JEZIČNE VJEŽBE 2

PROMJENJIVE VRSTE RIJEČI

GLAGOLI
GLAGOLSKE KATEGORIJE

UNUTRAŠNJE VANJSKE

vrijeme
način
vid
stanje
prijelaznost
broj
lice

- kategorije svojstvene glagolu kao

riječi
- obilježuju glagol bez obzira na
njegov oblik
- vidom se označuje aspekt procesa
izraženog glagolom - kategorije imanentne glagolima kao
- prijelaznost je relacijska kategorija, oblicima
kategorija izrazito sintaktičke naravi
– njome se označuje relacija između
procesa i (eventualnoga) predmeta
uključena u proces
(Pranjković 2013: 43-45)

• kategorija BROJA, koja se izravno odnosi na ono što se označuje imenicom (daje
obavijest o količini predmeta), kod glagola je konstitutivni element stvaranja rečenica,
svojevrsnog „useljavanja” subjekta u predikat

• kod pridjeva je kategorija broja konstitutivni element stvaranja atributnih

sintagmi

• kategorija LICA, koja je obilježje zamjenica, koje su pak izrazi te kategorije, kod
glagola je obilježje preko kojega se u glagolski oblik „useljuju” sudionici (prvo i drugo
lice: govornik i sugovornik) ili nesudionici u komunikaciji (treće lice) – to je kategorija
koja lične glagolske oblike „osposobljuje” da sami za sebe mogu funkcionirati kao
strukturno, informacijski i semantički potpune rečenice, npr. Putujem, Putuješ,
Putujemo, Putuju i sl.

• kategorija RODA kod glagola rezultat je činjenice da se u pojedinim glagolskim

oblicima javljaju pridjevske riječi – složeni glagolski oblici s glagolskim pridjevima
imaju mociju kao najvažnije gramatičko svojstvo svih pridjevskih riječi

(Pranjković 2013: 39-43)

 LIČNI I NELIČNI GLAGOLSKI OBLICI

Svojstvena im je kategorija lica

Redovito su im svojstvene:

Kategorija broja

Kategorija vremena/načina – apsolutna poraba

– relativna poraba

GV ‒ prezent, aorist, imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt, futur prvi, futur drugi

GN ‒ imperativ, kondicional prvi, kondicional drugi, optativ

PREZENT

• Apsolutiv prezenta – „prava sadašnjost”

Upravo doručkujem.

Proglašavam vas mužem i ženom.

Kažem ti da mu ništa nisam odala.

• Relativno upotrijebljen prezent:

1. Svevremenost: Svi ljudi spavaju, jedu i piju.

2. Ponovljivost: Svako jutro pijem kavu.

3. Radnja koja se odvijala u prošlosti: Jučer stojim ispred fakulteta i priđe mi

profesor. Kaže on meni...

4. Buduća radnja: Dolazim za pola sata.

5. Predbuduća radnja: Ako padne snijeg, nećemo ići na izlet.

6. Umjesto imperativa (uz česticu da), npr. Da mu se odmah ispričaš!

7. Umjesto optativa (uz česticu da), npr. Da ste mi živi i zdravi!

AORIST

• Apsolutiv aorista:

Vidjeh tvoju poruku, Pade nasred ceste.

• Relativna poraba:
 1. Futurski aorist

Ako ne stignemo na vrijeme, odoše oni.

1. Aorist sa značenjem svevremenske radnje (poslovični tip tekstova)

Dođoše divlji, istjeraše pitome.

IMPERFEKT

• Rjeđi od aorista (beletristički tekstovi – arhaičnost)

Danas rađah cijeli dan na djelu, koje mi ima na svaki način sretniju budućnost otvoriti.

Iz početka gledah ljude, kuće i kola (...)

PERFEKT

• Gotova prošlost (svršeni glagoli)

Došli su nam gosti (i sada su tu).

• Proces koji se odvijao u prošlosti (nesvršeni i svršeni)

Kada su došli, poslužili smo večeru.

• Umjesto pluskvamperfekta

Oni su otišli u blagavaonicu i čekali da ih poslužimo.

(usp. Oni su bili otišli u blagavaonicu i čekali da ih poslužimo.)

• Relativna uporaba:

1. Radnja za koju je govornik uvjeren da će se dogoditi u budućnosti ili je to

vjerojatno

Ako to ne naučimo sada, nastradali smo na ispitu!

1. Zapovijed ili zabrana (s česticom da)

• Da nisi ni taknuo tu sliku!

2. Poslovični (gnomski) perfekt

• Pošto kupio, poto i prodao.

