Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 176

CRBC Montenegro Branch

Bar-Boljare Projekat Autoputa


(dionica Smokovac-Matesevo)

PLAN ZAŠTITE &ZDRAVLJA NA RADU

Pripremio:
Datum: Odobrio:
Potpis:

Pregledao: Datum:

Datum: Potpis:

Potpis:

Revizija Datum Opis Pripremio Pregledao Odobrio

5
4 25.11.2015 Predlog Xuejun HSE Sektor Ma Jinliang
3 03.09.2015 Predlog Xuejun HSE Sektor Ma Jinliang
2 15.08.2015 Predlog Xuejun HSE Sektor Ma Jinliang
1 18.06.2015 Predlog Xuejun HSE Sektor Ma Jinliang

Odobrio Nadzor:

Potpis: Datum:
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 2 od 176

Klijent: Izvođač: Nadzor:


CRBC- China Road and INGEROP CONSEIL &
Bridge Corporation INGENIERIE (ICI)
Monteput d.o.o.
u zajedničkom poduhvatu
sa
Geodata Engineering

2
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 3 od 176

BAR-BOLJARE PROJEKAT AUTOPUTA


(DIONICA SMOKOVAC-MATESEVO)

PLAN ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU

25 .11.2015.

3
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 4 od 176

SADRŽAJ:
1. OPŠTI UVOD...................................................................................................... 9
1.1 SPISAK KORIŠTENIH ZAKONA ............................................................... 9
1.2 OPŠTI PODACI O SMOKOVAC-MATEŠEVO DIONICI, BAR-BOLJARE
AUTOPUT......................................................................................................... 11
2. STRUKTURA UPRAVLJANJA I ODGOVORNOSTI ......................................... 17
2.1 SVRHA I CILJ .......................................................................................... 17
2.2 ORGANIZACIONA SHEMA ZZNR .......................................................... 19
2.3 CRBC POLITIKA ZDRAVLJA, ZAŠTITE I ŽIVOTNE SREDINE .............. 21
2.4 ORGANIZACIJA ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU ................................ 22
2.4.1. DIREKTOR ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU .............................. 23
2.4.2. RUKOVODILAC SEKTORA ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU (U
ORGANIZACIONOJ SHEMI– HSE MENADŽER) ..................................... 24
2.4.3. OFICIR ZAŠTITE NA RADU (U ORGANIZACIONOJ SHEMI –
PREDSTAVNIK KOMPANIJE) .................................................................. 26
2.4.4. H&S OFICIR U SEKTORU ZA PREVENCIJU NESREĆA ............... 26
2.4.5. PREDSTAVNIK KOMPANIJE NA GRADILIŠTU IZ OBLASTI
ZAŠTITA I ZDRAVLJE NA RADU (U ORGANIZACIONOJ SHEMI HSE
PREDSTAVNIK NA GRADILIŠTU) ............................................................ 28
2.4.6 DUŽNOSTI PRUŽAOCA PRVE POMOĆI ........................................ 29
2.5 PROCEDURE, PRAVILA I ODREDBE .................................................... 29
2.6 STRUKTURA DOKUMENATA ................................................................ 30
2.7 OSNOVNI PODACI O PROJEKTU ......................................................... 31
3. RASPORED ZA IZDAVANJE REGULACIJA ZA ZAŠTITU I ZDRAVLJE NA
RADU ....................................................................................................................... 31
3.1 DOKUMENTACIJA ZDRAVLJA, ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE
ŽIVOTNE SREDINE ......................................................................................... 31
3.2 OBUKA ZAPOSLENIH IZ OBLASTI ZAŠTITA I ZDRAVLJE NA RADU .. 33
4. PODIZVOĐAČI NA PROJEKTU ....................................................................... 34
4.1 ODGOVORNOSTI ................................................................................... 34
4.2 SASTANCI U VEZI SA ZAŠTITOM I ZDRAVLJEM NA RADU
ZAPOSLENIH I IZVOĐAČEVIH ZAPOSLENIH ................................................ 34
4.2.1 KOORDINACIJA SA PODIZVOĐAČIMA ....................................... 35
4.3 ISPITIVANJE ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU ..................................... 35
4
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 5 od 176

4.4 PROCEDURA PRAĆENJA U CILJU OBEZBJEĐIVANJA POŠTOVANJA


PRAVILA GRADILIŠTA I MJERENJE UČINKA ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA
36
5. PROCEDURE PREGLEDA I POVRATNA INFORMACIJA............................... 38
5.1 PROGRAM I PROCEDURE ZA PERIODIČNE PROVJERE ZAŠTITE I
ZDRAVLJA NA RADU ...................................................................................... 38
5.1.1. PROCEDURE PROVJERE ............................................................. 38
5.2 PREGLED UPRAVLJANJA ZZNR OD STRANE VIŠEG RUKOVODSTVA
39
6. PROCJENA RIZIKA .......................................................................................... 40
6.1 AKT O PROCJENI RIZIKA. PROMJENE I DOPUNE AKTA O PROCJENI
RIZIKA .............................................................................................................. 40
6.2 PROCEDURA ISPITIVANJA ................................................................... 42
6.2.1. UVOD .............................................................................................. 42
I. POJMOVI ............................................................................................. 42
6.2.3. POSTUPAK ISTRAŽIVANJA NESREĆA ........................................ 43
6.2.3. ANALIZA UZROKA NEZGODE ....................................................... 45
6.2.4. PREGLED PROCESA ISPITIVANJA ............................................... 46
6.3 IZVJEŠTAVANJE .................................................................................... 47
6.4 OPŠTA UPUTSTVA I ZAŠTITA I ZDRAVLJE NA RADNOM MJESTU ... 48
6.4.1. PRATEĆI SADRŽAJI NA GRADILIŠTU ......................................... 48
6.4.2. RADNO OKRUŽENJE I ERGONOMSKE MJERE NA RADNOM
MJESTU .................................................................................................... 48
6.5 STAZE ..................................................................................................... 49
6.6 STEPENIŠTA .......................................................................................... 50
6.7 ZAŠTITNA OGRADA ............................................................................... 50
7. METODOLOGIJA IZVOĐENJA RADOVA U VEZI SA OPASNOSTIMA
IZGRADNJE............................................................................................................. 51
7.1 OBEZBJEĐIVANJE GRADILIŠTA OD ŽIVOTNE SREDINE ................... 51
7.2 PRIVREMENA SAOBRAĆAJNA SIGNALIZACIJA .................................. 51
7.3 ORGANIZACIJA I ODRŽAVANJE PUTEVA NA KOJIMA SE VRŠI
LOKALNI PREVOZ, PRELAZI I POSTAVLJANJE ODGOVARAJUĆIH
SAOBRAĆAJNIH UPOZORENJA .................................................................... 52

5
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 6 od 176

7.4 ODREĐIVANJE ZONE I NAČIN DISTRIBUCIJE I SKLADIŠTENJA


RAZNIH VRSTA GRAĐ.MATERIJALA ............................................................. 53
7.5 RUKOVANJE SA OPASNIM MATERIJAMA NA GRADILIŠTU I
SKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH TEČNOSTI ....................................................... 53
7.6 IZGRADNJA I RASPORED LOKACIJA ZA ČUVANJE OPASNIH
MATERIJA ........................................................................................................ 54
7.7 NAČIN PREVOZA, UTOVARA, ISTOVARA I SKLADIŠTENJA RAZNIH
VRSTA GRAĐ.MATERIJALA ........................................................................... 55
7.8 PROCJENA RIZIKA MOGUĆIH POVREDA ZAPOSLENIH I ZDRAVLJA
55
7.8.1 POVREDE ZAPOSLENIH NA GRADILIŠTU .................................... 55
7.8.2 BEZBJEDNOST NA RADNOM MJESTU I ZDRAVSTVENE MJERE U
POGLEDU ODREĐENIH RADNJI NA GRADILIŠTU ................................ 57
7.9 NAČIN OZNAČAVANJA I OBEZBJEĐIVANJA OPASNIH I UGROŽENIH
ZONA NA GRADILIŠTU (OPASNE ZONE) ...................................................... 59
7.10 OZNAČAVANJE GRADILIŠTA SIGURNOSNIM ZNACIMA .................... 60
7.11 NAČIN RADA U PODRUČJIMA SA ŠTETNIM GASOVIMA, POJAVOM
PRAŠINE, TJ. MJESTIMA GDJE MOŽE DOĆI DO POŽARA ITD. .................. 61
7.12 RADNI POLOŽAJ ALATA I OPREME ZA RADOVE KOJI SE NALAZE U
ILI NA SAMOM OBJEKTU ................................................................................ 61
7.13 POLOŽAJ PRIVREMENIH OBJEKATA SA MJERAMA ZA SIGURAN
PRISTUP TOKOM UPOTREBE I ODRŽAVANJA ............................................ 61
7.15 SKLADIŠTENJE MONTAŽNIH ELEMENATA, PROSTOR ZA
GRAĐ.MATRIJAL (ISPORUKA, SKLADIŠTENJE, UTOVAR, ITD.) ................. 62
7.16 PREGLED SKLADIŠTENJA TEČNOG NAFTNOG GASA, TEHNIČKOG
GASA I ZAPALJIVOG ....................................................................................... 62
7.17 INSTALACIJE I VISOKONAPONSKI VODOVI I RASVJETA PROTIV
ŠTETNIH UTICAJA STRUJE............................................................................ 63
7.18 RADNA OPREMA I ALATI....................................................................... 64
7.19 MJERE ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU PRI RADU SA RUČNIM
ALATOM ........................................................................................................... 65
7.20 AKTIVNOSTI I ZADACI SA POVEĆANIM RIZIKOM ............................... 65
7.21 SREDSTVA LIČNE ZAŠTITE NA RADU I LIČNA ZAŠTITNA OPREMA . 66
8. POSEBAN DIO ................................................................................................. 68
8.1 TEHNIČKI OPIS ...................................................................................... 68

6
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 7 od 176

8.2 OBJEKTI ZA ZAŠTITU, OSNOVNI PODACI, KARAKTERISTIKE I


SVRHA OBJEKATA U “KAMPU“ ..................................................................... 69
8.3 MJERE ZAŠTITE ZA ZEMLJANE RADOVE .......................................... 69
8.4 MJERE ZAŠTITE PRI RADU NA VISINI ................................................ 72
8.5 MJERE ZAŠTITE PRI RADU SA ARMATURNOM MREŽOM ................ 74
8.6 MJERE ZAŠTITE PRI BETONIRANJU ................................................... 75
8.7 MJERE ZAŠTITE PRI TESARSKIM RADOVIMA ................................... 77
8.8 MJERE ZAŠTITE PRI MONTIRANJU KONSTRUKCIJA ....................... 79
8.9 MJERE ZAŠTITE OD PADA PREKO RUBA I PADA U OTVORE ......... 81
8.10 UPOTREBA GRAĐEVINSKIH MAŠINA, DIZALICA I VOZILA ............... 82
8.11 MJERE ZAŠTITE PRI RADU S DIZALICOM I OPREMOM ZA BUŠENJE
85
8.12 MJERE ZAŠTITE PRI VEZIVANJU, PRENOSU, UTOVARU I ISTOVARU
TERETA IZ MOTORNIH VOZILA NA GRADILIŠTU ........................................ 86
8.13 MJERE ZAŠTITE PRI UPOTREBI BRUSILICA I BUŠILICA .................. 87
8.14 MJERE ZAŠTITE PRI UPOTREBI OPREME ZA ZAVARIVANJE .......... 88
8.15 REGULACIJA ELEKTRIČNIH INSTALACIJA ZA RASVJETU I SISTEM
KONTROLE NA POSEBNIM MJESTIMA NA GRADILIŠTU ........................... 91
8.16 ZAŠTITA NA RADU PRI RUČNOM PRENOSU TERETA ...................... 95
8.17 BEZBJEDNOSNE PROCEDURE ZA TUNELSKE RADOVE ................. 95
8.17.1. OPŠTE ODREDBE ........................................................................ 95
8.17.2. ISKOPAVANJE .............................................................................. 98
8.17.3. PREVOZ U TUNELU ................................................................... 100
8.17.4. POTPORA ................................................................................... 100
8.17.5. OBLOGA ..................................................................................... 101
8.17.6. VENTILACIJA I SPRJEČAVANJE PODIZANJA PRAŠINE ......... 102
8.17.7. RASVJETA, DRENAŽA I PROTIVPOŽARNA ZAŠTITA .............. 102
9. PLAN MJERA ZA EVAKUACIJU I SPASAVANJE .......................................... 102
9.1 UVOD .................................................................................................... 103
9.1.1 ORGANIZOVANJE PRVE POMOĆI NA GRADILIŠTU .................. 103
9.1.2. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJE U OBJEKTIMA
“KAMPA”.................................................................................................. 111

7
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 8 od 176

9.2 OPERATIVNI PLAN ZA EVAKUACIJU, SPASAVANJE I PRVU POMOĆ


U SLUČAJU NESREĆE ................................................................................. 113
9.3 PROCEDURA U SLUČAJU NESREĆE ................................................ 114
9.4 VOĐA EVAKUACIJE (ŠEF GRADILIŠTA) ............................................ 114
9.5 KORACI KOJE TREBA PREDUZETI U SLUČAJU EKSPLOZIJE ILI
POŽARA: ........................................................................................................ 115
9.6 SAOBRAĆAJNE ZONE I IZLAZI ZA EVAKUACIJU U SLUČAJU
OPASNOSTI................................................................................................... 116
10. ZAKLJUČAK.............................................................................................. 116
10.1 OBUKA IZ ZZNR ................................................................................... 116
10.2 OSNOVNA PRAVILA PONAŠANJA I LIČNE BEZBJEDNOSTI NA
PROJEKTU .................................................................................................... 117
10.3 PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH ...................................................... 119
POJEDINAČNE OBAVEZE ZA SVE PODIZVOĐAČE............................. 120
Spisak priloga ........................................................................................................ 121
Prilog 1 Mjesečni ZZNR izvještaj izvođača ..................................................... 122
Prilog 2 Ispitni formular ................................................................................... 127
Prilog 4 Lista provjere ..................................................................................... 135
Prilog 5 Mjesečni izvještaj o životnoj sredini ................................................... 137
Prilog 6 ZZNR lista provjere ............................................................................ 140
Prilog 7 Dokumentacija o sprovođenju ZZNR ................................................. 155

8
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 9 od 176

Sistem upravljanja zaštitom i zdravljem na radu koji treba uzeti u obzir pri pripremi Plana

Kontinuirano
poboljšanje

Politika

Pregled
Planiranje

Implementacija

Provjera &
korektivno
djelovanje

1. OPŠTI UVOD
Plan zaštite i zdravlja na radu treba čitati zajedno s Planom osiguranja kvaliteta s posebnim
osvrtom na
 Obavještenje o nesaglasnosti, Vidi podklauzulu 9.7 iz Plana osiguranja kvaliteta (koji
se odnosi na Zakon, Propis, plan zaštite i zdravlja na radu, standard)
 Zahtjev za ispitivanje Vidi podklauzulu 9.3 iz Plana osiguranja kvaliteta
 Karton izvršenih radova Vidi podklauzulu 9.4 iz Plana osiguranja kvaliteta
1.1 SPISAK KORIŠTENIH ZAKONA
CRBC će postupati u skladu sa svim propisima i zakonima u Crnoj Gori koji se primjenjuju na
zaštitu i zdravlje na radu.
9
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 10 od 176

Tokom izvršavanja ovog elaborata o organizaciji gradilišta za fazu pripremni radovi na


»dionici SMOKOVAC -MATEŠEVO, Bar-Boljare autoput sljedeći stručni dokumenti i propisi
su korišteni:

 Zakon o prevozu opasnih materija, "Službeni list Republike Crne Gore, br. 5/2008"
 Pravilnik o načinu i postupku procjene rizika na radnom mjestu ("Službeni list
Republike Crne Gore, br. 43/07)
 Pravilnik o postupku osposobljavanja zaposlenika za bezbjedan rad ("Službeni list
Republike Crne Gore, br. 57/06)
 Pravilnik o postupku i rokovima za sprovođenje redovnog testiranja radnih mašina i
opreme ("Službeni list Republike Crne Gore, br. 71/05)
 Pravilnik o postupku za pripremne i periodične specijalističke zdrastvene pregleda
radnika ("Službeni list Republike Crne Gore, br. 25/80)
 Pravilnik o posebnim mjerama zaštite u građevinarstvu ("Službeni list SFRJ", br.
42/68 and 45/68), osim Člana 3
 Opšta pravila o higijeni i tehničkim mjerama bezbjednosti na radu ("Službeni list
SFRJ", br. 56/47)
 Zakon o zaštiti i zdravlju na radu (Službeni list Republike Crne Gore, br. 34/14),

• Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (Službeni list SFRJ, br. 42/68 i 45/68),

• Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata (Službeni list Republike Crne Gore, br.
51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14)
• Zakon o zaštiti i spašavanju (Službeni list Republike Crne Gore, br. 13/07), Izmjene
(Službeni list Republike Crne Gore, br. 32/11)
• Pravilnik o sadržaju elaborata o organizaciji gradilišta(Službeni list Republike Crne
Gore, br. 4/99)
• Pravilnik o zaštiti tokom radova na utovaru i istovaru tereta
• Pravilnik o mjerama zaštite za spriječavanje opasnosti od struje u radnim prostorijama
i na gradilištu(Službeni list SRCG, br. 6/76 i 16/78)

• Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske konstrukcije namijenjene


radu i pomoćne prostorije (Službeni list Republike Crne Gore, br. 27/87),

• Pravilnik o načinu vođenja i sadržaju građevinskog dnevnika , građevinske knjige i


knjige inspekcije(Službeni list Republike Crne Gore, br. 81/08)

• Pravilnik o formi tabele sa podacima o izdatim građevinskim dozvolama(Službeni list


Republike Crne Gore, br. 68/08)

• Zakon o eksplozivnim materijama (Službeni list Republike Crne Gore, br. 49/2008)

10
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 11 od 176

1.2 OPŠTI PODACI O SMOKOVAC-MATEŠEVO DIONICI, BAR-BOLJARE AUTOPUT

Bar - Boljare autoput je dio E763, odnosno Koridora 11, koji se proteže od rumunskog grada
Temišvara, kroz Vršac, Beograd, Čačak, Požegu, Boljare, Podgoricu, do Bara, a preko mora
će biti povezan s Barijem u Italiji preko Jadrana.

Bar - Boljare autoput će osigurati sigurnu vezu na sjeveru, centralnom i južnom dijelu Crne
Gore. Ukupna dužina Bar- Boljare autoputa će biti oko 170 km. Biće sastavljen od četiri
saobraćajne trake s jednom zaustavnom trakom u svakom smjeru. Na poravnanje autoputa
planirana je izgradnja 42 tunela i 92 mostova i vijadukata. Projektovana brzina autoputa je
100 km/h. Autoput će biti izgrađen u 5 faza, odnosno podijeljen je u 5 dionica kako slijedi:
Bar - Virpazar, Virpazar - Smokovac, Smokovac - Mateševo, Mateševo - Berane i Berane –
Boljare.

Main works on the highway includes construction


As the mainwork on Smokovac- Mateševo several sites shall be formed.
Prioritetna dionica autoputa je dionica Smokovac-Mateševo, s kojom započinje izgradnja.
Poravnanje ove dionice je 40.871 km u dužini i započinje sa početnom tačkom na rubu
Podgorice i proteže se dalje prema sjeveru preko Bioča, Klopota, Kisjelice, Lijeve rijeke,
rijeke Tare sa završetkom u Mateševu. Poravnanje ove dionice karakterišu ogromne razlike
u visini. Tako se početna tačka u Smokovcu nalazi na 63 m nadmorske visine, dok se
završna tačka u Mateševu nalazi na 1100m nadmorske visine. Poravnanje dionice
Smokovac-Mateševo se proteže u većem dijelu preko planinskog terena koji karakterišu
strme kanjonske litice i vodotoci. Ovaj dio autoputa je izuzetno zahtijevan u pogledu
izvođenja građevinskih radova. U prilog toj činjenici je podatak da je na poravnanje 41km
dužine 19 tunela, 19 mostova, tri vertikalne raskrsnice tipa ''petlja'' će biti izgrađeni, što čini
da je otvoreno poravnanje oko 40% ukupne dionice.

Glavni radovi na autoputu uključuju sljedeću izgradnju:


Za glavne radove na Smokovac- Mateševo dionici nekoliko gradilišta će biti formirano.

Lokacija Objekti Napomene

Kamp glavnog se nalazi na lijevoj Glavna kancelarija Moračica


Izvođača strain autoputa, pored
Prostorije za
stacionaže K5+700.
stanovanje
Gradilište pokriva
2
područje od 8000m . Laboratorija
Moračica Km 5+700

Kancelarije inženjera Moračica Km 5+700 Glavna kancelarija Moračica


Prostorije za
stanovanje

11
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 12 od 176

Kamp Dio 1 Km 7 Pomoćna kancelarija Moračica


Prostorije za
stanovanje

Betonjerka

Kamp Dio 2 Km 14+200 Pomoćna kancelarija Pelev brijeg


Prostorije za
stanovanje
Betonjerka

Kamp Dio 3 Km 26+600 Pomoćna kancelarija Lopate Lijeva Rijeka


Prostorije za
stanovanje

Kamp Dio 4 se nalazi približno 500 Pomoćna kancelarija Jabuka


m od stacionaže
Prostorije za
K37+200, desna strana
stanovanje
koridora autoputa,
ukupna površina Betonjerka
2
17864m
Radionica za
opravku/servisiranje
opreme

PLANOVI OBJEKATA NA GRADILIŠTU

12
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 13 od 176

13
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 14 od 176

Spisak osoblja za zaštitu i zdravlje na radu za komunikaciju

14
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 15 od 176

Ime Pozicija E-mail Kontakt tel.

ZHANGGONG Izvršni direktor za


zdravlje, zaštitu i
životnu sredinu
XUEJUN Zamjenik Xuej@crbcmne.me 069111145
rukovodioca za
zdravlje, zaštitu i
životnu sredinu
SUNKAI Asistent u sektoru Wangzf@crbcmne.me 069111023
za zdravlje, zaštitu i
životnu sredinu
AiWEI Rukovodilac za 26718358@qq.com 069111106
zdravlje, zaštitu i
životnu sredinu za
dio 1
LIUMENG ZZNR menadžer, 675501394@qq.com 069111176
vođa tima za Dio 1
Zhang Hongxu Osoblje za zaštitu 1920067293@qq.com Biće dodijeljen
za dio1
Cheng Dongbo ZZNR menadžer, chdb2607@gmail.com 069111277
vođa tima za Dio 2
Yuan jie Osoblje za zaštitu 1013687366@qq.com 069111277
dio 2
Liu jiguo Osoblje za zaštitu 644712767@qq.com 069111277
dio 2
Dangyongfei Rukovodilac za
zdravlje, zaštitu i
životnu sredinu za
dio 3
Yu Chunsheng Rukovodilac za 565868087@qq.com 008613621583828
zdravlje, zaštitu i
životnu sredinu za
dio 4
Zhu Ganglei ZZNR menadžer, 569075874@qq.com 069111510
vođa tima za Dio 4
SongYanchao Osoblje za zaštitu 871599356@qq.com 069111534
dio 4
No Ime Pozicija / sektor e-mail Br.mob.
1 Ma JinLiang Predstavnik Izvođača majl@crbc.com 069/74
9-200

2 Zhang Yong Rukovodilac za zdravlje, Biće dodijeljen To be


zaštitu i životnu sredinu arrange
d
3 Liu QingYun Glavni inženjer 411894078@qq.com 069/74
9-002

15
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 16 od 176

4 Zhang Man Zamjenik glavnog inženjera mandzhang@sina.co 069/11


m 1-032

5 Zou Zhen Upravnik gradilišta zzforalex@gmail.com 069/01


1-116

6 FengHaijun Upravnik gradilišta 309875464@qq.com 069/11


1-501

7 Zheng Yu Upravnik gradilišta 792390298@qq.com 069/11


1-201

8 Li Entang Upravnik gradilišta 1030297363@qq.co 069/11


m 1-319

9 ZhengJunZhang Sektor za projektovanje 13601060830@163.c 069/01


om 1-114

10 Milosav Andjelković Sektor za projektovanje 069111


713

11 GaoYichen Sektor za projektovanje eddiegyc@googlemai 069111


l.com 601

12 Chen Gang Sektor za inženjersku cheng@crbc.com 069/11


tehnologiju 1-006

13 Liu XiaoWa Sektor za inženjersku crbcet@163.com 069/11


tehnologiju 1-014

14 Vlatko Ćipranić Sektor za inženjersku vlatko.cipranic@ 069/11


tehnologiju 1-901
crbcmontenegro.me
15 Hu Xin Sektor za inženjersku crbcet@163.com 069110
tehnologiju 308

16 Chen Jun Sektor za inženjersku crbcet@163.com 069110


tehnologiju 080

17 Alexandar Djoković Sektor za inženjersku crbcet@163.com 069111


tehnologiju 901

18 Zarko Perović Sektor za inženjersku crbcet@163.com


tehnologiju
19 Li Zhengyuan Sektor za inženjersku crbcet@163.com 069111
tehnologiju 033
20 Chen Xi Sektor za inženjersku crbcet@163.com 069111
tehnologiju 520
21 HuiXinyu Sektor za inženjersku crbcet@163.com 069111
tehnologiju 050
22 GuoYongxin Sektor za inženjersku crbcet@163.com 069111
tehnologiju 015
23 Zhou SuFei Sektor za planiranje i crbccontracter@gmail 069/11
ugovore .com 1-008

24 Jelena Petković Sektor za planiranje i crbccontracter@gmail 069110


ugovore .com 070

16
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 17 od 176

25 He JiMing Sektor za planiranje i crbccontracter@gmail 069/11


ugovore .com 1-010

26 Chu Yankai Sektor za planiranje i crbccontracter@gmail 069111


ugovore .com 018

27 Wang Ying Sektor za planiranje i crbccontracter@gmail 069111


ugovore .com 512

28 Zhou Rujia Sektor za planiranje i crbccontracter@gmail 069111


ugovore .com 275

29 Nina Roganović Sektor za planiranje i crbccontracter@gmail


ugovore .com

30 Marko Kotur Menadžer projekta za marko.kotur@crbcmont 069/11


osiguranje/kontrolu kvaliteta enegro.me 1-043

31 MengFanJie Zamjenik menadžera crbcqm@163.com 069/11


projekta za 1-020
osiguranje/kontrolu kvaliteta
32 Xue Jun Menadzer sektora za xuejun6912@163.co 069/11
zdravlje, zaštitu i životnu m 1-145
sredinu
33 Wang Zhifeng Zdravlje, zaštita i životna 330915299@qq.com 069111
sredina 023

34 QianYuanjing Rukovodilac sektora quianyj@crbc.com 069/


administracije 111
009
35 XuHua Zamjenik rukovodioca 183198738@qq.com 069/11
sektora administracije 1-207

36 Xu Liang Sektor administracije royhsiu@hotmail.com 069111


019

37 Mila Zeković Sektor administracije 069111


036

38 Zhang Kai Sektor administracije 1126075633@qq.co 069111


m 123

39 Liu Chang Sektor administracije 123694741@qq.com 069111


053

2. STRUKTURA UPRAVLJANJA I ODGOVORNOSTI


2.1 SVRHA I CILJ
Ciljevi su:
• Eliminacija nezgoda i nesreća tokom izvođenja projekta,
• Definisanje uslova za zdravlje i zaštitu na radu i smjernicaza planiranje i
obezbjeđivanje bezbjednog rada,
• Definisanje i određivanje odgovornosti i obaveze u vezi sa zdravljem i zaštitom na
radu za svakog pojedinca tokom projekta izgradnje,

17
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 18 od 176

• Obezbijediti pravilno planiranje i nadzor zdravlja i zaštite na radu za sve učesnike u


svim fazama rada.
• Glavni ciljevi su postignuti na svim nivoima na sljedeće načine:
• Osigurati da nezgode vezane za zdravlje i zaštitu na radu budu svedene na "nulu".
• Intenzivni preventivni program medicinske i zdravstvene zaštitite u cilju eliminisanja
dugoročne invalidnosti i smanjenja kratkoročnih bolesti koje su posljedica rada na
mjestu gdje se rad vrši.
• Ograničavanje ličnih povreda i drugih gubitaka.
• Spriječavanje ponavljanja incidenata kroz program, analizu uzroka problema u svom
korijenu i znanja
• Provjera sprovođenja postupaka i uputstava iz serije planiranih revizija i izvještaja.
Stav CRBC je da se može upravljati sa zdravljem i zaštitom na radu, drugim riječima,
da kontinuirano ulaganje napora za poboljšanje primjene zdravlja i zaštite na radu
ima pozitivan učinak
• Vodeći princip je nastojanje da se nezgode i nesreće svedu na nulu.
• Već prije početka obavljanja radova treba slijediti principe prevencije (vidi Zakon o
zaštiti i zdravlju na radu) za procjenu rizika i planiranja izvođenje radova unaprijed
koji kriju opasnost za sigurnost radnika, tako da je opasnost po zaštitu i zdravlje svih
radnika na gradilištu svedena na minimum (dokument o procjeni rizika na radnom
mjestu i radnoj sredini).

18
CRBC DIREKTOR PROJEKTA
Ma Jinliang

2.2 ORGANIZACIONA SHEMA ZZNR


RUKOVODILAC
HSE Zhang Gong

GLAVNI HSE SEKTOR Rukovodilac sektora za


prevenciju nesreća Institut Sigrunost
Rukovodilac Xue Jun
Vera keljanovic
HSE Asistent Wang Zhifeng

Predstavnik kompanije
Milos Bakic

Dio 1 Oficir za Dio 1 HSE Dio 2 Oficir za prevenciju Dio 2 HSE Rukovodilac Dio 3 Oficir za Dio 3 HSE Dio 4 Oficir za Dio 4 HSE
prevenciju nesreća Rukovodilac nesreća prevenciju nesreća Rukovodilac prevenciju Rukovodilac
Miao Xiangda nesreća Biće
Biće imenovan Ai wei Dang Yongfei Yu Chunsheng
Biće imenovan Biće imenovan imenovan

HSE oficir HSE oficir HSE oficir


HSE oficir
Liu Meng Rukovodilac ChengDongbo Rukovodilac Wang Wenbin Rukovodilac
Zhu Ganglei Rukovodilac
Zhang Hongxu osoblje Xiang Zhiqiang osoblje He Hua Lianli osoblje
Kun osoblje Lokalno osoblje SongYanchao osoblje
Lokalno osoblje koje će se koje će se angažovati Zhou Yaoyu osoblje SunKai osoblje
angažovati
Local staff to be recruited Local staff to be recruited

Podizvođačev HSE Podizvođačev HSE Podizvođačev HSE Podizvođačev HSE


Oficir/Asistent Oficir/Asistent Oficir/Asistent Oficir/Asistent
Biće imenovan Biće imenovan Biće imenovan Biće imenovan
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 25.11.2015. Str. 20 od 176

20
2.3 CRBC Politika zdravlja, zaštite i životne sredine

IZJAVA O UPRAVLJANJU ZDRAVLJEM, ZAŠTITOM I ŽIVOTNOM SREDINOM NA


PROJEKTU

Politika CRBC Montenegro Branch je upravljanje radovima kroz uspostavljanje


sveobuhvatnog sistema upravljanja zdravljem, zaštitom i životnom sredinom.

Politika CRBC Montenegro Branch je posvećena poštovanju uslova zdravlja, zaštite i životne
sredine prema njenoj HSE dokumentaciji, te zahtjevima klijenta, kao i neprekidnom
poboljšanju efikasnosti upravljanja zdravljem, zaštitom i životnom sredinom.

Specifični ciljevi u pogledu kvaliteta trebaju biti uspostavljeni i kontinuirano pregledavani za


svaki projekt na osnovu zahtijeva ugovora, HSE dokumentacije i zahtjeva Investitora.

Sprovođenje HSE sistema, ispunjavanje zahtjeva Investitora i angažovanje odgovarajućih


sredstava su garancija za povećanje kvaliteta iz dana u dan i od projekta do projekta.

Ova politika služi posebno za CRBC Montenegro Branch i nadopunjuje opštu "HSE Politiku
sistema" prikazanu u China Road and Bridge Corporation.

U ime
China Road and Bridge Corporation
Montenegro Branch

Ma Jinliang Gao Liang

Predstavnik Izvođača Upravni direktor


Montenegro Branch of CRBC

 Politika ZZNR će se prikazivatina oglasnim tablama i biće uključenia kao dio


ugovora o radu za svakog zaposlenog
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 22 od 176

 Građevinske djelatnosti CRBC-a se izvode sa najvećom pažnjom na zdravlje,


sigurnost i odnos prema životnoj sredini. Politika za postizanje tih ciljeva je opisana
u našoj izjavi o privatnosti u nastavku teksta. Zdravlje i sigurnost, kao i održavanje
dobrog rada i stanje životne sredine su naše glavne brige, a to je naša politika:

 Dobijanje dobrog društvenog ugleda s obezbjeđivanjem zaštite i zdravlja na radu


kako bi se pružila usluga vezana za izgradnju koja se isporučuje na vrijeme i za
željeno izvođenje i CRBC i našeg Investitora. Kako bi se osiguralo da svo osoblje
CRBC-a razumije potrebe našeg Investitora / Nadzora putem uspostavljanja
komunikacije s ZZNR (HSE) sistemom upravljanja.

 Ispitivanje ZZNR sistema upravljanja i uspostavljanje procesa za stalno poboljšanje.


Svjesni smo da je ZZNR svačija odgovornost i da svako od nas ima dužnost da
interveniše kako bi spriječile opasne radnje i ojačalo dobro postupanje

 Naš cilj je nula povreda. Sigurna isporuka projekata i rad objekata je kritični faktor
uspjeha - nije samo bitan krajnji rezultat, mi brinemo o tome kako ćemo doći do
toga.

 Rukovodilac ZZNR u konsultacijama s oficirima za zaštitu na radu iz svih oblasti će


osigurati svakodnevno upravljanje postupcima navedenim u ovom dokumentu kako
bi se osigurala njegova usklađenost sa svim djelovima projekta. Rezultati provjere
poštovanja zdravstvenih i sigurnosnih procedura biće zabilježeni u formi koja će se
izraditi u ranim fazama.

 Procedure ZZNR, politika i sistemi upravljanja će se pratiti i revidirati u redovnim


intervalima tokom perioda izgradnje od strane rukovodioca ZZNR u saradnji s
relevantnim rukovodiocima dionica i oficirima za zaštitu na radu kako bi se osiguralo
ispunjavanje pravnih i zahtjeva vezanih za projekat.

 Tokom faze planiranja i projektovanja, razmotriće se alternativne inženjering


rješenja za otklanjanje ili smanjenje rizika koji će tek postati očigledni tokom kasnijih
faza izgradnje. Detaljni plan zaštite na gradilištu, uključujući metodologije izvođenja
radova za bezbjedan rad za glavne faze izgradnje, treba da izrade zajedno
inženjering i profesionalaci za bezbjednost.

 Važni programi obuke, uključujući spriječavanje nesreća i principe upravljanja


bezbjednošću, biće obezbijeđenim svom ZZNR osoblju. Cilj ove vrste obuke je
ojačavanje njihove sposobnosti upravljanja bezbjednošću i zdravljem u okviru
Plana ZZNR.

 Plan će se periodičnorevidirati i ažurirati


2.4 ORGANIZACIJA ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU
Odgovornost na gradilištu I random mjestu
22
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 23 od 176

Izvođač i podizvođači (ili direktor ZZNR kao predstavnik izvođača / poizvođača) osiguraće
radniku rad na radnom mjestu i radnoj sredini u kojoj se sprovode zdravstvene i sigurnosne
mjere. Za sprovođenje bezbjedno - tehničkih propisa su odgovorni : rukovodeći ljudi na
gradilištu ( izvršni zamjenik rukovodioca ) i rukovodioci za cijelu njegovu jedinicu u
koordinaciji s osobom za ZZNR imenovanom od strane rukovodstva izvođača /
podizvođača ( ili generalnog direktora kao predstavnika).

