1.

INTEGRACIJSKO – KORELACIJSKI PRISTUP U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

Jedna od osnovnih značajki nastave u nižim i višim razredima osnovne škole je sveobuhvatan
pristup pojavama. Tu značajku učenici moraju primijetiti i shvatiti. Promotrimo li jednu nastavnu
cjelinu, nameću nam se tri načela, a to su načelo integracije, korelacije i koordinacije (sjedinjavanje,
povezivanje i usklađivanje).

Nastavu hrvatskoga jezika karakteriziraju dva proturječna metodička sustava: gramatičko-književni

i integracijsko-korelacijski pristup. Gramatičko-književni pristup zastupa tezu prema kojoj se jezična
kultura stječe isključivo učenjem književnosti i gramatike. Integracijsko-korelacijski pristup temelji se
na sjedinjavanju, povezivanju i usklađivanju nastavnih sadržaja unutar predmetnih područja,
predmeta, ali i na povezivanju s područjima drugih predmeta. Povezivanje se može izvršiti na razini
predmetnog područja. Možemo povezati književnost i jezik, književnost i medijsku kulturu i scensku
kulturu. Suvremena koncepcija proučavanja književnih djela podrazumijeva tročlanu artikulaciju
nastavnog sadržaja. Prvo proučavamo umjetninu, zatim kod (jezik) proučavane umjetnine i na kraju
slijedi pokušaj izražavanja i stvaranja učenika kodom (jezikom) zadane umjetnine. Takav način
proučavanja osigurava brže i sigurnije prodiranje učenika u bit književnosti. Povezivanje se može vršiti
i na razini nastavne cjeline. Možemo povezati fonologiju i morfologiju ili morfologiju i sintaksu. U
povezivanju mogu biti uključene dvije ili više sastavnica. Integracijsko-korelacijski pristup omogućava
povezivanje književnih djela s djelima likovne i glazbene kulture, umjetnosti. Može se izvršiti
povezivanje sa stranim jezikom. Tada govorimo o povezivanju u jezično-umjetničko područje.
Povezivati djela različitih umjetnosti možemo na tematskoj razini, na razini likova te njihovo
povezivanje s djelima likovne i glazbene umjetnosti. Povezivanje može biti ostvareno i s drugim
predmetima za što nam je potrebna dobra suradnja s drugim profesorima, učiteljima drugih
predmeta. Kako bi ta suradnja bila dobra i kvalitetna, učitelji različitih predmeta bi trebali prilagoditi
svoj nastavni plan i program koliko je to moguće kako bi bila vidljiva povezanost obrade nastavnih
jedinica kroz različite predmete. (Primjer interpretacije Hrvatske domovine Antuna Mihanovića na
satu hrvatskog jezika i obrada te nastavne jedinice na nastavi glazbene kulture). Važno je promatrati
književno djelo kao samostalnu, individualnu tvorevinu. Književno djelo možemo primiti preko
glazbenog ili likovnog djela. Težak naglašava važnost razlikovanja integracije od korelacije. Korelacija
može biti ostvarena na temelju samo jedne zajedničke crte. Kao primjer navodi nastavnu jedinicu
barok. Proučavanjem baroka nameće nam se mehanička veza. Proučavajući svrhu, sličnosti i razlike
dobivamo metodičku cjelinu. Povezivanjem književnosti, jezika, filmske i scenske umjetnosti, likovne i
glazbene umjetnosti, olakšavamo učeniku brže i sigurnije uočavanje vrijednosti djela, ali i mogućih
nedostataka. Obrađujući Horvatsku domovinu Antuna Mihanovića u petom razredu osnovne škole
možemo ostvariti integraciju, korelaciju i koordinaciju. Tako književno djelo možemo povezati s
nastavnim područjem jezika. Možemo proučavati pridjeve, vokativ, pisanje velikog početnog slova u
imenima kontinenata, država i naroda. Možemo ga povezati s područjem usmenoga i pismenoga
izražavanja i to s pisanjem zareza u vokativu ili sa slušanjem i interpretativnim čitanjem književnih
djela. Povezivanje možemo ostvariti i s drugim predmetima. S glazbenom kulturom pa možemo
slušati himnu, s engleskim jezikom (razgovor o domovini) ili sa satom razrednika pa govoriti o Danu
neovisnosti Republike Hrvatske.
 Iako se danas mnogo govori o integracijsko-korelacijskom pristupu, on je tek djelomično zaživio i
njegov pristup u nastavi još čeka svoje vrijeme. Svi nastavni predmeti su još uvijek samostalni. Kada
govorimo o hrvatskom jeziku kao predmetu, možemo govoriti o imanentnom načelu korelacije jer se
riječ pojavljuje i u književnosti, jeziku, filmskom i scenskom izražavanju.