Srednja škola kneza Branimira

Antuna Mihanovića 19
23420 Benkovac

Završni rad iz predmeta:

Obnovljivi izvori energija

Tema:
Obrada vodenim mlazom

Mentor: Učenik:
Franko Gospić

Benkovac, travanj 2023. Godine

Sadržaj:
1. Uvod
2. Što su hidroelektrane
2.1 Podjele hidroelektrana
3. Mobilne protočne hidroelektrane
3.1 Podjela zemalja po snazi malih hidroelektrana
4. Prednosti malih hidroelektrana naspram velikih
4.1 Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj
5. Dijelovi hidroelektrane
5.1 Princip rada
5.2 Vodene turbine
6. Ekološki utjecaj
6.1 Prednosti
6.2 Nedostatci
7. Investicijski troškovi i troškovi pogona MHE u RH
8. Male hidroelektrane u svijetu
9. Izvori
1. Uvod
U ovome završnome radu ćemo pričati o mobilnim protočnim hidroelektranama. Za početak
ćemo reći osnovne stvari o hidroelektranama, dok ćemo detaljnije pričati o mobilnim protočnim
hidroelektranama. Ući ćemo dublje u njihove dijelove, prednosti naspram ostalih hidroelektrana
i njihove ekološke prednosti i nedostatke. Također ćemo spomenuti cijene ulaganja i investiranja
u njih na području Republike Hrvatske. Spomenut ćemo dijelove i zadatke koje ti dijelovi
obavljaju da bi hidroelektrana funkcionirala kao zaseban sustav u cjelini. Vidjet ćemo razlike
između hrvatskih hidroelektrana i onih u svijetu. Prikazat ćemo par primjera kroz raznolike
slike. Na kraju ovog završnoga rad ćemo naučiti koje su svjetske velesile po snazi i broju
hidroelektrana.
2. Što su hidroelektrane
Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku
energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u
električnu energiju u električnom generatoru. Hidroelektranu u širem smislu čine i sve građevine
i postrojenja, koje služe za prikupljanje (akumuliranje), dovođenje i odvođenje vode (brana,
zahvati, dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd.), pretvorbu energije (vodne turbine,
generatori), transformaciju i razvod električne energije (rasklopna postrojenja, dalekovodi) te za
smještaj i upravljanje cijelim sustavom (strojarnica i sl). U slici 1.0 je prikaz hidroelektrane.

Slika 1.0
2.1 Podjele hidroelektrana
 Prema načinu korištenja vode, odnosno regulacije protoka, hidroelektrane se dijele na:
 Akumulacijske, protočne, reverzibilne ili crpno-akumulacijske, prema smještaju samih
postrojenja
Prema smještaju samih postrojenja, odnosno prema vodenom toku čiju energiju iskorištavaju,
hidroelektrane mogu biti:
Klasične, na morske valove, na morske mijene: plimu i oseku.
 Prema padu vodotoka
Prema padu vodotoka, odnosno visinskoj razlici između zahvata i ispusta vode (klasične)
hidroelektrane se mogu podijeliti na:
Niskotlačne, srednjotlačne, visokotlačne
 Prema instaliranoj snazi (učinku) hidroelektrane mogu biti:
Velike, srednje, male, mikro
3. Mobilne protočne hidroelektrane
Pojam male hidroelektrane se može promatrati s različitih točaka gledišta i razlikuje se od
zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i
morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom
standardu zemlje. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi.
Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do
zemlje. Prikaz jedne male hidroelektrane je prikazano u (Slika 1.1)

Slika 1.1 Mala hidroelektrana Ozalj, na rijeci Kupi, u Ozlju

3.1 Podjela zemalja po snazi malih
hidroelektrana
Neke zemlje poput Portugala, Španjolske, Irske, Grčke i Belgije su prihvatila 10 MW kao gornju
granicu instalirane snage za male hidroelektrane. U Italiji je granica 3 MW, u Švedskoj 1.5 MW,
u Francuskoj 8 MW, u Indiji 15 MW, u Kini 25 MW. Međutim u Europi se sve više prihvaća
kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica i tu granicu je podržala Europska
udruga malih hidroelektrana (ESHA), te Europska komisija. Prema postojećim propisima u
Hrvatskoj, mala hidroelektrana, određena je kao postrojenje za iskorištavanje energije
vodotokova s izlaznom električnom snagom od 10 kW do 10MW. Male hidroelektrane se često
dalje kategoriziraju u male, mini i mikro hidroelektrane. (Slika 1.3) prikazuje malu
hidroelektranu Roški slap a (Slika 1.4) prikazuje malu hidroelektranu u svjeverozapadnom
Vijetnamu

Slika 1.3 Slika 1.4

4. Prednosti malih hidroelektrana naspram
velikih
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz
energije hidro potencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne
pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane.
U usporedbi s velikim navedene su samo neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće:
 gotovo da nemaju nedostataka
 nema troška distribucije električne energije
 nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana
 jeftino održavanje
4.1 Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: "MAHE: program
izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti", 1998.).