2.4.1. DIREKTOR ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU

U organizaciji / oblasti generalni direktor imenuje Menadžera za ZZNR , koji je odgovoran


za organizovanje i sprovođenje ZZNR , kao i saradnju s zdravstvenim službama zaštite na
radu i vlastima.
Direktor ZZNR će obavljati djelatnosti u skladu sa Zakonom o zdravlju i zaštiti na radu , a
posebno:
Učestvuje u pripremi dokumenta za procjenu rizika u vezi ZZNR;
Vrši nadzor i savjetuje Investitora u planiranju, odabiru, korištenju sredstava za rad ,
opasnih materijala i instrumenata i LZO;
Kontroliše ZZNR funkcije na projektu kako bi se osigurala sigurnost i uslovi rada;
organizuje preventivno i periodično ispitivanje uslova u radnom okruženju; organizuje
preventivno i periodično ispitivanje i testiranje opreme za rad;
Predlaže mjere za poboljšanje uslova rada, posebno na radnom mjestu sa povećanim
rizikom;
Svakodnevno prati sprovođenje mjera ZZNR za zaposlene;
Prati stanje u vezi povreda i profesionalnih bolesti i bolesti vezanih za rad;
Priprema uputstva za siguran rad i kontrolu njihovog sprovođenja ; zabranjuje rad na poslu
ili korištenje sredstava, u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost za život ili zdravlje
radnika;
Sarađuje i koordinira svoj rad sa zdravstvenim službama za zaštitu na radu u svim
pitanjima ZZNR; vodi evidenciju o ZZNR u organizaciji.

Obaveze / odgovornosti menadžmenta u sektorima u pogledu pružanja ZZNR mjera


(glavni inženjer, izvršni inženjer, direktor, zamjenik direktora, menadžer, zamjenik
menadžera, nadzornik, poslovođa):

Staranje da se ZZNR obaveze sprovode od strane svih koji rade u svojim područjima /
jedinicama.
Saopštavanje svojim podređenima / zaposlenima da su zdravlje i sigurnost i briga za
životnu sredinu prioriteti koje svato dijeli u obavezi obavljanja rada na siguran , zdrav,
ekološki zaštitni način.
Staranje da se ZZNR mjere sprovode u cilju eliminisanja ili kontrole opasnosti.

23
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 24 od 176

Staranje da se opasnostima na radnom mjestu i ZZNR opasnosti saopštavaju


zaposlenima, podizvođačima i posjetiteljima.
Osigurati da su procedure za siguran rad su na mjestu i da se prate.
Osigurati da pojedinci koji rade u svom području imaju odgovarajuću sigurnosnu
opremu i ličnu zaštitnu opremu za obavljanje svog rada na siguran način.
Obaviještavanje podređenih / zaposlenih o sprovedenim ZZNR pravilima i
sprovođenje aktivnosti u cilju eliminisanja svih nepravilnosti koje ugrožavaju život i
zdravlje.

Podsticanje podređenih / zaposlenih na brzo izvještavanje o zdravstvenim i


sigurnosnim pitanjima , bez straha od kazne.
Zaustavljanje rada koji se sprovodi u okviru njihove nadležnosti, ako se opravdano
vjeruje da nastavak rada predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ili sigurnost.
Podrška, saopštavanje i pomoć ZZNR menadžerima / oficirima za sprovođenje
aktivnosti iz dana u dan na pružanju ZZNR mjera.

Opis posla za ZZNR asistenta

Saopštavanje i implementiranje duha kompanije u dokumentaciji u pogledu


bezbjedne proizvodnje.
Asistiranje menadžeru sektora u poboljšanju upravljanja unutar sektora.
Vođenje i nadzor rada na postavci organizacije zaštite u svakom sektoru.
Vođenje i nadzor rada sektora u cilju uspostavljanja sigurnosnih propisa i poboljšanje
pripreme planova za nepredviđene radove, snabdijeven sa sigurnosnim osobljem ,
snabdijeven sa sigurnosnom opremom.
Odgovoran za nadzor i vođenje rada sistema upravljanja za ZZNR.
Organizovanje pripreme planova za nepredviđene okolnosti za prakse bezbjednog
upravljanja za sigurnost / zaštitu životne sredine / izgradnju.

2.4.2. Rukovodilac sektora zaštite i zdravlja na radu (u organizacionoj shemi– HSE


Menadžer)

Za zdravlje i zaštitu na radu i zaštitu životne sredine radovi obuhvataju sljedeće


aktivnosti:

24
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 25 od 176

HSE Rukovodilac sektora

1. On je odgovoran za pravila HSE sektora i propise i sistem upravljanja poslovanjem i


nadzor i usmjeravanje implementacije.
2. Priprema projektnih programskih datoteka iz oblasti zaštita i zdravlje na radu i
upravljanje životnom sredinom, nadzire sprovođenje i procjenjuje podsticanje stanja
korektivnih i preventivnih mjera.
3. Odgovoran za ZZNR na projektu, kao što su planovi za nepredviđene okolnosti i
organizovanje redovne obuke i
4. organizacija ili predsjedavanje sastancima za analizu ZZNR, odgovoran je za ZZNR
radnu inspekciju, izviđanje, biltene, ispravljanja i ocjenjivanja na licu mjesta.
5. pomaže pratećim sektorima da za nove zaposlene, osoblje za posebne radnje, osoblje
za mehanički rad završe bezbjednosnu tehničku obuku, sigurnosna tehnička pojašnjenja
i pregled rada,
6. Odgovoran je za svakodnevno upravljanjem HSE osobljem, svaki dio i lokalnu HSE
kompaniju, izvršava druge poslove koje raspoređuje rukovodilac ili generalni direktor
projekta, obezbjeđuje dobru saradnju s drugim sektorima.
Koordinacija aktivnosti u vezi primjene mjera za otklanjanje rizika po zdravlje zaposlenih,
Koordinacija akata o procjeni rizika podizvođača i drugih pravnih lica, angažovanih na
ovom projektu (takođe podrazumijeva kontrolu primjene mjera sigurnosti na radnoj opremi i
sl.), Izrada sporazuma o međusobnim mjerama zaštite i zdravlja na radu na gradilištu
između izvođača i podizvođača i o kontroli njihovog preuzimanja, trajna kontrola redovnog i
bezbjednog obavljanja radnih aktivnosti i prijedlog kolektivnih mjera, koordinira
sprovođenje planiranih aktivnosti kako bi se osiguralo da izvođač i podizvođač i druge
osobe dosljedno primjenjuju preventivne mjere, predlaže započinjanje pripreme dopune
Plana preventivnih mjera, uzimajući u obzir promjene na gradilištu,

Organizuje saradnju i međusobnu razmjenu informacija za izvođača i podizvođača i druge


osobe koje istovremeno ili jedna za drugom vrše radove na gradilištu, koordinira svoje
aktivnosti s obzirom na sprovođenje mjera za zdravlje i zaštitu na radu kako bi se spriječile
industrijske nesreće i profesionalne bolesti,

Osigurava da su izvođač i podizvođač i druge osobe na gradilištu upoznati s planom


preventivnih mjera, koordinira pripreme za provjeru da se radne aktivnosti izvode pravilno,
obavještava nadležnu inspekciju za rad o slučajevima gdje poslodavci i druge osobe ne
primjenjuju mjere zaštite i zdravlja na radu,

Koordinacija radova u pogledu izbora mjesta za skladištenje različitih materijala, posebno


opasnosti materija, prezentovanje i zastupanje, tokom kontrole od strane nadležnih organa
radne inspekcije, vrši inspekciju za zaštitu životne sredine i daje prijedloge kolektivnih
mjera kako bi se savladali eventualni nedostaci.

On odgovara: predstavniku Izvođača i nadzorniku Izvođača


25
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 26 od 176

2.4.3. Oficir zaštite na radu (u organizacionoj shemi – predstavnik kompanije)

HSE na poslu opis posla: Osoba zadužena za obavljanje posla u skladu s odgovarajućim
propisima o zaštiti i zdravlju na radu.

Dužnosti i odgovornosti:
Mora da reguliše da se radovi izvršavaju u skladu sa "prijedlogom gradilišta" u toku radova
na gradilištu i odgovarajućim pravilima i sigurnosnim propisima.

Daje uputstva i informacije na inženjerima na gradilištu i poslovođama u pogledu kontrola i


savjetuje šefa mehanizacije po pitanju planiranja, izbora, korištenja i održavanja radnih
uređaja, kao i inženjera na gradilištu u pogledu sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu,
prema Ispitivanju o organizaciji gradilišta, učestvuje na svim sastancima iz oblasti ZZNR i
ukazuje na nepravilnosti tokom vršenja radnih zadataka u pogledu zdravlja i zaštite na radu,
vodi evidenciju povreda i bolesti na radu, ispunjava prijave o povredama i obavještava
oficira izvođača zadužog za povrede i / ili inženjera na gradilištu u roku od 24 sata od
trenutka kada se manja povreda dogodila, odnosno u najkraćem mogućem roku kada se
radi o teškoj ili smrtonosnoj povredi, vrši oduzimanje ličnih sredstava zaštite i sanitarnog
materijala i, nakon što direktor izvrši provjeru trebovanja, podnosi je predstavniku sektora
nabavke u svrhu kupovine, trajno kontroliše redovno i bezbjedno obavljanje radne
aktivnosti i prijedlog kolektivnih mjera, koordiniše radove u vezi izbora mjesta za
skladištenje različitih materijala, a posebno opasnih materija,

Vršenje kontrole nad mjerama za zdrav i bezbjedan rad i uzimanje propisanih dokaza o
uvidu tokom razgledanja građevinskih radova,
Kontrola tokom zavarivanja, rezanja i bezbjednog rukovanja sa lako zapaljivih materijalima
tokom radnog procesa,
Nadzor nad radovima koji mogu uticati na zagađenje životne sredine.

2.4.4. H&S OFICIR U SEKTORU ZA PREVENCIJU NESREĆA


Opis posla:
 Savjetuje poslodavca o planiranju, odabiru i održavanju radne opreme i lične zaštitne
opreme.
 Savjetuje poslodavca o opremanju i organizovanju radnog mjesta, uzimajući u obzir
uslove radnog okruženja.
 Učestvuje u izradi Akta o procjeni rizika u skladu sa zahtjevima Zakona.
 Učestvuje u prethodnim i periodičnim pregledima i ispitivanjima uslova radnog
okruženja (hemijski, biološki , fizička šteta, mikroklima i osvjetljenje) u skladu sa
zahtjevima Zakona

26
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 27 od 176

 Učestvuje u periodičnim pregledima i ispitivanjima opreme za rad, električnih i drugih


instalacija u skladu sa zahtjevima Zakona.

 Predlaže mjere za poboljšanje uslova rada, posebno na radnim mjestima s posebnim


uslovima rada, odnosno sa povećanim rizikom.
 Na svim radnim mjestima, prati primjenu mjera zaštite i održavanje opreme za rad i
LZO u dobrom stanju
 Osigurava uputstva za rad na siguran način, te kontroliše njihovu primjenu
 Prati uslove koji se odnose na radne povrede i bolesti vezane za profesiju, kao i
bolesti vezane za rad, učestvuje u uspostavljanju njihovih uzroka , priprema izvještaje
s prijedlozima mjera za poslodavca
 Učestvuje u H & S obuci za zaposlene i vrši uvod o bezbjednosti
 Predlaže mjere zabrane rada na radnom mjestu ili upotrebu opreme , u slučajevima
uočavanja neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenog i odmah obaviještava
poslodavca i predstavnika zaposlenih.
 Sarađuje s institucijom koja je ovlaštena za zdravstvenu brigu zaposlenih, u vezi svih
pitanjima u vezi sa zdravljem i zaštitom na radu.
 Vodi evidenciju o sistemu "dokaza" prema zakonodavstvu u pogledu zdravlja i zaštite
na radu.
 Obavlja i druge poslove po nalogu rukovodioca sektora.
H&S RUKOVODILAC SEKTORA ZA PREVENCIJU NESREĆA
Opis posla:

 Podržava i savjetuje poslodavca o planiranju, odabiru i održavanju radne opreme i


lične zaštitne opreme.
 Podržava i savjetuje poslodavca o opremanju i organizovanju radnog mjesta,
uzimajući u obzir uslove radnog okruženja.
 Organizuje i aktivno učestvuje u kreiranju Akta o procjeni rizika u skladu sa
zahtjevima Zakona.
 Organizuje i aktivno učestvuje u prethodnim i periodičnim pregledima i ispitivanjima
uslova radnog okruženja (hemijski, biološki , fizička šteta, mikroklima i osvjetljenje) u
skladu sa zahtjevima Zakona
 Organizuje i aktivno učestvuje u periodičnim pregledima i ispitivanjima opreme za rad,
električnih i drugih instalacija u skladu sa zahtjevima Zakona.

 Predlaže mjere za poboljšanje uslova rada, posebno na radnim mjestima s posebnim


uslovima rada, odnosno sa povećanim rizikom.

 Osigurava da se predložene H & S mjere adekvatno delegiraju odgovornim osobama,


kao i da se sprovode u propisanom roku.

27
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 28 od 176

 Organizuje i vodi proces praćenja primjene sigurnosnih mjera i održavanja opreme za


rad i LZO.
 Priprema, organizuje i kontroliše proces obrazovanja zaposlenih u vezi sigurnog
načina rada u cijelom TBT.
 Vrši istragu i kreira izvještaje u slučaju nezgode / nesreće u vezi sa radom.
 Kontroliše proces H & S obuke u skladu sa zahtjevima Zakona.
 Komunicira s odgovornim osobama o predloženim mjerama zabrane rada na radnom
mjestu ili zabrane korištenja opreme.
 Komunicira i sarađuje s institucijom koja je ovlaštena za zdravstvenu brigu
zaposlenih, u vezi svih pitanjima u vezi sa zdravljem i zaštitom na radu.
 Stara se o tome da je evidencija o sistemu "dokaza" u skladu sa zakonodavstvom u
pogledu zdravlja i zaštite na radu pravilno završena i ažurirana.
 Priprema godišnji izvještaj o H & S aktivnostima prema zahtjevima zakona.
 Organizuje sastanke na redovnoj osnovi u pogledu aktivnosti H & S za osiguranje
uslova rada zdravlja i zaštite na radu i prevenciju nesreća.
 Komunicira i sarađuje s predstavnicima Nadzora u vezi H & S pitanja na svim
gradilištima.
 Komunicira s predstavnicima podizvođača u pogledu H & S pitanja.
 Komunicira i sarađuje s H & S inspektorima i drugim Vladinim institucijama u vezi H &
S aktivnosti pri sprovođenju stvarnih zahtjeva zakona.

2.4.5. Predstavnik kompanije na gradilištu iz oblasti zaštita i zdravlje na radu (u


organizacionoj shemi HSE predstavnik na gradilištu)

dvije osobe za H & S i protivpožarnu zaštitu i osoba za zaštitu životne sredine


Radovi obuhvataju sljedeće aktivnosti: izvođenje radova iz oblasti zdravlja i zaštite na radu,
obavljanje dnevnih inspekcija u pogledu sigurnosti gradilišta kako bi se identifikovala
potencijalna opasnost na gradilištu i daje praktične preporuke za dnevni izvještaj o
bezbjednosti gradilišta,
Praćenje savjeta od strane HSE menadžera i obezbjeđivanje da se temeljno sprovode na
gradilištu, koordinacija normi iz oblasti zdravlja i zaštite na radu.

Učestvovanje u timu i prezentaciji na stručnim sastancima s predstavnicima investitora,


podizvođača, nadležnih vlasti. Inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine, od sektora
za spašavanje i zaštitu od požara i drugih aktivnostima u okviru gore navedenih odredbi
Akta, svakodnevno praćenje i kontrola primjene mjera zdravlja i zaštite na radu za vrijeme
izvođenja radova na gradilištu,

28
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 29 od 176

Izrada sedmičnih i mjesečnih izvještaja o primjeni mjera zdravlja i zaštite na radu na


projektu, dokazi o mogućim povredama tokom izvođenja radova. Koordinacija aktivnosti u
vezi primjene mjera za otklanjanje rizika po zdravlje zaposlenih , koordinacija akata o
procjeni rizika podizvođača i drugih pravnih lica, angažovanih na ovom projektu (takođe
podrazumijeva kontrolu primjene mjera sigurnosti na radnoj opremi i sl.), Izrada sporazuma
o međusobnim mjerama zaštite i zdravlja na radu na gradilištu između izvođača i
podizvođača i o kontroli njihovog preuzimanja, trajna kontrola redovnog i bezbjednog
obavljanja radnih aktivnosti i prijedlog kolektivnih mjera, koordinacija radova u pogledu
izbora mjesta za skladištenje različitih materijala , a posebno opasnosnih materija
Vršenje kontrole nad mjerama za zdrav i bezbjedan rad i uzimanje propisanih dokaza o
uvidu tokom razgledanja građevinskih radova,
Kontrola tokom zavarivanja , rezanja i bezbjednog rukovanja sa lako zapaljivih materijalima
tokom radnog procesa,
Nadzor nad radovima koji mogu uticati na zagađenje životne sredine.
On odgovara: HSE Menadžerima svaki dio.
2.4.6 Dužnosti pružaoca prve pomoći
Nominovani pružaoci prve pomoći su zaduženi za:

 Pružanje prikladne prve pomoći povrijeđenoj osobi /-ama.


 Preduzimanje prikladnih mjera za dalje liječenje koje treba pružiti ako je to
potrebno.
 Izvještavanje CRBC Rukovodstvo gradilišta o tim pitanjima.
 Izvještavanje o pojedinostima nesreće u knjizi nesreće .
 Izdavanje izvještaja o nesreći na mjestu timu Rukovodstva gradilišta.

2.5 PROCEDURE, PRAVILA I ODREDBE


CRBC će prihvatiti i poštovati sve zakonske odredbe koje su na snazi u vezi sa H & S i
zahtijevaće od podizvođača isto pri obavljanju svojih djelatnosti.
CRBC HSE direktor će zahtijevati da podizvođači pokažu razumijevanje postupaka,
HSE pravila i propisa I da ih se pridržavaju tokom rutinskih posjeta gradilištu.

Pravila bezbjednosti
 Pregled svih aktivnosti kako bi se identifikovale potrebe za pisanim pravilima.
 Pisana pravila bezbjednosti
 Metodologije izvođenja radova za bezbjednost za određene rizične aktivnosti,
dozvola za rad, lock out sistem
 Sprovođenje disciplinskih mjera kako bi se osigurala saglasnost
 Zaštita ovlaštenih posjetitelja i isključenje uljeza.
 Identifikovanje i mobilizovanje resursa za sprovođenje gore navedenih pravila.
29
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 30 od 176

 Svo osoblje mora proći uvodnu obuku o bezbjednosti.

• Odgovarajuću LZO treba nositi u svakom trenutku na gradilištu


• Svaka nesreća i potencijalna nesreća moraju biti odmah prijavljene Rukovodiocu gradilišta.
• Svaka osoba za koju se utvrdi da ometa ili pogrešno koristi nepokretan inventar, instalacije i
opremu koji su obezbijeđeni u interesu zaštite zdravlja, sigurnosti i dobrobiti će biti udaljena
sa gradilišta.
• Pušenje će biti dopušteno samo u označenim područjima.
• Posjetitelji se moraju prijaviti obezbjeđenju i ulazak će im biti dopušten na ulazu za
Rukovodioca gradilišta. Dok su na gradilištu, posjetitelji moraju nositi odgovarajuću LZO.
• Vozači vozila moraju nositi odgovarajuću LZO (kada se nalaze izvan vozila). Vozila ne
treba voziti u rikverc na pročelju zgrade , osim pod nadzorom ovlaštenog signaliste.
• Vozači vozila moraju ostati sa svojim vozilom za vrijeme utovara / istovara
• Moraju se poštovati sigurnosni znaci i obavještenja.
• Javnost mora biti zaštićena od opasnosti povezanih s ovim radom
• Zabranjeno je unošenje alkohola ili droga na gradilište
• Nijednoj osobi koja je pod uticajem alkohola ili droga nije dopušten ulaz na gradilište
• Uvredljiv ili neprimjereni rječnik i provokativni gestovi nisu dopušteni
• Zabranjeno je kockanje, prijetnje ili nasilno ponašanje
• Zabranjeno je da osoblje učestvuje u tuči, grubim ili opasnim šalama u okviru gradilišta ili
njegovog obima.
• Toaleti i nužnici moraju se držati u čistom i higijenskom stanju nakon upotrebe
• Otpad se ne smije akumulirati; područja rada moraju biti uredna
• Zapaljivi materijali treba redovno uklanjati i odlagati na odgovarajući način.
• Tranzistor radio ili lični audio uređaji se ne smiju koristiti.
• Dopuštenje se mora dobiti od Rukovodioca gradilišta prije bilo kakvog rada na licu mjesta
na gradilištu.
• Svo osoblje na gradilištu, za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih, je dužno da se u
potpunosti pridržava izjave svog poslodavca o načinu bezbjednog rada.
• Protivpožarni alarmi, oprema i uputstva na gradilištu su projektovani kako bi zaštitili život.
Njih se mora pridržavati.

2.6 STRUKTURA DOKUMENATA


Plan zaštite i zdravlja na radu je živi dokument, koji će biti pregledan od strane HSE direktora
u pravilnim intervalima od 3 mjeseca , a ako je potrebno dopunjava se u skladu s
promjenama u obimu posla.
30
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 31 od 176

Stoga će se Plan zaštite i zdravlja na radu dopunjavati u skladu s promjenama u obimu posla
i svim izmjenama u zakonima koji regulišu H & S, promjenama u radnim postupcima i svim
potrebnim promjenama nastalim tokom redovnih H & S pregleda i sastanaka.
Postupci i standardni oblici izvještavanja će biti razvijeni u saradnji s Inženjerom i
Investitorom prije početka rada i u skladu s tim će se ažurirati , zavisno od potreba projekta i
dodaće se na kraju H & S plana kao prilozi. Ažuriranja i revizije H&S Plana će biti saopšteni
svim stranama uključenim na projektu.
Dokumenti za zaštitu i zdravlje na radu, zaštitu od požara i zaštitu životne sredine će za
svako područje biti izrađeni zasebno.
HSE direktor će osigurati objavljivanje i distribuciju H&S plana i njegove naknadne revizije
svom višem rukovodstvu, podizvođačima i oficirima za bezbjednost.
HSE direktor i njegovo prateće HSE osoblje će obezbijediti raspored za uključivanje
zaposlenih kako bi se osiguralo da su upoznati s relevantnim postupcima utvrđenim u
sljedećim pot-poglavljima ovog dokumenta. Plan će biti izdat na sljedećim jezicima:
engleskom i crnogorskom.

2.7 OSNOVNI PODACI O PROJEKTU


NAZIV PROJEKTA:
Projektovanje i izvođenje radova na izgradnji autoputa
Projekat Projektovanje i izvođenje radova na izgradnji autoputa
Investitor Crnogorski Vladin sector za pomorstvo i saobraćaj
Nadzor INGEROP CONSEIL&INGENIERE-GEODATA
Period izgradnje 48 mjeseci
Datum početka 11.05. 2015.
Datum završetka 11.05.2019.
Rok za prijavu nedostataka 24 mjeseci
Kraj roka za prijavu 11.05.2021.
nedostataka

3. RASPORED ZA IZDAVANJE REGULACIJA ZA ZAŠTITU I


ZDRAVLJE NA RADU
3.1 DOKUMENTACIJA ZDRAVLJA, ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE ŽIVOTNE
SREDINE
Izvođač će dostaviti dokumentaciju o implimentaciji bezbjednosti kako bi se omogućili
pregledi rasporeda i metoda u skladu s Opštim uslovima ugovora Podklauzula 4.1 i kao što je
navedeno u tabeli za preglede, (vidi Prilog 7).
Podizvođač je dužan nakon potpisivanja ugovora, a prije početka radova, da imenuje
upravnika na gradilištu, odnosno osobu za zaštitu i zdravlje na radu i da dostavi:
 Izvještaj o početku rada s dokazima da je predat Montput-u za rad na razvoju gradilištu;
Informacije o određenoj osobi / osobama za zaštitu i zdravlje na radu od strane
poslodavca.

31
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 32 od 176

 fotokopija rješenja i potvrde o položenom ispitu; fotokopija Akta o procjeni rizika (za
sve poslove na gradilištu, zaključak Akta o procjeni rizika i sertifikat (a) osobe (a) ko je
radio Akt);
 Informacije o resursima i ličnoj zaštitnoj opremi na radu na radnom mjestu;
 Podaci o opremi za rad (alati, mašine i uređaji) koji se koriste na gradilištu. Fotokopije
stručnih nalaza radne opreme.
 pregled radnika
 Dokumentacija o sprovođenju zaštite koju izvođač i podizvođači na projektu drže na
gradilištu uključuje prema obimu posla knjigu za ZZNR i sadrži ovo:
 Popis izvještaja izvođača i bilješke o sprovođenju odredbi ZZNR na gradilištu.
 Rezultate inspekcije ZZNR na gradilištu, ispravku uočenih nedostataka, itd protokole
za ZZNR i protivpožarnu obuku na gradilištu,
 Izvještaje sa sastanaka vezanih za ZZNR, izvještaje o nedostacima u performansama
ZZNR i korektivne mjere,
 Uputstva za bezbjednost na gradilištu, evidenciju radnika na gradilištu koji su pohađali
obuku za ZZNR i protivpožarnu obuku,
 Dokumenti koji se odnose na profesionalnu reviziju i pregled korištene elektroopreme,
kablova i druge tehničke opreme,
 Dokumentacija za mehanizaciju i opremu, popis podataka o zaštiti svih opasnih
materijala i sredstava koje koristi osoblje izvođača na gradilištu,
 Identifikacijski popisi opasnog otpada s gradilišta, kopije ugovora i sporazuma za
odlaganje, sklopljenih s ovlaštenim (licenciranim) kompanijama,
 Dokumenti koji se odnose na količinu proizvedenog otpada i njegovo sigurno
odlaganje
 Podizvođači će dostaviti plan zaštite i zdravlja na radu za svoje radove na ovom
projektu Izvođaču, koji je u skladu s ovim planom.
 Plan ZZNR mjera će biti dostavljen na crnogorskom i engleskom jeziku od strane
Podizvođača.
 ZZNR menadžer i osoba za zaštitu i zdravlje na radu u saradnji s CRBC menadžerima
za ZZNR pitanja pregledaju plan i ZZNR mjere i daju odobrenje ili zahtijevaju od
podizvođača da izvrši izmjene i dopune.
 Izvođači koji rade na gradilištu su dužni da, uzimajući u obzir prirodu poslova koji
se obavljaju, koordiniraju aktivnosti vezane za sprovođenje mjera za otklanjanje
opasnosti od povreda ili oštećenja zdravlja zaposlenih i da informišu jedni druge i svoje
zaposlene i / ili predstavnike zaposlenih o tim rizicima i mjerama za njihovo otklanjanje;
Način ostvarivanja takve saradnje izvođača i podizvođača utvrđuje se pisanim
sporazumom.
 Navedeni sporazum određuje lokalni ZZNR menadžer, sprovođenjem zajedničkih
mjera za osiguranje zaštite i zdravlja zaposlenih i Izvođačevih zaposlenih;
 Podizvođač neće početi raditi dok se ne potpiše sporazum o zajedničkom sprovođenju
mjera zaštite i zdravlja na radu; Podizvođači su dužni pridržavati se sporazuma.
 Od uključenih podizvođača očekujemo poštovanje svih propisa, standarda kako bi se
spriječile nezgode na radu, osigurala zaštita zdravlja i životne sredine.
 Ako podizvođači prekrše gorenavedene odredbe, radovi se moraju obustaviti sve dok
se ne dostave traženi dokumenti.
 Ako izvođači angažuju podizvođače na gradilištu, moraju nas obavijestiti. Sve
navedeno iz oblasti ZZNR se odnosi i na podizvođače.

32
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 33 od 176

 Dokumentaciju o zaštiti i zdravlju na radu čuva CRBC-jev menadžer sektora za zaštitu


i zdravlje za ZZNR pitanja i svaki dio ZZNR asistenti (direktor) za zaštitu i zdravlje na
radu.

3.2 OBUKA ZAPOSLENIH IZ OBLASTI ZAŠTITA I ZDRAVLJE NA RADU


Sektor ZZNR i Menadžeri za zaštitu za relevantni dio će sprovoditi osposobljavanje
zaposlenih za zaštitu i zdravlje na radu, na crnogorskom i kineskom jeziku, to je obveza
izvođača radova i podizvođača, to će biti pod kontrolom ZZNR Menadžera u saradnji sa
svim oficirima za bezbjednost i članovima Komiteta za zaštitu.

Obuka se sprovodi "kod zapošljavanja ili premiještanja na drugi posao, kod uvođenja nove
tehnologije ili novih sredstava, kao i kod promjena u procesu rada, što može izazvati
promjenu mjera zaštite I zdravlja na radu". Ako zaposleni obavlja rad na više radnih mjesta,
on mora biti sposoban za siguran rad na svakom od tih poslova.

Obuka se obavlja na radnom mjestu, a uključuje teoretski i praktičan dio. Osposobljavanje


zaposlenih za zaštitu i zdravlje na radu, kao i program za testiranje kvalifikacije se
sprovode kako slijedi:

Teorijsko osposobljavanje–uvod o zaštiti

Upoznati sve zaposlene s pravima, obavezama i odgovornostima iz oblasti ZZNR,


usvojenim procedurama za ZZNR na gradilištu, i svim opasnostima, štetnošću, rizicima i
mjerama za njihovo otklanjanje na svakom radnom mjestu. Zaposleni se moraju upoznati s
planom, odnosno s djelovima koji su neophodni za sigurno obavljanje posla.

Sastavni dio osposobljavanja za rad na siguran način je upozoravanje o opasnostima ili


prisutnim opasnostima i uputstva za upotrebu LZO na radnom mjestu i na gradilištu, za sve
osobe koje se po bilo kom osnovu nalaze na gradilištu.

Stoga je potrebno istaknuti odgovarajuće znakove upozorenja , zabrane , smjer i brzinu,


itd. gdje god je to potrebno, ili gdje postoji opasnost po život i zdravlje osoba koje se nalaze
u radnom prostoru izvođača / podizvođača.

Teorijsko osposobljavanje može se ostvariti grupiranjem prema srodnosti poslova i


zadataka

Izvoditi ih na osnovu jednog plana.

Praktična obuka –osposobljabanje TBT

Praktična obuka se vrši na radnom mjestu. Zaposleni obavljaju radne operacije i radne
zadatke na radnom mjestu, uz direktnu kontrolu, pomoć i nadzor od strane nadležnog
(direktnog) menadžera.

33
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 34 od 176

Provjera znanja: testiranje i razgovori sa zaposlenima. Za poslove treba testirati njihovo


znanje nakon obuke, prema nalazima iz procjene rizika za određeni posao. Snimanje:
propisani obrazac (dat u prilogu), s potrebnom potpisom zaposlenog.

4. PODIZVOĐAČI NA PROJEKTU
4.1 ODGOVORNOSTI

CRBC-jev direktor za ZZNR mora osigurati da podizvođači i svi podizvođačevi zaposleni, ne


budu povrijeđeni od opasnosti na radnom mjestu ili koje proizilaze iz mjesta rada, pomoću
redovne interakcije s podizvođačevim rukovodstvom na gradilištu.

Podizvođači su odgovorni za upravljanje ZZNR mjerama u okviru svojih aktivnosti i aktivnosti


svojih podizvođača. Potrebno je razvijati, sprovoditi i izvršavati kompletan ZZNR system
upravljanja koji se može sprovoditi sam po sebi. Prije početka izgradnje, izvođač mora
usvojiti system vezan za određeni projekat i uslove gradilišta. Pri odabiru podizvođača mora
se uzeti u obzir njihova sposobnost da zadovolje zahtjeve ZZNR projekta.
Podizvođač i njihovi podizvođači treba da pokažu da je svo osoblje kompetentno za poslove
koji su im povjereni.
Posebni zadaci mogu zahtijevati određene kvalifikacije, kao što su skele, dizalica, transport i
podizanje teškog tereta itd.
Podizvođač kao organizacija, kao i osoblje podizvođača i njegovi podizvođači, moraju
poštovati procedure, pravila i propise koje određuju CRBC, Nadzor i Investitor.

4.2 SASTANCI U VEZI SA ZAŠTITOM I ZDRAVLJEM NA RADU ZAPOSLENIH I


IZVOĐAČEVIH ZAPOSLENIH
Sastanci koji posebno za predmet imaju ZZNR su detaljno opisani u ovom poglavlju.
Postojaće sedmični sastanak na gradilištu gdje će se raspravljati samo ZZNR. Nakon
sastanka, predstavnici Nadzora i predstavnici izvođača i podizvođača izvršiće obilazak
terena.
U pogledu koordinacije zaštite i zdravlja na radu održavaće se sedmični sastanci s
podizvođačima, a tema će biti samo ZZNR, s posebnom pažnjom na sljedeće:
• Razvoj i trenutno stanje na gradilištu.
• Planiranje i buduće aktivnosti na gradilištu.

Dodatni sastanci će se ugovoriti ako je potrebno, prije početka novog opasnog posla.
Sedmični sastanci s menadžerima i poslovođama na gradilištu kako bi razgovaralo o
preduzetim radnim aktivnostima i o onima koje treba pratiti u narednim danima.

Informisanje o dnevnim zadacima

34
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 35 od 176

Lokalizovana koordinacija između poslovođa čije radne aktivnosti su u interakciji.


Pred planiranje i sprovođenje velikih aktivnosti poput podizanja krana i demontaže
Na tim sastancima razmatraju se određeni operativni rizici i odgovarajuće procedure i takođe
se definišu dodatne sigurnosne mjere. Jedna osoba treba biti imenovana za snimanje i
vođenje zapisnika sa svakog sastanka, ti zapisi će postati dio mjesečnih izvještaja i arhiva.

4.2.1 KOORDINACIJA SA PODIZVOĐAČIMA


Na sedmičnim sastancima na temu razvoja događaja s podizvođačem i trenutnog statusa na
gradilištu, prva tačka dnevnog reda biće pitanja vezana za ZZNR. Razmatraće se opšta
pitanja vezana za ZZNR i sprovođenje ZZNR programa od strane podizvođača.
Nakon sastanaka s podizvođačima, uslijediće posjeta gradilištu. U obilasku gradilišta će
učestvovati predstavnici podizvođača, kao i podizvođačevo osoblje odgovorno za zaštitu i
zdravlje na radu.
Sedmične sastanke s podizvođačem će voditi menadžer za ZZNR i CRBC-jevi menadžeri za
ZZNR pitanja.
Prisustvo na tim sastancima je obavezno za sve podizvođače, oficire za bezbjednost i
njihove asistente odgovorne za ZZNR, a ako je potrebno, i građevinski menadžeri. Jedna
osoba će biti imenovan za snimanje i vođenje zapisnika svakog sastanka, ti zapisi će postati
dio mjesečnih izvještaja i arhiva.

4.3 ISPITIVANJE ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU


Učestalost ispitivanja može odrediti Izvođačev predstavnik na projektu, ako stanje zaštite ili
situacija tako nalaže. Putem ZZNR ispitivanja se razmatraju pitanja o sigurnosti na projektu
visokog nivoa i vrše se redovna ispitivanja.
REDOVNA ISPITIVANJA
Redovna ispitivanja podugovorenih radova biće organizovana od strane menadžera za
ZZNR i CRBC-jevog koordinatora za ZZNR pitanja i sprovodiće ih osoblje za ZZNR,
CRBC-jevo osoblje za ZZNR, predstavnici podizvođača je i odgovorne osobe.

Menadžeri za ZZNR za svaki dio će sprovoditi neformalne preglede svih zaposlenih na


gradilištu kao dio njihovog opisa posla i staraće se za otklanjanje nepravilnosti.

Rezultati ispitivanja su razmatrani na redovnim sastancima s podizvođačima.


Dnevne posjete će sprovediti osoba zadužena za ZZNR, a posebna pažnja će se posvetiti
poslovima s povećanim rizikom od povreda i preloma, poslovima koji su započeli u to
vrijeme i poslovima s aktuelnim problemima. Moguća odstupanja od utvrđenih postupaka
su navedena u formi Zapisnika nadzora ZZNR, protivpožarnih mjera zaštite i mjera zaštite
za životnu sredinu.

35
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 36 od 176

Odstupanja, koji nisu uzrok direktne prijetnje, treba prijaviti Podizvođaču i izvršnom
zamjeniku menadžera izgradnje, da bi se na svim djelovima gradilišta mogle preduzeti
preventivne mjere.
Ako je potreban zvaničan kontakt s podizvođačem, onda će obavijestiti koordinator za
ZZNR, CRBC-jev koordinator za ZZNR pitanja i ZZNR osoblje, a slučaj će biti dostavljen
predstavniku Izvođača.
Posjete gradilišta i preglede koji se odnose na zaštitu će obavljati konsultanti za nadzor,
predstavnici Nadzora za ZZNR i predstavnici Izvođača.
Cilj pregleda je napraviti objektivnu procjenu situacije - ne samo tamo gdje pažnja nije
posvećena, već i u odnosu na pozitivne faktore (upotreba lične zaštitne opreme, pravilna
primjena ZZNR odredbi, održavanje čistoće na radnom mjestu, itd ).