KRNJI PERFEKT

• Specifičnosti:

1. Često se koristi u publicističkome stilu (posebice u naslovima)

Ministarstvo otkrilo koji je trgovački lanac prodavao zaraženu piletinu

Krstičević ušao u BiH, nitko ga na granici nije uhitio

Hajdaš Dončić javno spustio kolegi SDP-ovcu Marasu

1. Usmena (narodna) književnost te stariji beletristički tekstovi

Zakukala sinja kukavica.

(...) čudni poderani ljudi zurili u njih kao u gorile.

Isti oni manji muzikašići objesili nosove kano da im pure oteše tuste zalogaje.

1. Krnji perfekt označuje stanje koje je rezultat prošle radnje i prethodi procesu
koji se nakon toga obično izražava prezentom

Zima stisla, pa nitko ne izlazi.

Izigrali se, pa zaspali kao bebe.

PLUSKVAMPERFEKT

Kad je završavala s poslom, već sam bio otišao/bijah otišao.

Tu okolnost nisu Remetin i Luka bili uzeli u obzir.

Pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme koje se tvori od perfekta ili imperfekta

glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog.

FUTUR PRVI

• Apsolutna budućnost

• Tvori se i od svršenih i od nesvršenih glagola

Javit ću se kad stignem kući. Sutra ću ići doktoru.

• Relativna uporaba

1. Historijski (pripovjedački) futur

Dugo je vladao mir i nitko ništa nije pitao. Tek treći dan reći će princeza majci...

1. Svevremenski (gnomski) futur

Dok ima bogatstva, bit će i prijatelja.

3. Modalnost

a) Blaga tvrdnja ili nesigurnost u ono što se tvrdi

Bit će da nije u pravu.

a) Nužnost

Svi ćemo pomrijeti u ovome stoljeću.

a) Zapovijed

Odmah ćeš mu se ispričati.

FUTUR DRUGI ILI FUTUR EGZAKTNI

• Uvijek je relativ!

• Dolazi samo u zavisnim surečenicama zavisnosloženih rečenica, posebno vremenskih

i uvjetnih (pogodbenih)

• Ako budeš išao van, zabavi se!

• Rijedak - koristi se kada se buduća prethodnost želi naglasiti

• Zvat ćemo Vas kada budete diplomirali.

• Zamjenjiv prezentom – Ako ideš van, zabavi se!

• Načelno se izražava futurom drugim svršenih glagola

• Kada se izražava futurom drugim nesvršenih glagola, tada označava istodobnost s

drugom budućom radnjom (nezamjenjiv prezentom)

• Oni će svratiti kada budu prolazili ovim krajem.

Futur II. ili futur egzaktni predbuduće je glagolsko vrijeme, koje se tvori od svršenoga
prezenta pomoćnoga glagola biti, koji glasi budem, budeš, bude, budemo, budete, budu, i
glagolskoga pridjeva radnoga.

GLAGOLSKI NAČINI

• Izriče se:

1. ZAPOVIJED – Imperativ

2. MOGUĆNOST I/ILI UVJETOVANOST – Kondicional prvi

– Kondicional drugi

1. ŽELJA – Optativ

IMPERATIV

• Oblik kojim se sugovornik transformira u govornika

Pogledajmo ovo!

Idemo dalje!

Niječnim oblikom izriče se zabrana

Ne poželi nikakve tuđe stvari!

• Relativnost – pripovjedački (historijski) imperativ

Moli i radi!

Tvori se nastavcima: -ø, -mo, -te; -j, -jmo, -jte; -i, -imo, -ite; -ji, -jimo, -jite. Budući da ne
možemo sami sebi zapovijedati, ne postoji imperativ prvoga lica jednine, a u trećemu licu
jednine i množine imperativ se tvori pomoću čestice neka.

KONDICIONAL PRVI

• Apsolutiv - želja ili mogućnost

Pogledala bih film, ali moram pisati seminar.

• Relativ

– uvjet (pogodba); javlja se u zavisnosloženim rečenicama

Stigli bismo kad bi sada došao tramvaj.

– vremensko značenje (prošla habitualizirana radnja)

Ostajala bi dugo budna samo da bi ga poljubila prije spavanja.

Kondicional I. pogodbeni je način koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola

biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi, i glagolskoga pridjeva radnoga.

KONDICIONAL DRUGI

• Uvijek relativ!

• Označava uvijet (pogodbu) u prošlosti

• Rijetka upotreba, najviše u irealnim uvjetnim rečenicama – zamjenjiv kondicionalom

prvim

• Bila bih došla da sam imala vremena. – Došla bih da sam imala vremena.