Slika 1.5 prikazuje sve hidroelektrane u RH uključujući i one ugašene

5. Dijelovi hidroelektrane
Dijelovi male hidroelektrane
Sustav (male) hidroelektrane se sastoji od svih objekata i dijelova koji služe za skupljanje,
dovođenje i odvođenje vode, za pretvaranje mehaničke u električnu energiju, za transformaciju i
razvod el. energije. Ti dijelovi su brane ili pregrade, zahvat, ovod, vodena komora, strojarnica i
tlačni cjevovod, vodene turbine
5.1 Princip rada
Brane ili pregrade imaju višestruku namjenu tj. služe za skretanje vode s njezinoga prirodnog
toka prema zahvatu hidroelektrane, povišenje razine vode radi postizanja boljeg pada i
ostvarivanje akumulacije.
Zahvat vodu zaustavljenu pregradom prima i upućuje prema hidroelektrani. Postoje dva tipa
zahvata, zahvat na površini i zahvat ispod površine.
Dovod spaja zahvat s vodnom komorom. Može biti izgrađen kao kanal ili tunel. Tunel može biti
izgrađen kao tlačni ili gravitacijski, hidroelektrane s tlačnim tunelom su puno elastičnije u
pogonu jer mogu bez ikakvih djelovanja slijediti promjene opterećenja. Tlačni privod služi za
vođenje vode iz vodne komore do turbine. Najćešće se izrađuju od čelika, a za manje padove i
od betona. Gravitacijski privod ima slobodno vodno lice. Profil je uglavnom trapeznog oblika.
Izvodi se u kanalima i rovovima čija se konstrukcija izvodi tako da se postignu najmanji
hidraulički gubici.
Vodna komora se nalazi na kraju dovoda. Dimenzioniranje vodne komore ima velik utjecaj na
pravilno funkcioniranje hedroelektrane.
U strojarnici se nalaze generatori zajedno s turbinama. Hidrogeneratori se rade pretežno u
vertikalnoj izvedbi zbog ekonomičnije izvedbe hidrauličkog dijela elektrane. Hidrogeneratori s
horizontalnom osovinom susreću se u postrojenjima manje snage ili kad dvije Pelton ili Francis
turbine pogone jedan generator.
Na ulazu u tlačni cjevovod se nalazi zaporni uređaj koji ima sigurnosnu ulogu. On automatski
sprječava daljni dotok vode u cjevovod ako pukne cijev. Postavljanje zapornih uređaja na dnu
tlačnog cjevovoda ovisi o broju turbina koje su spojene na jedan cjevovod.
Slika 1.6 Princip sustava
5.2 Vodene turbine
Vodna turbina je pogonski stroj u kojem se potencijalna energija vode pretvara u kinetičku
energiju, a zatim promjenom količine gibanja u radnom kolu, u mehaničku energiju vrtnje.
Vratilo turbinskog radnog kola spojeno je u pravilu s generatorom u kojem se mehanička
energija vrtnje pretvara u električnu energiju. S obzirom na način pretvorbe energije odnosno
prema promjeni tlaka vode pri strujanju kroz radno kolo, vodne turbine dijele se na: pretlačne
(reakcijske) i turbine slobodnog mlaza (akcijske, impulsne turbine).
Pretlačne turbine
Pretlačnim turbinama nazivaju se vodne turbine u kojima je tlak na ulazu u rotor veći od onoga
na njegovom izlazu. U pretlačnim se turbinama dio potencijalne energije transformira u
kinetičku energiju u statoru, a dio u rotoru. Zakretanje radnog kola uzrokuje promjena količine
gibanja i reaktivne sile (razlika tlaka, Coriolisova sila i dr.)
U pretlačne turbine spadaju Francisova (konstruirao amerikanac Francis 1849.), Kaplanova
(konstruirao Čeh Kaplan 1913.), Propelerna (Kaplanova s nepomičnim rotorskim lopaticama) i
Deriazova (konstruirao švicarac Deriaz 1952.) turbina.
Turbine slobodnog mlaza
U turbinama slobodnog mlaza je tlak na ulazu u rotor jednak tlaku na njegovom izlazu, jer se
sva potencijalna energija transformira u kinetičku energiju vode u statoru (sapnici) turbine.
Zakretna sila nastaje samo na temelju promjene količine gibanja zbog skretanja mlaza u radnom
kolu.
Turbine slobodnog mlaza su Pelton (konstruirao amerikanac Pelton 1878.), Turgo (varijacija
Peltonove turbine, ali je projektirana da ima veću specifičnu brzinu) i Banki-Michell turbina (za
velike vodene tokove i manje padove od Peltonove turbine, izvodi se s horizontalnom
osovinom).
Slika 1.7 Vodena turbina
6.0 Ekološki utjecaji
U prethodnim stranicama smo detaljno pričali o malim hidroelektranama i upoznali smo se sa
činjenicom da su opće ekološki pogodnije naspram ostalih vrsta hidroelektrana. U sljedećim
stranicama ćemo naučiti prednosti i nedostatke malih hidroelektrana za okoliš u cjelini.