4.4 PROCEDURA PRAĆENJA U CILJU OBEZBJEĐIVANJA POŠTOVANJA


PRAVILA GRADILIŠTA I MJERENJE UČINKA ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU
Sljedećim (monitoring) procesom i mjerenjima tokom procesa rada se određuje način
obezbjeđivanja usklađenosti njihovog kvaliteta s ovim planom i usklađenosti sa zahtjevima
koji su propisani standardima.
Za potrebe sistema upravljanja zaštite i zdravlja, menadžeri za ZZNR i osoblje za svaki dio i
Podizvođačevo osoblje za ZZNR identifikuju i ocjenjuju, u odnosu na mjesta, procese,
proizvode i usluge, uslove radnog okruženja i opasne materije koje mogu uticati na zdravlje
zaposlenih i treću stranu i njihovu sigurnost, u sljedećim situacijama:
u fazi uvođenja sistema upravljanja zaštitom i zdravljem na radu, u fazi implementacije
sistema upravljanja zaštitom i zdravljem na radu
tokom: promjena na gradilištu, procesa, proizvoda i usluga, radnih uslova i opasnih
materijala koji mogu uticati na zdravlje i zaštitu zaposlenih i trećih osoba i / ili promjena
podataka koji se temelje na rezultatima identifikacije i ocjenjivanja rizika povezanih s
zaštitom. Osoblje za ZZNR određuje i procjenjuje rizike i mjere za svaku lokaciju, proces,
proizvod i / ili usluge, sve uslove rada i opasne materijale koji mogu imati uticaj na zdravlje i
zaštitu zaposlenih i trećih osoba.

Za svaku identifikovanu opasnost, tokom pregleda i tokom identifikacije opasnosti, potrebna


je analiza sljedeće opšte grupe opasnosti: Fizičke opasnosti - opasnosti koje uključuju
mogućnost povreda zbog nedovoljne ili pretjerane svjetlosti, temperatura, buka / vibracije,
pritisak, vlažnost i zračenje, Hemijske opasnosti - opasnosti koje su povezane s čvrstim,
tečnim i / ili gasovitim materijama, uz mogućnost izazivanja povrede ako su njima izloženi
zaposleni ili treća strana,

Biološke opasnosti - posebne opasnosti koje se odnose na radne uslove, koji uključuju
bakterije, gljivice, spore, itd. Ergonomske opasnosti - opasnosti koje predstavljaju
mogućnosti za povrede zbog lošeg projektovanja radnog mjesta.
Monitoring i praćenje zdravstvenih i sigurnosnih mjera na radu obavljaju spoljne organizacije
(ovlaštene institucije) i osoblje na gradilištu.

36
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 37 od 176

Monitoring radnog mjesta - ispitivanje uslova radne okoline obavljaju spoljne organizacije
(ovlaštena pravna lica za ispitivanje uslova radne okoline) u radnim i pomoćnim objektima
gdje se izvode radovi. Mjerenjem je utvrđeno da li na radnom mjestu postoji štetnosti u
smislu mikroklimatskih uslova, hemijskih i fizičkih štetnosti i zračenja.
Ovlaštena institucija će izdati nalaz stručnjaka.
Praćenje zdravlja zaposlenih se sprovodi kako bi se pratilo zdravlje zaposlenih koji rade na
mjestima s povećanim rizikom, mjestima s posebnim uslovima rada (vidjeti poglavlje Poslovi
i radni zadaci s povećanim rizikom). Ova istraživanja su u skladu sa Aktom o procjeni rizika
koji je izradio izvođač/podizvođač i zahtjevima Zakona o zaštiti i zdravlju na radu.
Zdravstvena ustanova (služba zaštite zdravlja na radu), koja sprovodi pregled radnika, izdaje
izvještaj o izvršenom ispitivanju.
Praćenje opreme za rad uključuje pregled i ispitivanje opreme za rad od strane ovlaštenog
pravnog lica za pregled i ispitivanje opreme za rad (vidjeti poglavlje Oprema i alati za rad).
Na temelju stručnih nalaza i izvještaja nadležne institucije, osoba za ZZNR može zahtijevati
preduzimanje odgovarajućih mjera od strane rukovodioca gradilišta i voditelja projekta.
O obavljenim pregledima i ispitivanjima će se voditi evidencija u propisanim obrascima.
Menadžeri gradilišta i ZZNR osoblje obavljaju praćenje i mjerenje učinaka tokom
građevinskih radova na gradilištu.
Menadžeri gradilišta kontrolišu proces rada i radnu opremu koja se koristi tokom rada i
davaju saglasnost za nastavak radova.
Menadžeri gradilišta intervenišu u slučaju da tokom procesa rada dođe do odstupanja od
propisanih zahtjeva, daju odgovarajuće smjernice za poštovanje propisanih procedura i
preduzimaju sve potrebne mjere kako bi se uklonilo otkriveno neslaganje i spriječilo njegovo
ponovno javljanje.
ZZNR osoblje određuje opasnosti i procjenjuje rizike i mjere za svaku lokaciju, proces,
proizvod i / ili usluge, sve uslove radne okoline i opasne materije koje mogu imati uticaj na
zdravlje i zaštitu zaposlenih i trećih osoba.
Tokom kontrole i primjene ZZNR mjera na radu, uz ispitane subjekte se pokrivaju i spoljni
izgled gradilišta, sigurnost saobraćaja, sredstva za rad, vozila, gradilišna oprema, električne
instalacije, zaštita na radu, lična zaštitna oprema,

Radi lakšeg praćenja i mjerenja učinka zaštite i zdravlja u skladu s zdravstvenim i


sigurnosnim provjerama koje su već izvršene, postupak periodičnog pregleda učinka zaštite i
zdravlja će biti formiran prikazujući kriterijum provjere.

Tablica prikazuje paralelne rezultate trenutne provjere i prethodno izvršenih provjera. Radi
lakše identifikacije koja određuje da li su politika i ciljevi HSR (ispitivanja zdravstvene službe)
dostignuti, formira se stubasti grafikon i dijagram, analizira se i pregleda mjesečni broj
nezgoda na gradilištu i time se određuje da li postoji trend smanjenja nezgoda.

37
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 38 od 176

Rezultati upravljanja HSR (ispitivanja zdravstvene službe) i otvorenih nezgoda su dati


rukovodstvu izvođača / podizvođača radova. Rukovodstvo izvođača / podizvođača radova
za osiguravanje stalne prikladnosti, primjerenosti i efikasnosti sistema zdravstvene službe
mora preduzeti odgovarajuće preventivne i korektivne mjere.

Za svaku identifikovanu opasnosti tokom posjeta, ZZNR osoblje na radu popunjava zapisnik
o obavljenoj kontroli ZZNR, protivpožarnih i mjera zaštite životne sredine za svako
odstupanje od propisanih mjera, osoba zadužena za ZZNR u zapisniku predlaže korektivne i
preventivne mjere. Osoba zadužena za ZZNR na radu obavještava rukovodioca gradilišta o
svim odstupanjima kada se dogode i rukovodstvo projekta (ako je potrebno), a oni
(potencijalni ili identifikovani spor) rješavaju korektivnim i preventivnim mjerama. Potrebno je
opaziti da li postoji bilo kakav trend ili pojava koja se ponavlja.

5. PROCEDURE PREGLEDA I POVRATNA INFORMACIJA


5.1 PROGRAM I PROCEDURE ZA PERIODIČNE PROVJERE ZAŠTITE I ZDRAVLJA
NA RADU

Provjeru upravljanja ZZNR obavljaju menadžeri ZZNR i osoblje za svaki dio imenovani od
strane predstavnika Izvođača (ili njegovog/-ih zamjenika), kako bi se provjerila
adekvatnosti, efikasnost, sprovođenje ZZNR plana.
Predstavnika izvođača ( ili njegov zamjenik ) određuje ZZNR direktor.
Raspored provjera je u skali koja može pružiti provjeru svih organizacijskih jedinica na
gradilištu najmanje jednom godišnje. Za raspored provjera se imenuju i članovi tima za
pregled. Osobe koje su imenovane u tim validacije ne moraju biti direktno odgovorne za
aktivnosti iz područja provjere i moraju biti iz grupe obučenih revizora.
Predstavnik Izvođača (ili njegov zamjenik/-ci) pregledaju I, ako je potrebno, mijenjaju
raspored provjera.

Pregledi i provjere moraju uključivati ocijenjene prilike za poboljšanja i potrebu za


promjenama plana ZZNR, uključujući politiku i ciljeve ZZNR na radu.
5.1.1. Procedure provjere
Vođa tima za provjeru je održao kratak sastanak s upravom izvođača/podizvođača za
ispitani organizacijski dio gradilišta. Na uvodnom sastanku, vođa tima upoznaje učesnike
sa provjerom predmeta provjere, s predlogom dnevnog reda provjera i dogovara vrijeme
sastanka nakon provjere. Tim za provjere obavlja provjere nakon uvodnog sastanka.

Prilikom provjere zaštite i zdravlja na radu, pomoću upitnika o stanju i primjeni pravila
ZZNR, određuju se objektivni dokazi, pojedinosti o nedosljednosti i zapisuju se važni
podaci.

38
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 39 od 176

Ispitivač može dopuniti upitnik, ako postoji potreba za dodatnim pitanjima, kako bi se
utvrdila saglasnost s određenim zahtjevima.
Za svaki negativni nalaz, kao rezultat ispitivanja, revizori moraju zahtijevati korektivne i
preventivne mjere, koje su zavedene u zapisniku.

Nakon što je provjera izvršena i prije završnog sastanka, ZZNR menadžeri za svaki dio
treba da procijene i ocijene objektivne dokaze koji su pronađeni tokom provjere. Po
završetku provjere, vođa ispitnog tima za provjeru, uz pomoć drugih članova tima za
provjeru, koristeći ispunjeni zapisnik provjera, priprema izvještaje o provjerama i o početku
korektivnih i preventivnih mjera.

Planirana se dan za provjeru implementacije korektivnih mjera, provjera se vrši kako bi se


izmjerila implementacija i efikasnost korektivnih radnji preduzetih u cilju spriječavanja da
se nedosljednosti ponove.

ZZNR menadžeri i osoblje obavljaju, najmanje jednom mjesečno, provjeru izvođenja ZZNR
preventivnog programa izvođača/podizvođača.

Snimljeni činjenice se unose u obliku zapisnika o obavljenoj kontroli. Ciljevi pregleda su


sljedeća tipična pitanja:
a) Poznavanje ZZNR pravila i propisa,
b) Vođenje dokumentacije tehničke opreme na gradilištu

c) Vođenje dokumentacije rukovanja otpadom,


d) Sertifikat o ZZNR obuci
e) Evidencija zaposlenih uključujući njihove kvalifikacije I vještine za različite poslove,
f) Redovno održavanje i kvalitet sastanaka, i ponovljena i posebna obuka,
g) Obuka podizvođačevih zaposlenih,
h) Ispravka nepravilnosti otkrivenih tokom svakodnevnih i sedmičnih pregleda,
i) Ispravka nepravilnosti otkrivenih tokom provjere komiteta za zaštitu,
j) Analiza nezgoda na gradilištu i da li se ponavljaju
(učestalost ponavljanja),
l) Analiza mjesečnih izvještaja za ZZNR,
m) Izvođenje korektivnih I preventivnih mjera,
n) Motivacija radnika za praćenje ZZNR pravila
o) Problemi sa drugim članovima pri izvođenju radova
5.2 PREGLED UPRAVLJANJA ZZNR OD STRANE VIŠEG RUKOVODSTVA
UPRAVLJANJE

39
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 40 od 176

Predstavnik Izvođača (ili njegov zamjenik/-ci) će pokrenuti i sprovoditi preglede sistema


upravljanja zaštitom i zdravljem na radu kako bi se osigurala njegova trajna podesnost,
adekvatnost i efikasnost. Kroz ovaj pregled bi trebalo procijeniti potrebu za promjenama u
ZZNR organizaciji na radu, uključujući politiku i ciljeve.
Pregled upravljanja se vrši svakih 6 mjeseci za cijeli projekat. Pregled se može obaviti u
segmentima i kada je to potrebno.

Pregled implementacije obavlja predstavnik Izvođača (ili njegov zamjenik/-ci), a za


asistiranje u pregledu angažuje osobe koje su podnijele odgovarajuće izvještaje.
Predstavnik Izvođača je odgovoran, da se nakon pregleda (ako je potrebno) propišu
korektivne i preventivne mjera koje će se sprovoditi.

Predstavnik Izvođača (ili njegov zamjenik/-ci), izrađuju plan revizije, bilo da se radi o
običnom ili ivanrednom pregledu i definiše zahtjeve pregleda.
Predstavnik Izvođača (ili njegov zamjenik/-ci) vodi sastanak u skladu s dnevnim redom,
odnosno zahtjevima pregleda. Na sastanku se razmatra dokumentacija i menadžeri ZZNR
za svaki dio daju dodatno objašnjenje o funkcionisanju ZZNR sistema. Vodi raspravu i
predlaže zaključke od strane stručnjaka.

Predstavnik Izvođača usmjerava aktuelne rasprave u cilju poboljšanja procesa (povećanje


efikasnosti i učinkovitosti zaštite i zdravlja na radu).
Elementi pregleda moraju uključivati:
a) rezultate internih i eksternih provjera ZZNR na gradilištu;
b) ZZNR učinak;
c) stepen ostvarivanja ZZNR ciljeva;
d) status ispitivanja nezgoda, korektivne i preventivne mjere;
e) dodatne mjere koje potiču iz prethodnog pregleda upravljanja;
f) promjene uslova, uključujući razvoj zakonskih i drugih zahtjeva koji se odnose na ZZNR
g) preporuke za poboljšanje ZZNR.
Predstavnik Izvođača, definiše preventivne i korektivne mjere koje su rezultat pregleda
upravljanja. Pri definisanju preventivnih i korektivnih mjere, Predstavnik Izvođača se mora
postarati da su mjere usmjerene na poboljšanje ZZNR sistema i njegovih procesa.
Zaključci sa sastanka (rezultati pregleda) se evidentiraju u Zapisniku o pregledu (koji vodi
Predstavnik Izvođača ili osoba koju on odredi).

6. PROCJENA RIZIKA
6.1 AKT O PROCJENI RIZIKA. PROMJENE I DOPUNE AKTA O PROCJENI RIZIKA
Za ZZNR, svaki izvođač/podizvođač (poslodavac) je dužan izdati Akt o procjeni rizika u
pisanom obliku za sva radna mjesta u radnoj sredini i da odredi metode i mjere za njihovo
otklanjanje.

40
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 41 od 176

Akt o procjeni rizika zasniva se na utvrđivanju mogućih vrsta rizika i opasnosti na radnom
mjestu i radnom okruženju, na temelju kojih se vrši procjena rizika za povrede i oštećenja
zdravlja zaposlenih.
Eliminacija je najbolji način za kontrolu opasnosti na radnom mjestu jer kada se opasnost
ukloni, onda se sljedeći rizik eliminiše i nema više problema povezanih s držanjem
određeni opasnosti pod kontrolom.
Uklanjanje opasnosti uključuje ponovno projektovanje posla ili procesa, što u nekim
slučajevima može biti jednostavno i ne uključuje nužno puno vremena i resursa.

Uklanjanje opasnosti je preferirani oblik kontrole rizika zbog: promjene prirode posla, štiti
zaposlene putem uklanjanja prijetnje, ne zahtijeva i ne oslanja se na upotrebu mehaničkih
sredstava, korištenje procedura, lične zaštitne opreme ili saradnju/znanje određenih osoba.
Tokom inspekcijskih mjera i rizika uzeti u obzir:
a. Sposobnost da opasnost izazove rizik od povrede i / ili oštećenja;
b . Vjerovatnoća opasnosti u posebnim uslovima rada ili uslovima životne sredine;
c . Koji je mogući ishod, uzimajući u obzir sve postojeće aktivnosti praćenja;
d . Zakonski i ostali zahtjevi;
e . Koje su grupe osoba izložene uticaju rizika;
f . Predložene mjere za otklanjanje rizika ili njegovo smanjenje na prihvatljiv nivo.

Pri procjeni rizika ocjenjivači:

Posmatraju okruženje radnog mjesta (npr. pristup, stanje podnih površina, sigurnost
mašina, prisustvo prašine i izduvnih gasova, temperatura, osvjetljenje, buka, itd).
Identifikuju zadatke koji se moraju obaviti na radnom mjestu (svi zadaci moraju biti opisani
kako bi bili uključeni u procjenu rizika),

Razmatraju zadatke koji se obavljaju na random mjestu ( procjena rizika za sve


pojedinačne zadatke), posmatraju radni proces (provjeravaju da li se procedure i uputstva
sprovode koliko je potrebno da bi se izbjegle nove prijetnje), posmatraju oblike rada
(procjena izlaganja opasnosti),

Razmatraju spoljne faktore koji mogu uticati na radno mjesto (npr. vremenski uslovi za
radnike koji rade na otvorenom), izučavaju psihološke, socijalne i fizičke faktore koji mogu
doprinijeti stresu na poslu, njihove međusobne interakcije, interakciju s faktorima u društvu
i okolini). Prilikom izrade procjene rizika potrebno je izvršiti konsultacije sa zaposlenima i /
ili predstavnicima registrovanih radnika.

Po završetku procjene rizika poslodavac je dužan obavijestiti i informisati predstavnike


zaposlenih o rezultatima procjene rizika i mjerama koje treba preduzeti kako bi se zaštitili
životi i zdravlje zaposlenih. Kad je potrebno, na temelju mišljenja stručnjaka, biće određene

41
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 42 od 176

ostale radnje ili aktivnosti koje će se izvoditi tokom sprovođenja postupaka za procjenu
rizika.
Ako se ne primjenjuju korektivne mjere, ne mogu se svi rizici otkloniti ili ublažiti do
prihvatljivog nivoa, te će radno mjesto biti zatvoreno jer je u riziku.

Na osnovu procijenjenih rizika na radnom mjestu i radnom okruženju sa Aktom o procjeni


rizika utvrđuju se mjere za spriječavanje, otklanjanje ili smanjenje opasnosti i štetnosti. Akt
o procjeni rizika zahtijeva načela prevencije u pogledu ZZNR zaposlenih i utvrđuje
prioritete u sprovođenju mjera u skladu s propisima zaštite i zdravlja na radu, tehničke
propise, standarde, preporuke, opšteprihvaćene mjere, koje se posebno odnose na:
održavanje u ispravnom stanju i inspekciju efikasnosti i ispitivanje rada;

Pružanje uslova radnog okruženja; Obuka za ZZNR;


Pružanje resursa i opreme za ličnu zaštitu i sigurnost, njihovo održavanje i ispitivanje;
Referenca primjene na prethodne i periodične zdravstvene preglede u skladu s procjenom
medicine rada, i drugo.
DOPUNE AKTA O PROCJENI RIZIKA

Procjena rizika je podložna izmjenama u slučaju svake nove opasnosti u procesu rada:
1. Kada utvrđene mjere za uklanjanje ili smanjenje rizika na radnom mjestu nisu adekvatne
ili ne odgovaraju procijenjenom stanju;
2. Za svaku novu opasnost ili štetu ili promjenu nivoa rizika u procesu rada
3. Kada se procjena temelji na informacijama koje nisu ažurirane
4. Kada postoje mogućnosti i načini za poboljšanje ili dopunu procijenjenih rizika i
opasnosti.
Procjena rizika na radnom mjestu i radnoj sredini podliježe obaveznoj reviziji i pregledu
nakon svake smrti, kolektivnih ili ozbiljnih povreda koje se događaju na ovom radnom
mjestu i radnoj sredini.

Pregled i revizija dokumenta o procjeni rizika (koji je trenutno u pripremi i biće uključen kao
dodatak budućim revizijama), pored gore navedenih uslova o izmjenama i dopunama će se
vršiti najmanje jednom godišnje.
6.2 PROCEDURA ISPITIVANJA
6.2.1. UVOD
Ova procedura definiše redoslijed i način sprovođenja aktivnosti u istraživanju nesreća,
nezgoda i sukoba na gradilištu koje je otvorio Nadzor. Procedura je namijenjena
organizacijskim jedinicama gdje se dešavaju nesreće, nezgode i neusaglašenosti. Za
primjenu ove procedure odgovorni su menadžeri izvođača (podizvođača) na gradilištu.

i. POJMOVI

42
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 43 od 176

Nesreća - štetni događaj koji može uzrokovati smrt, oštećenje zdravlja, povredu, oštećenje
ili drugi gubitak. Opasnost - izvor ili situacija čije posljedice mogu biti štetne u smislu
povrede osoba ili oštećenja zdravlja, materijalne štete, narušavanja radne sredine ili
kombinacija svega toga. Nezgoda - događaj koji može prerasti u nesreću ili postoji
mogućnost da se dogodi nesreća. Rizik - kombinacija vjerovatnoće i posljedica
identifikovanih opasnosti koje se mogu pojaviti slučajno.

6.2.3. POSTUPAK ISTRAŽIVANJA NESREĆA


Sve povrede i nesreće koje se javljaju na gradilištu se moraju odmah prijaviti upravi
gradilišta, direktoru ZZNR, ZZNR menadžerima i CRBC lokalnim ZZNR menadžerima za
ZZNR pitanja, koji će odmah obavijestiti inženjera (korisnika). Sve nesreće vezane za
osoblje izvođača i podizvođača treba da prijavi, istraži i evidentira Izvođač. Jedan primjerak
–Izvještaja o nesreći na radu se mora dati osobi koja je odgovorna za ZZNR.

ZZNR menadžeri za svaki dio i H & S osoblje su uključeni u istragu svakog događaja.
Odgovarajući dokumenti koji se odnose na događaj se moraju dati Upravi gradilišta na
kraju smjena, ako nije moguće prije.

ZZNR Koordinator i ZZNR osoba moraju biti obaviješteni o svim povredama zaposlenih na
radu na gradilištu. Šef gradilišta odgovarajućeg izvođača i podizvođača je odgovoran za
evidentiranje i ispitivanje svake povrede, kao i zastoja rada tehničke opreme. Izvođači će
dostavljati primjerak izvještaja o prekršaju u skladu sa zakonskim propisima i primjerak
analize uzroka i odgovornosti za povrede ("Izvještaj o nesrećama na rasdu”) Upravi
gradilišta odmah po izradi. Svaki zaposleni je dužan da: pruži prvu pomoć odmah nakon
otkrivanja povrede, (kvalifikovani pružaoci prve pomoći će biti zaposleni u skladu sa
zakonima Crne Gore), pozove hitnu pomoć, obavijesti osobu za ZZNR na gradilištu,
spriječi povrede drugih radnika i oštećenje opreme što je više moguće. Svako kršenje, čak i
lakše prirode koje ne ometa rad, mora biti prijavljeno i zbrinuto. To je obaveza povrijeđene
osobe.
ISPITIVANJE NEZGODA BEZ POVRIJEĐENIH
introduce the possibility of actual harm or disrupt the operation of technical equipment is
also kept to a minimum. Incidents without injuries are discussed at weekly meetings.

Izvođači će obavijestiti osobu za ZZNR I ZZNR koordinatora o nezgodama gdje nije bilo
povrijeđenih. Svaki takav događaj (radnja ili situacija) se takođe moraju pažljivo ispitati.
Efektivne mjere opreza su osmišljene kako bi se smanjio broj nezgoda bez povrijeđenih
osoba, koje takođe uvode mogućnost stvarne štete ili ometanja rada tehničke opreme, i
takođe ih treba držati na minimum. Nezgode bez povreda se razmatraju na sedmičnim
sastancima.

43
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 44 od 176

6.2.3.1. Ciljevi istraživanja

Ciljevi istraživanja nesaglasnosti, nesreća i nezgoda su:

Prevencija ponavljanja; saznanje o uočenim nedostacima kako bi se spriječilo njihovo


ponovo pojavljivanje; pregled prakse upravljanja i rada kako bi se spriječila pojava sličnih
nedostataka u budućnosti; Prikupljanje i obrada statističkih podataka.

6.2.3.2. Određivanje uzroka nezgode

Opšte
Cilj procesa istraživanja je utvrditi stvarni uzrok nezgode. Otkrivanje pravih uzroka nezgode
pomoću procesa počinje utvrđivanjem mogućih uzroka i povezanih uzroka koji su korijen /
izvor mogućih uzroka.
ZZNR menadžer i ZZNR menadžeri za svaki dio će napraviti analizu problema u procesu
analiziranja problema, utvrditi pravi uzrok i sprovesti rješenja i korektivne / preventivne
radnje koristi za istraživanje nezgode. Izvještaj o istraživanju nezgoda ispunjava lice za
ZZNR. Koraci za popunjavanje ovog obrasca su:

- I Osnovni podaci o nezgodi


- II Slijed događaja
- III Uzrok nezgode
- IV Korektivne mjere
Prvi korak– OSNOVNI PODACI O NEZGODI

Prvi korak je identifikovanje, od strane inženjera, KOJA se nezgoda dogodila, GDJE se


dogodila, kom priliikom i KADA na osnovu nezaključenog izvještaja o nezgodi. Opis
nezgode mora biti ispitan od strane sektora za upravljanje na projektu i ZZNR. Ako
podizvođač razmatra nezgodu, onda se izvještaj o nezgodi prenosi na podizvođača za
rješavanje.
Drugi korak– SLIJED DOGAĐAJA

Drugi korak uključuje definiranje slijeda događaja koji su prethodili incidentu

Treći korak– UZROK NEZGODE


U ovom koraku se utvrđuju mogući uzroci, a zatim se upoređuje svaki mogući uzrok s
opisom problema kako bi se uspostavio vjerovatni uzrok. Nakon utvrđivanja vjerovatnog
uzroka, svaki vjerovatni uzrok se pregledava kako bi se utvrdilo da li je to pravi uzrok.

44
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 45 od 176

Četvrti korak– KOREKTIVNE MJERE


Četvrti korak zahtijeva popunjavanje kako bi se spriječilo ponovo pojavljivanje problema.
6.2.3. ANALIZA UZROKA NEZGODE

6.2.3.1. Rješavanje problema

ZZNR Direktor I ZZNR menadžeri će analizirati uzroke nezgoda što uključuje:


- Moguće uzroke;
- Korijen / izvor mogućih uzroka (temeljni uzrok);
- Vjerovatne uzroke;
- Stvarne uzroke

6.2.3.2. Definisanje mogućih uzroka

Mogući uzroci su svi uzroci koji mogu dovesti do nezgode. Prepoznavanje mogućih uzroka
nezgode se obavlja analizom podataka i dokaza oko stvarnih uzroka nezgode.

6.2.3.3. Definisanje korijena / izvora mogućih uzroka (temeljni


uzrok):

Svaki mogući uzrok ima svoje korijene / izvor.

6.2.3.4. Definisanje vjerovatnih uzroka

Vjerovatni uzrok je korijen / izvor vjerojatnog uzroka podržanog činjenicama nezgode koja
se istražuje. Vjerovatni uzroci se određuju upoređivanjem svakog mogućeg korijena uzroka,
kako bi se utvrdilo da li su podržani činjenicama. Ako se korijen uzroka ne podržava
činjenicama, onda se ne uzima u obzir. Ako se korijen uzroka podržava činjenicama,
postaje vjerovatni uzrok.

45
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 46 od 176

6.2.3.5. Definisanje stvarnih uzroka

Stvarni uzrok (korijen uzroka) je izvor događaja ili okolnosti koje su direktno uzrokovale
nezgodu. Stvarni uzroci su vjerovatni uzroci koji su testirani na ratifikaciju (potvrdu). Ako se
identifikuje više od jednog stvarnog uzroka, onda se svaki mora analizirati kako bi se
utvrdilo koji od njih je primarni stvarni uzrok.

6.2.3.6. Ispitivanje (testiranje) stvarnih uzroka i konsultovanje sa


stručnjacima

Ispitivanje (testiranje) stvarnih uzroka uključuje sljedeće korake:


Fizičko testiranje;
Proces posmatranja kako bi se utvrdilo da li se situacija ponavlja - pokušaj uspostavljanja
mehanizma za aktiviranje nezgode;
Prikaz i pregled onoga što se događa u kontrolisanim uslovima; razgovori sa svjedocima
koji su možda vidjeli šta je uzrokovalo nezgodu:
Konsultacije stručnjaka koji temeljno razumiju i imaju uvid u proces.

6.2.3.7. Ponovno istraživanje analize uzroka

Ponovno istraživanje analize uzroka odnosi se na sljedeće korake: izrada popisa činjenica,
poređenje svakog korijena/izvora potencijalnih uzroka sa svakom činjenicom.
Ako se ne identifikuje nijedan uzrok, onda opis nezgode treba ponovo ocijeniti i činjenice
treba povezati. Testiranje svakog mogućeg uzroka kako bi se definisao stvarni uzrok, ako
je identifikovano više od jednog stvarnog uzroka, onda se svi uzroci moraju provjeriti kako
bi se utvrdilo koji je primarni izvor uzroka.
6.2.4. Pregled procesa ispitivanja

6.2.4.1. Ključni faktori

Ključni faktori su oni koji su povezani s nezgodom. Tokom postupka ispitivanje, postoje
mnogi faktori koje treba uzeti u obzir. Ti faktori mogu imati snažan uticaj na proces
ispitivanja. Ključni faktori nisu hronološki detalji i nisu alat za utvrđivanje krivca za nezgodu.
Najčešći ključni faktori koji se razmatraju su: fizički uslovi, mjere preduzete od strane ljudi,
stanje sistema. Mnoge nezgode imaju uzroke koji potiču sa svih nivoa.

46
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 47 od 176

6.2.4.2. Pristup

Kompletna analiza uključuje: određivanje ljudskih i drugih faktora, određivanje procedure


odnosa, analizu korijena/izvora (temeljni uzrok) i uticaja pomoću niza pitanja “zašto”,
prepoznavanje rizika i njihovih potencijalnih posljedica, potvrđivanje preventivnih mjera.
Trajanje i veličina ispitivanja zavise od ozbiljnosti nezgode. Za ozbiljne nezgode, treba
formirati istražni tim. Ako je u pitanju manja povreda / nezgoda, ispitivanje sprovodi direktni
menadžer.
15.3.5. Informiranje odgovoran za informiranje menadžeri koriste za oblik - izvještaj o
rezultatima istraživanja o incidentu , izvještaj o rezultatima istraživanja o incidentu s
korektivne akcije podnosi se inženjer.
15.3.5. Za informisanje nadležnih se koristi obrazac - izvještaj o ispitivanju nezgode.
Izvještaj o istraživanju nezgode s korektivnim mjerama se podnosi inženjeru.

6.3 IZVJEŠTAVANJE
CRBC će na mjesečnom nivou izvještavati Investitora i Nadzor o sveukupnom učinku
ZZNR projekta, dajući statističke podatke. Stoga svaki podizvođač mora obavještavati
CRBC o svom učinku i statističkim podacima. Izvještaj treba dostaviti do 5.-og u mjesecu
za prethodni mjesec.

Glavni oblici izvještavanja su: Izvještaj o mjesečnom ZZNR napretku, izvođači moraju
predati izvještaj o statističkim podacima na gradilištu za ZZNR (nalazi se u prilogu)

Izvještaji o nesrećama i nezgodama koje je otvorio Nadzor.

Postupak izvještavanja o nesrećama i nezgodama koji se može primijeniti za bilo koji od


sljedećih događaja:

Rizična situacija - ozbiljna opasnost od nezgode s potencijalnom ličnom povredom ili


mogućim oštećenjem opreme i zagađenjem okoline, kao posljedica loše organizacije rada ,
isporuke materijala i sigurnosne opreme za izvođača radova,

Nezgoda bez povreda - nezgoda s mogućnošću uzrokovanja povrede osobi ili oštećenja
opreme ili oštećenja okoline, svaka povreda osoba koje zahtijeva liječenje, svaka nezgoda
koji je rezultirala oštećenjem, sabotažom, krađom, vandalizmom, gubitkom proizvoda ili
drugim neredima, svaka nezgoda ima negativan uticaj na okolinu (svaka nezgoda ima
negativan uticaj na status investitora ili izvođača).

Izvođač će istražiti sve nezgode i pripremiti i predati pismene izvještaje.

Izvođač / podizvođač, zavisno od mjesta nezgode, treba da obezbijede sve relevantne


informacije. ZZNR osoba će na godišnjem nivou izraditi statistiku ukupnog broja nezgoda
na radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u radnom procesu u CRBC za ovaj projekat.

47
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 48 od 176

6.4 OPŠTA UPUTSTVA I ZAŠTITA I ZDRAVLJE NA RADNOM MJESTU

STANDARDI

Radno vrijeme na gradilištu će u prvoj smjeni biti od 8:00 do 17:30 sati. Zaposleni će biti
zaštićeni u slučaju lošeg vremena koje može negativno uticati na njihovo zdravlje i
sigurnost. Radno vrijeme se može mijenjati po potrebi. Dužina radnog vremena za
zaposlene sa punim radnim vremenom je 40 sati sedmično. Poslodavac može izmijeniti
radno vrijeme kada to zahtijeva priroda posla, organizacija rada, bolje korištenje radnih
resursa, racionalno korištenje radnog vremena i izvršenje određenog posla u zadatim
rokovima. Preraspodjela radnog vremena se vrši tako da ukupan broj sati zaposlenog za
period od šest mjeseci tokom kalendarske godine, u prosjeku, ne prelazi puno radno
vrijeme. U slučaju preraspodjele radnog vremena, radno vrijeme ne može trajati duže od
60 sati sedmično. Preraspodjela radnog vremena se ne smatra prekovremenim radom.

Trajanje odmora tokom radnog vremena iznosi 30 ili 60 minuta, od 11:30 do 12:00 ili 12:30,
zavisno od dužine radnog vremena. Osvjetljenje gradilišta, mjesta rada na gradilištu; ako
se posao obavlja noću, osvjetljavanje mjesta se vrši vještačkom rasvjetom - reflektorima s
najnižim osvjetljenjem 120 Lx i prilaznim svjetiljkama na stubovima s najnižim osvjetljenjem
80 Lx. Prenosive električne svjetiljke mogu se koristiti samo ako se gradilište napaja
naponom manjim od 24 V.

6.4.1. Prateći sadržaji na gradilištu


Na gradilištu postoje građevinski objekti - spremnici s pratećim sadržajima koji omogućuju:
zaštitu od padavina, ventilaciju objekata, rasvjetu objekata, sigurnost kretanja zaposlenih,
zaštitu od vlage i toplotnu izolaciju.

Prostorije za jelo - hranu se nalaze u građevinskoj kampu, u zasebnoj prostoriji, čija


veličina zavisi od broja zaposlenih, s prirodnom ventilacijom.

Toaleti - wc sistem (pokretne kabine s vratima koja se zatvaraju, zaštićene od nepovoljnih


vanjskih uticaja) su smješteni uz glavne trase veze u području građevinskih radova .

Objekti namijenjeni za rad i pomoćne prostorije i objekti namijenjeni za rad napolju moraju
raspolagati strukturom i stabilnošću prikladnim za njihovu namjenu.

6.4.2. Radno okruženje i ergonomske mjere na radnom mjestu


Offices have to be equipped with adequate heating, lighting, ventilation, ergonomic office
furniture with a good space planning.

48
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 49 od 176

Employees working in uncomfortable conditions are not capable of achieving maximum


efficiency in doing their jobs. At the worst, such hazards may cause several days‘ sick
leave due to minor illnesses and therefore ergonomic workplace design is essential.

6.4.2.1. Mikroklimatski uslovi

Prostor namijenjen za kancelarijski rad treba imati odgovarajuću temperaturu i ventilaciju.

Pažnju treba posvetiti odgovarajućoj vlažnosti ( između 40 i 70 % ) , temperaturi od 18 do


22 °C i ventilaciji ( minimum 2 promjene vazduha po satu).

Pažnju takođe treba posvetiti režimu rasvjete. CIBSS kod propisuje 500 lx za stolom, ali to
je često previše za rad na monitoru. Ova dopunska rasvjeta se sugeriše (stone lampe).

Vanjski radovi nisu dozvoljeni:

Tokom oluje, praćenom atmosferskim pražnjenjima koja se mogu prenijeti na radno mjesto,
a odluku o prestanku rada donosi upravnik gradilišta;

Na osnovu jačine vjetra (iznad 60 km / sat na visini iznad 3 m) i uslova na terenu, upravnik
gradilišta donosi odluku da li je moguće raditi u datim uslovima ili će se čekati slabiji vjetar.

6.4.2.2. Unutrašnja ventilacija na radnom mjestu

U zatvorenim radnim mjestima mora se osigurati dovoljna količina svježeg vazduha,


imajući u vidu radne metode i aktivnosti, odnosno poslove koji se obavljaju tokom radnog
procesa i fizičke napore zahtijevane od zaposlenih. Sve prostorije moraju biti
klimatizovane.

Kada koristite sistem prisilne ventilacije, ovaj sistem se mora održavati u ispravnom stanju.
Sistem prisilne ventilacije mora biti opremljen uređajima za prijavljivanje kvara.

