šuice kroz Šuičko polje (Ljubas, 2018.) ..............................................................................19
Slika 10: Kanjon rijeke Šuice (Ljubas, 2019.) ......................................................................................................20
Slika 11: Stupovi, stalktiti i stalagmiti špilje Listvača (Šumanović, 2018) ............................................20
Slika 12: Prostorni raspored vodonosnika podzemnih voda s utvrđenim pravcima podzemnog
tečenja ............................................................................................................................................................................................27
Slika 13: Epicentri potresa magnitude > 4 nakon 1906. godine - instrumentalno mjerno
razdoblje - Granice općine Tomislavgrad prikazane su ljubičastom crtom ................................................29
Slika 14: Seizmološka karta BiH s prikazom seizmoloških centara i seizmoloških postaja .......... 29
Slika 15: Prognozna seizmološka karta BiH za povratno razdoblje od 100 godina .........................30
Slika 16: Seizmički aktivni diskontinuiteti na području Tomislavgrada (Horvatović 2000-2019.)
............................................................................................................................................................................................................ 31
Slika 17: Općina Tomislavgrad, hidrografska mreža s rasporedom vodomjernih stanica ............32
Slika 18: Hod srednjih mjesečnih ...............................................................................................................................33
Slika 19: Hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Šuice na VS Mokronoge .............................................33
Slika 20: Hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Drine na VS Male Brdine ...........................................34
Slika 21: Hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Šuice na VS Kovači – ulaz u polje ..........................35
Slika 22: hod srednjih mjesečnih protoka rijeke Ostrožac na VS Jošanica .............................................35
Slika 23: Izvor Ričine (Ljubas 2019.) ......................................................................................................................36
Slika 24. Prikaz čestina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra za višegodišnji niz .................39
Slika 25: Rijeka Šujica ..................................................................................................................................................... 47
Slika 26: Buško jezero (www.tomislavcity.com).................................................................................................48
Slika 27: Karta županjca i okolnih mjesta (Izvor: V.Radimsky, Starine kotara Župnanjačkog u
Bosni) .............................................................................................................................................................................................. 51
Slika 28: Karta Domenica Paganija iz 1813. (Izvor: http://gallica.bnf.fr/) .........................................52
Slika 29: Položaj naseljenih mjesta u općini.........................................................................................................58
Slika 30. Prostorni razmještaj škola.........................................................................................................................73
Slika 31. Cestovna mreža općine Tomislavgrad .................................................................................................83
Slika 32. Fotografije lokalnih cesta (izvor Ecoplan 2020.)............................................................................86
Slika 33: Linije javnog prijevoza ................................................................................................................................ 89
Slika 34: Položaj planiranog zahvata CHE Vrilo (izvor: Studija o procjeni utjecaja na okoliš za
CHE Vrilo - dopuna, Ecoplan d.o.o. Mostar i Elektroprojekt d.d. Zagreb, prosinac 2018. g.) .............. 100