6.1 Prednosti
 MHE su ekološki vrlo prihvatljive, proizvodnjom električne energije nema emisije
ugljičnog-dioksida u okoliš što je izrazito važno.
 Smanjuje se potrošnja fosilnih goriva.
 Pomažu u zaštiti od poplava, ne zahtijevaju korištenje velikih površina.
 Sigurnija i pouzdanija opskrba električnom energijom, stupanj djelovanja do 90%, mali
pogonski troškovi.
 Pozitivan društveni utjecaj na regiju (zapošljavanje i sl.)
Jedan GWh električne energije proizvedene u MHE znači:
 izbjegavanje emisije od 480 tona ugljičnog-dioksida (CO2),
 opskrbu električnom energijom kroz jednu godinu za 250 kućanstava u razvijenim
zemljama, a za 450 kućanstava u zemljama u razvoju,
 uštedu 220 tona goriva ili uštedu 335 tona ugljena
6.2 Nedostatci
Iako u znatno manjoj mjeri u odnosu na velike HE (ne utječu na promjene vodotoka), vjerojatan
je utjecaj na lokalnoj flori i fauni (migracije i ozljede riba, kvaliteta vode nizvodno i sl.) te se
definiraju mjere za zaštitu okoliša koje se mogu poduzeti da se ublaže ti utjecaji:
 Rezervni tok
 Prolazi za ribe
 Skupljanje i skladištenje smeća
 Višenamjenski pogoni
 Tehnike za smanjenje buke i vibracije
 Prijateljske turbine za ribe
 Bio-dizajn
7. Investicijski troškovi i troškovi pogona MHE
u RH
Procjena investicijskih troškova
1. kategorija vodotokova (108 poteza, srednje vrijednosti H = 16,62 m, Q = 8,04 m3/s, P = 791,3
kW) : do 2500 €/kW
2. kategorija vodotokova (244 poteza, srednje vrijednosti H = 5,33 m, Q = 9,81 m3/s, P = 247,35
kW) : 2500 – 4500 €/kW
3. kategorija vodotokova (231 potez, srednje vrijednosti H = 3,11 m, Q = 6,69 m3/s, P = 95,47
kW) : 4500 – 6000 €/kW
4. kategorija vodotokova (111 potez, srednje vrijednosti H = 0,99 m, Q = 13,08 m3/s, P = 73,53
kW) : preko 6000 €/kW
Za neke MHE u pogonu u Hrvatskoj troškovi pogona iznose od 1,3 do 2,5 €/MWh. Tako su
pogonski troškovi prema iskustvenim podatcima iz prakse za malu hidroelektranu Roški slap
(1,4 MW) oko 18,37 kn/MWh (oko 2,48 €/MWh), a za malu hidroelektranu Varaždin (585 kW)
oko 10 kn/MWh (oko 1,35 €/MWh).
Istraživanje potencijalnih lokacija za MHE u Hrvatskoj uključuje: mjerenje protoka tijekom
godina, određivanje krivulje trajanja protoka, ispitivanje izvedivosti i cijene projekta, princip
diskvalificiranja lokacije uz minimiziranje ulaganja, hidrologija, ekologija, prostorni planovi,
utjecaj na kulturnu baštinu i život...
8. Male hidroelektrane u svijetu
Azija, osobito Kina je postala predvodnik u proizvodnji hidroelektrične energije. Današnji
razvoj u Australiji i Novom Zelandu se fokusira na male hidroelektrane. Kanada, zemlja s
dugom tradicijom korištenja hidroenergije, razvija male hidroelektrane kao zamjenu za dizel
elektrane u udaljenim sredinama bez razvedene električne mreže. Tržišta kao što su Južna
Amerika, bivši Sovjetski savez i Afrika također imaju veliki, netaknuti potencijal. 2000. svjetska
instalirana snaga MHE je bila oko 37 GW. Samo 2005. porast od 8 % u odnosu na 2004. i tada
je iznosila 66 GW, što je porast u odnosu na 2000. za čak 78%!. Više od 50 % u Kini (38.5
GW), slijedi Japan s 3.5 GW, te SAD s 3 GW. Ipak, to je u odnosu na svjetsku potrošnju
primarne snage (15 TW) samo oko 0,5%, a u svjetskoj proizvodnji električne energije (2006.)
oko 5,12 %.

1.8 MHE u svijetu-instalirana snaga(%)

9. Izvori
 Energetika-net  Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2011.
 Energetski institut Hrvoje Požar  Inačica izvorne stranice arhivirana 14. veljače 2011.
 Portal Moja Energija  Inačica izvorne stranice arhivirana 12. listopada 2018.
 Our-Energy  Inačica izvorne stranice arhivirana 12. lipnja 2008.
 Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Energetika  Inačica izvorne stranice 
arhivirana 11. lipnja 2010.