Ako se koriste klima i ventilacijski uređaji, funkcionisanje tih uređaja ne smije izazvati
neugodnost zaposlenih zbog povećane brzine strujanja vazduha.

6.5 Staze
Staze za kretanje radnika unutar gradilišta su položene i održavaju se na sljedeći način:

49
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 50 od 176

Osnova je ravna, tvrda u poprečnom padu zbog drenaže.

Na osnovi i stranama nije dopušteno odlaganje otpadnog materijala. U neposrednoj blizini


prolaza i staza nije dopušteno skladištenje materijala koji nije zaštićen od pomjeranja,
prevrtanja ili drobljenja.

Iznad mjesta kretanja radnika i rada, prevoz tereta ili rad i kretanje drugih radnika je
zabranjeno ako nisu preduzete mjere za zaštitu od pada predmeta. Najmanja širina prolaza
i staza je 1 m.

Visina prolaza koja se obilježava sa obje strane s vidljivim natpisom ne može biti manja od
2 m. Najveći dopušteni nagib prolaza i staza na gradilištu je 57 %. Visina od prolaza ili
osnove staze do električnih kablova koji moraju biti izolovani ne smije biti manja od 3.5 m.

6.6 Stepeništa
Stepeništa su izgrađena i održavana kako bi se osiguralo sljedeće: neometan izlaz iz svih
djelova objekta; potreban protok;
Najkraći put do izlaza objekta s jasno označenim smjerom kretanja prema stepeništu.
Stepeništa su izgrađena sa stepenicama identičnog oblika i dimenzija. Spiralno stepenište
je izgrađeno na takav način da, na najužem dijelu, širina gazišta nije manja od 10 cm.
Na stepeništu sa više od 10 stepenica instalirane su sigurnosne ograde sa obje strane.
Na stepeništu do 10 stepenica, osim ako se ne premošćuje površina na koju bi se moglo
pasti s visine veće od 1 metar, sigurnosna ograda može biti instalirana samo sa jedne
strane.

6.7 Zaštitna ograda

Prolazi, prelazi, radne platforme i sva radna mjesta na visini od više od jednog metra iznad
zemlje ili površine na koju bi se moglo pasti treba ograditi iz sigurnosnih razloga.
Sigurnosne ograde su instalirane kako bi osiguralo sljedeće:

Stabilnost pojedinih elemenata, međusobne veze elemenata i ograde kao cjeline, koji su
izračunati na najnepovoljnijem horizontalnom i vertikalnom opterećenju koje se može javiti;
struktura ograde od raznih materijala u ravni s ogradom i sa dimenzijom slobodnog otvora
u ogradi ne većom od 25 cm; da su elementi za punjenje ograde na unutrašnjoj strani stuba
ograde; da je visina od nivoa poda ili druge površine do gornje ivice ograde ne manja od
100 cm i da s kosim ogradama na stepeništu visina iznosi najmanje 100 cm, mjereno
vertikalno od sredine gazišta do gornje ivice ograde; da su površine elemenata ograde
glatke i ravne kako bi se spriječile fizičke povrede radnika ili da im se odjeća zakači za
ogradu.

50
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 51 od 176

7. METODOLOGIJA IZVOĐENJA RADOVA U VEZI SA OPASNOSTIMA


IZGRADNJE
7.1 OBEZBJEĐIVANJE GRADILIŠTA OD ŽIVOTNE SREDINE
PUTEM OGRADA ILI OBILJEŽAVANJA DUŽ LINIJA EKSPROPRIACIJE

ZZNR menadžeri i osoblje će osigurati da je gradilište organizovano na način koji


omogućava siguran rad i kretanje radnika i prevoznih sredstava.
Gradilište će biti osigurano od neovlaštenog pristupa osoba i od pristupa vozila koja ne
vrše prevoz za potrebe glavnog izvođača.
Granice gradilišta treba osigurati od okruženja odgovarajućom ogradom ili na bilo koji drugi
način.
Gradilište mora biti osigurano od strane službe zaštite van radnog vremena i noću. Rad
službe zaštite će biti opisan u Planu fizičke zaštite gradilišta.
Gradilište mora biti uređeno tako da se sigurno može vršiti rad i kretanje radnika, alata i
uređaja za rad i prevoznih sredstava. Ograđivanje gradilišta na ovom mjestu prikazano je u
shemi. Na prilazu gradilištu će biti postavljene odgovarajuće table upozorenja za radove i
zabrana ulaska neovlaštenim osobama na gradilište. Na gradilištu će biti postavljene table
za upozorenje o obaveznom korištenju lične zaštitne opreme.
Tokom izvođenja radova, potrebno je strogo osigurati da nijedan dio izgradnje, opreme,
alata i materijala ne padne na tlo, kao i pružiti odgovarajuću zaštitu za zaposlene i osobe
na gradilištu i van gradilišta.
Podizanje barijera na prilazima i znakova upozorenja, a ako je potrebno, uvođenje
stalne službe zaštite za kontrolu u djelovima gradilišta koji se ne mogu u potpunosti
ograditi.

7.2 PRIVREMENA SAOBRAĆAJNA SIGNALIZACIJA


ZZNR menadžeri i osoblje će osigurati da je signalizacija projektovana u skladu s
postojećim standardima i važećim zakonima i propisima. Primjena određenih, efikasnih,
saobraćajno-tehničkih mjera predviđenih da projekat saobraćajne signalizacije postigne
svoj glavni cilj, uključuje:
Siguran saobraćaj u zoni rada.

Sigurno i neometano sprovođenje radova na gradilištu.


Zadovoljavajući protok saobraćaja na paralelnom putu.
Iako se radi o privremenim saobraćajnim signalima, oni moraju ispunjavati uslove
propisane za puteve visokog ranga, tako da projektovani saobraćajni signali moraju biti
standardne veličine i postavljeni kako bi se omogućila dobra vidljivost.

51
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 52 od 176

Prije početka radova Izvođač mora obezbijediti projekat privremene saobraćajne


signalizacije ovjeren od strane nadležnog državnog organa i o izmjenama u načinu
prevoza mora obavijestiti nadležne organe Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore,
nadležne organe za inspekciju saobraćaja i javnost putem medija. Po završetku
radova, izvođač je dužan da vrati saobraćajnu opremu i signalizaciju u očekivano stanje.

7.3 ORGANIZACIJA I ODRŽAVANJE PUTEVA NA KOJIMA SE VRŠI LOKALNI


PREVOZ, PRELAZI I POSTAVLJANJE ODGOVARAJUĆIH SAOBRAĆAJNIH
UPOZORENJA
Saobraćajne površine i izlazi za hitne evakuacije moraju uvijek biti prolazni i moraju
osigurati najkraći izlaz ka sigurnom području.

U hitnom slučaju mora biti osigurana brza i sigurna evakuaciju sa svih radnih mjesta i za
sve zaposlene.

Broj, struktura i veličina saobraćajnih površina i izlazi za hitne evakuacije zavise od vrste
opreme za rad koja se koristi, veličine objekta gdje se nalaze radna mjesta i najvećeg
mogućeg broja osoba prisutnih u objektu.

Saobraćajne površine i izlazi za hitne evakuacije moraju biti označeni odgovarajućim


znakovima, u skladu sa propisima o zaštiti i zdravlju na radnom mjestu. Znakovi moraju biti
postavljeni gdje je prikladno i oni moraju biti postojanog kvaliteta.

Saobraćajne površine i izlazi za hitne evakuacije, kao i saobraćajne površine i vrata koja
vode do njih, moraju biti neometani i time dostupni za korištenje u svakom trenutku bez
ikakvih poteškoća.

Saobraćajne površine i izlazi za hitne evakuacije koji zahtijevaju rasvjetu moraju


raspolagati sigurnosnom rasvjetom adekvatnog intenziteta u slučaju opšteg kvara rasvjete ,
tj. nestanka struje.

Put za siguran promet zaposlenih - radnika na gradilištu je obezbijeđen. Ovaj put ima
dovoljnu nosivost da bude prilagođen vožnji i drugim karakteristikama motornih vozila,
odnosno prevoznim sredstvima koja se kreću na njemu.

Širina saobraćajne površine za slobodno kretanje vozila i tereta mora biti veća ili jednaka
za površinu saobraćaja u jednom smjeru 3m i 6m za površine dvosmjernog saobraćaja.

Svi izvođači moraju izvršiti pregled sredstava i opreme za ličnu zaštitu i sigurnost na
radnom mjestu za poslove koji zahtijevaju njihovu upotrebu.

Brzina građevinske opreme, motornih vozila, odnosno prevoznih sredstava na području


gradilišta je ograničena na maksimalno 20 km/h.

52
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 53 od 176

Pješački prelazi i staze za kretanje zaposlenih - radnika na području gradilišta moraju biti
uređeni i održavani tako da je osnova po kojoj se zaposleni kreću ravna i tvrda, prolazna,
posuta lomljenim kamenom, one će se provjeravati i popraviti gdje je to potrebno nakon
teške kiše i poplave, na zemlji i sa strane ne smije biti odbačenog materijala, komada
dasaka sa ekserima, djelića

7.4 ODREĐIVANJE ZONE I NAČIN DISTRIBUCIJE I SKLADIŠTENJA RAZNIH


VRSTA GRAĐ.MATERIJALA
Od građevinskog materijala na gradilištu mora biti skladišteno sljedeće: drvo, armatura,
cjevne skele, čelične konstrukcije, cement, prirodan i granulirani šljunak i drugi materijali
potrebni za izgradnju mosta.

Granulirani šljunak mora biti skladišten u kutije, a cement u silose.

Armatura se isporučuje u snopovima na centralno gradilište. Skladištena armatura će biti


naslagana prema dimenzijama i na način da ne može uzrokovati ispadanje ili obrušavanje
snopova. Prije gomilanja pripremljene armature, radnici bi trebalo da se postaraju da
predmeti, koji će biti postavljeniprvi, su na vrhu, tako da se armatura ne treba pomjerati
tokom postavljanja. Drvo mora biti skladišteno na gomilu i prema dimenzijama, tako da
može biti dostupno za rukovanje.

Cijevi cjevne skele moraju biti naslagane u okvire prema dimenzijama, tako da ne može
doći do ispadanja.

Sav potreban građevinski materijal mora biti skladišten daleko od prolaza i raskrsnica i
mora biti podijeljen prema vrstama. Materijal se mora slagati na način da ne dođe do
prevrtanja koje bi ugrozilo bezbjedan rad zaposlenih.

7.5 RUKOVANJE SA OPASNIM MATERIJAMA NA GRADILIŠTU I


SKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH TEČNOSTI

Ispitivanje opasnih uslova

Ispitivanja će biti raspoređena u redovnim razmacima od strane oficira za zaštitu i, a ako je


potrebno, od strane ZZNR menadžera, prema prošlim učincima i profilu opasnosti.

Procedure ispitivanja moraju biti u skladu sa praksom sigurnog rada i mogu uključivati više
rukovodioce gradilišta, oficire za zaštitu i asistente.

Odgovarajući raspored koji osigurava da su ispitivanja gradilišta u skladu s unaprijed


utvrđenim standardima.

53
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 54 od 176

Upoređivanje i analiza nalaza će biti uključeni u detaljnom inspekcijskom izvještaju koji će


uključivati način i vrijeme svih sigurnosnih mjera koje treba usvojiti. Ovaj izvještaj će
cirkulisati nadležnim višim rukovodiocima i ZZNR menadžeru na uvid.

Opasni materijali na gradilištu uključuju materije koje mogu uzrokovati požar, eksploziju,
trovanje i slične uticaje. Zapaljivi građevinski materijali (daske, grede, planke, itd.) moraju
se držati na gradilištu u zonama daleko od izvora toplote. Drveni otpad (strugotine, iver, itd.)
mora se ukloniti na mjesta van domašaja vatre.

Na svim mjestima na gradilištu, gdje postoji rizik od zapaljenja zapaljivih materijala, mora
biti lako primijeniti zaštitne mjere predviđene važećim propisima o zaštiti od požara.

Skladištenje zapaljivih tečnosti se mora vršiti u zasebnoj prostoriji u kojoj se ne mogu držati
drugi materijali. Prostorija mora imati prirodnu ventilaciju i pod sa blagim padom, u slučaju
prosipanja zapaljive tečnosti, da bi se prosuta tečnost prikupila u posebno izrađenom oknu

Električne instalacije u takvim područjima biće obezbijeđene propisima.

Bačve sa zapaljivom tečnošću moraju biti smještene i skladištene na drvenim gredama ili
daskama kako bi se izbjeglo moguće iskrenje između metala i betona.

Bačve sa zapaljivom tečnošću se mogu otvoriti ključem koji je izrađen od mekog materijala
i u kontaktu s metalnim bačvama ne iskri.

U područjima gdje se radi sa zapaljivim tečnostima zabranjen je ulazak sa otvorenim


plamenom ili dimom. Budući da svaka zapaljiva tečnost isparava u vidu zapaljive pare,
pušenje u tim područjima i otvoreni plamen su zabranjeni jer može doći do eksplozije.

7.6 IZGRADNJA I RASPORED LOKACIJA ZA ČUVANJE OPASNIH MATERIJA


Od opasnih i lako zapaljivih materijala na gradilištima će se koristiti sljedeći: tehnički gasovi
(acetilen i kiseonik), ulje i motorno ulje.

Posebno skladište od vatrostalnog materijala sa laganim nezapaljivim krovom će biti


izgrađeno za skladištenje tehničkih gasova. Pod u skladištu mora biti izrađen od materijala
koji ne varniče, tj. zbijene zemlje ili drvenog poda. Puni cilindri moraju biti odvojeni od
praznih u samom skladištu.

Upotrebno skladište ne smije biti pored skladišta cilindara, jer se cilindri moraju prevesti do
mjesta rada u kolicima u tu svrhu.

Ulje za nepomične mašine mora biti skladišteno u bačvama ili u rezervoaru, ako postoji.
Područje oko rezervoara treba ograditi lančanom ogradom i znakovi upozorenja o
zabranjenom prilazu s otvorenim plamenom moraju biti postavljeni na prilazu.

54
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 55 od 176

7.7 NAČIN PREVOZA, UTOVARA, ISTOVARA I SKLADIŠTENJA RAZNIH VRSTA


GRAĐ.MATERIJALA
Prevoz građevinskog materijala na gradilište i u okviru gradilišta vrši se kamionima i prevoz
se nece vrsiti po losim putevima.
Utovar i istovar materijala iz transportnih vozila obavlja se uglavnom iznad prilaza radnika i
prolaznika, a ako se to ne može izbjeći, zaštitna konstrukcije moraju biti postavljene kao
zaštita od pada predmeta.
Na gradilištu gdje se dizanje i prenos tereta obavljaju pomoću dizalica s kukama i drugih
sredstava za hvatanje koja nisu na čeličnom užetu dizalice, sljedeće mjere se moraju
preduzeti u prostoru za manevar i rukovanje dizalicom:
1. ugroženi prostor mora biti ograđen i moraju biti postavljene table upozorenja "Zabranjen
prolaz";
2. Kada podizanje i prenos tereta traju nekoliko sati, ugroženo područje mora biti označeno
vidljivim znacima, najčešće s trakama između stubova od 1m visine i radnici koji
upozoravaju i spriječavaju pristup ugroženom području moraju biti tuamo dok završetka
operacije;
3. Kada podizanje i prenos ne traju dugo i kada prolaz ne može biti zatvoren, rad opreme
se mora zaustaviti dok radnici i prolaznici prolaze, ili će radnici i prolaznici biti zaustavljeni
na sigurnoj udaljenosti dok oprema ne završi sa radom;
4. Ako radnici i prolaznici konstantno prolaze kroz radni prostor.

7.8 PROCJENA RIZIKA MOGUĆIH POVREDA ZAPOSLENIH I ZDRAVLJA


Svi podizvođači i ZZNR menadžeri će osigurati da svi zaposleni moraju proći program
zdravstvenog pregleda prije zapošljavanja da bi se pratila izloženost radnika.

7.8.1 POVREDE ZAPOSLENIH NA GRADILIŠTU

Utvrđivanje opasnih zona i rizika na gradilištu. Opasne zone su mjesta rizika od povrede na
radu i narušavanje zdravlja na gradilištu, ulaz i izlaz iz područja gradilišta;
Neoprezno i nepropisno kretanje unutar gradilišta;
Svi radovi, kontrola i nadzor nad iskopima, jamama, slivnim jamama i kanalima;

Rad i kretanje na visini;


Rad i kretanje na mjestima kojima je potrebno ojačanje;
Rad i nepravilna upotreba ručnih i mehanizovanih alata na gradilištu;
Nepravilno korištenje i skladištenje opasnih materija i hemikalija;
Rad s izvorima toplote, plamenom i zračenjem;

55
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 56 od 176

Rad s mokrom opremom;


Rad na niskim temperaturama bez odgovarajuće zaštitne opreme;
Rad na jakom vjetru, oluji, jakoj kiši i snijegu;
Rad s neispravnim i oštećenim ručnim alatom;

Rad s nepravilnim, oštećenim i neoperabilnim sredstvima i opremom za ličnu zaštitu;


radovi koji se izvode noću i u mraku (neosvijetljenim) prostorima;
Neadekvatan prevoz i prevoz materijala i ljudi do i sa gradilišta i drugo.
Mogući izvori povreda i oštećenja zdravlja na gradilištu
Mogući izvori povreda i oštećenja zdravlja na gradilištu su rangirani na sljedeći način:

a) od mehaničkih opasnosti, prevoznih sredstava i kretanja na radnom mjestu;


b ) od termalnim izvora opasnosti;
c ) Od hemijskih izvora opasnosti;
d ) Od električnih i ostalih izvora opasnosti.
Na ovom gradilištu je sprovedena procjena rizičnih mjesta i radnji: kretanje na gradilištu
Povrede zbog gaženja po oštrom predmetu i otpadnom građevinskom materijalu, zbog
spoticanja na bačene objekte i materijal.
Povrede glave zbog nesmotrenog kretanja na gradilištu ili penjanja na radne platforme,
kačenja za nisko postavljene grede i cijevi, razni udarci, itd. zbog drugih nemara izvođača i
njihove nepažnje, zbog neosiguranih mjesta na gradilištu ( rupe, kanali, sistem cjevovoda,
itd.).

Pad objekata s visine. Oštre grube ivice na stepeništima, zaštitne ograde i slično za
pridržavanje radnika tokom penjanja ili silaska
Kretanje izvan označene rute za kretanje, odnosno ispod ruke dizalice koja nosi
opterećenje ili ispod skele drugih Izvođača
Kretanje u blizini vode - opasnost od pada u vodu zbog nemara ili oklizavanja
Kretanje - blizu i preko puta- opasnost od vozila koja prolaze i kretanja mehanizacije koja
se koristi na gradilištu

Penjanje do mjesta rada i silaženje


Klizanje i saplitanje, pad, povrede glave i drugog dijela tijela kada se koristi loše merdevine
(trule, klimave), ograničen prostor, neadekvatna zaštitna ograda
Nošrenje tereta
Fizički napor zbog težine tereta, moguće povrede kičme i pad tereta na noge, umor, itd.

56
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 57 od 176

Pad s visine
radovi na skeli i prilaz radnim platformama sa loše osiguranom zaštitnom ogradom, pad u
vodu (rad iznad vode)
Povrede uzrokovane upotrebom električne struje
Upotreba neizolovanih / slabo izolovanih kablova, ogoljeni ili na drugi način oštećeni
kablovi na nekim mjestima, loše (neadekvatne) utičnice ili utikači, loše uzemljenje, itd. sve
što može dovesti do direktnog ili indirektnog kontakta s visokim naponom i teških opekotina
ili smrti, kablovi koji se pregrijavaju i uzrokuju požar na elektroinstalacijama.
7.8.2 BEZBJEDNOST NA RADNOM MJESTU I ZDRAVSTVENE MJERE U POGLEDU
ODREĐENIH RADNJI NA GRADILIŠTU
Osnovne mjere zaštite i zdravlja na radnom mjestu i načini otklanjanja rizika u opasnim
zonama. Pravilno ograđivanje gradilišta i stavljanje odgovarajućih zabrana/ znakova
obavještenja na gradilištu;
Sva mjesta opasnosti (prema potrebi) treba vidljivo označiti - obilježiti;
Uslov za početak rada ili nastavak je potpuna zdravstvena, fizička i mentalna sposobnost
zaposlenog u pogledu raspodjele dužnosti na radnom mjestu; Prije početka rada potrebno
je izvršiti vizuelnu kontrolu opreme i procesa u cilju utvrđivanja svih vizuelnih nedostataka i
opasnosti;
Svi razvodni ormari moraju biti opremljeni sa sigurnosnim uređajima;
Na poslu i prilikom kretanja u blizini izvora električne energije potrebno je preduzeti sve
mjere definisane u projektu električnih instalacija. Pored ormara s prekidačima i zaštitnim
osiguračima treba postaviti znak upozorenja za opasnost od struje. Izvođač električnih
instalacija i menadžeri kontejnerskog naselja su odgovorni za sprovođenje potrebnih
sigurnosnih mjera;

Na svim otvorima na prolazima i transportnim trasama, ako su veći od 10/10cm, stavljaju


se poklopci; opstruirani prostor treba očistiti, a svi materijali i oprema moraju biti sortirani i u
urednom stanju,
Izbjegavati rad i kretanje u zakrčenom i skučenom prostoru, a ako to nije moguće,
preduzeti sve pripremne mjere za spriječavanje negativnih posljedica;

Radovi i rukovanje određenom mehanizacijom, uređajima, alatom, materijalima i


instalacijama mogu obavljati samo ovlašteni profesionalci za ovaj posao; Sve radove,
kontrolu i nadzor radova na visini mogu obavljati samo stručne i zdrave osobe, sposobne
za taj posao; operativne procedure i radna disciplina pri rukovanju opremom i procesima
moraju biti precizno definisane; građevinska mehanizacija i oprema na gradilištu moraju biti
pregledani i ispitani u pogledu ispravnosti za rad prije njihovog postavljanja na mjesto rada;
Građevinske mašine s elektromotorima i elektroinstalacijama moraju biti zaštićene od
strujnog udara; svi lako dostupni pokretni dielovi mehanizacije moraju biti opremljeni
sigurnosnim uređajima. Ti uređaji moraju, gdje je to prikladno. biti izgrađeni tako da se bez
tih uređaja mašina ne može staviti u pogon. Nekontrolisano paljenje mašine se mora
spriječiti; Mjesto za rukovanje mašinom (ili na mašini) moraju biti takvo da rukovaocu

57
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 58 od 176

omogućava dobru vidljivost; Samohodne građevinske mašine moraju imati uređaj za


davanje zvučnih signala. Nakon svake promjene položaja, neophodno je obaviti pregled
alata i građevinskih mašina;
Zaposleni na uređajima sa jakim vibracijama moraju biti zaštićeni na poseban način (alati i
oprema za ličnu zaštitu, itd);
Ručni alat i alat na ručni pogon koji se koristi mora biti prilagođen odgovarajućem standard,
tj. biti takvog oblika i karakteristika da bude pogodan za jednostavan transport i rukovanje;
Zaposleni koji rade na građevinskim mašinama i postrojenjima sa povećanim stepenom
opasnosti moraju biti stručno osposobljeni, upoznati s uputstvima za upotrebu i
zdravstveno sposobni (dokaz od ovlaštenih stručnih institucija);
Uz prolaze i rupe dublje od 1 m, postaviti ogradu minimum 1 m visine; pri radu i kretanju u
blizini radne opreme, osim tih mjesta postavili table s upozorenjem na opasnost; svo
napajanje i razdjeljivač električnih kablova koji prolaze preko saobraćajnica treba podići ili
ispravno ukopati u zemlju; Kablovski prenosni uređaji će biti zaštićeni od mehaničkih ili
drugih oštećenja sa ispravnim razvodom ili oblogama. Prenosni alat mora imati ispravnu
zaptivnu gumicu kabla na tački ulaska kabla u kućište alata za prenos i mora biti ispravno
uzemljen;
Postaviti propisanu zaštitnu ogradu kako bi se spriječio pad s visine ili u dubinu;
Koristiti samo propisane, ispravno dimenzionirane i postavljene oplate;

Svu preostalu armaturu i šiljate predmete koji probijaju u zonu rada ukloniti, zaštititi i vidno
označiti; rad sa mašinama za zavarivanje i drugim uređajima za zavarivanje i tvrdo
lemljenje obavljati na profesionalan i propisan način; Pravilno korištenje i skladištenje
opasnih materijala i hemikalija - kada se radi s takvim materijama neophodno je koristiti
instrumente i opremu za ličnu zaštitu; rad s izvorima toplote, plamenom i zračenjem
obavljati uz upotrebu svih propisanih mjera zaštite i zdravlja na radu;

Ako se rad obavlja noću u tamnim i neosvijetljenim područjima, ta područa treba ispravno
osvjetliti i obilježiti; ako se radovi vrše na nižim temperaturama, za sve vršioce rada
obezbijediti odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu za hladne uslove rada; ako se radovi vrše
na kiši i hladnoći, za sve vršioce rada obezbijediti odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu za te
uslove rada; prekinuti rad na otvorenom prostoru, na visini kada je olujni vjetar, jaka kiša i
niske temperature; u svakoj fazi rada obratiti pažnju na umorne, bolesne, pijane ili
poremećene zaposlene i pružiti im potrebnu pomoć, ili ih ukloniti sa radnog mjesta; Izbaciti
iz upotrebe sav neispravni ručni alat;

Izbaciti iz upotrebe sva slomljena ili disfunkcionalna sredstva i opremu za ličnu zaštitu;
označiti parking mjesta za vozila i opremu na gradilištu;

MJERE ZA UKLANJANJE RIZIKA


Kretanje po gradilištu i upoznavanje osoblja s izvorima rizika i opasnostima, kretati se
samo po putevima koji su sigurni za kretanje noseći odgovarajuću obuću i odjeću, redovno

58
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 59 od 176

čišćenje gradilišta od otpadnih materijala, otpad bacati u kontejnere i kontejnere prazniti na


mjestu za to predviđenom, ne konzumirati alkohol i droge
nošenje zaštitne kacige i druge potrebne opreme za rad na gradilištu, samo mogu raditi
osobe koje su osposobljene za siguran rad, u blizini rijeke staviti zaštitnu traku upozorenja
izvan koje je zabranjen prolaz.
na željezničkom prelazu staviti odgovarajuću oznaku o ugroženosti
prilikom penjanja do mjesta rada i silaska, koristiti ispravne i stabilne merdevine, pravilno
osigurane od pomjeranja tokom korištenja
stepenice radne platforme moraju imati odgovarajuću zaštitnu ogradu
nošenje tereta
teret treba prenositi potreban broj zaposlenih
pad s visine - na skeli primijeniti mjere zaštite za radu na skeli, ako ne postoji drugi siguran
način zaštite od pada s visine, koristiti sigurnosni pojas
Zaposleni moraju biti upoznati s mogućim opasnostima i oštećenjima, moraju imati važeći
zdravstveni sertifikat da su sposobni za rad na visini, moraju biti osposobljeni za bezbjedan
rad
Spojni kablovi ne smiju biti oštećeni i neizolovani. Kablovi moraju biti zaštićeni od fizičkih
oštećenja i zaštićeni od slučajnog dodira. Kablovi ne smiju biti postavljeni iznad željezničke
pruge, preko zagrijanih i toplih cijevi, ne treba da prolaze kroz prostorije koje mogu
uzrokovati požare i eksplozije, itd. Ako prelaze preko kolovoza moraju biti zaštićeni od
fizičkih oštećenja, utičnice i utikači moraju biti u radnom stanju. Razvodna ploča (ormar)
mora biti zaštićena od vremenskih uslova i fizičkih oštećenja i mora biti zaključana, mora
se osigurati uzemljenje metalne opreme i metalnih skela
rad sa električnim instalacijama i uređajima (povezivanje, održavanje, popravke) mogu
obavljati samo stručne osobe. Rastavljeni blok i spojni kablovi moraju biti pregledani i imati
pisani dokument o ispravnosti rada od ovlaštene kuće. Za radove se upotrebljava lična
zaštitna oprema i radnici moraju biti upoznati s mogućim opasnostima i oštećenjima.

7.9 NAČIN OZNAČAVANJA I OBEZBJEĐIVANJA OPASNIH I UGROŽENIH ZONA


NA GRADILIŠTU (OPASNE ZONE)
Planirana organizacija i tehnologija rada na gradilištu određuje više radnih mjesta i
područja s povećanim rizikom ili posebnim uslovima.
Radni prostor i pozicije s posebnim uslovima rada:

radni prostor dizalice, položaj rukovaoca dizalicom, položaj i aktivnost električnog i gasnog
zavarivanja, položaj električara na gradilištu, položaj na visini bez prethodno postavljene
objektivne zaštite radnog prostora, radni prostor skladišta s opasnim i lako zapaljivim
gorivom, položaj rada i održavanje trafostanice, položaj rada s građevinskom opremom i
drugi položaji i aktivnosti utvrđeni donošenjem zakona.

59
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 60 od 176

Objektivna zaštita radnog prostora i pozicija s posebnim uslovima rada mora se izvršiti
postavljanjem zaštitne ograde, stavljanjem zaštite na rotirajuće djelove, postavljanjem
zaštitne skele za rad na visini, stavljanjem isturenog zaštitnog krova iznad prolaza gdje
postoji mogućnost pada predmeta s velike visine i sl. Osim primjene objektivnih mjera na
pravilan način, obaveza svake osobe koja direktno radi, upravlja aktivnostima, nadzire i sl.,
je da poštuje upozorenje i da pravilno koristiti sredstva lične zaštite.

7.10 OZNAČAVANJE GRADILIŠTA SIGURNOSNIM ZNACIMA


Oznake za zdravlje i / ili zaštitu na radu se odnose na pojedini predmet, aktivnosti ili
situaciju i pružaju informacije ili uputstva o zdravlju i / ili zaštiti na radu putem ploča, boja,
osvjetljenja ili zvučnih signala, usmene komunikacije ili znaka koji se daje rukom; Oznaka
za zdravlje i / ili zaštitu na gradilištu može biti: znaci zabrane koji upozoravaju na opasnost
ili opasne pojave poput visokog napona električne energije, nadzemni ili ukopani kablovi;
znak koji daju uputstva o obaveznom toku djelovanja; izlazi u slučaju opasnosti ili prva
pomoć koji pružaju informacije o izlazima u slučaju opasnosti ili prvoj pomoć; informativne
oznake i dodatne oznake na tablama koje se koriste zajedno sa sigurnosnim bojom (boja
koja ima određeno značenje) i pružaju dodatne informacije; Vidjeti u prilogu, tabela i
oznake za zdravlje i zaštitu na radu
Izvođač će, uzimajući u obzir procjenu rizika, osigurati i prikazati tabele na gradilištu gdje
se rizik ili opasnost i štetnost ne mogu otkloniti ili ublažiti primjenom mjera za zaštitu i
zdravlje na radu.
Izvođač će, osim označavanja za zaštitu i zdravlje na radu, postaviti odgovarajuće znakove
propisane Pravilnikom iz oblasti drumski, željeznički ili riječni saobraćaj.
Značenje boja ili namjenska uputstva i obavještenja
Crveno
znak zabrane, opasne radnje, upozorenje na opasnost, isključite uređaj, zaustavljanje u
hitnom slučaju, evakuacija, identifikacija i mjesto aparata za gašenje požara

Žuta ili tamno žuta


Znak upozorenja
Pažnja, oprez, provjera
Plava
Znak obaveze
Određena procedura ili radnja
Korištenje alata i opreme za ličnu zaštitu na radu
Zelena oznaka izlaza u slučaju opasnosti ili prve pomoći, vrata, izlazi, hodnici, oprema i
objekti
Nema opasnosti vratiti se u normalu

60
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 61 od 176

Tabela 1. Značenje boja


7.11 NAČIN RADA U PODRUČJIMA SA ŠTETNIM GASOVIMA, POJAVOM
PRAŠINE, TJ. MJESTIMA GDJE MOŽE DOĆI DO POŽARA ITD.
Radovi će se vršiti na otvorenom prostoru i u zatvorenom prostoru, tako da bi moglo doći
do pojave štetnih gasova i koncentracija prašine. Prašina je evidentna tokom pripremnih
radova brušenja, zavarivanja i dr. Tokom izvođenja ove operacije potrebno je koristiti
sljedeća sredstva lične zaštite:
 zaštitne naočare
 vizir za cijelo lice,
 Respirator za zaštitu disajnih organa, ako je potrebno

Posebna pažnja će se posvetiti vegetaciji i suvoj travi koja može izazvati požar. Prije
početka radova, vegetacija i suva trava koji mogu planuti zbog opuška će biti uklonjeni.

7.12 RADNI POLOŽAJ ALATA I OPREME ZA RADOVE KOJI SE NALAZE U ILI


NA SAMOM OBJEKTU

Rukovaoci na gradilištu određuju položaj alat, zavisno od potreba rada.


Nakon postavljanja, alati (sredstva za rad) ne smiju biti prepreka ili opasnost za druge
radnike ili rukovaoca.
Rukovaoc mora tražiti od rukovodioca gradilišta odobrenje za ovo pitanje

7.13 POLOŽAJ PRIVREMENIH OBJEKATA SA MJERAMA ZA SIGURAN


PRISTUP TOKOM UPOTREBE I ODRŽAVANJA
Za privremeni materijal, alate, skladištenje opreme i oblačenje radnika na gradilištu će se
koristiti – gradilišni spremnik. Sekundarna veza puta se treba koristiti kao prilaz položaju
privremenih objekata i za pristup mostu, tj. mjestu rada.

Rukovodilac gradilišta treba da posjeti obezbijeđeno područje, on iznalazi sigurne načine


pristupa i način kretanja do mjesta rada. Za korištenje i održavanje ovog područja i
postavljenih spremnika na ovom gradilištu je odgovoran rukovodilac gradilišta i osoba koja
obavlja poslove magacionera na gradilištu.

PARCELE SA DEPONIJAMA ZA MATERIJAL I ZAVRŠNE PROIZVODE

Sav otpadni materijal sakupljen tokom rada na gradilištu (prazna pakovanja -limenke,
kante, bačve boje, vreće pijeska i druge vrsta otpada) mora biti odlagan tokom dana ili
barem sljedećeg dana na određenu deponiju.

Otpadni materijal se neće razbacivati i bacati po gradilištu, ne može se ni skupljati na


gomilu, spaljivati ili skladištiti blizu radijatora.

61
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 62 od 176

7.15 SKLADIŠTENJE MONTAŽNIH ELEMENATA, PROSTOR ZA


GRAĐ.MATRIJAL (ISPORUKA, SKLADIŠTENJE, UTOVAR, ITD.)
Kao i mjere za sigurnu životnu sredinu i mjere za sigurno korištenje i održavanje puteva i
prolaza na gradilištu

Sva oprema, materijal, rezervni djelovi i ostali potrebni elementi koji se prevoze na
gradilište moraju biti pravilno skladišteni i osigurani od prevrtanja, pada i mrvljenja.
Praškast i rastresiti materijal moraju biti zaštićeni od vjetra i duvanja i materijali osjetljivi na
vlagu moraju biti zaštićeni od uticaja kiše, vlage i vode.

Oprema i pribor ne smiju se skladištiti na stazama, prolazima ili pored njih, ispred
spremnika, tj.baraka kako se ne bi ugrozili zaposleni ili prevozna sredstva.

Oprema i pribor ne smiju se skladištiti izvan područja gradilišta.

Putevi i staze koji su oštećeni prevozom materijala moraju se odmah popraviti i izravnati.

7.16 PREGLED SKLADIŠTENJA TEČNOG NAFTNOG GASA, TEHNIČKOG


GASA I ZAPALJIVOG
Materije gdje se primjenjuju mjere za sigurnu upotrebu i održavanje na mjestima rada i
kretanje radnika po gradilištu u slučaju noćnog rada i zaštita radnika i mehanizacije od
štetnih uticaja

Kao zapaljivi materijal na gradilištu će se koristiti ulja, boje i njihovi rastvarači. Boje i njihovi
rastvarači se mogu privremeno skladištiti u zasebnim područjima sa posebnom vrstom
spremnika u malim količinama za nekoliko dana rada. Prostor mora biti adekvatno ograđen
ogradom promjera od 10-15 m. Prostor i prostorije moraju biti obilježeni sa tablama
upozorenja – pažnja vatra. U prostoru i prostorijama pušenje je zabranjeno, ulazak sa
otvorenim plamenom, upotreba oštećenih električnih instalacija, itd. U prostoriji mora biti
obezbijeđena odgovarajuća ventilacija. Na ulazu u prostoriju treba postaviti barem 2
aparata za gašenje požara tipa S -9.