LITERATURA S t r a n i c a | 195
PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 35: Lokacije objekta za korištenje voda i vodnog potencijala općine Tomislavgrad (izvor:
Općina Tomislavgrad).......................................................................................................................................................... 102
Slika 36:Plaža Marinovac (izvor: ecoplan 2020.) ........................................................................................... 104
Slika 37. Lokacija deponije Pakline ....................................................................................................................... 105
Slika 38: Grafički prilog - Poplavljena područja (izvor: Preliminarna procjena poplavnog rizika
na vodotocima I kategorije u FBiH, Institut za Hidrotehniku GF Sarajevo, travanj 2013) ................. 107
Slika 39: Pogled s brane Kazaginac (izvor: Google earth) ......................................................................... 109
Slika 40: Duvanjsko polje, Mandino Selo (Izvor: Ecoplan 2020.) ............................................................ 115
Slika 41: Krajolik na krajnjem sjeveru općine (Ecoplan, listopad 2020. godine)............................. 116
Slika 42: Pogled na Blidinjsko jezero s prometnice iz smjera Tomislavgrada (Ecoplan 2020.) 118
Slika 43: Park prirode Blidinje i zaštićena područja unutar njega (izvor: Plan upravljanja za
Park prirode Blidinje, Oikon i Ecoplan, rujan 2011. godine) ............................................................................. 118
Slika 44: Karta Ramsarskog područja Livanjsko polje s položajem u BiH i regiji (Preuzeto sa:
https://rsis.ramsar.org/ris/1786) ................................................................................................................................. 123
Slika 45: Tok rijeke Šujice – Šujičko polje, snimljeno 22.10.2020. Ecoplan ........................................ 125
Slika 46: Grafički dio Nacrta PP HŽB 2008. – 2028. „Zaštićeni objekti i površine kulturno-
historijskog nasljeđa“ – izvod za područje općine Tomislavgrad. Tumač: područje br. 3. PP Blidinje
– dio; 11 – ZPP Cincar i Malovan – dio; 13 – ZPP Vodotok rijeke Šujice; 15 – Ramsarsko područje –
Livanjsko polje sa Buškim jezerom ................................................................................................................................ 126
Slika 47: Gomila Mali Ošljar, R. Dodig 2013. ..................................................................................................... 128
Slika 48:Pogled na Lib (Izvor: Ecoplan 2020.) ................................................................................................. 129
Slika 49: Pogled s gradine Veliki Gradac na Privali na Duvanjsko polje (Izvor: Elaborat o
prethodnim arheološkim istraživanjima na lokalitetu VE Mesihovina) ...................................................... 132
Slika 50: Stećak u Eminovom selu (Ecoplan, 2013.) ...................................................................................... 134
Slika 51: Most preko Šuice (izvor: Prirodoslovno-povijesna baština općine Tomislavgrad) ..... 135
Slika 52: Nekropola stećaka Lipa (izvor Ecoplan, 2010.) ........................................................................... 135
Slika 53: Prirodni krajolik Duvanjskog polja (Izvor: Ecoplan, 2020.) ................................................... 137
Slika 54: Prirodni krajolik duvanjskog kraja– ogoljeni planinski masiv ............................................. 137
Slika 55: Prirodni krajolik duvanjskog kraja – pogled na Ričinu (izvor: Mulaomerović 2016.)
......................................................................................................................................................................................................... 137
Slika 56: Prirodni krajolik Parka prirode Blidinje (Izvor: Wikimapia) ............................................... 138
Slika 57: Jama kod Drmića staja (izvor: Mulaomerović, 2016.)............................................................... 138
Slika 58: Prirodni krajolik duvanjskog kraja– Šuica i Duvanjsko polje................................................ 138
Slika 59: Kanjon rijeke Šujice (Izvor: Ljubas, 2019.) ..................................................................................... 139
Slika 60: Speleološki fenomeni, izvori i ponori – urušena vrtača Veliki Samograd ........................ 139
Slika 61: Tradicionalni krajolik Duvanjskog polja – ogoljeni krš s izgradnjom uz rub polja .... 140
Slika 62: Javna arhitektura u kamenu -Najstarija duvanjska crkva sagrađena u tursko doba –
Roško polje 1858. godine (Izvor: Monografija Prirodoslovno-povijesna baština općine
Tomislavgrad, str. 51.) ......................................................................................................................................................... 140
Slika 63: Pastirski stan ( Izvor: https://www.vrleti.com/planinska-pojata-kuca/) .................... 141
Slika 64: Tradicionalni krajolik Duvanjskog polja- stočarstvo (Izvor: Ecoplan, 2020.) ............... 141
Slika 65: VE Mesihovina (Izvor: Domagoj Madunić, diplomski rad, 2020.) ........................................ 142
Slika 66: Akumulacija Buško jezero (Izvor: www.tomislavcity.com) .................................................... 142
Slika 67: Oton Iveković – Krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju 925. godine ........... 144

LITERATURA S t r a n i c a | 196
PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Slika 68: Mijat Tomić (Izvor: www.poskok.info) ............................................................................................. 144