• Da nismo trčali za njima, bili bismo prošli nekažnjeno. – Da nismo trčali za

njima, prošli bismo nekažnjeno.

Kondicional II. pogodbeni je način koji se tvori od kondicionala prvoga glagola biti i
glagolskoga pridjeva radnoga.

OPTATIV

Želja, nada, zazivanje blagoslova, kletva, prokletstvo i sl.

Tvori se od gl. pridjeva radnog.

Živjeli!

Radio ne radio, isto ti se piše, Učio ne učio, ne mogu položiti taj ispit.

- optativom se izražava i dopusnost (koncesivnost),

usp. Bez obzira na to radiš li ili ne radiš, isto ti se piše, Usprkos učenju ne mogu položiti taj
ispit.

PASIVNI GLAGOLSKI OBLICI

• Oblik koji se upotrebljava kada je u prvome planu predmet zahvaćen radnjom, kada
je vršitelj radnje nepoznat i sl.

Upozoreni smo.

• Krnji oblici pasiva u publicističkom stilu

• elleOtkrivena njemačka podmornica stara 100 godina

Raskrinkani halapljivi direktori: oteli čak 45 milijuna kuna

• Pasivne konstrukcije u kojima se navodi vršitelj radnje (od + genitiv ili od strane +
genitiv)

• Bili smo upozoreni od strane njezina prijatelja.

• Ako oznaka za vršitelja radnje u aktivnoj rečenici nema značenje aktivnog vršitelja,
nego ima značenje prouzročitelja radnje, onda ona u pasivnoj rečenici može imati
oblik instrumentala

Bolest je zahvatila sve unutrašnje organe. Unutrašnji organi zahvaćeni su bolešću.

Požar je poharao obalu. Obala je poharana požarom.

• se pasiv

Ruši se stari željeznički most.

Počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5000 kuna.

NELIČNI GLAGOLSKI OBLICI

• Nemaju vanjskih glagolskih kategorija, tj. nemaju ni lica ni broja ni vremena ni načina

• Imaju kategoriju glagolskog vida i i (ne)prijelaznosti

1. INFINITIV

2. GLAGOLSKI PRIDJEVI

3. GLAGOLSKI PRILOZI
INFINITIV

• neodređeni glagolski oblik

• „križanac” glagola i imenice

• Različite službe:

1. Tvorba složenih (ličnih) glagolskih oblika, npr. futura prvog

• Uskoro će se smračiti.

2. Kao dopuna:

• uz modalne glagole, npr. Moramo stati. Mogu ostati.

• uz fazne glagole, npr. Nastavio je trčati.

• uz glagole koji označuju mišljenje, govorenje, namjeru, volju i sl., npr.

Namjeravam ostati do kraja.

3. Dopuna uz imenske riječi i konstrukcije

• Strah ju je sresti ga.

4. Služba subjekta

• Trčati je zdravo.

GLAGOLSKI PRIDJEVI

• Hibridi pridjeva i glagola

• Sudjeluju u tvorbi složenih glagolskih oblika:

 Aktivni – glagolski pridjev radni

 Pasivni – glagolski pridjev trpni

 Mogu prijeći u službu pravih pridjeva (posebno trpni oblici)

 zrela kruška, dogovoreni sporazum, plaćeni računi

• Služba optativa ili željnog načina – glagolski pridjev radni

 Bog vas poživio! Zdravi bili!

• Hibridi priloga i glagola

• Označuju radnju kao okolnost:

 Radnja koja je istodobna s drugom radnjom – glagolski prilog sadašnji

(slušajući) – Slušajući glazbu, razmišljala je o jučerašnjem događaju.
  Radnja koja prethodi drugoj radnji – glagolski prilog prošli (poslušavši) –
Poslušavši vijesti, isključila je radio.

• Glagolski prilog sadašnji i prošli mogu imati različita značenja:

 Vremenske surečenice s veznikom dok/kad

 Nijanse uzroka, dopuštenja, uvjeta

Pomislivši na Ivanu, sjetila se da nije vratila knjigu u knjižnicu.

Postići ćeš rezultat učeći i radeći.

Ni učeći danonoćno, nisam uspjela položiti ispit.

PRIDJEVI

1) podjela na opisne (lijep, zelen), gradivne (brončan, staklen) i posvojne (majčin, pileći)

2) podjela na opisne i odnosne (pri čemu odnosni obuhvaćaju gradivne, posvojne i opisne
koji se odnose na vrijeme i prostor