Preporučuje se da je krov spremnika izrađen od laganog materijala.Pristup ovoj prostoriji je


dopušten samo osobi koja prima i uručuje boju – magacioneru na gradilištu ili drugoj osobi
koju odredi rukovodilac gradilišta i osobe koje uzimaju boju. Ulaz mora biti stalno zaključan
i ključ može imati samo magacioner koji je uzeo boju. Poželjno je, ako je moguće, osigurati
da se vrata mogu otvoriti iznutra prema vani i da se iznutra mogu lako otvoriti bez ključa.
Ako postoji neka električna instalacija u sobi, mora se izvesti potrebno uzemljenje i
instalacije moraju biti u ,,s" izvedbi. Ako su prozori ili vrata izrađeni od metala i oni bi
trebalo da imaju uzemljenje. Rukovodilac gradilišta mora upozoriti klijenta o ispunjenju
ovog propisa. Na vidljivom mjestu mora biti istaknut broj telefona vatrogasne stanice kako
bi mogli intervenisati u slučaju požara i table upozorenja o pušenju i otvorenom plamenu,
kao i o pristupu neovlaštenih osoba.

62
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 63 od 176

Ulje se skladišti u bačvama u malim količinama (za 2-3 dana rada), uz ogradu i ispod
cerade. Ako uslovi zahtijevaju, gorivo se mora transportovati na gradilište u spremniku.

Naftu i boje ne treba čuvati zajedno.

7.17 INSTALACIJE I VISOKONAPONSKI VODOVI I RASVJETA PROTIV


ŠTETNIH UTICAJA STRUJE

Električne instalacije na gradilištu, oprema i uređaji postrojenja su privremeni i služe do


završetka postavljanja instalacija. Tokom postavljanja instalacije uređaji su takođe izloženi
mehaničkim oštećenjima i štetnim vremenskih uslovima. Opasnosti od električne struje na
gradilištu postoje zbog privremeno postavljenih instalacija, nepravilnog rukovanja s
uređajima, radne brzine, oštećenja i kvara provodnika i električnih uređaja itd. Zbog toga
bezbjedan rad na gradilištu u velikoj mjeri zavisi od ispravnosti elektroinstalacija i
električnih uređaja.
Postavljanje električnih instalacija u okviru gradilišta se dodjeljuje električarima na
gradilištu pod direktnim nadzorom projektanta.
Obaveza elektro sektora da obavlja najmanje dva puta godišnje provjere, ispitivanje i
pregled otpora zaštitnog uzemljenja na svim električnim mašinama i uređajima se utvrđuje
puštanjem električnih instalacija. Kada se mjesto električnih mašina i uređaja promijeni,
obavezno je izmjeriti vrijednost električnog zaštitnog uzemljenja prije ponovnog puštanja u
rad.
Mobilne električne svjetiljke, pervibratori itd. smiju se koristiti samo pri smanjenom naponu
24 -28 V, ili pomoću zaštitnog izolirajućeg transformatora.
Radnici na održavanju električnih instalacija tokom svog rada moraju koristiti izolovane
rukavice, cipele s izolacionim đonovima i izolacioni alat za tu namjenu.
U proizvodnom dijelu gradilišta i radnom prostoru dizalice sve instalacije moraju biti pod
zemljom. Kablovi za rasvjetu za rad noću moraju biti podignuti izvan dometa.
Svi ormari na gradilištu moraju biti zaključani. Pregorjeli osigurači se ne smiju popravljati.
Za radno mjesto rukovanje i održavanje trafostanice na gradilištu određuje se električar koji
je profesionalno upoznat s pravilima i propisanim načinom rukovanja i održavanja
trafostanica.
Trafostanica mora biti zaključana i ključ se mora nalaziti kod ovlaštenog električara. U
trafostanicu može ući samo ovlašteno osoblje.

U prostoru trafostanice se moraju nalaziti propisani izolovani alati i pribor za isključenje iz


snabdijevanja i za održavanje instalacija.
U području trafostanice nije dopušteno držati alate i druge materijale koji nisu u vezi s
radom u stanici.

63
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 64 od 176

Tokom boravka i rada u trafostanici, zaposleni mora koristiti izolovanu obuću za električare,
rukavice i kacige za glavu, kombinezone.

7.18 RADNA OPREMA I ALATI


Postupak i uslovi preventivnog i periodičnog pregleda i ispitivanja opreme za rad se
sprovode u skladu sa "Službenim listom CG" br.96/2006 i br.108/2006 i uputstvima
proizvođača za tehnički pregled i ispitivanje opreme za rad.
Uređaji i oprema se moraju redovno provjeravati i ispitivati u skladu s propisima.
Ručni alat se koristi za svakodnevni rad na gradilištu. Uzroci povreda su: korištenje
neispravnog alata, upotreba alata u neprikladne svrhe, pogrešan načina rada s alatom i
pogrešno nošenje i odlaganje alata.
Prilikom rada s ručnim alatom, potrebno je nositi zaštitna radna odijela i pribor.

Prilikom rada s opremom i alatima treba sprovoditi sljedeće mjere:


1. održavanje u ispravnom stanju
2. osiguravanje uslova za pravilnu upotrebu i rukovanje
Održavanje, upotrebu i rukovanje radnom opremom i alatom treba vršiti u skladu sa
zakonskim pravilima i propisima I u skladu s uputstvima proizvođača.
Samo ispravni alati i oprema mogu biti korišteni za rad.
Pod odgovarajućom opremom za rad smatra se ona gdje se:
1. sprovodi redovno održavanje u skladu sa zakonskim odredbama i smjernicama
proizvođača,
2. sprovode mjere zaštite na radu
Uz gore navedene, sljedeće posebne mjere zaštite na radu se moraju poštovati: ručni i
mehanički alat koji se koristi na gradilištu mora biti u skladu sa odgovarajućim
standardima, a održavanje i korištenje alata je dopušteno samo u skladu s uputstvima
proizvođača alata, kao i sa sigurnosnim mjerama navedenim u gradilišnim dokumentima;
Radnom opremom (građevinskim mašinama i uređajima) može rukovati samo zaposleni
koji je osposobljen za siguran rad sa njima u praksi i koga je izvođač imenovao za
rukovanje;
Nakon svakog prekida rada, opremu i alat treba ugasiti i osigurati se od toga da ih
neovlaštene osobe ne uključuju.

ODRŽAVANJE OPREME ZA RAD

Izvođači i podizvođači moraju pravilno održavati i kontrolisati svu opremu i alate za rad.
Izvještaji o održavanju i kontroli se moraju voditi. Održavanje mora biti vršeno na način koji
ne ugrožava okolinu pri čemu se izbjegava korištenje opasnih proizvoda i potrošnog
materijala i tako spriječava zagađenje okoline i minimizuje otpad.
64
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 65 od 176

O održavanju opreme za rad se moraju voditi evidencija (nalazi se u prilogu br.11)

7.19 MJERE ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU PRI RADU SA RUČNIM ALATOM


Pri radu na gradilištu potrebno je koristiti alat na ručni pogon ili ručnu bušilicu i brusilicu
različitih veličina i snaga. Brusilice i bušilice se moraju koristiti u skladu sa svojom
namjenom, u skladu s uputstvima za upotrebu i siguran rad. Svaki rukovaoc alatom na
ručni pogon mora, prije početka rada, biti osposobljen za samostalan i siguran rad, u
skladu s uputstvima proizvođača. Na alat za rezanje brusilica se postavlja u skladu sa
tehničkim karakteristikama alata i strogo je zabranjeno stavljati na alat većeg promjera.
Strogo je zabranjeno uklanjati zaštitne uređaje na opremi za rad.

Prije uključivanja alata na ručni pogon u mrežu, provjerite prekidač alata, isključiti osigurač
s glavne mreže kad se mijenjaju rezervni dijelovi. Prije postavljanja vrhova provjeriti da li su
ispravni i posebnu pažnju posvetiti mogućim pukotinama u ploči.

Prilikom rada s alatom na ručni pogon postoji rizik od povrede ili strujnog udara.

Alat na ručni pogon se ne smije koristiti ako su kablovi oštećeni. Zabranjeno je korištenje
prenosne brusilice ili bušiti držeći produžni kabal. Strogo je zabranjeno da jedan zaposleni
ručno dodaje drugom alat koji radi na struju, kada je alat u pogonu.

Prilikom rada s brusilicom zahtijeva se korištenje respiratora za zaštitu respiratornih organa


od prašine i naočara kako bi se zaštitile oči od metalnih otpadaka, iskri i prašine. Kada se
vrši rezanje metala u malom zatvorenom prostoru, poželjan je transparentan štit za lice i
oči.

7.20 AKTIVNOSTI I ZADACI SA POVEĆANIM RIZIKOM


Zaposleni koji obavljaju poslove i zadatke s povećanim rizikom će morati ispunjavati
posebne uslove u pogledu kvalifikacije, zdravlja, psihičke i fizičke sposobnosti i starosti u
skladu s važećim propisima o zaštiti i zdravlju na radu.

Zaposleni koji obavljaju poslove i zadatke s povećanim rizikom moraju se podvrgnuti


periodičnim zdravstvenim pregledima u rokovima propisanim važećim propisima o zaštiti i
zdravlju na radu

Zaposlenici koji ne posjeduju odgovarajuće zdravstvene, psihičke i fizičke kvalifikacije ne


smiju biti raspoređeni za aktivnosti i zadatke s povećanim rizikom.

Rukovodilac gradilišta dužan je poslati zaposlenog koji nije prošao zdravstveni pregled ili
čija provjera je istekla da se opet podvrgne zdravstvenom pregledu.

65
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 66 od 176

7.21 SREDSTVA LIČNE ZAŠTITE NA RADU I LIČNA ZAŠTITNA OPREMA


Način raspodjele ličnih zaštitnih sredstava i opreme prema vrsti i namjeni zavisi od
tehnologiji izvođenja radova i rizika od kojih se zaposleni štite.

Ako se rizik i štetnost tokom izvođenja radova i zadataka ne mogu ukloniti drugim mjerama
zaštite i zdravlja na radu, sredstva lične zaštite na radu i LZO su na raspolaganju
zaposlenih kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje i fizički integritet.

Radnik koji ne koristi sredstva lične zaštite na radu ili ih ne koristi u njihovu svrhu tokom
izvođenja radova vrši težu povredu radne dužnosti i može biti uklonjen s posla. Direktni
rukovodilac je dužan osigurati sredstva lične zaštite na radu svojim zaposlenima i
kontrolisati njihovo korištenje.

Direktni rukovodilac koji ne obezbijedi sredstva lične zaštite na radu svojim zaposlenim vrši
ozbiljnu povredu radne dužnosti i može biti uklonjen s posla.

Svako sredstvo lične zaštite na radu koje se ošteti tokom izvođenja radova i time izgubi
svoju zaštitnu funkciju, biće zamijenjeno sa ispravnim sredstvom. Za bržu i efikasniju
zamjenu, dovoljna količina zaštitnih sredstava mora biti u rezervi na gradilištu.

U slučaju namjernog oštećenja sredstava lične zaštite na radu i LZO od strane korisnika
ili drugog radnika, izvršni zamjenik rukovodioca izgradnje donosi mjere protiv počinitelja
za nadoknadu štete.

Sve osobe i radnici na gradilištu moraju jakne i kacige visoke vidljivosti.

Zavisno od njihovog položaja i rizika i štetnosti koji se pojavljuju tokom izvođenja radova i
zadataka, zaposleni moraju imati na raspolaganju sljedeća sredstva lične zaštite na radu i
LZO

NAPOMENA:

1. Zadužena oprema radnika će se evidentirati u kartonu koji je u prilogu

2. Sredstva zaštite za koja nije predviđen vijek trajanja potrebno je imati u zalihi, u količini
dovoljnoj za potrebe radnika sa odgovarajućim poslom i izdavaće se po potrebi.

3. Ako dođe do oštećenja zaštitne opreme ili sredstava prije isteka roka, moraju se
zamijeniti s istim uz provjeru odgovarajućih menadžera.

4. Sredstva i oprema za ličnu zaštitu treba razviti i uskladiti i koordinisati s važećim


tehničkim standardima i odredbama preventivnih mjera za bezbjedan i zdrav rad sa
sredstvima za ličnu zaštitu na radu.

5. Svi izvođači moraju izvršiti pregled sredstava i opreme za ličnu zaštitu i sigurnost na
radnom mjestu po poslovima koji zahtijevaju njihovu upotrebu.

66
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 67 od 176

Ispitivanje opasnih uslova

Dužnosti oficira za bezbjednost je da budu proaktivni u identifikovanju potencijalnih


opasnih uslova i obavještavaju svoje više rukovodioce i ZZNR menadžera o potencijalnim
rizicima i da predlažu mjere za smanjenje potrebne za sigurne uslove rada.

67
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 68 od 176

8. POSEBAN DIO
8.1 TEHNIČKI OPIS
ZZNR menadžer će se pobrinuti da se izbor i nabavka odgovarajuće LZO izvrše puno prije
nego što budu potrebni.

ZZNR menadžer će se pobrinuti, u saradnji s pojedinim oficirima za bezbjednost, da se


svim zaposlenima izda lična zaštitna oprema (LZO) koja odgovara njihovim individualnim
radnim zadacima.

Oficiri za bezbjednost će:

 osigurati strogo primjenjivanje i usklađenost monitoring sistema kako bi se


osiguralo da se zaposleni pridržavaju upotrebe obezbijeđene LZO sve vrijeme
tokom vršenja građevinskih radova.
 osigurati da postoji odgovarajuća obuka i uputstva za upotrebu LZO.
 osigurati da postoje skladišta za LZO.
 osigurati održavanje, ako je potrebno, za LZO.
 uspostaviti sistem popisivanja gdje se oprema zadužuje od strane svakog
zaposlenog

PRETHODNI POSLOVI

 Preuzimanje potrebne dokumentacije od Investitora


 Podnošenje potrebne dokumentacije na gradilište
 Upoznavanje angažovanih radnika sa Elaboratom o uređenju gradilišta, ZZNR
planovima i ZZNR mjerama na radu
 Konsultacije s Nadzorom i saglasnost o rasporedu vremena
 Uvod u dokumentaciju
 Pripremni radovi
 Izravnavanje površine namijenjene za privremene objekte
 Postavljanje zaštitne ograde i obilježavanje gradilišta
 Određivanje mjesta i načina skladištenja građevinskog materijala
 Obezbjeđivanje priključaka za vodu i struje
 Obezbjeđivanje toaleta
 Isporuka alata i materijala na gradilište i skladištenje na gradilištu
 Služba zaštite na gradilištu - locirati položaj stražara
 Upoznavanje sa objektima i opremom koji su predmet rada i
 Upoznavanje sa potencijalnim opasnostima koje se mogu pojaviti tokom izvođenja
radova (u neposrednoj blizini električnih kablova, instalacija pritiska, u blizini starih
puteva), određivanje pristupnih puteva, prolaza i mobilnost angažovanih radnika i
 Upoznavanje sa potencijalnim opasnostima koje se mogu pojaviti kretanja
 (nezaštićene rupe, kanali, otvori, prepreke na putu, saobraćaj).
 Način utovara i istovara građevinskog materijala i teških predmeta

68
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 69 od 176

8.2 OBJEKTI ZA ZAŠTITU, OSNOVNI PODACI, KARAKTERISTIKE I SVRHA


OBJEKATA U “KAMPU“

Objekti u kampu koji se nalazi u neposrednoj blizini kao što je prikazano u poglavlju 1.2
OPŠTI PODACI
Pomenuti objekti su privremenog karaktera i biće ovdje samo tokom izvođenja
građevinskih radova.
Objekti su privremenog tipa i biće postavljeni na pripremljenu površinu s priključkom za
podzemne električne instalacije, gromobranske instalacije, TT -vodove, vodovodnu i
kanalizacionu mrežu. Sve navedeno mora biti u skladu s važećim tehničkim standardima i
propisima za zaštitu i zdravlje na radu.
Sljedeća oprema za rad i prateći objekti će se koristiti za vrijeme trajanja navedenog
projekta:
 toaleti
 objekti za pranje ruku
 pijaća voda
 mjesta za odmor i jelo
 skladište LZO opreme
 kompjuteri
 fotokopir aparat
 telefon
 kancelarijski pribor
 kancelarijski namještaj itd.
Objekti će biti pregledani kako bi se osiguralo da se pravilno održavanje obavlja na
redovnoj osnovi
8.3 MJERE ZAŠTITE ZA ZEMLJANE RADOVE
Ako se zemljani radovi vrše na mjestu gdje su električne instalacije, instalacije izvodi
kompania koja održavaju instalacijsku opremu i objekte.

Ako se tokom zemljanih radova naiđe na nepoznatu instalaciju, radovi na tom dijelu se
obustavljaju, spriječava se pristup opremi za rad i prevoz, zaposlenim i drugim osobama
dok kompanija koja održava instalacije ne postavi stručnjaka pod čijim vođenjem i stalnim
praćenjem se nastavlja sa zemljanim radovima.
Primjena eksploziva tokom zemljanih radova je dopuštena samo ako je to prethodno
osigurao Izvođač i ovjerio Investitora ili nadzorna služba, tehnička dokumentacija s
mjerama zaštite i zdravlja na radu se izrađuje u skladu s propisima o rukovanju i upotrebi
eksploziva.

69
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 70 od 176

Kada se zemljani radovi vrše u starim skladištima, prije početka rada treba provjeriti da li
postoje opasni predmeti i materije.
Ako se zemljani radovi izvode u blizini objekta gdje pada ili se uništava materijal i drugi
predmeti koji mogu ugroziti zaposlene ili u blizini puteva gdje pješaci ili saobraćajna
sredstva u kretanju mogu ugroziti zaposlene, prije radova i za vrijeme radova se sprovode
mjere kako bi se osigurao rad za zaposlene.
Ispitivanje mjera zaštite i zdravlja na radu tokom zemljanih radova se izvodi pod stalnim
nadzorom i vođenjem stručnjaka.
Za zemljane radove koji se izvode uz upotrebu posebnih mjera zaštite i zdravlja na radu
izvođač obezbjeđuje odgovarajuću tehničku dokumentaciju.
Bez primjene posebnih mjera zaštite i zdravlja na radu mogu se vršiti zemljani radovi sa
dubinom iskopa 1m ili punjenjem do 1m od površine zemlje
ako:
 zemljani materijal ostaje u ravnoteži pod uglom pod kojima se izvode radovi i
mijenja se pri prirodnoj vlažnosti, kontaktu sa vazduhom, pojavom podzemnih voda,
dejstvom površinske vode, potresima od saobraćaja ili građevinskih mašina u radu;
 Radovi ne uzrokuju pokretanje okolnih slojeva zemljišta;
 Radovi ne ugrožavaju obližnje zgrade, puteve i druga okolna područja;
 U zonama gdje nema podzemnih radova ili nadzemnih instalacija.
Posebne mere zaštite od rušenja koje se preduzimaju kod iskopa dubljih od 1 m ili nasipa
viših od 1m, ako se iskopavanje ili nasip izvode pod uglom jednakim ili većim od ugla
klizanja materijala u zavisnosti od količine iskopa ili nasipa.
Rušenje strana iskopa se spriječava kosim iskopom pod uglom manjim od ugla klizanja
materijala, stepenastim iskopom, ako materijal na manjim visinama može da stoji
vertikalno, a najčešće sa zaštitnim pregradama.
Zaštitne pregrade se sastoje od oplate i unutrašnjih elemenata. Oplata je postavljena da
prihvata pritiske zemlje na strane iskopa i da ih prenosi na unutrašnje elemente zaštitne
pregrade koje te pritiske međusobno raspodjeluju i balansiraju.
Oplata ne treba da bude istanjena da se zemljani materijal ne bi obrušavao u rov.
Sa labavo prianjajućim materijalom elementi oplate su međusobno dodiruju, dok se iz
spolja rupe oplate popunjavaju zemljanim materijalom kako bi se izbegla deformacija
oplate usljed pritiska na drugoj strani. Horizontalni unutrašnji elemente zaštitnih pregrada
ne bi trebalo da mijenjaju položaj pod opterećenjem, čvrsto povezani, dok se između
horizontalnih uzdužnih nosača oplata po potrebi postavljaju vertikalni stubovi.
Zaštitne pregrade se izvode postepeno, istovremeno sa iskopavanjem, od gornje ivice do
dna pobijanja oplate i postavljaju se unutrašnji elementi zaštitnih pregrada, uz izbacivanje
iskopanog materijala.
Ekstrakcija se vrši obrnutim redoslijedom u isto vreme sa punjenjem (zakopavanjem).

70
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 71 od 176

Materijal koji se koristi za zaštitne pregrade mora biti u skladu sa tehničkim propisima i
standardima za materijale nosećih konstrukcija.
Širina iskopa se određuje tako da u poprečnom presjeku najmanja širina otvora između
elemenata zaštitnih pregrada je 60 cm.
Na mjesta ili teren za vertikalno spuštanje i podizanje materijala i opreme preko zaštitnih
pregrada, posebno se postavljaju zaštitne pregrade za neometani prolaz tereta, a
dimenzije i udaljenost između njih se određuju u zavisnosti od potreba tehnološkog
procesa.
Zabranjena je upotreba elemenata zaštitnih pregrada za namjene koje nisu predviđene
tehničkom dokumentacijom.
Izvođenje iskopa strane u kontra nagibu (ugao između strane iskopa i horizontalne ravni je
manji od 90. mjereno iznutra) je zabranjeno.
Kada se iskopavanja sprovodi u zemljanim materijalima koji su osetljivi na obrušavanje, ne
smije se nastaviti sa iskopavanjem dok se prethodno iskopani dio u potpunosti ne osigura
od obrušavanja.
Iskopani materijal se odbacuje na dovoljnu udaljenosti od ivice iskopa kako bi se izbegla
mogućnost obrušavanja u rov i da ne predstavlja dodatni teret na iskopanu stranu.
Podgrada prevazilazi ivicu iskopa najmanje 20cm kako bi se sprečio pad materijala, alata i
drugih predmeta u iskop.
Prilikom izvođenja zemljanih radova sa mehanizacijom, treba preduzeti mjere zaštite za
zaposlene koji upravljaju uređajima i druge radnike koji se kreću ili rade u blizini uređaja.
Mora se obezbijediti da se u blizini opasne zone oko uređaja u pokretu ne nalaze
neovlaštene osobe, prevozna sredstva, instalacije, predmet ili objekat koji će biti ugroženi
radom uređaja ili čije prisustvo ili postojanje može izazvati nebezbjedan rad uređaja.
Uređaj se može koristiti samo kada su obezbijeđeni uslovi za njegov pravilan rad i
manevrisanje, kao što su odgovarajući prilaz, potreban slobodni prostor, mogućnosti za
pravilno postavljanje u pravilan položaj, vidljivost i drugi uslovi iz uputstva proizvođača.
Ivica iskopa, nasipa ili nagiba opterećuje sa uređajima samo ako su preduzete korektivne
mjere za spriječavanje obrušavanja zbog težine i vibracija. Zabranjeno je raditi sa
uređajem na mekim, klizavim, strmim i drugim podlogama koje bi mogle izazvati
propadanje uređaja koji se oslanjaju, disbalans i neočekivane pokrete.
Zabranjeno je raditi sa uređajem u uslovima slabe vidljivosti, nepovoljnih vremenskih i
drugih okolnosti gdje bi moglo doći do gubitka kontrole nad radom i manevrisanjem uređaja
od strane rukovaoca.
Kada se uski rov ili jama kopa mehanički, istovremeno sa iskopavanjem, mehanički se
postavlja i pobija u zemlju metalna zaštitna konstrukcija ("Kriengs šipovi" itd.) i zaposleni
ulaze samo kada je iskopani dio osiguran od rušenja.

Tokom izvođenja zemljanih radova pod stalnim nadzorom je iskop strana, nasipa ili nagiba
i ponašanje zaštitnih barijera, odnosno konstrukcija za spriječavanje obrušavanja i
preduzimaju se pravovremene mjere za bezbjedan rad i kretanje zaposlenih.

71
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 72 od 176

Nadzor nad radnim prostorom i kretanjem osoblja mora se obaviti nakon posla koji je bio u
prekidu, poslije prirodnih katastrofa, nakon odmrzavanja poslije mraza i pre dolaska
zaposleni na radno mjesto. Zaposleni ne počinju sa poslom dok se ne obezbijede
bezbjedni uslovi za njihov rad i kretanje.
U pripremi žlijeba, reza i nagiba, tehnička dokumentacija određuje stabilnost nagiba za
gradijent pod kojima će posao biti izveden ili u slučaju kada nagib nije stabilan, sprovode
se određene mjere zaštite i zdravlja na radu za sigurno izvođenje radova.

Kod iskopa rova ili jame, zaposleni moraju obezbijediti mogućnost sigurnog spuštanja i
izlaska iz rova / jame.

Iskopavanje na dubini do 3.0m ispod nivoa tla, prilaz može biti merdevinama zaštićenim od
pomjeranja i prevrtanja, izdignutim iznad ivice terena najmanje 75 cm, a prilikom spuštanja
ili izlaska zaposleni ne smiju biti ugroženi od padajućih predmeta. Merdevine i stepenice se
redovno čiste od blata, a kada ima mraza posipaju se materijalom koji spriječava
smrzavanje.

Iskop dublji od 1.0m obezbjeđuje način evakuacije i pomoć za slučajeve nepokretnih


radnika.
8.4 MJERE ZAŠTITE PRI RADU NA VISINI
Zaštita od pada sa visine se obezbjeđuje izgradnjom radnih skela, sa sigurnosnom
ogradom i prilaz merdevinama za ulaz - izlaz.

Tokom montaže skele radnici moraju nositi odgovarajuća sredstva lične zaštite: duboke
cipele sa gumenim đonom, kombinezone, zaštitne rukavice i pojas za rad na visini,
zaštitnu kacigu.

Radom na visini smatra se rad koji radnik obavlja oslanjajući se na potporu na visini od
3.0 m i više od čvrste podloge sa radnim prostorom koji nije zaštićen od pada sa visine.

Čvrstom podlogom se smatra površina sa deformacijama pod opterećenjem koje se


prenosi u malim količinama i nije od značaja za stabilnost konstrukcija ili uređaja koje
podržava ta površina.

Radnim prostorom bezbjednim od pada sa visine smatra se prostor koji istovremeno ima:

1. sigurnosnu ogradu, u skladu sa propisima montiranja, duž slobodnih ivica skele (ivica
je odvojena više od 20 cm od vertikalnog zida konstrukcije ili slične prepreke koja u
potpunosti štiti radnika od pada preko ivice u okolinu)

2. Ploča skele je izgrađena u skladu sa propisima i crteži su urađeni na osnovu strukturne


analize. Ta strukturna analiza je pokazala svoju stabilnost i pokazala vezu između ploče
skele i skele.

72
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 73 od 176

3. skela gdje se nalazi ploča sa sigurnosnom ogradom koja se montira je izgrađena u


skladu sa projektom skele. Korišćenje skele se odobrava izveštajem komisije koja vrši
ispitivanje i prijem pre početka korišćenja.

4. Pristup spratovima skele, na kojima radnici rade, obezbeđuje se stepeništem


izgrađenim u skladu sa propisima iz tačke 1) do 3 ). Za manje visine pristup se
jednostavnije obezbjeđuje (penjalicama sa zadnjom stranom, kosim trajektnim rampama,
stepeništa, itd). Radnik obavlja rad na visini koristeći sredstva zaštite.

Samo iskusni radnici koji su u svom dosadašnjem radu, počevši od malih do većih visina,
stekli iskustvo i proverjene lične sposobnosti za izvršavanje ovih radova mogu da vrše rad
na visinama.

Radovi na visini se izvode na osnovu dokumentacije i tehnologije za izvođenje sa


mjerama zaštite, koje obezbjeđuje izvođač radova.

Rad na visini može se vršiti samo uz direktan i stalan nadzor stručnog radnika kojeg
imenuje rukovodilac za nadzor.
Tokom rada na visinama, radnik mora da radi sljedeće:
1. da uvijek ima sigurnosni pojas vezan iznad glave, ako je moguće, na postavi zaštitu
koju proverava neposredno prije zakoračivanja na sljedeći oslonac;
2. zakorači na sljedeći oslonac i oslanj se na njega tek nakon što je proverio da li je
bezbedno;
3. Ne opterećuje svoj novi privremeni oslonac sa dodatnim teretom (materijal, alata, itd.)
ako nije siguran da oslonac može da izdrži dodatno opterećenje.
4. da ne koristi privremeni oslonac istovremeno sa drugim radnikom;
5. Drži alat i ostali pribor neophodan za vršenje rada pri ruci, na mestima sa kojih neće
pasti. Alati i pribor se mogu, ako je potrebno, takođe vezati.
6. Ne smije se savijati u nestabilan položaj ravnoteže ili nestabilnu ravnotežu sa
predmetom koji drži u rukama ili koji nosi na sebi.
7. Odvezuje sigurnosni pojas sa jednog mesta i vezuje ga za drugo mjesto u položaj u
kom se čvrsto oslanja na privremene i sigurne oslonce ili, u slučaju da ima još jedan
konopac, kada je vezan s njim za siguran oslonac.
8. Ne zakoračuje iznad praznog prostora i ne čini nagle pokrete.
9. Stalno pazi na montažne elementa kada se približava i drži ih dalje od putanje
elementa.
10. Ako nije moguće izvršiti rad na način ili raspored regulisan projektom podizanja ili u
dogovoru sa menadžerom za montažu, radnik neće nastaviti sa radom, već će zauzeti
sigurnu poziciju i sačekati da primi nove instrukcije od strane odgovornog radnika.
Radnik ne sme započeti rad, ili rad na visinama, ako se oseća umorno, pospano, ako ima
psihičkih smetnji, ako je pod dejstvom ljekova ili ako koristi sedative.

73
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 74 od 176

U dijelu gradilišta gdje se vrši montaža i demontiranje, sve druge aktivnosti se


zaustavljaju kao što je cirkulisanje motornih vozila i radnika.

8.5 MJERE ZAŠTITE PRI RADU SA ARMATURNOM MREŽOM


Radu na istovaru, utovaru, prenosu i pripremi, ispravljanju, sječenju i savijanju,
kontinuiranju i montaži armature, koja se koristi za armirano-betonske elemente (armaturni
radovi) ne može se pristupiti:
1. Sa dugom kosom, ako nije vezana ili prekrivena platnenom kapom
2. Sa labavom ili otkopčanom odjećom ili bez odjeće
3. Bez zaštitnih cipela i rukavica
Kada se utovara ili istovara armatura sa dizalicom, teret se prethodno oslobodi od
preostalih fitinga i nasilno izvlačenje iz gomile nije dozvoljeno.
Armaturne grede se obezbeđuju od pada tokom podizanja vezivanjem za ram
Zaposleni koji obavljaju vezivanje čelične užadi na kuku krana, moraju se ukloniti na
bezbjednu udaljenosti prije nego što se započne sa dizanjem tereta.
Zabranjeno je prisustvo osoba na području okolo gradilišta gdje se prenosi armature.
Tokom rektifikacije (korekcije) armature zabranjeno je dodirivati uređaj sa valjcima na stazi
za rastezanje.
Tokom armature u zategnutoj zoni zabranjeno je prisustvo zaposlenih ili drugih lica ili
predmeta ili materijala.
Tokom instalacije i spajanja armature, zaposleni mora imati siguran oslonac i siguran put
za kretanje tokom rada.
Slobodan kraj žice koji je vezan za fitinge je omotan ili nabran. Električni kablovi pod
naponom ne smiju biti postavljeni iznad armature, ili postavljeni tako da mogu da dođu u
kontakt sa armaturom.
Evidencija na gradilištu se vodi o mašinama za armaturu i električnim instalacijama na
zemlji i objektima, gdje se priprema armature mora redovno provjeravati i održavati u
ispravnom stanju.
Metalnim šipkama za izradu armature kao i gotove armature moraju se ispitati i prema
dimenzijama postaviti na gradilište tako da rad sa njima ne izaziva opasnost po zaposlene.

Ispravljanje, sječenje, savijanje i drugi rad na obradi armaturnih šipki mora se izvršiti
posebno za tu izabranu lokaciju na gradilištu, sa odgovarajućim uređajima i alatima da bi
se preduzele odgovarajuće mere zaštite predviđene važećim propisima o zaštiti i zdravlju
na radu pri obradi i radu sa metalom.

Sa polaganjem armature se može početi tek nakon sprovođenja odgovarajućih zaštitnih


mjera iz propisa o zaštiti na radu u građevinarstvu.

74
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 75 od 176

8.6 MJERE ZAŠTITE PRI BETONIRANJU

Betonski radovi obuhvataju prevoz, prenos na objektu i ugradnju svježeg betona i njegu o
betonu tokom starenja u oplati.
Prije početka betoniranje vrši se priprema za bezbedan rad zaposlenih i to:

 Na ivicama preko kojih može doći do pada u oblast preko 1m dubine postavlja se
zaštitna ograda;
 Iznad armature postavljaju se staze za ručni prenos ili transport betonske mase i
kretanje zaposlenih;
 Radni podovi za prijem svježeg betona, kada se spremnici prenose dizalicom, radni
podovi za ubacivanje u oplatu, staze za kretanje zaposlenih i ugrađivanje i
nivelisanje betonske površine, staza i radnih spratova, ne bi trebalo da se oslanjaju
na armaturu, već moraju da imaju svoj oslan postavljen na oplati;
 oštri vrhovi ili ivica za povezivanje i drugi djelovi armature se uklanjaju, pokrivaju ili
savijaju;
 čišćenje oplate i armature od prljavštine i šuta sa vodom ili komprimovanim
vazduhom se vrši tako da ne dođe do povrede zaposlenih ili lica koja rade u blizini,
zbog uticaja odbačenih djelića ili predmeta;
 Kod betoniranje noću ili kada dnevna svjetlost nije dovoljna, koriste se električna
svjetla koja bi trebalo da obezbijede osvjetljenje od najmanje 250 lx, tamo gdje se
beton ugrađuje i minimum 120 lx na prilazu i stazama;
 Električne instalacije za ugradnju betona moraju imati prenosni napon najviše 42 V i
prenosnu lampu sa pokretnim kablovima do 24 V.
 Izgradnja većih dužina (hala,mostova, itd.) se izvodi geodetski
 posmatranje ugiba (deformacija) i ponašanje konstrukcije skele pri opterećenju
 postavljanje svežeg betona;
 Betoniranje počinje tek po nalogu rukovodioca radova ili odgovornog lica koje on
odredi
 Pri betoniranju se sprovode sljedeće mere zaštite i zdravlja na radu:
 Spremnici za prevoz svježeg betona kranom ne smiju se prenositi iznad glava
zaposlenih;
 Prihvatanje spremnika sa betonskom masom koji vise na kuki dizalice se vrši
pomoću sigurnosnih konopaca za vođenje, a kada rukovaoc kranom sa svog
radnog mjesta nije u stanju da prati kretanje tereta, usmjeravanje vrši obučena
osoba - signalista.
 Spuštanje do radnog poda mora se izvršiti bez udara i ljuljanja, a razdvajanje kuke
krana se vrši tek nakon što je spremnik u stabilnom položaju;
 Spremnik ne smije da bude pretovaren sa betonskom masom;
 Tokom ugrađivanja betonske mase pervibratorom, zaposleni se mora čvrsto
oslanjati da ne izgubi ravnotežu kada igla pervibratora uroni u betonsku masu;

75
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 76 od 176

 Kada se svježa betonska masa isporučuje na mjesto ugradnje sa betonskom


pumpom, uvijek se mora kontrolisati ispravnost nastavka, posebno fleksibilnog
crijeva i cjevovoda, kao i poveznog fleksibilnog crijeva za cjevovod;
 Fleksibilno crijevo ne smije biti oštro povezano, ni prilikom rukovanja namotanim
prenosnim cijevima, jer može da se vrati i udari zaposlenog;
 Prilikom betoniranja i pranja, fleksibilno crijevo ne smije biti usmereno na
zaposlene;
 Kada prima betonsku masu mješalica ne smije prazniti težinu iz bubnja dok se
metalni žlijeb ne fiksira i osigura od naglih pokreta;
 Prije nego što se pristupi prskanju ugrađene betonske mase, uklonite električnu
instalaciju koja je korištena tokom betoniranja;
 nasilno skidanje oplate od betonskih površina dizalicom je zabranjeno.
 odlaganje materijala i drugih sredstava za rad na mjesta koja nisu za to
predviđena je zabranjeno. Materijali koji se odlažu, prenose i prevoze na paletama,
skladište se na specijalno pripremljenoj površini koja je horizontalna, ravna i čista i
posjeduje dovoljnu čvrstinu da se izbegne savijanje ili slijeganja pod težinom.
 Stovarište građevinskog materijala na paletama je postavljeno na takvoj udaljenosti
od puta i prolaza da u slučaju rušenja neće biti ugroženi prolaznici i saobraćaj i
obezbijeđen je pristup licima koja ne rade u skladištu.
 Tokom podizanja, prenosa i prevoza slobodno složenih (nisu osigurani korpama,
okvirima, ili na drugi način) materijala na paletama, zaposleni koji rade treba da odu
na udaljenost veću od domašaja najvišeg elementa u slučaju prevrtanja ili pada sa
visine i moraju osigurati da se druge osobe ne nalaze u opasnoj zoni.
 Podloga po kojoj se zaposleni kreće da bi se služio mješalicom mora biti podešena
tako da zaposleni ne diže prekomjeran teret na nivo od 1.2 m na udaljensotl najviše
do 1.5 metara. Prilikom pripreme mehaničke mješavine, (maltera) tokom rada
bubnja mješalice zabranjeno je:
 Ručno sipati sadržaj mješavine iz vreće, kante i druge posude direktno u bubanj;
 Ubacivanje predmeta u otvor pomoću alata, a ne rukom, čišćenje i drugi radovi;
 Udaranje tvrdim predmetima po djelovima mješalice.
 Kada je zbog potrebe posla potrebno pogledati u bubanj, obavezno koristiti zaštitne
naočare.
 Uključivanje mješalice u električni pogon, ukoliko nije sprovedena odgovarajuća
zaštita od strujnog udara, je zabranjeno.
 prilazi i prolazi do svih radnih mjesta gdje se obavlja rad moraju biti izvedeni tako da
se kroz njih mogu kretati radnici i vršiti prenos i prevoz materijala.
 Zabranjeno je ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prilazima i
mjestima koja nisu namijenjena za to. Slaganje materijala na radnom mjestu može
se vršiti samo u količinama koje odgovaraju korisnoj nosivosti i raspoloživom
prostoru. Visina sloja mora da odgovara vrsti materijala i ne smije preći visinu koja

76
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 77 od 176

bi ugrozila stabilnost materijala, odnosno izazvala rušenje kompleksnih materijala i


na taj način ugrozila radnike.