Slika 69: Bukovička pećina – „pećina katedrala“ (Izvor: R.D. www.klix.ba) ...................................... 145
Slika 70: Pogled na veći dio poljoprivrednih površina općine Tomislavgrad (izvor: Google
Earth)........................................................................................................................................................................................... 149
Slika 71: Pedološka karta Općine (izvor: karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području
hercegbosanske županije-II faza općina Tomislavgrad, studija) .................................................................... 150
Slika 72: Prostor na kojemu ima rendzina (izvor: Google Earth). .......................................................... 151
Slika 73: Prostor sa rendzinama (izvor: Google Earth). .............................................................................. 151
Slika 74: Područje na kojem ima eutričnih smeđih tala (izvor: Google Earth)................................. 152
Slika 75: Zona prostiranja smeđih tala na dolomitu i vapnencu (izvor: Google Earth). .............. 152
Slika 76: Smeđa tla na vapnencu – Viničko polje (izvor: Google Earth). ............................................. 153
Slika 77: Prostor sa aluvijima (izvor: Google Earth)..................................................................................... 153
Slika 78: Aluvijalna tla Općine (izvor: Google Earth) ................................................................................... 154
Slika 79: Zona prostiranja humofluvisola(izvor: Google Earth) .............................................................. 154
Slika 80: Zona semigleja (izvor: Google Earth)................................................................................................ 155
Slika 81: Zona semigleja (izvor: Google Earth)................................................................................................ 155
Slika 82: Euglejna tla Općine (izvor: Google Earth) ...................................................................................... 156
Slika 83: Lokacija hidromelioriranih tala Općine (izvor: Google Earth). ........................................... 156
Slika 84: Bonitetna karta Općine (izvor: karta upotrebne vrijednosti zemljišta na području
hercegbosanske županije-II faza općina Tomislavgrad, studija) .................................................................... 157
Slika 85: Područje sa tlima unutar II - IV bonitetne kategorije (izvor: Google Earth) .................. 157
Slika 86: Zemljišta unutar II - IV bonitetne kategorija (izvor: Google Earth) ................................... 158
Slika 87. Izvod iz koncepcije razvoja mreže prostorno-prometne studije razvoja cesta HBŽ
(2006.) ......................................................................................................................................................................................... 166
Slika 88. Izvod iz nacrta PP HBŽ, Rujan 2014. ................................................................................................. 167
Slika 89. Planirani koncept upravljanja otpadom na području HBŽ ..................................................... 172

POPIS TABLICA
Tablica 1: AC Klasifikacija ............................................................................................................................................ 23
Tablica 2: Klasifikacija karbonatnih stijena (prema Novoselu i dr.) ........................................................ 24
Tablica 3: Geomehanička RMR klasifikacija (parametri i bodovi) ............................................................24
Tablica 4: Klasifikacija za zemljane radove prema OTU (opći tehnički uvjeti) ...................................25
Tablica 5: Pripadajuće stratigrafske jedinice ......................................................................................................25
Tablica 6: Struktura korištenja prostora............................................................................................................... 40
Tablica 7: Ukupne površine zemljišta po razdjelima i tipovima u ha ......................................................40
Tablica 8: EU kriteriji veličinske kategorizacije naselja .................................................................................59
Tablica 9: Broj stanovnika (od 0 do 49) .................................................................................................................59
Tablica 10: Broj stanovnika (od 50 do 199) .........................................................................................................60
Tablica 11: Broj stanovnika (od 200 do 499) ......................................................................................................60
Tablica 12: Broj stanovnika (od 500 do 999) .....................................................................................................61
Tablica 13: Broj stanovnika 2013. (od 1000 do 1999) ....................................................................................62
Tablica 14: Broj stanovnika 2013. (od 2000 do 4999) ....................................................................................62

LITERATURA S t r a n i c a | 197
PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 15: Broj stanovnika 2013. (od 5000 do 9999) ....................................................................................62