8.7 MJERE ZAŠTITE PRI TESARSKIM RADOVIMA


Drveni elementi koji će se koristiti na gradilištu se imaju obrađivati na gradilištu, i obrada će
se vršiti cirkularnom i motornom testerom u tesarskom pogonu.

Spisak imena zaposlenika obučenih za siguran rad i koji će rukovati uređajima za


mehaničku obradu drveta mora biti potpisan od strane odgovorne osobe na gradilištu, ili
investitora, i s pečatom kompanije istaknut na vidljivom mjestu.

Drveni elementi za oplate i sve materijale (pokrivači, ploče, itd.) se nakon svake upotrebe
čiste od prljavštine, eksera, metalnih dijelova i drugih predmenta koji bi mogli izazvati
povrede.

Materija sastrugana sa oplate se uklanja i odlaže na adekvatan način i mjesto. Prljavština i


otpad se odmah nakon završetka radova uklanja s radilišta, iz prolaza i ulaza.

Drveni elementi i daske se ne smiju ostaviti:

1. Djelimično sastavljeni ili rastavljeni, olabavljeni i nepričvršćeni za ostatak konstrukcije.

2. U blizini ruba nezaštićene zgrade, oplate ili skela,

3. Na ulazu u sprat gdje se izvode radovi, na prolazima, radnim platformama, skelama ili
ako projektom nisu predviđena uputstva za upotrebu, a ako je neophodno onda se moraju
zaštititi od prevrtanja ili pada sa skele, naročito u slučaju vjetra.

Oplata se ne smije koristiti kao prilazni put i elementi oplate ne smiju predstavljati prepreku
kretanju zaposlenika

Sječiva tesarskih alata (sjekira, testera, dlijeta, itd.) se prilikom prenosa moraju prikladno
pokriti/zaštiti, da bi se zaposlenici zaštitili od povreda.

Radna mehanizacija ili mehanički alat za obradu drveta na gradilišti se treba povjeravati
samo kvalifikovanom i obučenom osoblju koje je upoznato sa opasnostima koje prijete
prilikom rada s tim sredstvima.

Rad s cirkularnom testerom

Uređaji (komande) za podizanje i spuštanje sječiva cirkularne testere i zaštitni poklopci


moraju biti postavljeni u skladu sa uputstvima proizvođača i na takav način da se osigura
bezbjedno upravljanje od strane zaposlenika.

77
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 78 od 176

Sječivo cirkularne testere iznad i ispod stola mora biti obezbijeđeno zaštitnim sredstvom,
osim na mjestu predviđenom za sječenje.

Zaštitna sredstva za sječivo cirkularne testere je fiksirano, tako da se tokom sječenja ne


mogu pomjerati uzdužno ili upravno u odnosu na sječivo.

Zaštitna sredstva se postavljaju tako da se ne umanji vidljivost sječenja; međutim,


razdaljina između sredstva i gornjeg ruba predmeta koji se sječe ne smije biti veća od
5mm.

Kad se obrađuje neravna površina, razdaljina se određuje u odnosu na najvišu tačku na


gornjoj strani predmeta.

Tokom rada, koriste se zaštitna sredstva da se predmet koji se siječe zaštiti od prevrtanja i
naginjanja.

Sječivo cirkularne testere s klatnom obezbjeđuje čvrst zaštitin poklopac do visine sječenja.
Širina otvora na radnom stolu cirkularne testere je jednaka širi zubaca testere, plus 1-3mm
na obje strane sječiva. Za obradu drveta se može koristiti ručna cirkularna testera s
pokretnom zaštitom koja automatski pokriva čitavu oštricu kada je testera u praznom hodu.

Klin za razdvajanje se postavlja na razdaljinu 3-10mm od ruba sječiva, s tim što vrh ne
smije biti niži od dna najvišeg zupca na sječivu. Debljina klina na stonim cirkularnim
testerama mora biti manja od debljine reza, i najmanje 25% veća od debljine sječiva
testere.

Za cirkularne testere s više ploča sa automatskim uređajima za klizno donošenje materijala,


moraju se postaviti zaštitna sredstava za sprječavanje povratnog udara (hvatači). Šiljci
hvatača ne smiju biti od drveta, kaljenog željeza ili drugog krtog materijala, a širina im ne
smije prelaziti 10mm.

Valjci-gurači za automatsko pokretanje moraju biti zaštićeni štitom od čvrstog materijala.

Cirkularne testere za sječenje debala su zaštićene pokretnim zaštitnim poklopcima koji


otpuštaju sječivo na visini koja odgovara debljini debla koje se sječe.

Cilindrične testere za daske imaju ugrađene uređaje za prihvatanje odsječenih dijelova


dasaka.

U skladu s tekućim regulativama, na gradilištu se mora obezbijediti adekvatna


nadstrešnica ili privremena struktura za cirkularne testere i druge tesarske/stolarske
mašine.

Rad s motornom testerom

Svi zaposlenici koji rade s motornim testerama se moraju prije otpočinjanja posla upoznati
sa sigurnostim operacijama i obučiti za bezbijedan rad.

78
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 79 od 176

Prije otpočinjanja rada, neophodno je izvršiti inspekciju motorne testere:

Provjeriti ima li dovoljno goriva i ulja za podmazivanje, i da li je lanac testere propisno


pritegnut – lanac se mora glatko pokretati.

Provjeriti postoji li kakvo oštećenje lanca i da li su zupci dobro naoštreni.

Čišćenje, podmazivanje i prilagođavanje dijelova testere dok su u pokretu je veoma


opasno i strogo je zabranjeno.

Paljenje motorne testere se nikad ne treba vršiti u zatvorenoj prostoriji, zbog opasnosti od
izduvnih gasova.

Prilikom puštanja motora u rad, mora se voditi računa o opasnosti od povratnog efekta na
motor. Poluga za povlačenje sajle se hvata dlanom (obmotavanje sajle oko ruke je
zabranjeno).

Niko ne smije stajati na mjestu direktno ispred motorne testere tokom rada.

Svi zaposlenici koji rade s motornom i cirkularnom testerom moraju koristiti lična zaštitna
sredstva i opremu.

8.8 MJERE ZAŠTITE PRI MONTIRANJU KONSTRUKCIJA


Postavljanje montažnih struktura se obavlja na osnovu tehničke dokumentacije (projekat
montiranja) koju obezbjeđuje izvođač, a čiji program uključuje montažnu zgradu sa opisom
i prezentacijom sigurnosnih mjera prilikom pripreme montažnih elemenata (ako se montira
na licu mjesta), utovara, istovara i transporta, povezivanja elemenata, pripreme za
podizanje, podizanja, postavljanja na građevinu, konsolidacije, obrade i završnog
postavljanja u uklopljeni položaj.

Uređaji, pomoćna oprema i alati za dizanje, postavljanje i fiksiranje na lice mjesta


montažnih elemenata moraju biti u skladu s crnogorskim standardima, tehničkim propisima
i zakonom o zaštiti na radu.

Dijelovi za sastavljanje trebaju biti označeni montažnim oznakama iz tehničke


dokumentacije, razvijaju se i pripremaju za podizanje u skladu s redoslijedom proizvodnje.
Oblik, dimenzije i prostor za vješanje ili odlaganje montažnih elemenata moraju
omogućavati lako podizanje, prenošenje i postavljanje građevine.

Montažni element koji se spreman za podizanje i prenos se mora postaviti prije podizanja,
tako da ga kran može podići bez promjene radnog položaja i bez smetnji ga postaviti na
projektovani položaj.

Vezivanje elemenata ili dizanje na kran se izvodi gdje i kako je naznačeno u tehničkoj
dokumentaciji.

79
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 80 od 176

Podizanje, prenos, postavljanje i povezivanje montažnih elemenata se mora izvesti u


najkraćem mogućem roku, bez oštećivanja montažnih elemenata ili nosećih elemenata
objekta, bez preopterećivana utovarnih uređaja, pomoćnih uređaja ili alata za podizanje.

Kod radova na visini, radne platforme se proizvode u obliku visećih platformi (skela),
dizalica se prenosi na mjesto postavljanja, kači se, povezuje se na postojeći dio prethodno
montirane strukture, u blizini postavljanja montažne strukture, i povezujući se u
neprekidnom nizu utvrđuje se na stabilan radni položaj.

Na mjestima podizanja priključaka, gdje god je moguće treba obezbijediti zaštitnu


platformu ili mrežu da bi se radnici osigurali od pada.

Tokom podizanja, prenosa i sklapanja elemenata, radnicima je zabranjeno da stoje na


elementima, na uređajima za podizanje i prihvatanje, ili da stoje ispod zone prenosa tereta.

Zabranjeno je kretanje radnika po montažnim elementima i u njihovoj blizini dok elementi


ne budu osigurani od prevrtanja, i takođe je zabranjeno prelaziti preko podignutih elementa
dok ovi ne budu osigurani propisnim podom i zaštitnom ogradom.

Usmjeravanje i umirivanje tokom postavljanja elementa koji visi se vrši pomoću konopaca
na bezbjednoj udaljenosti, ili na neki drugi indirektni način.

Pomjeranje elementa, nakon što je postavljen na potpornu podlogu, se vrši indirektno


pomoću ručnog alata, pod uslovom da je element privezan za dizalicu zategnutom
sajlom/konopcem.

Oslobađanje postavljenih elemenata sa uređaja za podizanje se vrši kad se ovi postave na


sigurnosni jastuk i obezbjede od prevrtanja.

Podizanje i prenos montažnih elemenata ne treba otpočeti:

1) dok put ili prilaz radilištu nije slobodan;

2) dok se u potpunosti ne postave potpore za elemente i ne pripremi alat i oprema za


vezivanje;

3) dok se ne provjeri da li je područje rada zatvoreno za druge radnike i lica koja ne


učestvuju u sastavljanju, i dok se ne provjeri da li je neko zaostao u zoni opasnosti, i te
osobe moraju odmah napustiti tu zonu;

4) dok radnici ne budu na bezbjednoj udaljenosti od zone opasnosti;

5) dok se ne utvrdi da su statičko-mehaničke osobine i oprema za podizanje i sastavni


elementi za prostorno sastavljanje u skladu s montažnim projektom.

Test podizanjem elementa s površine utvrđuje:

80
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 81 od 176

1) da je vezivanje ili potpora raspoređena jedakomjerno preko centra gravitacije i da se


teret koji se prenosi neće ljuljati ili rotirati („uljuljkan u teret“);

2) da je konfiguracija pomoćnih elemenata i prihvatnih dijelova dobra

3) da pomoćni predmeti za vezivanje (konopci, sajle, itd.) nemaju pukotina i naprslina, da


nisu zapetljani i da se ne trljaju o rub elementa, kao i da nisu pretrpjeli neka druga
mehanička oštećenja;

4) da su ispunjeni standardi iz tehiničke dokumentacije (doseg, kapacitet, operativni


položaj sredstava za dizanje i prenos, brzina i pravac vjetra, temperatura vazduha, itd.)

Nadležni radnik daje znak za početak podizanja i prenosa montažnog elementa, onda kada
je siguran da su svi uslovi ispunjeni.

Utovar, transport i istovar montažnih elemenata se vrši u skladu sa odredbama o zaštiti na


radu.

Uređaji za podizanje i prenos moraju ispunjavati zahtjeve odredbi o zaštiti na radu prilikom
rada s dizalicama, tehničke zahtjeve i crnogorske standarde.

Pomoćni uređaji i oprema za vezivanje i podizanje tereta mora imati potrebne sertifikate, u
skladu s odredbama o pomoćnim uređajima za podizanje teških tereta.

Prilikom utovara ili istovara montažnog elementa na motorno vozilo, vozač ne smije biti u
kabini. Tokom podizanja, prenosa i spuštanja prenosnog elementa na vozilo, signalista
mora stajati na vozilu. Signalista je obučen da operatoru dizalice daje signale rukom kuda
dizalica treba da se pokreće, kao što je u skladu s crnogorskim standardom.

Radnici koji rade na platformama na visini, ili zaposlenici koji primaju montažne elemente,
ako ne postoji mogućnost primjene skela radi zaštite od pada, moraju biti povezani za
čvrsti dio zgrade ili postavljenje strukture sigurnosnim pojasevima s najkraćom mogućom
dužinom u zavisnosti od zahtijevanog radijusa kretanja.

U radu na sastavljanju konstrukcije na visini mogu učestvovati samo radnici koji su


zdravstveno sposobni za rad na visini, kvalifikovani za poslove sastavljanja i obučeni za
korištenje ličnih zaštitnih sredstava i opreme.

Postavljanje montaže građevine se može odvijati samo pod stalnim nadzorom nadležnog
stručnog lica.

8.9 MJERE ZAŠTITE OD PADA PREKO RUBA I PADA U OTVORE


Zaštitne ograde se moraju postaviti na području rada na rubovima otvora kroz koje osoba
može pasti u područje dublje od 1m, na ulazima u objekte, pomoćne strukture ili uređaje,
zatim na dijelove objekata koji se upotrebljavaju za kretanje radnika ili objekte u
neposrednoj blizini.

81
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 82 od 176

Ostali rubovi na nezavršenim dijelovima, gdje privremeni radovi nisu gotovi, a ukoliko ti
rubovi nisu u blizini prolaza, treba postaviti zabranu prolaza pomoću obojene trake, na
visini od 1m, s natpisom da je prolaz zabranjen.
Ako zbog zahtjeva posla nije moguće postaviti ogradu, radnici koji rade u blizini rubova
moraju biti osposobljeni za rad na visini i vezani zaštinim pojasevima radi sigurnosti.
Ako je na nekom mjestu ostala rupa u nekom dijelu strukture ili u blizini ulaza u prolaz kojim
se kreću radnici, mora se zatvoriti čvrstom zaštitnom ogradom ili poklopcem.
Zaštitna ograda
Zaštitna ograda mora biti od zdravog i neoštećenog drveta ili drugog adekvatnog materijala.
Razmak i dimenzije stubova i drugih elemenata ograde moraju biti u skladu sa zahtjevom
da ograda mora podnositi horizontalno opterećenje od najmanje 30 kg/m.
Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od tla.
Elementi za popunjavanje razmaka u ogradi ne bi smjeli biti veći od 30cm. Na dnu ograde,
na radnim postoljima, skelama, itd. mora se postaviti potpuna zaštita bližeg ruba (daska)
od najmanje 20cm.
Za zaštitne ograde veće dužine i s većim opterećenjem, kao i za ograde na većim visinama
se moraju uraditi relevantni nacrti i statički proračuni.
Obezbjeđenje prolaza
Ulazi, prelazi i prolazi oko objekata na građevini moraju biti zaštićeni od padanja predmeta
s visine zaštitnim nadstrešnicama projektovanim da podnesu pad predmenta i spriječe
njegovo odskakanje i stvaranje otpada u okruženju.
Zaštitne nadstrešnice, po pravilu, ne smiju biti na visini manjoj od 220cm.
Zaštita rupa
Rupe na prilazima i prolazima koji služe prolazima zaposlenika ili za rukovanje materijalom
tokom radova i tokom zastoja u radu moraju biti okružene čvrstom ogradom najmanje
100cm od stranica koje nisu neophodne za prolaz osoblja i rukovanje materijalom tokom
radova, kao i sa svih strana tokom zastoja u radu
Rupe koje ne služe u gore navedene svrhe se moraju pokriti ugrađenim čvrstim poklopcem
tako da se ovaj ne može pomjerati.
Prilaz oknima/šahtovima se mora naročito dobro osigurati da neko ne bi upao unutra.
8.10 UPOTREBA GRAĐEVINSKIH MAŠINA, DIZALICA I VOZILA
Sva vozila i oprema za iskopavanje i prenos materijala moraju biti projektovana i
napravljena u skladu sa regulativama, uzimajući u obzir ergonomske principe, i moraju se
održavati u dobrom stanju u skladu sa svojom svrhom.
Vozači i osobe koje održavaju vozila i opremu za iskopavanje i prenos materijala moraju
biti profesionalno obučeni za rukovanje tim vozilima i opremom. Neophodno je
primjenjivati preventivne mjere da bi se osiguralo da vozila ili oprema ne upadnu u
bušotine ili vodu.

82
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 83 od 176

Vozila i oprema za iskopavanje i prenos materijala moraju, kad je to potrebno, biti


opremljena zaštitnim strukturama koje štite vozača ili operatora u slučaju prevrtanja i/ili
pada predmeta s visine.
Građevinski alati za rad na mehanički pogon (u daljem tekstu: građevinske mašine i
oprema) koji se koriste na gradilištu moraju, u smislu zdravlja i zaštite na radu, biti u
skladu sa specifičnim uslovima izgradnje.
Zaštitna sredstva postavljena na građevinske mašine i opremu moraju biti u skladu sa
uslovima rada i stepenom ranjivosti radnika koji njima upravljaju, vremenskim prilikama,
tipom i osobinama materijala s kojim se radi (drvo, kamen, itd.), i nivoom obučenosti
radnika.
Građevinske mašine i oprema se prije puštanja u rad na radilištu moraju provjeriti i
verfikovati za tehničku ispravnost.
Šef radova on pobijanju šipova upravlja dizalicom, operatorskom jedinicom za pobijanje i
pomoćnim osobljem. Radovi se izvode pod njegovim neprestanim nadzorom.
Alati koji se upotrebljavaju za podizanje i pobijanje šipova moraju imati potvrde o
mehaničkim i drugim osobimana, koje moraju biti u skladu s tehničkim regulativama,
odredbama o zaštiti na radu i dokumentaciji o izvođenju radova.
Završeni šipovi se pobijaju mašinom za pobijanjei u njenoj blizini ne smije biti drugih
radnika osim upravnika i operatora mašine (opreme za bušenje).
Pomoćno osoblje se nalazi na bezbjednoj udaljenosti i mašini se može približiti samo na
zahtjev šefa radova na pobijanju.
Pomijeranje opreme za bušenje zajedno sa šipovima nije dopušteno.
Raspored mašina na gradilištu se izvodi u skladu sa dinamičkim tehnološkim planom i
izvođenjem, trebovanjem pomoćnika šefa gradilišta.
Prilikom rada sa opremom (građevinskim mašinama) i alatom, treba sprovoditi sljedeće
mjere:
1. Održavanje tehničkih uslova
2. Zadovoljavanje neophodnih uslova za pravilnu upotrebu i rukovanje.
Održavanje, upotreba i rukovanje građevinskim mašinama i opremom se mora obavljati u
skladu sa zakonskim odredbama i slijedeći uputstva proizvođača.
Dozvolu za rad mogu dobiti samo ispravne mašine i oprema. Ispravnim se smatraju one
mašine i oprema kod kojih:
1. Se vrši redovan pregled i održavanje u skladu sa zakonskim odredbama i uputstvima
prizvođača
2. Se primjenjuju sve mjere zdravlja i zaštite na radu.
Pored gorenavedenog, moraju se poštovati sljedeće posebne mjere zaštite:
safety measures at work
Ručni i mehanički alat koji se koristi na gradilištu mora biti u skladu sa odgovarajućim
standardima, a upotreba i održavanje alata je dozvoljeno samo u skladu sa uputstvima
proizvođača, kao i sa mjerama zaštite koje su navedene u građevinskoj dokumentaciji;
83
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 84 od 176

Opremom za rad (građevinskim mašinama i uređajima) može rukovati samo ona osoba
koja je prošla obuku za bezbjedno rukovanje u praksi, i kojoj je izvođač povjerio rukovanje
tom opremom;
Prilikom svakog prekida rada, oprema i alati se moraju isključiti i obezbijediti da ih
neovlaštne osobe ne mogu uključiti.
Nakon završetka rada, građevinske mašine i oprema se moraju parkirati/odložiti na
obezbijeđeno mjesto/parking u okviru gradilišta.
Ako su građevinske mašine i oprema, a naročito dizalice, unajmljeni od treće strane,
nadležna osoba na gradilištu posjedniku mora tražiti javnu dozvolu od ovlaštene
institucije kojom se potvrđuje da su primjenjene bezbjednosne mjere u vezi s radnim
mašinama. Da bi osigurao pravilnu upotrebu građevinskih mašina i opreme, Izvođač mora
obezbijediti sljedeće:
a) prilazni put do radilišta, na takav način da čvrstoća kolovoza, elementi puta, udaljenost
puta od ruba ili podnožja nagiba ili iskopa omogućavaju bezbjedno kretanje građevinskih
mašina i opreme, kao i da put zaobilazi prepreke i druge elemente radova;
b) prostor za manevrisanje građevinskim mašinama i opremi na radilištu, bez ikakvih
prepreka;
c) čvrstina i tvrdoća osnove radnog položaja, kao i neophodne površine za naslanjanje
d) radni položaj i radni put, da bi se spriječilo da građevinske mašine i oprema poremete
tlo ili zaštitne konstrukcije tokom kretanja;
e) zatvaranje i označavanje prolaza za radnike kroz manevarski prostor za građevinske
mašine i opremu. U slučajevima kad nije moguće napraviti zatvoreni prolaz, ili se rad
građevisnkih mašina i opreme obustavlja dok zaposlenici prođu, ili zaposlenici ostaju na
bezbjednom mjestu dok mašine ne završe s radom.
Kretanje građevinskih mašina i opreme tokom rada ne smije ugrožavati bezbjednost
radnika koji ih opslužuju ili rade u blizini manevarskog prostora. Utovar, prenos i istovar
se ne smije vršiti preko kabine operatora ili iznad glava zaposlenika koji opslužuju
građevinske mašine ili opremu ili rade u njihovoj blizini. Zabranjeno je da se zaposlenici
penju, prelaze u/preko ili zadržavaju na mašinama tokom njihovog kretanja.
Čišćenje, popravka ili bilo kakav kontakt s građevinskim mašinama i opremom je
zabranjen ako nisu zaustavljene i obezbjeđene od slučajnog uključivanja. Prilaz mjestima
za popravku/održavanje građevinskih mašina i opreme i rad s njima je obezbjeđen na
takav način da se zaposlenici mogu penjati i silaziti na bezbjedan način i bez ikakvih
prepreka;
Građevinske mašine i oprema se smiju koristiti samo u one svrhe za koje su namijenjene.
Za prevoz građevinskih materijala i asfalta se koriste kamioni. Brzina njihovog kretanja po
gradilištu ne smije prelaziti 20 km/h. Opasno je da se kamioni kreću brzinom većom od
propisane, ili da se radnici nalaze u karoseriji ili van kabine vozila.
Dizalice koje se koriste na gradilištu moraju biti tehnički ispravne i sigurnosni uređaji im
moraju pravilno funkcionisati.
Rad s dizalicom se može povjeriti samo stručno osposobljenim osobama koje su
zdravstveno sposobne da obavljaju taj posao.

84
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 85 od 176

Svaka dizalica se mora tehnički održavati i pregledati u skladu s tekućim pravilima. Za


svaku dizalicu na gradilištu mora postojati potpuna tehnička dokumentacija, onakva
kakva je propisana odredbama za tehničke standarde dizalica.
Prostor za rad dizalica mora imati znakove upozorenja: ZABRANJEN PRISTUP
NEOVLAŠTENIM OSOBAMA I ZABRANJENO STAJANJE ISPOD PODIGNUTOG
TERETA.
Osobe koje upravljaju dizalicama moraju biti kvalifikovane i imati ovjerenu dokumentaciju
o stručnom ispitu. Operatori moraju biti upoznati s tehničkim karakteristikama i potrebnim
manipulativnim vještinama za rad. Svi sigurnosni uređaji na dizalici moraju biti ispravni, i
ispravnost se mora provjeravati svakodnevno od strane operatora.
Prilikom rada s dizalicom, operator mora, prije početka dizanja tereta, dati upozorenje
zvučnim signalom i sačekati da se svi radnici uklone iz opasne zone dizanja-spuštanja
tereta.
Oprema koju operator dizalice upotrebljava je zaštitna kaciga, kožne rukavice, duboke
cipele i radno odijelo.
Operatori dizalice moraju prolaziti periodične zdravstvene preglede, i smiju upravljati
dizalicom samo ako su zdravstveno sposobni.
8.11 MJERE ZAŠTITE PRI RADU S DIZALICOM I OPREMOM ZA BUŠENJE
Kako bezbjedno obavljati ove radove
Vezač tereta je osoba koja je osopsobljena za rad na vezivanju i vješanju tereta, kao i
uravnotežavanju tereta na kukama ili drugim predmetima za hvatanje, tj. potpornim
sredstvima dizalice.
Vezač tereta daje operatoru dizalice ugovorene signale rukom za manevrisanje dizalicom i
manipulaciju teretom. Svo osoblje mora biti upoznato sa znakovima sporazumijevanja sa
operatorom dizalice nakon dolaska na radno mjesto vezača tereta.
Ako vezivanje i vješanje tereta obavlja grupa radnika, samo jedna osoba smije davati
znakove za dizanje, prenos i spuštanje tereta.
Vezač tereta može biti samo ona osoba čiju kompetentnost za vezanje tereta je prepoznalo
preduzeće i dodijelilo mu taj posao.
U cilju sigurnog obavljana posla vezanja, vješanja i uravnoteženja tereta, vezač tereta
mora poštovati sljedeće procedure. Prije otpočinjanja posla neophodno je: odrediti težinu
tereta; uočiti gdje se nalaze predviđena bezbjedna mjesta za hvatanje i vezivanje tereta; na
teretu kod kojeg ne postoje takva predviđena bezbjedna mjesta, mora se odabrati mjesto;
teret se mora provjeriti za oštre rubove koji bi mogli oštetiti sajlu/konopac.
Odabrati odgovarajuće pomoćne nosače na osnovu tipa, oblika, veličine i težine tereta, i
uvjeriti se u ispravnost pomoćnih nosivih sredstava.
Uvjeriti se da su podloga i postolje za odlaganje tereta odgovarajući.
Tokom rada je neophodno:
Sve utvrditi sa operatorom dizalice; vezati i uravnotežiti teret na bezbjedan način; osigurati
se da teret nije nigdje zaglavljen ili zakačen i da ne postoji opasnost da do toga dođe; svo
osoblje se treba skloniti iz zone opasnosti dok se obavlja prenos tereta dizalicom;

85
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 86 od 176

Koristiti lična zaštitna sredstva i opremu: zaštitna kaciga, zaštitne rukavice, zaštitne cipele
s čeličnim vrhom, ogrtač i, po potrebi, prsluk ako se radovi obavljaju vani u zimskom
periodu,
Odbiti bilo kakve zahtjeve od strane drugih osoba, ako oni nisu u skladu s pravilima o
zdravlju i zaštiti na radu.
Nakon završetka radova: očistiti i podmazati pomoćne nosače i odložiti ih na odgovarajuće
mjesto za skladištenje.
Prilikom obavljanja posla vezanja, vješanja i uravnoteženja tereta, vezaču tereta je
zabranjeno da:
Nasumično odredi težinu tereta,
Veže teret pomoću oštećenih pomoćnih nosača,
Veže teret pomoćnim nosačima čija nosivost je manja od nosivosti tereta,
Veže teret koji nije slobodan (nalazi se ispod drugog tereta),
Povlači predmete koji su fiksirani (zakopani) u tlo ili smrznuti u tlu,
Povlači podignuti teret rukom,
Stoji ispod podignutog tereta ili stoji u području u kom postoji mogućnost pada tereta tokom
manevara dizalice,
Daje nasumične znakove rukom operatoru dizalice.
8.12 MJERE ZAŠTITE PRI VEZIVANJU, PRENOSU, UTOVARU I ISTOVARU
TERETA IZ MOTORNIH VOZILA NA GRADILIŠTU

Svako vozilo mora imat ispravan standardni ručni alat, neophodne rezervne dijelove, pribor
za prvu pomoć i protivpožarne aparate.
Ako se opasne materije (tečna goriva, kaustične ili otrovne materije, itd.) prenose vozilima,
vozači, pratnja i radnici koji rade na utovaru/istovaru moraju biti upoznati s regulativama u
vezi zaštite na radu.
Prenos ljudi u korpama s mogućnošću automatskog istovara je strogo zabranjeno.
Tokom utovara/istovara tereta iz vozila vozač mora biti prisutan i uvjeriti se da su
preduzete sve sigurnosne mjere.
Prilikom utovara tereta u vozilo zabranjeno je kačiti lance, konopce i drugu opremu za
podizanje tereta po stranicama prostora za utovar.
Tokom radova potrebno je stalno nadzirati konopce, lance i drugu opremu za vezivanje
tereta.
Zabranjena je upotreba zarđalih čeličnih sajli, konopaca sa čvorovima, istrošenih konopaca
s vidljivim oštećenjima.
U nepovoljnim radnim uslovima (udari vjetra, mraz, itd.), korisni teret konopa i lanaca ne
smije prelaziti polovinu nominalnog opterećenja.

86
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 87 od 176

Dopušteno opterećenje lančane veze ili konopa s dva račvanja se mora smanjiti u skladu s
veličinom njihovog međusobnog ugla kako slijedi:
Ugao od otpr. 60 stepeni – smanjenje opterećenja za 15%
Ugao od otpr. 90 stepeni – smanjenje opterećenja za 30%
Ugao od otpr. 120 stepeni – smanjenje opterećenja za 50%.
Zabranjena je upotreba lančane veze ili konopa pri uglu između dva suprotstavljena
račvanja većem od 120 stepeni.
Lančana veza se smije povezati za kuku mašine samo pomoću spojnice predviđene u tu
svrhu.
Kuke za kačenje konopa za vezivanje moraju imat trajne oznake za nosivost i atest. Kuke
koje nemaju takve oznake se ne smiju upotrebljavati.
Svaka kuka mora imati uređaj za zaključavanje, da bi se teret osigurao od spadanja.
Sva sredstva za vezivanje i prenos tereta moraju biti ispitana i napravljena u skladu s
tekućim regulativama i standardima.
Prenos tereta iznad ljudi je strogo zabranjen.
Poslove signaliste i vezača tereta mogu obavljati zaposlenici obučeni i postavljeni za tu
vrstu posla.
Svi radovi na utovaru/istovaru tereta se moraju obavljati pod nadzorom nadležne osobe.
Svi zaposlenici koji rade na vezivanju, utovaru i istovaru tereta iz motornih vozila i na
gradilištu su dužni koristiti lična zaštitna sredstva i opremu: zaštitna kaciga, zaštitne
rukavice, zaštitne cipele s čeličnim vrhom, ogrtač i, po potrebi, prsluk ako se radovi
obavljaju vani u zimskom periodu.
8.13 MJERE ZAŠTITE PRI UPOTREBI BRUSILICA I BUŠILICA
Brusilice (električne)
Prije otpočinjanja radova je neophodno provjeriti ispravnost diskova za brušenje. Smiju se
upotrebljavati samo ispravni abrazivni diskovi, bez fizičkih defekata i oštećenja.
Svaka brusilica mora imati zaštitnu oblogu u skladu sa odredbama u vezi sa zdravljem i
zaštitom na radu.
Abrazivni disk na brusilici mora biti imati prirubnice sa ulošcima koji moraju biti dobro
pritegnuti.
Prilikom rada s brusilicom moraju se koristiti zaštitne naočare s providnim staklom.
Zabranjeno je rukom zaustavljati disk brusilice; mora se pustiti da se sam zaustavi.
Sve neispravnosti na električnim instalacijama se moraju prijaviti direktnom nadzorniku,
koji će predložiti mjere za uklanjanje neispravnosti.
Priključne žice za snabdijevanje električnom energijom treba zaštititi od mehaničkih
oštećenja.
Zabranjena je upotreba oštećenih žica za 1080 i terminale.
Bušilica (električna)
87
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 88 od 176

Prije otpočinjanja radova, operator bušilice mora lično provjeriti ispravnost bušilice, a
naročito funkcionalnost i da li su burgija ili mješalica učvršćeni, i osigurati bezbjednost
radnog područja (začepljenost, neravnost, zatvorenost rupa, snaga i stabilnost platforme).
Odjeća, kosa, itd. se moraju čuvati od bušilice. Nošenje zaštitnih naočara ili maske je
obavezno.
Operator bušilice ne smije ni iz kakvog razloga ukloniti ili onesposobiti zaštitna sredstva ili
uređaje. Dobra vidljivost radnog prostora mora biti obezbjeđena.
Uvijek treba imati na umu proceduru za sprovođenje procesa rada.
Prije otpočinjanja bušenja, operator se mora lično uvjeriti da ničija bezbjednost nije
ugrožena. Uvijek mora biti na oprezu. U slučaju kvara bušilice, operator treba: prestati s
radom, provjeriti, obavijestiti, sačekati da stručno lice obavi popravku ili prilagođavanje,
ponovo provjeriti bezbjednost bušilice prije otpočinjanja radova. Alat ili pomoćna oprema
ostavljena sa strane ne smije ugrožavati slobodno kretanje radnika, i način ostavljanja
opreme i alata sa strane ne smije ugrožavati bezbjednost radnika i ostalih.
Razvodna kutija se mora zaštititi od direktnog i indirektnog kontaktnog napona.
Bilo kakve improvizacije su vrlo rizične i najstrožije su zabranjene. Tokom rada je
zabranjena upotreba alkohola ili drugih opijata.
8.14 MJERE ZAŠTITE PRI UPOTREBI OPREME ZA ZAVARIVANJE
Prilikom zavarivanja je zabranjeno nositi radnu odjeću uprljanu mazivima, uljem,
petrolejem ili sličnim supstancama. Da bi se spriječilo upadanje užarenih čestica metala i
troske neophodno je odjeću, rukave, okovratnik i džepove dobro zatvoriti. Radi zaštite
dijelova tijela tokom varenja neophodno je koristiti zaštitne naočare i masku, rukavice i
zaštitni prsten.
Pri radu s plamenikom je neophodno biti oprezan, da bi se izbjegle opekotine. Paljenje
cigarete plamenikom je vrlo opasna procedura, koja veoma često dovodi do ozbiljnih
opekotina.
Tokom rada je zabranjeno odlagati upaljen plamenik iz ruke i kačiti ga na boce ili stavljati
na sto i druge predmete.
Prillikom paljenja plamenika, prvo treba otvoriti ventil za dovod kiseonika, pa zatim ventil za
dovod acetilena. Prilikom zatvaranja, redoslijed je obrnut.
Boce se prilikom korištenja trebaju smjestiti na lako dostupnu lokaciju. Moraju biti na
udaljenosti manjoj od 3 metra od mjesta varenja ili sječenja. Boca koja se upotrebljava se
mora držati uspravno, ili pod uglom od 45 stepeni u odnosu na tlo, i mora se obezbjediti od
pada ili prevrtanja ako je na kolicima.
Rukovanje bocama sa kiseonikom i acetilenom mogu vršiti samo profesionalci obučeni za
takav posao i upoznati sa opasnostima posla i zaštitnim mjerama.
Boce se moraju skladištiti u posebne prostorije izgrađene za tu namjenu. Prostorija mora
imati laku drvenu konstrukciju krova, i mora posjedivati drvene lože za boce, posebno za
pune a posebno za prazne. Boce se moraju držati uspravno i obezbjediti od prevrtanja.
Zabranjeno je u istoj prostoriji skladištiti boce sa kiseonikom, acetilenom, azotom i drugim
gasovima pod pritiskom.

88
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 89 od 176

Na vratima prostorija gdje se skladište boce mora se postaviti tabla s natpisom


“ZABRANJEN PRISTUP SA OTVORENIM PLAMENOM”.
Boce sa kiseonikom i acetilenom treba transportovati pažljivo. Boce se ne smiju kotrljati niti
bacati.
Zagrijavanje boca može značajno povećati pritisak gasa u boci, pa ih stoga treba čuvati od
sunca. Da bi se spriječilo prskanje iz boca, treba iz štititi od niskih temperatura.
Najstrožije je zabranjeno raditi s neispravnim i neadekvatnim ventilima, cilindrima,
manometrima, plamenicima i crijevima.
Neispravne boce se moraju označiti na vidljiv način i odložiti u skladište.
Boce, manometri i drugi pribor za autogeno zavarivanje se ne smiju hvatati masnim
rukama i krpama.
Provjera curenja acetilena na ventilu boce, manometru i tačkama spajanja gumenih crijeva
se smije vršiti samo pomoću eksplozimetra i vode sa sapunom.
Acetilenske boce moraju imati kolo za povratnu vatru, između spojnog crijeva i manometra.
Zavarivanje na buradima, tankovima i drugim kontejnerima u kojima se se čuvale zapaljive
tečnosti ili supstance se može izvoditi tek nakon prethodnog čišćenja i ispiranja vrućom
vodom ili parom, i nakon što su prethodno ispunjeni parom, vodom ili nekim drugim
sredstvom za neutralizaciju. Tankovi bez zapaljivog sadržaja se moraju udariti prije
početka zavarivanja.
Gumena crijeva koja se koriste za spajanje plamenika na dovod kiseonika i acetilena se ne
smiju međusobno izmjenjivati. Crijeva moraju biti plave boje za kiseonik i crvene boje za
acetilen. Oštećena mjesta i mjesta koja ne zaptivaju dobro ne smiju se popravljati
izolir-trakom. Spajanje crijeva na plamenik, reduktorske ventile manometra i na integralne
tačke se mora obavljati pomoću za to određenih spojnica. Vezivanje žicom nije dozvoljeno.
Osobe koje vare i sijeku pomoću kiseonika ne smiju pušiti. Zabranjeno je raditi izmjene na
dijelovima plamenika. Ventili na plameniku ne smiju biti zamašćeni ili zaprljani uljem. Prije
aktiviranja plamenika, mora se uspostaviti radni pritisak kiseonika prema manometru, i kad
se upostavi otvara se ventil na ručici.
Treba korisititi samo one redukcione ventile koji imaju sertifikat sa ispitivanja. Nije
dozvoljeno modifikovati dijelove redukcionog ventila, niti nasumično podešavati sigurnosni
ventil. Oštećeni redukcioni ventili se ne smiju upotrebljavati. Oštećenim se smatraju i oni
ventili čiji manometri ne rade kako treba.
Ventile za smanjenje pritiska treba održavati u dobrom stanju, ne smiju biti prljavi i u
spojevima ne smije biti stranih tijela. Smanjivač pritiska za kiseonik ne smije doći u
kontakt sa mašću i uljem, niti smije biti prašine po njemu, budući da i najmanje
zaprljanje može za rezultat imati loše zaptivanje, a na redukcionom ventilu curenje
kiseonika može prouzrokovati požar.
Ventili za smanjenje pritiska se smiju koristiti samo za one gasove za koje su specifikovani.
Prije nego što se reduktorski ventil spoji na bocu s gasom pod pritiskom, cilindarski ventis
se mora nakratko (2 sekunde) otvoriti 2 okreta, da se produvaju kanali ventila. Pri tome se
otvor treba okrenuti na stranu, a ne u smjeru otvora za spoj ventila na boci.

89
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 90 od 176

Oštećeni spojevi se moraju odmah zamijeniti. Za spojeve i spojnice na cijevima za kiseonik


se moraju koristiti zaptivke od materijala koji je otporan na uticaj kiseonika.
Manometar za kiseonik na sebi mora imati riječ “kiseonik”. Oštećeni manometar se mora
zamijeniti ispravnim manometrom iste vrste. Reduktor acetilena mora na sebi imati riječ
“acetilen”.
Korištenje manometra bez oznaka je opasno jer može eksplodirati. Crvena oznaka na
brojčaniku manometra označava najveći dopušteni radni pritisak koji se ne smije
prekoračiti.
Nakon završetka radova na zavarivanju i sječenju, sa ventilom i reduktorom treba sprovesti
sljedeću proceduru:
a) Zatvoriti ventil na boci
b) Osloboditi oprugu na ventilu-reduktoru
c) Zatvoriti ventil-reduktor
Zamrznute reduktore ne treba odmrzavati otvorenim plamenom ili usijanim predmetima,
već za to treba koristiti vruću vodu, paru i vreo pijesak.
Opasnosti kod zavarivanja su:
1. Električni udar na primarnoj strani aparata za zavarivanje (mrežna strana), voltaže
220-380 V
2. Električni udar na sekundarnoj strani (zavarivačkoj strani), voltaže 55-90 V
3. Opekotine od letećih dijeloća rastvorenog metala ili kontakta sa usijanim dijelovima.
4. Oštećenje očiju i kože usljed štetnog ultraljubičastog zračenja
5. Oštećenje respiratnih puteva ili trovanje usljed udisanja otrovnih gasova i isparenja, i
6. Mogućnost požara na zapaljivim materijalima u blizini mjesta varenja
Prije otpočinjanja zavarivanja treba provjeriti:
1. Električne instalacije na primarnoj strani, utičnica i utikač moraju biti adekvatni i ispravni,
a uzemljenje pravilno.
Probno povezivanje na mrežu bez utikača može obaviti kvalifikovana osoba
-električar
Izolacija kablova mora biti neoštećena, pokrovati čitavom dužinom i zaštićena od habanja.
Prekidači moraju biti bezbjedno spojeni, i moraju se upotrebljavati adekvatni osigurači,
originalne elektrode adekvatnog tipa.
2. Električne instalacija na sekundarnoj strani.
Spojna štipaljka mora biti adekvatnog tipa i čista od oksidacije, da bi se ostvario dobar
električni kontakt.
Kablovi moraju biti savitlivi, povezani na ulaz, pravilno izolovani čitavom dužinom, a
produžni dijelovi moraju imati izolovane konektore i kablove koji su zaštićeni od gaženja na
putu/prolazu.

90
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 91 od 176

Držač elektroda mora biti adekvatan, pravilno izolovan i projektovan za amperažu kojoj će
biti izložen.
Da bi se zaštitili oči i lice od štetne radijacije neophodno je koristiti štitove sa zatamnjenim
staklom, čiji stepen zatamnjenja odgovara tipu rada koji se izvodi. Da bi se zaštitile oči od
upadanja čestica u njih prilikom čišćenja troske, neophodno je koristiti zaštitne naočari s
nezatamnjenim staklom. Prilikom rada na skeli, gdje postoji opasnost od pada predmeta na
glavu ili udaraca, neophodno je koristiti zaštitne kacige, a ako se radi na visini neophodno
je koristiti sigurnosni pojas. Da bi se zaštitila životna sredina od štetnih efekata radijacije,
neophodno je postaviti odgovarajuću zaštitu oko radnog mjesta.
Neophodno je ukloniti sve zapaljive materijale (uljave krpe, papir, drvo, zapaljive tečnosti,
itd.) oko mjesta gdje se vrši zavarivanje. Treba uvijek imati na umu da crveno-usijan metal
može zapaliti zapaljive materijale.
Treba voditi računa da je prostor dobro prozračen i da se ne zasiti kiseonikom, jer to može
biti opasno po život.
Tokom varenja držač elektroda treba držati na posebno projektovanom mjestu na stolu,
odvojeno od svega ostalog, da bi se spriječio kratki spoj.
Ako se aparat za varenje premješta, dovod električne energije treba isključiti.
Prilikom mijenjanja elektroda treba uvijek koristiti suve kožne rukavice i hvatati držač
elektroda za izolovani dio (rizik od napona bez opterećenja).
Nakon završetka radova je neophodno isključiti dovod električne energije, pokupiti kablove
i uskladištiti ih, da bi se spriječilo da neovlaštene osobe koriste aparat.
Neophodna lična zaštitna sredstva i oprema: štitnik s tamnim staklima, zaštitne naočare,
zaštitna odjeća, zaštitna pregača, zaštita za noge i zaštitne cipele s čeličnom vrhom.
8.15 REGULACIJA ELEKTRIČNIH INSTALACIJA ZA RASVJETU I SISTEM
KONTROLE NA POSEBNIM MJESTIMA NA GRADILIŠTU

Električne instalacije, uređaji, oprema i objekti na gradilištu se prave i upotrebljavaju u


skladu s tehničkim regulativama i domaćim ili inostranim standardima. U terminima zdravlja
i zaštite na radu, te instalacije, uređaji, oprema i objekti moraju biti u skladu s odredbama
postojećih regulativa o mjerama zaštite od opasnosti od električne energije u kancelarijama
i na gradilištima. Kod radova na gradilištu, poslove postavljanja, popravke, održavanja i
uklanjajna električnih instalacija smiju izvoditi samo stručno obučeni i kvalifikovani radnici,
upućeni u opasnosti tog posla.
Električne instalcije, postrojenja i oprema na gradilištu se puštaju u rad tek nakon
prethodne provjere ispravnosti zaštitnog uzemljenja (mjerenje otpora uzemljenja).
Obaveze stručnog lica – elekričara, u terminima održavanja električnih instalacija na
gradilištu su kako slijedi:
 Obavljanje svakodnevne vizuelne inspekcije električnih instalacija, električnih
ormarića, električnih pogona mašina, i drugo;
 Ovjera zaštite od opasnog napona dodira na svim metalnim uređajima prije
njihovog puštanja u rad;
91
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 92 od 176

 Vizuelna inspekcija ručnog alata i provera kontinuiteta provodljivosti zaštitnih


provodnika.
Zaposlenicima koji koriste ručni električni alat ili mašine na električni pogon je strogo
zabranjeno da sami vrše popravke. Svaki kvar na alatu, uređaju ili mašini zaposlenik mora
prijaviti električaru za održavanje, koji će izvršiti popravke.
Privremeni električni radovi će se izvoditi prema šemi instalacija na gradilištu i
regulativama koje se primjenjuju na stalne instalacije, kao što je:
1. Električne instalacije postavljene na gradilištu se, nakon završetka radova, uklanjaju s
naponske mreže;
2. Svi alati i prenosna oprema za rad se povezuje odgovarajućim kablovima i u skladu sa
specifičnim pravilima;
3. Svi električni kablovi se moraju podići na propisanu visinu, tako da ne predstavljaju
opasnost za zaposlenike, a kablovi za koje nema drugog izbora osim da se postave na tlo
ili drugu površinu moraju biti zaštićeni od potencijalnih mehaničkih oštećenja;
4. Prenosne električne lampe se moraju priključivati samo na zaštitnu voltažu od 24V;
5. Električne lampe za osvjetljavanje gradilišta se mogu priključiti na voltažu od 220V (koja
se upotrebljava za stalno osvjetljenje gradilišta), uz uslov da se ne smješta na visinu manju
od dužine ruke i alata zaposlenika;
6. Kablovi pod naponom koji prelaze preko metalnih skela, armature betona, dijelova
mašina i sličnog materijala moraju biti zaštićeni na mjestima dodira, pomoću zaštitnih
uložaka od drveta, gume, ili sličnog neprovodljivog materijala;
7. Spajanje svih ulaza na električnim uređajima će obavljati isključivo kvalifikovana osoba
(električar) koji snosi punu odgovornost u slučaju nepravilnog povezivanja takvih uređaja;
8. Materijali za instalaciju ili sklapanje moraju biti u odličnom stanju bez ikakvih oštećenja;
9. Provlačenje kablova kroz otvore za vrata i prozore je zabranjeno;
10. Provodnici se ne smiju provlačiti kroz prostorije u kojima ima zapaljivih materijala;
11. Prilikom radova na gradilištu, postavljanje, održavanje i uklanjanje električnih instalacija
može obavljati samo stručno osposobljena i kvalifikovana osoba koja je upoznata sa
opasnostima koje prijete na takvom poslu. U tom pogledu je neophodno da gradilište ima
odgovarajućeg električara koji će se starati o bezbjednosti svih instalacija.
Specifilčni tehnički zahtjevi za privremene električne instalacije.
Sljedeći tehnički zahtjevi su integralni dio projekta i obavezni su za izvođača:
1. Na radovima je neophodan stručan nadzor od strane ospobljenog lica; ako je potrebno
može biti i iz elektrodistribucije;
2. Polaganje kablova u kanale se sprovodi u skladu s regulativama;
3. Kad se kablovi se polažu u kanal dubine 80cm, stavljaju se između dva sloja pijeska
debljine 10cm, a preko čitave dužine se stavlja zaštita od pune cigle;
4. Kad se kablovi polažu u kanal dubine 1.10m, prvo se postavlja betonska podloga
debljine 10cm, zatim kablovi i ponovo se nasipa. Zaliva se tehničkim betonom.

92
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 93 od 176

5. Prilikom polaganja kablova treba voditi računa da se ne ukrštaju i da se ne postavljaju


izuvijano u kanal, u slučaju da postoji defekt.
6. Kablove ne treba postavljati na temperaturu ispod 5 °C;
7. Kad distributivne baterije imaju nogare koji su integralni dio baterije, postavite nogare na
postolja, koja bateriju obezbjeđuju od pada;
8. Kablovi za signalna svjetla se slažu u odvojene gomile, i njihova visina mora
omogućavati normalno saobraćanje transportnih vozila;
9. Prije početka instaliranja, treba ispitati kablove;
10. Nikakav saobraćaj se ne smije odvijati preko kablova, ako ovi nisu postavljeni u beton
ili željezne cijevi;
11. Svi električni uređaji moraju biti zaključani i obezbjeđeni da njima ne bi rukovale
nekompetentne osobe.
Zaštita od električne struje na gradilištu
Da bi se spriječile nesreće izazvane električnim udarima, neophodno je preduzeti
sigurnosne mjere u skladu s postojećim zakonima i regulativama. Takođe je važno da sve
osobe koje izvode radove na instalciji, održavanju i popravkama svoj posao obavljaju
savjesno. Uvijek treba imati na umu da mala greška ili nepažnja mogu imati fatalne
posljedice – kao i ako zaposlenici rade s defektnim ili loše popravljenim uređajima,
mašinama, itd.
Budući da električna struja može biti veoma opasna, a da danas ima široku upotrebu, mora
se osigurati zaštita od opasnih efekata mnogobrojnih električnih sistema i moraju se
sprovoditi zaštitne mjere.
Najčešće sprovođene zaštitne mjere se mogu podijeliti u dvije grupe, preciznije:
1. Zaštita od slučajnog dodira živih dijelova;
2. Zaštita od opasnog napona dodira (kad je slučajan kontakt neizbježan).
Najveći broj nesreća uzrokovanih električnom strujom je posljedica nepravilne upotrebe
električne opreme, instalcija ili uređaja na kojima se obavlja intervencija ili popravka.
Da bi se obezbjedilo od opasnih uticaja električne struje, električne instalacije ili uređaji
moraju biti u skladu s relevantnim pravilima.
Postrojenje se mora dovesti u bezbjedno stanje bez napona, i spriječiti bilo slučajno bilo
namjerno dovođenje napona, dok traju građevinski radovi na postrojenju.
Da bi se izbjegle opasnosti koje nosi električna struja i izbjegao gubitak života, moraju se
poštovati zahtjevi izneseni u tzv. Četiri zlatna pravila, koja su:
 Vidno isključiti napon na postrojenjima na kojima se obavlja rad;
 Zaključati uređaj kojim se uključuje/isključuje napon, i postaviti crveni okrugli znak s
natpisom “Pažnja, ne uključivati. Radovi u toku”;
 Provjeriti da li je instalacija zaista bez napona;
 Izvesti uzemljenja i kratko spajanje na mreži gdje će se izvoditi radovi.

93
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 94 od 176

U praksi postoji mnogo primjera da je do nesreće i povrede električnom strujom došlo


usljed uključenja na napon postrojenja ili opreme na kojoj se izvode neki radovi. Treba
naglasiti da nestručna lica ne smiju izvoditi nikakve radove za električnim instalacijama i
uređajima, već su dužni sve kvarove na mašini ili uređaju prijaviti nadležnoj osobi.
Loše električne instalacije se moraju isključiti iz upotrebe, ili zamijeniti novim.
Zabranjeno je upotrebljavati loše ili improvizovane električne kablove, opremu, instalacije i
osigurače.
Prilikom rada sa strujom je zabranjeno upotrebljavati defektne i neispitane alate i ličnu
opremu.
Prilikom rada u područjima gdje postoji potencijalno eksplozivna mješavina gasova,
isparenja i prašine, potrebno je koristiti električnu opremu i svjetla sa zaštitom od eksplozije,
posebno projektovanu za rad u takvim područjima. Takva oprema i lampe moraju biti
sertifikovani od strane profesionalne ustanove i nositi znak “S” ili “Ex).
Prva pomoć prilikom strujnog udara
Težina nesreće uzrokovanje električnom strujom zavisi od mnogo činilaca, kao što su
jačina napona, vlaga, provodljivost mjesta na kom stojimo, vremensko trajanje prolaska
struje kroz tijelo, itd.
Ljudi koji su pretrpjeli strujni udar se tipično nalaze u stanju šoka, sa svim pratećim
simptomima, naime: poremećaj disanja, ubrzan puls, blijeda boja kože, a često i prestanak
disanja i rada srca.
Električni udar niske (industrijske) struje, napona 220-380V, se uglavnom manifestuje
grčenjem mišića i električnom srčanom fibrilacijom, dok povrede visokonaponskom strujom
mogu obuhvatati i ozbiljnje opekotine i oštećenje unutrašnjih organa.
Pružanje prve pomoći osobi povrijeđenoj strujnim udarom se svodi na dvije osnovne
operacije:
a) Skloniti povrijeđenog od izvora struje,
b) Oživljavanje.
Osoba koja spasava povrijeđenog treba voditi računa da i sama ne dođe u kontakt sa
izvorom struje. Stoga treba staviti gumene rukavice ili obmotati šake suvom tkaninom, i
stajati na suvom tlu. Povrijeđenog treba hvatati samo za suhe dijelove odjeće, nikako za
kožu.
Kad se povrijeđenja osoba odvoji od izvora struje, izlažemo je vazduhu, primjenjujemo
vještačko disanje i masažu srca, i postaramo se za moguće opekotine. Treba naglasiti da s
vještačkim disanjem i masažom srca treba biti uporan, jer je moguće da se povrijeđena
osoba vrati u život i nakon 20-30 minuta reanimacije.
Ako je povrijeđeni u stanju šoka, treba mu obezbjediti odmor i hitan transport do
zdravstvene ustanove. Nikakvi medikamenti, niti npr. zakopavanje u zemlju ili polivanje ne
dolaze u obzir. Potrebno je skrenuti pažnju svima koji se zadese u takvoj situaciji da ukažu
na žrtve strujnog udara.

94
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 95 od 176

8.16 ZAŠTITA NA RADU PRI RUČNOM PRENOSU TERETA


U većini slučajeva, nesreće do kojih dolazi prilikom prenosa tereta na ramenima i u rukama
zavise od težine tereta koji se prenosi i fizičkih sposobnosti osobe.
Da bi se se zamor sveo na najmanju mjeru i izbjegle nesreće tokom operacija prenosa
terata, neophodno je poštovati sljedeća pravila:
Simetrično rasporediti teret koji se nosi i izbjegavati udarce u moguće prepreke. Teret treba
rasporediti tako da se težina rasporedi na sve dijelove tijela osobe koja ga nosi. Posao se
treba obavljati uz intervale odmora, tako da osoba može nastaviti s nomalnim obavljanjem
posla. Teže terete smiju prenositi samo osobe koje su napunile 18 godina i imaju normalno
razvijeno tijelo. Tokom transporta supstanci ili proizvoda koji mogu prouzrokovati opekotine,
moraju se upotrebljavati potpuno zatvoreni kontejneri. Izbjegavajte hodati bosi ili u
neodgovarajućoj obući.
Prilikom podizanja s tla, stopala moraju biti privučena, a noge savijene u koljenima.
Ručno dizanje teškog tereta se pravilno obavlja tako da su noge savijene u koljenima, a
leđa i kičma ispravljeni. Kičmu ne treba savijati prilkom podizanja, jer to može dovesti do
povrede. Radno mjesto treba održavati sređeno. Obratite pažnju na mokre i klizave podove,
da biste izbjegli poklizavanje i padove.
8.17 BEZBJEDNOSNE PROCEDURE ZA TUNELSKE RADOVE
Procedure specifične za tunelske radove
8.17.1. Opšte odredbe
8.17.1.1. Sprovesti terenska ispitivanja na gradilištu da bi se saznali uskoli na licu mjesta,
prije pripreme organizacionih građevisnkih planova, i preduzeti sigurnosno-tehničke mjere u
skladu sa osobinama mjesta.

8.17.2. Na temelju stvarnog stanja Projekta, pripremiti konstrukcione šeme specifične za


poslove visokog rizika, priložiti bezbjednosne procjene, koje će, nakon revizije i potpisivanj
od strane Glavnog inžinjera i nadzornog inžinjera, biti podložne terenskom nadzoru od
strane ZZNR osoblja s punim radnim vremenom.

(1) Potencijalno opasni poslovi iskopavanja zemlje i stijena pod lošim geološkim
uslovima;

(2) Tretiranje klizišta i visokih padina;

(3) Tuneli pod lošim geloškim uslovima;

(4) Operacije miniranja;

(5) Drugi poslovi visokog rizika.

95
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 96 od 176

Ako je neophodno, građevniska radna grupa može takođe organizovati lokalne


stručnjake za tunele iz Crne Gore radi demonstracije i pregleda šema izgradnje.

8.17.1.3. Odjeljenski i pododjeljenski radovi na komplikovanim strukturama i sa visokim


tehničkim zahtjevima su podložni tipičnoj konstrukciji, uz napravljene sažetke i građevinske
šeme koje se ažuriraju bez odlaganja.

8.17.1.4. Organizovati odrađivanje procjene rizika za građevinsku bezbjednost, da bi se


optimizovali organizacioni planovi izgradnje i konstrukcione šeme specifične za radove
visokog rizika, pripremiti ciljane planove za hitne slučajeve, u cilju ranog upozorenja i
kontrole procesa izgradnje. Naročitu pažnju treba posvetiti riziku od buke i korištenju LZSiO
za bezbjedan rad u područjima velike buke, kao što je tunel.

8.17.1.5. Sektor za proizvodnju će obrazovati tim za upravljanje zaštitom na radu, kako


je navedeno, razviti specifične regulative za zaštitu na radu, razjasniti hijerarhiju dužnosti u
vezi sa zaštitom na radu i razložiti ciljeve sistema odgovornosti za sigurnost na radu,
uključujući odredbe vezane za LZSiO neophodne za rad u tunelima (npr. Čepovi za uši na
buku između <75db i 85db, zaštitu za uši za nivo buke iznad 85db u skladu s crnogorskim
zakonima i Jus 2.B1. 310)

8.17.1.6. Sektor za projektovanje će implementirati dinamičko nadziranje i praksu ranog


upozorenja i prijavljivanja za sigurnost na radu, redovno održavati sastanke u vezi sa ZZNR,
jednom mjesečno sastavljati procjenu rizika za ZZNR i striktno primjenjivati sistem smjena
kojima će upravljati vođe.

8.17.1.7. Sektor za projektovanje će sprovoditi obuku iz ZZNR za svo osoblje, da bi se


osiguralo da su svi operatori kompetentni putem procjene za posao. Prije otpočinjanja
radova, tehničko osoblje projekta će sprovesti sigurnosno-tehničko obavještavanje svih
operatora i potpisati zapisnik za arhivu. Svom menadžerskom osoblju i radnicima koji su
prošli obuku će bit izdati certifikati od strane lokalnog odjeljenja vlade, ako je to potrebno.

8.17.1.8. Operatori za posebne poslove moraju proći specifičnu bezbjednosno-tehničku


obuku, i s radom mogu početi tek kad prođu obuku i dobiju odgovarajuće sertifikate. Sektor
za projektovanje će napraviti naloge za operatore koji obavljaju posebne poslove za
dinamički menadžment.

8.17.1.9. Posebna oprema, građevinske mašine i oprema, prije nego se puste u rad na
gradilištu, moraju proći inspekciju u skladu s relevantnim specifikacijama da se osigura da su
96
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 97 od 176

tehnički ispravni i imaju potpune i validne sertifikate, kao i pouzdane bezbjednosno-zaštitnu


opremu. Građevinska oprema će se instalirati i poručiti od strane lokalnih crnogorskih
agencija sa specifičnim kvalifikacijama, i neće se upotrebljavati dok ne prođu ispitivanja i
inspekciju od strane bezbjednosne agencije.

8.17.1.10. Proizvodno područje, kancelarije i prostorije za boravak će biti odvojeni i


opremljeni svim potrebnim privremenim objektima, u skladu sa šemama izgradnje. Nadalje,
uskladišteni materijali, parkirane mašine i odložena oprema ne smiju zauzimati površine i
bezbjednosno-zaštitne objekte na gradilištu. Pristupni putevi na gradilištu moraju biti ravni i
pristupačni, i moraju imati sigurnosne zakove koji će, po potrebi, biti zaštićeni ogradom.

8.17.1.11. Sva odjeljenja će postaviti pravila o ulasku i izlasku iz tunela, i organizovati


prostorije za dežurstvo na ulazu i izlazu iz tunela, gdje će se 24 časa dnevno nadzirati i
bilježiti ulasci i izlasci iz tunela.

1.12. Sva odjeljenja će uspostaviti sistem smjena i bilježiti svaku situaciju povezanu sa
zaštitom na radu tokom promjene smena, uz detaljan opis. Osobe odgovorne za gradilište će
voditi računa o implementaciji promjene smjena.

8.17.1.13. Sva odjeljenja će raditi u skladu s crnogorskim zakonima i odredbama o


zaštiti životne sredine, preduzimati efektivne mjere za kontrolu emicije prašine, izduvnih
gasova, vode i čvrstog otpada na gradilištu, kao i u vezi sa zagađenjem i opasnostima koje
prijete životnoj sredini od buke i vibracija.

8.17.1.14. Snabdijevanje električnom energijom na gradilištu mora biti projektovano i


pregledano u skladu s pravilima, a radnici na instalaciji moraju imati specifične sertifikate o
kvalifikacijama. Strujna kola, oprema i objekti koji se koriste moraju biti u skladu s
relevantnim državnim standardima.

8.17.1.15. Sva odjeljenja će postaviti regulative u vezi s vatrom, zaštitom od eksplozije,


razviti planove zaštite od požara, a skladišta za zapaljive materijale i eksplozive će imati
ograde, izlaze za slučaj nužde i dovoljnu količinu protivpožarne opreme. Nadalje, imenovano
osoblje će biti zaduženo za čuvanje.

8.17.1.16. Za operacije miniranja se moraju dobiti radne dozvole, a radnici na miniranju


moraju proći posebnu obuku i biti kvalifikovani; tokom operacija, imenovano osoblje će biti u
stanju pripravnosti.

97
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 98 od 176

8.17.1.17. Sva odjeljenja će po potrebi preduzimati specifične zaštitne i nadzorne mjere


za građevine i strukture u blizini gradilišta.

8.17.1.18. Sva odjeljenja će svim radnicima na građevini podijeliti LZSiO koja su u


skladu sa relevantnim regulativama i standardima, i osigurati se da radnici upotrebljavaju
navedenu opremu na pravilan način, u skladu sa specifikacijama.

8.17.1.19. Sva odjeljenja će napraviti plan spasavanja u slučaju nužde za sve nesreće
povezane sa zaštitom na radu, oformiti dobro opremljene timove za spasavanje ili
obezbjediti prisustvo spasilaca, neophodne spasilačke opreme, i redovno sprovoditi vježbe
za ponašanje u slučaju nesreće.

8.17.1.20. Za gradilište će se napraviti detaljan projekat i uređenje da bi se obezbjedilo


da su područja za iskopani materijal i skladišta pravilno uređenja; prostor za odlagališta će
biti na mjestima sa stabilnim geološkim formacijama, bez blokranja rijeka, zagađenja životne
sredine i nanošenja štete obradivom tlu. Oprema za instalacije za vjetar, vodu i struju, kao i
pristupne puteve će se projektovati u skladu sa razmatranjem sveukupne situacije i sve žće
biti završeno prije formalnog otpočinjanja radova na tunelu.

8.17.1.21. Tokom izgradnje tunela, plan nadzora izgradnje će se napraviti u svrhu


naprednog geloškog predviđanja i mjerenja deformacije, tako da se relevantne informacije
mogu prenijeti na vrijeme i preduzeti efektivne preventivne mjere.

8.17.2. Iskopavanje
8.17.2.1. Prije otpočinjanja bušenja tunela, nagibe sa strana portala treba pažljivo
dovesti u red, obezbjediti kanale, odvode i druge objekte za drenažu, da bi se osiguralo da
voda neće ugrožavati sigurnost tunelskih operacija.

8.17.2..2. Tokom rada na sekcijama sa slabom stijenskom masom, treba napredovati


ujednačenim ritmom kratkim temeljima, koristiti slabije naboje, rano nanošenje mlaznog
betona, često mjerenje i bezbjedan obzid.

2.3. Ručno iskopavanje i bušenje će biti u skladu sa sljedećim pravilima:

(1) Nakon dolaska na radilište, radnici na iskopavanju će prvo provjeriti stabilnost


površine, razupirača, krova i bočnih zidova, da bi se osiguralo da se rad obavlja u
bezbjednim uslovima.

98
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 99 od 176

(2) Za zemljane tunele, operatori će koordinirati radove tako da se održava bezbjedna


razdaljina.

(3) Bušenje stijena se mora izvoditi s bušilicama s vodom ili skupljačima prašine.

(4) Kada se koriste pneumatske bušilice, treba provjeriti tijelo, cijevi, ferule, opruge i
potporu, kao i stanje crijeva za dovod vode i vazduha, da bi se osiguralo da se svi
neusaglašeni dijelovi mogu odmah popraviti ili zamijeniti.

(5) U slučaju pneumatskih bušilica s potporom, potpora mora biti stabilna.

(6) Drška električnih bušilica, gdje se koristi, mora biti izolovana, a štipaljke kablova
bezbjedno postavljene.

(7) Pneumatske i električne bušilice se ne smiju rastavljati i popravljati na radnom


području.

(8) Zabranjeno je nastavljati bušenje u praznim rupama.

(9) Prilazne puteve i okolne prepreke treba pažljivo provjeriti prije nego što se dozvoli da
platforme za bušenje uđu u tunel, da bi se osiguralo da su sve neusaglašene površine
očišćene. Ulazak platforme u tunel mora biti pod nadzorom i upravljanjem nadležne osobe,
tako da brzina kretanja ne prelazi 25 m/min. Nakon što se postave na odgovarajuće mjesto,
platforme treba prilagoditi i pravilno osigurati.

8.17.2..4. Miniranje će biti u skladu sa sljedećim pravilima:

(1) Napraviti projekat bušenja i miniranja i podnijeti ga na saglasnost prije otpočinjanja


miniranja.

(2) Punjenje eksploziva i bušenje se ne smije izvoditi istovremeno.

(3) Eksplozivnim materijalima treba rukovati u skladu sa specifikacijama.

(4) Upravnici i radnici na miniranju i oni koji rukuju eksplozivnim materijalima moraju
nositi anti-statičku odjeću.

(5) Za nabijanje eksploziva se koristi drveni štap, a upotreba otvorenog plamena je


strogo zabranjena.

(6) Mineri će poštovati pravilo da je “svaka operacija miniranja podložna trostrukoj


inspekciji”; prije miniranja treba postaviti stražu; radnici koji ne učestvuju u miniranju, mašine

99
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 100 od 176

i oprema se evakuišu na sigurna mjesta; a osoblje se prebrojava radi dosljednosti prije nego
se da signal za početak.

(7) Kad se miniranje završi, odmah treba izvršiti ventilaciju prašine i gasova, da bi se
osiguralo da su uslovi na radilištu adekvatni zahtjevima, prije nego što se inspektorima
dozvoli ulazak u tunel radi inspekcije; treba se osigurati da nema zatajenih mina, zaostalih
eksploziva i detonatora, da nema labavih stijena na krovu i zidovima, da podgrada nije
oštećena i deformisana prije nego se drugim radnicima dozvoli prilaz radilištu. U slučaju
neuobičajenih uslova, prvo treba preduzeti potrebne mjere.

(8) Sa zatajenim minama se mora rukovati onako kako je propisano od strane


prvobitnog palioca.

(9) Kad je tunel skoro probijen, operatori na oba kraja će često komunicirati i raditi
prema koordinisanim uputstvima. Prilikom izvođenja miniranja na jednom kraju, operatori na
oba kraja se moraju evakuisati, da se sačuva mjesto.

8.17.2..5. Skladištenje, transport, korištenje i vraćanje eksplozivnih materijala se mora


odvijati u skladu sa zakonima i odredbama crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

8.17.3. Prevoz u tunelu


8.17.3.1. Vozila koja ulaze u tunel moraju biti potpuna i sa kompletnim i efektivnim
sigurnosnim uređajima.

8.17.3.2. Angažovaće se posebno dodijeljeno osoblje da daje uputstva za prevoz vozila,


a postaviće se i crvene lampe da se označe granice. Pretovarena, preširoka ili previsoka
transportna vozila nisu dozvoljena, a ljudi i materijal se ne smiju prevoziti zajedno.

8.17.3.3. Osoblje će ulaziti u i izlaziti iz tunela preko pješačkih staza. Jurenje ili nasilno
hvatanje vozila nije dopušteno.

8.17.4. Potpora
8.17.4.1. Okolne stijene će se podupirati odmah nakon iskopavanja, prema zahtjevima
projekta.

8.17.4.2. Osobe zadužene za gradilište će u redovnim intervalima tokom izgradnje


provjeravati potporu, zajedno sa nadležim osobljem. Dijelove s nepovoljnim geološkim
uslovima će provjeravati posebno dodijeljeno osoblje u bilo koje vrijeme, a potpora će se
ojačavati na vrijeme, ako se pronađe bilo kakvo oštećenje ili deformacija. Ako je potpora jako
100
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 101 od 176

deformisana ili oštećena, građevinski radnici će se evakuisati s radilišta, a potom će se


potpora ojačati.

8.17.4.3. Potpora se postavlja odmah nakon iskopavanja tunela. Što se tiče tunela s
drobljenim kamenom i jakim raspadanjem, i zemljanim tunelima, radno područje za potporu
će se smanjiti što je više moguće. Potpora će se naslanjati na radno područje tokom
kratkotrajnih perioda suspenzije.

8.17.4.4 Obrušeno stijenje će se ukloniti prije postavljanja potpore za mlazni


beton-ankere, a prskalica cijevi za injektiranje se ne smije uperivati prema ljudima.

8.17.4.5. Osoblje koje se nalazi na radilištu treba odmah obavijestiti o evakuaciji ako
izmjereni podaci pokažu neuobičajene ili iznenadne varijacije, ako je unutrašnje izmještanje
tunela ili površinsko izmještanje veće od dozvoljene vrijednosti, ako se pronađu pukotine na
zidu ili tlu tunela, ako se jave neuobičajene pukotine na sloju mlaznog betona. Izgradnja se
ne smije nastaviti dok se navedeni defekti ne poprave i ispune zahtjevi bezbjednih uslova
rada.

8.17.5. Obloga
8.17.5.1. Postavljanje obloge ili injektiranje će se izvesti na blagovremen način, prema
zahtjevima projekta. Obloga portala se treba izgraditi što je prije moguće. Prvo treba postaviti
oblogu na portalima sekcija s nepovoljnim geološkim uslovima.

8.17.5.2. Platforme za obloge, podizači i ljestve se postavljaju čvrsto, bez ogoljenih


eksera ili štrčećih oštrih uglova.

8.17.5.3. Podloge na platformi za obloge moraju biti učvršćene. Ograda ne niža od 1m


će se postaviti oko radne platforme s visinom od preko 2m. Podloga mora imati trake protiv
klizanja.

8.17.5.4. Podizanje i uklanjanje oplata i krovnih skela će nadzirati posebno dodijeljeno


osoblje.

8.17.5.5. Mašina za injektiranje će se ispitati i provjeriti prije upotrebe. Cjevovodi joj


moraju biti dobro povezani i imati normalan pritisak. Prskalica mora biti učvršćena, i mora se
ukloniti nakon otpuštanja pritiska.