Tablica 16: Struktura namjene i načina korištenja prostora....................................................................... 67
Tablica 17: Broj stanovnika u općini Tomislavgrad .........................................................................................68
Tablica 18: Broj stanovnika po naseljenim mjestima za razdoblje 1971. – 2013. .............................68
Tablica 19: Stanovništvo općine Tomislavgrad prema dobnoj skupini za 1991. godinu i 2013.
godinu ............................................................................................................................................................................................. 69
Tablica 20: Radno sposobno stanovništvo općine Tomislavgrad (15-64)..............................................70
Tablica 21: Prirodni priraštaj općine Tomislavgrad od 2005-2017 .........................................................70
Tablica 22. Tablica rasporeda postojeće društvene infrastrukture po naseljima .............................. 78
Tablica 23: Pokazatelji demografije i gospodarstva 2007-2010................................................................79
Tablica 24: Nezaposlenost prema stručnoj spremi 2014-2019...................................................................79
Tablica 25: Gospodarski pokazatelji za period 2017-2019...........................................................................80
Tablica 26: Pregled najuspješnijih kompanija po prihodima od osnovne djelatnosti 2017-2019
............................................................................................................................................................................................................ 80
Tablica 27: Turistički smještajni kapacitet HBŽ od 2017-2020. godine .................................................81
Tablica 28. Pregled magistralnih i regionalnih cesta unutar općine .......................................................84
Tablica 29. Pregled lokalnih cesta ............................................................................................................................85
Tablica 30: Županijske linije javnog prijevoza .................................................................................................... 87
Tablica 31. Općinske linije javnog prijevoza ........................................................................................................88
Tablica 32: Preuzeta električna energija za Poslovnicu Elektro Tomislavgrad (MWh) na razini
godine ............................................................................................................................................................................................. 91
Tablica 33: Maksimalna i minimalna vršna opterećenja za Poslovnicu Elektro Tomislavgrad
(kW) na razini godine ............................................................................................................................................................. 91
Tablica 34: Količine vode po izvorima i vodnim tijelima na području općine ......................................93
Tablica 35: Popis vodovoda na području općine Tomislavgrad..................................................................95
Tablica 36: Osnovni podaci o akumulacijama sustava HE Orlovac ..........................................................97
Tablica 37: Značajne poplave................................................................................................................................... 106
Tablica 38: Podaci o kakvoći podzemnih voda/izvorišta za izvorišta Ostrožac, Mukišnica i
Brišnik 2017. godina ............................................................................................................................................................. 113
Tablica 39: Prijedlog zoniranja Ramsarskog područja Livanjsko polje sukladno Nacrtu PP HBŽ
2008. – 2028. ............................................................................................................................................................................ 124
Tablica 40: Arheološki lokaliteti iz prapovijesti .............................................................................................. 129
Tablica 41: Arheološki lokaliteti iz antike.......................................................................................................... 132
Tablica 42: Arheološki lokaliteti iz srednjeg vijeka ....................................................................................... 133
Tablica 43: Struktura površina prema načinu korištenja (izvor: Integrirana strategija razvoja
općine Tomislavgrad 2017-2026). ................................................................................................................................. 158
Tablica 44: Kategorije zemljišt prema upotebnoj vrijednosti (izvor: Integrirana strategija
razvoja općine Tomislavgrad 2017-2026). ................................................................................................................ 158
Tablica 45: Udio različitih kategorija korištenja zemljišta po općinama Herceg-Bosanske
županije (izvor: Integrirana strategija razvoja općine Tomislavgrad 2017-2026). .............................. 159
Tablica 46: podaci o različitim kategorijama goveda na prostoru Općine (podaci općinske
poljoprivredne službe za 2015.) ...................................................................................................................................... 160
Tablica 47: Brojno stanje goveda u sustavu krava-tele u 2015. (Izvod iz registra OPG). ............ 160

LITERATURA S t r a n i c a | 198
PROSTORNI PLAN OPĆINE TOMISLAVGRAD ZA RAZDOBLJE 2017.-2037.
Ecoplan d.o.o. Mostar i Alfa Thertm d.o.o. Mostar srpanj, 2021.

Tablica 48: Pregled šumskih površina na prostoru Županije (izvor: Nacrt prostornog plana
ŽHB) .............................................................................................................................................................................................. 162
Tablica 49: Raspored šuma po ukupnim površinama i strukturi unutar Županije (izvor: Nacrt
prostornog plana ŽHB) ........................................................................................................................................................ 162

LITERATURA S t r a n i c a | 199