8.17.5.6. Grijanje bitumena nije dozvoljeno u tunelima.

101
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 102 od 176

8.17.6. Ventilacija i sprječavanje podizanja prašine


8.17.6.1. Poboljšati ventilaciju i načine za sprječavanje prašine, da bi se osiguralo da
radno okruženje u tunelu odgovara zahtijevima relevantnih standarda.

8.17.6.2. Posebno dodijeljeno osoblje će biti zaduženo za ventilaciju tunela tokom


izgradnje.

8.17.6.3. Nije dopušteno zadržavati se u blizini ventilacionih otvora. Nije dozvoljeno


odlagati predmete u otvore ventilacionih cijevi.

8.17.7. Rasvjeta, drenaža i protivpožarna zaštita


8.17.7.1. Napon rasvjete u tunelu će biti u skladu s relevantnim zahtjevima. Za
provodnike se koriste izolovane žice otporne na vlagu. Pored toga, posebno dodijeljeno
osoblje će biti zaduženo za održavanje električnih provodnika i rasvjete.

8.17.7.2. Drenaža u tunelu će biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(1) Drenažni kanali se moraju postaviti u tunele radi drenaže podzemnih voda. Pumpe
za vodu s kapacitetom od više od 20% dotoka će se postaviti u tunelima silazne kosine,
na temelju dotoka vode. Ograde će se podići na mjestima gdje su postavljene pumpe.

(2) Pumpe sa unutrašnjim sagorijevanjem nisu dopuštene u tunelima. Neophodno je


imati određene pumpe u rezervi.

(3) U slučaju prekomjernog dotoka vode u područje rada, radnicima treba reći da
prestanu s radovima i odmah se evakuišu na bezbjedno mjesto.

7.3. Protivpožarna zaštita će se poboljšati za izgradnju tunela, i ispunjavaće sljedeće


zahtjeve:

(1) Obezbjediti efikasnu i adekvatnu protivpožarnu opremu u tunelima, postaviti jasne


znakove i sprovoditi regularne inspekcije, dopunjavanje i zamjenu opreme.

(2) Zagrijavanje i vrući radovi nisu dopušteni u tunelima.

(3) Nije dopušteno skladištiti benzin, kerozin, transformatore ili zapaljive materijal u tunelima i
komorama.

9. PLAN MJERA ZA EVAKUACIJU I SPASAVANJE


PRVA POMOĆ
102
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 103 od 176

9.1 UVOD
9.1.1 ORGANIZOVANJE PRVE POMOĆI NA GRADILIŠTU
Objekti za pružanje prve pomoći
CRBC će obezbjediti objekte za prvu pomoć za svoje radnike, a podizvođači takođe moraju
obezbjediti svoje osoblje i objekte za pružanje prve pomoći.

U slučaju povrede ili iznenadne bolesti zaposlenika na gradilištu, obezbjediće se pružanje


prve pomoći, spasavanje i evakuacija zaposlenika – radnika, na način koji je u skladu sa
obimom radova kompanije. Treba unaprijed ostvariti kontakte sa odgovarajućim službama
(ambulanta prije svega, medicina rada i služba spasavanja) za slučaj povrede ili iznenadne
bolesti, i obavijestiti navedene službe da se u blizini odvijaju radovi. Na gradilištu će na
vidljivim mjestima biti istaknuti znakovi s telefonskim brojevima relevatnih službi.

U slučaju povrede, svaki zaposlenik – radnik koji se zatekne u blizini povrjeđene osobe je
dužan da pruži prvu pomoć, u okviru svog znanja i sposobnosti, tj. da učini sve što je
potrebno da bi povrijeđenoj osobi prvu pomoć mogli pružiti medicinski radnici – doktori koji
su obučeni za pružanje prve pomoći.

Prostorija – kontejner mora biti vidljivo označen zeleno obojenim plakatom i bijelim krstom.

Prostorija mora biti otključana tokom radnog vremena i mora biti omogućen pristup
prostoriji. Prostorije će biti locirane u kampu i radnim područjima na gradilištu (vidi šemu
područja). Na gradilištu se postavljaju table sa uputstvima kako doći do prostorije za prvu
pomoć.

U slučaju povrede ili iznenadne povrede osobi se prva pomoć mora pružiti na najbližem
mjestu gdje je to moguće, da bi se izbjegle ozbiljne posljedice usljed odlaganja. Pozivanje
hitne pomoći ne smije uzrokovati odlaganje brzog pružanja prve pomoći.
Svi radnici moraju biti upoznati s procedurama i metodama pružanja prve pomoći i prenosa
povrijeđenih osoba iz zone opasnosti (naročito u slučaju strujnog udara u radnom području
na gradilištu). Pružanje prve pomoći je dio obuke ZZNR radnika (dodatna obuka).
Tehičnko i nadzorno osoblje (poslovođe, menadžeri, zanatlije, itd.) moraju biti obučeni za
pružanje prve pomoći, kao i najmanje 2% od ukupnog broja radnika u jednom smjeni na
svakom dijelu gradilišta. Radnici obučeni za pružanje prve pomoći će nositi naljepnice na
kacigama (crveni krst na bijeloj pozadini ili bijeli krst na crvenoj pozadini).
Mora se obezbjediti prostorija za pružanje prve pomoći, sa ormarićem za prvu pomoć. U
ormariću za prvu pomoć se nalazi sanitarni materijal, sredstva i oprema za spasavanje,
kao i ilustrovani priručnik iz prve pomoći za radnike – zaposlenike.
Ormarić mora uvijek sadržati minimum sljedeće medicinske zalihe:
ORMARIĆ ZA PRVU POMOĆ - SADRŽAJ
- 2 kom. gips-zavoj
- 5 kom. veliki zavoj i 5 kom. mali zavoj
- 4 kom. Kaliko zavoj, 8cm x5m
103
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 104 od 176

- 2 kom. trougla marama i 4 kom. sigurnosne igle


- 3 pakovanja medicinske vate 100g. i 3 pakovanja medicinske vate 10g.
- 6 kom. kožnih naprstaka u tri veličine
- 1 kom. anatomska pinceta, manja
- 1 kom. makaze ili skalpel za sječenje zavoja
- 1 kom. Eshmarkova podveska dužine 80-100 cm
- 4 kom. vatenih udlaga za frakturu kosti, 2 kom. kramerovih udlaga dužine 100 cm (2 kom
dimenzija 50x10cm)
Svaki ormarić treba da sadrži priručnik s kratkim uputsvima za pružanje prve pomoći kod
povreda ili iznenadnih oboljenja.
Potrošeni materijal iz ormarića se mora odmah dopuniti, a hemičar izvršiti kontrolu ili
predložiti osobu za zdravlje i zaštitu na radu. Pribori za prvu pomoć se moraju stalno
provjeravati i održavati od strane šefa gradilišta.
Vodiči i uputstva za sredstva i načine pružanja prve pomoći moraju biti istaknuti na radnim
mjestima s povećanim rizikom od povređivanja.
Ormarići moraju uvijek biti u urednom stanju. Zabranjeno je u ormariće odlagati materijale
koji se ne smatraju medicinskim zalihama.
Ormarići za prvu pomoć moraju biti postavljeni na lako dostupnim mjestima i sa spoljen
strane imati oznaku Crvenog krsta.
U svakoj prostoriji za pružanje prve pomoći se moraju nalaziti nosila. Neobučena osoba ne
treba pomjerati povrijeđenu osobu, osim u slučaju kad je povrijeđena osoba u direktnoj
opasnosti od daljeg povređivanja. Pomjeranje povrijeđene osobe treba prepustiti
medicinskom osoblju. Ako je povrijeđenu osobu neophodno prebaciti na nosila, onda se
moraju preduzeti mjere da se izbjegne dalje povređivanje ili pogoršanje postojećih
povreda.
Upravnik gradilišta je odgovoran za organizaciju transporta povrijeđenih osoba.
Potrebno je da za pružanje prve pomoći postoji dovoljan broj osoba kvalifikovanih i
obučenih za previjanje povreda, zaustavljanje krvarenja, pružanje pomoći prilikom strujnog
udara, postavljanja udlage na frakture, primjenjivanje raznih metoda oživljavanja,
pomjeranje i prenos povrijeđenih ili iznenada oboljelih osoba, itd. U slučaju kad ne
neophodno ući u prostoriju, rezervoar, jamu i slična mjesta gdje je moguće postojanje
otrovnih gasova i isparenja, neophodno je, pored druge opreme za pružanje prve pomoći,
imati dva izolaciona sredstva s rezervoarima sabijenog kiseonika, i neophodno je prisustvo
osobe koja je obučena za upotrebu tih sredstava.
Prilikom organizacije i izvođenja svih radova na gradilitu, mora se u obzir uzeti mogućnost
nesreće, te smo stoga i napravili ovaj plan, da bi se dale smjernice za reagovanje u slučaju
nesreće.
Mogući izvori povrede i opasnosti po zdravlje na gradilištu su:
a) mehaničke opasnosti, načini transporta i kretanja na radnom mjestu;
b) rad i kretanje na visini;

104
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 105 od 176

c) termalni izvori opasnosti;


d) hemijski izvori opasnosti;
e) električni i drugi izvori opasnosti.
Zaštita i zdravlje na radu zavise od mnogih faktora, pri čemu je ljudski najvažniji. On u
slučaju nesreće ima ključnu ulogu u organizovanju evakuacije, spasavanja i prve pomoći,
kao i sposobnosti pojedinaca da brzo reaguju u takvim situacijama.

CRBC Montenegro Branch


Kontakti za slučaj nužde

Nadzornik gradilišta Ime Mob.tel.


ZZNR menadžer Ime Mob.tel.
Prva pomoć Ime Mob.tel.
Adresa kancelarije gradilišta

POVREDA NA RADU ILI MEDICINSKI TRETMAN

Lokalni medicinski centar Kontakt tel.br.


Adresa:-

HITNE SLUŽBE
Sve hitne službe Vatrogasci Tel.br.
Hitna pomoć Tel.br.
Policija Tel.br.
Hitnoj službi jasno navesti sljedeće informacije:
 Tačna adresa mjesta i lokacija na kojoj se povrijeđena osoba nalazi
 Vaše ime i kompanijino ime mjesta

105
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 106 od 176

 Opis događaja koji se odigrao, npr. Osoba je pala s visine


 Kratak opis povreda na koje sumnjate (ako su poznate) i broj povrijeđenih osoba
 NE PREKIDAJTE VEZU sve dok operator ne saopšti da ima sve potrebne informacije.
Nakon poziva hitnoj službi, pozvati nadzornika gradilišta što je prije moguće.

Potrebno je obavijestiti i druge nadležne organe u slučaju da je došlo do:


 Smrti ili ozbiljne povrede na gradilištu zbog koje je osoba hospitalizovana
 Požara; eksplozije; strukturalnog ili drugog kolapsa; curenja ili prosipanja gasa i slično
Vlada Crne Gore, Inspekcija Radno vrijeme
zaštite na radu Tel.br..
Fax.
E-mail.
Internet stranica

106
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 107 od 176

Dio 1 informaciona lista za slučaj nužde


CRBC Montenegro Branch
Kontakti za slučaj nužde

Nadzornik gradilišta Nikena 069135574


ZZNR menadžer AiWei 069111106
Prva pomoć Liu Meng 069111176
Adresa kancelarije gradilišta:Pelev Brijeg

POVREDA NA RADU ILI MEDICINSKI TRETMAN

Lokalni medicinski centar Kontakt tel.br. 02061850


Adresa:-Podgorica,Ivana Crnojevica 020618051,067769777

HITNE SLUŽBE
Sve hitne službe Vatrogasci 123
Hitna pomoć 124
Policija 122
Hitnoj službi jasno navesti sljedeće informacije:
 Tačna adresa mjesta i lokacija na kojoj se povrijeđena osoba nalazi
 Vaše ime i kompanijino ime mjesta
 Opis događaja koji se odigrao, npr. Osoba je pala s visine
 Kratak opis povreda na koje sumnjate (ako su poznate) i broj povrijeđenih osoba
 NE PREKIDAJTE VEZU sve dok operator ne saopšti da ima sve potrebne informacije.
Nakon poziva hitnoj službi, pozvati nadzornika gradilišta što je prije moguće.

Potrebno je obavijestiti i druge nadležne organe u slučaju da je došlo do:


 Smrti ili ozbiljne povrede na gradilištu zbog koje je osoba hospitalizovana
 Požara; eksplozije; strukturalnog ili drugog kolapsa; curenja ili prosipanja gasa i slično
Vlada Crne Gore, Inspekcija zaštite Radno vrijeme
na radu Tel.br.382 20234 421
Fax.

107
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 108 od 176

E-mail.
Internet stranica.

Dio 2 informaciona lista za slučaj nužde


CRBC Montenegro Branch
Kontakti za slučaj nužde

Nadzornik gradilišta. Nikena 069135574


ZZNR menadžer Miao Xiangda 069111202
Prva pomoć Xiang Zhiqiang 069111220
Adresa kancelaije gradilišta:Pelev Brijeg

POVREDA NA RADU ILI MEDICINSKI TRETMAN

Lokalni medicinski centar Kontakt tel. br.02061850


Adresa:-Podgorica,Ivana Crnojevica 020618051,067769777

HITNE SLUŽBE
Sve hitne službe Vatrogasci 123
Hitna pomoć 124
Policija 122
Hitnoj službi jasno navesti sljedeće informacije:
 Tačna adresa mjesta i lokacija na kojoj se povrijeđena osoba nalazi
 Vaše ime i kompanijino ime mjesta
 Opis događaja koji se odigrao, npr. Osoba je pala s visine
 Kratak opis povreda na koje sumnjate (ako su poznate) i broj povrijeđenih osoba
 NE PREKIDAJTE VEZU sve dok operator ne saopšti da ima sve potrebne informacije.
Nakon poziva hitnoj službi, pozvati nadzornika gradilišta što je prije moguće.

108
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 109 od 176

Potrebno je obavijestiti i druge nadležne organe u slučaju da je došlo do:


 Smrti ili ozbiljne povrede na gradilištu zbog koje je osoba hospitalizovana
 Požara; eksplozije; strukturalnog ili drugog kolapsa; curenja ili prosipanja gasa i slično
Vlada Crne Gore, Inspekcija zaštite Radno vrijeme
na radu Tel.382 20234 421
Fax.
E-mail.
Internet stranica.
Dio 3 informaciona lista za slučaj nužde

CRBC Montenegro Branch


Kontakti za slučaj nužde

Nadzornik gradilišta Ime:obren marinnovic Mob.tel.:069319051


ZZNR menadžer Ime :dang yong fei Mob.tel.:069111346
Prva pomoć Ime:wang wen bin Mob.tel.:069111309
Adresa kancelarije gradilišta: LOPATE GLAVNI KAMP ZZNR KANCELARIJA

POVREDA NA RADU ILI MEDICINSKI TRETMAN

Lokalni medicinski centar Kontakt tel.br.02061850


Adresa-Podgorica,Ivana 020618051,067769777
Crnojevica

HITNE SLUŽBE
Sve hitne službe Vatrogasci 123
Hitna pomoć 124
Policija 122
Hitnoj službi jasno navesti sljedeće informacije:
 Tačna adresa mjesta i lokacija na kojoj se povrijeđena osoba nalazi
 Vaše ime i kompanijino ime mjesta

109
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 110 od 176

 Opis događaja koji se odigrao, npr. Osoba je pala s visine


 Kratak opis povreda na koje sumnjate (ako su poznate) i broj povrijeđenih osoba
 NE PREKIDAJTE VEZU sve dok operator ne saopšti da ima sve potrebne informacije.
Nakon poziva hitnoj službi, pozvati nadzornika gradilišta što je prije moguće.
Potrebno je obavijestiti i druge nadležne organe u slučaju da je došlo do:
 Smrti ili ozbiljne povrede na gradilištu zbog koje je osoba hospitalizovana
 Požara; eksplozije; strukturalnog ili drugog kolapsa; curenja ili prosipanja gasa i slično
Vlada Crne Gore, Inspekcija Radno vrijeme
zaštite na radu Tel. 382 20234 421
Fax.
E-mail.
Internet stranica.
Dio 4 informaciona lista za slučaj nužde

CRBC Montenegro Branch


Kontakti za slučaj nužde

Nadzornik gradilišta Ime: obren marinovic Mob.tel.:069319051


ZZNR menadžer Ime:yuchunsheng Mob.tel.:069111
Prva pomoć Ime:zhuganglei Mob.tel.:069111510
Adresa kancelarije gradilišta: JABUKA KAMP ZZNR KANCELARIJA

POVREDA NA RADU ILI MEDICINSKI TRETMAN

Lokalni medicinski centar Kontakt br. tel..02061850


Adresa:-podgorica,ivana 020618051,067769777
conojevica

HITNE SLUŽBE
Sve hitne službe Vatrogasci 123
Hitna pomoć 124

110
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 111 od 176

Policija 122
Hitnoj službi jasno navesti sljedeće informacije:
 Tačna adresa mjesta i lokacija na kojoj se povrijeđena osoba nalazi
 Vaše ime i kompanijino ime mjesta
 Opis događaja koji se odigrao, npr. Osoba je pala s visine
 Kratak opis povreda na koje sumnjate (ako su poznate) i broj povrijeđenih osoba
 NE PREKIDAJTE VEZU sve dok operator ne saopšti da ima sve potrebne informacije.
Nakon poziva hitnoj službi, pozvati nadzornika gradilišta što je prije moguće.
Potrebno je obavijestiti i druge nadležne organe u slučaju da je došlo do:
 Smrti ili ozbiljne povrede na gradilištu zbog koje je osoba hospitalizovana
 Požara; eksplozije; strukturalnog ili drugog kolapsa; curenja ili prosipanja gasa i slično
Vlada Crne Gore, Inspekcija Radno vrijeme
zaštite na radu Tel.
Fax.
E-mail.
Internet stranica.

9.1.2. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJE U OBJEKTIMA “KAMPA”


Mjere i načini zaštite od požara na gradilištu
Cjelokupan sistem zaštite od požara u kontejnerskom naselju se mora sprovesti u skladu
sa Zakonom o zaštiti od požara. Preventivne mjere koje se sprovode u cilju osiguranja
zaštite od požara su sljedeće:
1. U slučaju izbijanja vatre u kamp-naselju, zaposlenici će biti obaviješteni kako da ugase ili
lokalizuju vatru na najsigurniji mogući način.
2. Objekti u kampu moraju biti opremljeni prenosnim aparatima za gašenje požara,
postavljenim na takav način da su na raspolaganju zaposlenicima u bilo koje doba tokom
radnog vremena, i na raspolaganju zaštitarima nakon redovnog radnog vremena. Broj i
vrsta protivpožarnih aparata će se definisati planom u vezi s pravilma za sigurnost od
požara.
3. U slučaju većeg požara, zaposlenici će pozvati najbližu vatrogasnu brigadu, pozivajući
broj dat u prilogu ovog plana, pored drugih brojeva hitnih službi.
Uzroci požara i eksplozija na gradilištu i strukturama su sljedeći: nemar i nepažnja u vezi s
mjerama zabrane i upozorenja, udar munje i namjerna paljevima, opušci, neispravne
električne instalacije, nepravila upotreba i održavanje električnih uređaja.
Zapaljivi konstrukcioni materijali su sljedeći: drvo i drvna građa (daske, letve). Tokom
odmašćivanja – bojenja, moguće je da se stvori eksplozivna smješa. Tokom zavarivanja
treba voditi računa da se izbjegne zapaljivanje električnih instalacija.

111
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 112 od 176

MJERE U SLUČAJU POŽARA


 Spasavanje zaposlenika i pomoć povrijeđenima
 Gašenje požara bez panike (PP aparati tipa “s”, voda, pijesak, zemlja; električne
instalacije se ne smiju gasiti vodom),
 Informisanje vatrogasne brigade (123) i policije (122)
 Spasavanje imovine, i uklanjanje zapaljivih i eksplozivnih materijala van kruga
opasnosti, uzimajući u obzir ličnu i kolektivnu zaštitu, mogućnost otrovnih gasova,
eksplozije.
RIZIK OD ZAPALJIVOG OTPADA
Zabranjeno je skladištit zapaljivi otpad na gradilištu, tako da će se takav otpad redovno
uklanjati. Sav otpad koji se javi će se privremeno uskladištiti u metalnu burad, radi
skupljanja, i biće odnesen na kraju smjene.
MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
 Zabranjeno je u objektima skladištiti zapaljive materijale u količini većoj od one
dovoljne za dnevne potrebe,
 Zabranjeno je raditi sa zapaljivim materijalima prije nego što se završe svi poslovi
pri kojima se mogu javiti varnice i vatra.
 BILJEŠKE I ZABRANE
 PP aparati će se servisirati nakon svake upotrebe, a najdalje 6 mjeseci nakon
datuma prethodnog servisiranja,
 Zabranjeno je PP aparate i opremu upotrebljavati za bilo koju svrhu osim one za
koju su namijenji
 PP aparati i oprema moraju biti na vidljivim i pristupačnim mjestima. U slučaju
požara na električnim instalacijama, koristiće se PP aparati tipa “S” ili sa CO2
(nikao se takav požar ne smije gasiti vodom),
 Zabranjeno je ložiti vatru na gradilištu i u strukturama (u izgradnji i u pomoćnim
strukturama). Sav otpadni materijal će se redovno odnositi na odlagalište/deponiju
 Pušenje i unošenje otvorene vatre tokom radova sa zapaljivim materijalima je
zabranjeno. Prilikom takvih radova, dva PP aparata će stajati u blizini, i postaviće
se upozorenja “Zabranjeno pušenje” i “Zabranjeno unošenje otvorenog plamena”.
Potrebno je postaviti protivpožarna sredstva i ručne PP aparate za gašenje svih vrsta
požara – “S” tip – na svim mjestima gdje je moguće da dođe do požara. U slučaju da dođe
do većeg požara koji se ne može lokalizovati priručnim sredstvima, potrebno je mobilisati
vatrogasnu brigadu iz nadležne opštine.
ZZRN menadžeri svih dijelova, kao i podizvođači na gradilištu će obučiti zaposlenike da
rukuju svim tipovima PP sredstava na gradilištu, a naročito PP aparatima “S” tipa.
U trenutku kad dođe do požara, mobilisaće se svo raspoloživo osoblje na gradilištu ili u
blizini da bi se gasio požar. Prije svega, požar treba telefonski prijaviti. Šef gradilišta će
pripremiti spisak osoba odgovornih za čuvanje, održavanje i provjeru ispravnosti
protivpožarne opreme, i on je odgovoran za realizaciju tog projekta.
112
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 113 od 176

9.2 OPERATIVNI PLAN ZA EVAKUACIJU, SPASAVANJE I PRVU POMOĆ U


SLUČAJU NESREĆE

Evakuacija u svakodnevnoj prakci u okviru gradilišta podrazumijeva uklanjanje osoba iz


prostora ili zgrade gdje su život ili zdravlje ugroženi, na sigurno mjesto.
Evakuacija se sprovodi ne samo u slučaju požara ili eksplozije, već i prilikom zemljotresa i
u drugim slučajevima.
Osoba od koje zavisi uspjeh evakuacije je vođa evakuacije.
U praksi, obuka iz evakuacije i spasavanja se izvodi iz tri dijela:
 Obuka vođe evakuacije i spasavanja;
 Obavještavanje svih radnika o načinima i putevima evakuacije i spasavanja:
 Izvođenje praktičnih vježbi iz evakuacije i spasavanja;
Za evakuaciju i spasavanje, radnici moraju biti određeni i obučeni u skladu sa specijalnim
programom. Svi radnici moraju biti upoznati s procedurama i metodama evakuacije i
spasavanja iz opasne zone. Uvod u plan evakuacije i spasavanja je dio obuke za ZZNR
radnike (dodatna obuka).
Treba se pobrinuti da se određeni broj radnika obuči za vođe evakuacije i spasavanja u
slučaju nužde. To moraju biti osobe koje su po svojim fizičkim, psihičkim i zdravstenim
sposobnostima u stanju obavljati potrebne aktivnosti.
Vođa evakuacije, prema pravilima, mora biti stručnjak koji je upoznat sa građevinarstvom,
mogućnostima širenja vatre, zonama gustog dima, rasporedom osoblja koje je na građevini,
putevima za evakuaciju, izlazima, stepeništima, tehnikama izvođenja evakuacije, itd.
Raspored radnih sati za vođe evakuacije i spasavanja mora biti takav da oni budu prisutni
na svakom dijelu gradilišta i u svakoj smjeni. Ove osobe moraju proći kurs prve pomoći,
koji organizuje ovlaštena institucija, kao i proći obuku iz zaštite od požara. Služba
ovlaštena za obuku iz prve pomoći je služba zdravlja i zaštite na radu i Crveni krst Crne
Gore.
Da bi radnici znali ko su osobe zadužene za pružanje prve pomoći i ko su vođe evakuacije,
informacije treba postaviti na vidljivom mjestu, na svakom dijelu radilišta, i redovno ih
ažurirati. Informacija treba da obuhvata:
 Imena i prezimena radnika obučenih za pružanje prve pomoći
 Njihove brojeve telefona
 Naziv njihovog položaja i mjesto
Akciju spasavanja i evakuacije sprovodi vođa evakuacije i spasavanja na radilištu, a u
njegovom odsustvu tu dužnost preuzima zamjenik.
Šef gradilišta ili poslovođa, u zavisnosti od položaja, priprema područje (čišćenje, ravnanje
terena...) za pristup vozilima i priprema mjesto gdje se mogu smjestiti povrijeđene osobe.
Poslodavac mora omogućiti pružanje prve pomoći, osiguravajući se da je adekvatan broj
zaposlenih uvijek na raspolaganju za pružanje prve pomoći. Mora se obezbjediti transport
113
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 114 od 176

zaposlenika u slučaju povrede ili iznenadne bolesti, da bi se obezbjedio pravilan tretman.


Neophodno je organizovati prostoriju za pružanje prve pomoći. Prostorije za pružanje prve
pomoći moraju imati svu neophodnu opremu za prvu pomoć i biti pristupne za
manipulisanje nosilima. Prostorije moraju biti adekvatno označene.
Oprema za pružanje prve pomoći mora biti pristupačna i na raspolaganju na svakom
mjestu gdje uslovi rada to diktiraju, i moraju mora biti označena u skladu sa zakonom.
Adresa i broj telefona najbliže ambulante moraju biti jasno označeni i postavljeni na vidljivo
mjesto.
9.3 PROCEDURA U SLUČAJU NESREĆE
Ako dođe do nesreće na gradilištu, radnici moraju ostati smireni i ne paničiti.
Radnik mora provjeriti da li se u neposrednoj blizini mjesta nesreće nalaze druge osobe, i,
ako ih ima, upozoriti ih.
Odmah obavještava vođu evakuacije (šefa gradilišta) o nesreći.
Ako je neko povrijeđen, radnik ga (ih) odnosi s mjesta izloženog opasnosti / ako je u stanju,
osigurava mjesto nesreće.
Vođa evakuacije, kad dođe, preuzima kontrolu nad evakuacijom i spasavanjem osoba koje
se nalaze na mjestu nesreće.
Osoba obučena za pružanje prve pomoći se stara za povrijeđene. Ako je potrebno,
pozvaće se hitna pomoć.
Osoba koja je operatoru prijavila nesreću treba opisati šta se dogodilo, gdje se nesreća
desila, koliko je ljudi povrijeđeno, da li su povrijeđene osobe u nesvijesti, da li ima vidljivih
povreda, krvarenja, fraktura, itd., i da ostavi kontakt informacije tako da ga dispečer može
kontaktirati ako osoblje hitne pomoći naiđe na teškoće u lociranju povrijeđenih.
Plan reagovanja u slučaju nesreće (vidi prilog br. 14) treba biti istaknut na kontejnerima s
prostorijama za pružanje prve pomoći i kontejnerima šefova gradilišta.
9.4 VOĐA EVAKUACIJE (ŠEF GRADILIŠTA)
Odgovornosti šefa gradilišta u vezi s planom evakuacije i spasavanja:
Upoznaje se sa identifikovanim potencijalnim nesrećama
Obavještava zaposlenike u njihovoj organizacionoj jedinici o identifikovanim potencijalnim
nesrećama
Određuje način reagovanja u slučaju nesreće
Organizuje pripremanje instrukcija za reagovanje u slučaju nesreće.
Organizuje obuku osoblja za reagovanje u slučaju nesreće. Podnosi dokaz o završenoj
obuci kadrovskoj službi. Sastavlja izvještaj o nesreći. Dostavlja izvještaj o nesreći
predstavniku uprave.
Odgovornosti šefa gradilišta u slučaju nesreće:
 Procjenjuje da li povrijeđenu osobu treba evakuisati na nosilima;

114
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 115 od 176

 Pruža prvu pomoć i organizuje pružanje prve pomoći u skladu s priloženim


uputstvima za pružanje prve pomoći, obezbjeđenim u projektnom izvještaju o
uređenju gradilišta;
 Poduzima mjere i akcije da obavijesti svaku osobu prisutnu u zgradi o vrsti
opasnosti i predviđenim izlazima za evakuaciju;
 Ako je potrebno, obavještava hitnu pomoć;
 Ako je potrebno, obavještava vatrogasnu brigadu;
 Određuje vozača koji će povrijeđene prevesti do zdravstvenih ustanova, u slučaju
manjih povreda;
 Obavještava zdravstvene ustanove o dolasku povrijeđene osobe, s kratkim opisom
načina povrede i vidljivih povreda;
 Obavještava vatrogasnu brigadu ako postoji eksplozivna ili otrovna mješavina, ili
ako dođe do požara ili eksplozije;
 Procjenjuje, u saradnji sa osobom zaduženom za ZZNR, da li je potrebno
angažovati protivpožarnu stražu (za poslove sječenja i zavarivanja).
9.5 KORACI KOJE TREBA PREDUZETI U SLUČAJU EKSPLOZIJE ILI POŽARA:
Vođa evakuacije organizuje i čini sljedeće u sljučaju eksplozije:
 Ako je požar mali, pokušava ga sam ugasiti;
 Ako je požar veći, obavještava zaposlenike koji bi mogli biti ugroženi, a nakon toga
obavještava hitnu službu o nesreći, pozivom na broj 123
 Prilikom obavještavanja operatora telefonom, osoba koja daje obavještenja treba
dati sljedeće informacije: mjesto gdje je došlo do požara – ulica, broj, naziv
područja i puteve kojima se najbrže može doći do mjesta požara, vrsta požara; da li
su ljudski životi u opasnosti; jačinu i površinu požara, u kom dijelu zgrade se javio i
da li su okolne zgrade u opasnosti; svoje ime i prezime, i broj s kojeg zove;
 Mora voditi računa da ne ugrožava sebe i druge svojim akcijama;
 Svi zaposlenici trebaju reagovati u skladu s naučenim na kursu iz protivpožarne
zaštite (uklanjanje lako zapaljivih materijala iz okruženja požara, itd.), isključiti
struju na glavnoj razvodnoj kutiji;
 Isključuje sve uređaje i mašine;
 Ako je neka osoba povrijeđena i neophodna joj je hitna medicinska intervencija,
smjesta obaviještava hitnu pomoć na tel. 124;
 Organizuje evakuaciju povrijeđenih i ugroženih osoba;
 Organizuje pružanje prve pomoći za povrijeđene;
 Evakuiše sve osobe na bezbjedno mjesto;
 Zabranjuje prilaz/prolaz trećim stranama na/kroz ugroženo područje;
 Postavlja signale (obavještenja) o zabrani prilaza/prolaska trećim stranama;

115
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 116 od 176

 Organizuje čišćenje terena i prilaznih puteva;


 Procjenjuje prouzrokovanu štetu i prisustvo opasnosti od širenja uticaja nesreće ili
ponovne eksplozije;
 Obavještava upravu gradilišta o nesreći;
 U slučaju požara, prvo se moraju spasavati ugrožene osobe, pa tek onda pristupiti
gašenju požara;
 Vođa evakuacije i spasavanja određuje način spasavanja osoba u slučaju požara;
 Plan alarma u slučaju požara (v. dodatak) treba biti istaknut na kontejnerima za
prostorije za prvu pomoć i za šefove gradilišta.
9.6 SAOBRAĆAJNE ZONE I IZLAZI ZA EVAKUACIJU U SLUČAJU OPASNOSTI
Saobraćajne zone namijenjene za kretanje vozila i osoba i izlazi za evakuaciju za slučaj
opasnosti moraju uvijek biti prohodni i omogućavati izlaz najkraćim putem do bezbjednog
područja.
U slučaju opasnosti, zaposlenicima se mora omogućiti blagovremena i bezbjedna
evakuacija sa svakog radnog mjesta na gradilištu.
Saobraćajne zone i izlazi za evakuaciju u slučaju opasnosti moraju biti označeni
odgovarajućim znakovima, u skladu sa Zakonom o ZZNR. Znakovi moraju postojati i biti
stavljeni na odgovarajuća mjesta.
Saobraćajne zone i izlazi za evakuaciju u slučaju opasnosti, kao i saobraćajne zone i
prolazi koji omogućavaju prilazi njima moraju biti slobodni od bilo kakvih prepreka, tako da
se mogu upotrebljavati u svako doba bez ikakvog ometanja.
Saobraćajne zone i izlazi za evakuaciju u slučaju opasnosti kojima je potrebno osvjetljenje
moraju imaju bezbjedno osvjetljenje adekvatne jačine, u slučaju prekida opšteg osvjetljenja,
ili prekida u napajanju gradilišta električnom energijom.
U slučaju intervencije vatrogasne službe, tehničke intervencije za spasavanje lica i imovine,
ili drugih intervencija, odgovarajući i slobodan prilaz vozilima vatrogasne službe mora biti
obezbjeđen.
Nadležni Izvođač je dužan omogućiti bezbjednu evakuaciju lica i imovine u slučaju požara i
drugih intervencija.
Predstavnik Izvođača mora ostvariti kontakt i organizovati sastanke sa sektorom za hitne
slučajeve i spasavanje, kao i institucijama za vanredne situacije, radi planiranja i
organizovanja spasilačkih operacija i ukazivanja hitne medicinske pomoći. Ove institucije
moraju biti upoznate s najbližim i najbezbjednijim putevima do gradilišta.

10. ZAKLJUČAK
10.1 OBUKA IZ ZZNR
Neophodno je da svi zaposleni prođu obuku iz ZZNR.
Zaposlenici će obuku iz ZZNR proći prilikom zaposlenja, tj. prebacivanja na druge poslove,
kad se uvodi nova tehnologija ili sredstva rada, kao i kad se mijenja radni proces koji bi
mogao prouzrokovati izmjene u sprovođenju mjera zdravlja i zaštite na radu.
116
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 117 od 176

Svaki radnik koji dobije radno zaduženje mora od strane šefa gradilišta, poslovođe ili šefa
grupe biti obaviješten o metodama rada i bezbjednosnim mjerama na radu tokom
izvođenja zadataka.
Osobe koje iz bilo kog razloga dolaze na gradilište moraju biti obaviještene o rizicima i
štetnim uticajima, i obavezno koristiti ličnu zaštitnu opremu.
Izvršni zamjenik menadžera izgradnje je obavezan obavijestiti zaposlenike o sadržaju ove
studije, radi njihove bezbjednosti prilikom izvođenja radova, i prikupiti potpise radnika
kojima se potvrđuje da su informisani o studiji o organizovanju gradilišta.
10.2 OSNOVNA PRAVILA PONAŠANJA I LIČNE BEZBJEDNOSTI NA
PROJEKTU
Obaveza je svakog zaposlenika, osoblja podizvođača, snabdjevača materijalom i
posjetilaca da poštuju zahtjeve CRBC-a, zakonske odredbe i regulative podizvođača.
Prijavljivanje opasnosti – Svaki zaposlenik mora nadležnoj ZZNR osobi prijaviti svaku
situaciju koja nije bezbjedna. Formulari za prijavu incidenata su sastavni dio ovog plana i
biće poslati podizvođačima.
Povrede – Zaposlenici moraju odmah svaku povredu prijaviti svom neposrednom
nadređenom.
Prevoz – Zaposlenici se ne smiju prevoziti na karoseriji kamiona. Svo osoblje mora biti
unutar vozila o moraju nositi sigurnosni pojas na ovom projektu. Vozač je odgovorana za
to da putnici postupaju u skladu sa ovom odredbom.
Operatori radne opreme – Operatori radne opreme moraju imati iskustva i vještine za rad
sa opremom. Operator je odgovoran za bezbjedno rukovanje vozilima ili opremom.
Operator mora provjeriti svoju opremu na početku svake smjene. Neispravna vozila ili
oprema se neće upotrbljavati. Operatori moraju poštovati sva istaknuta ograničenja
brzine i znakove na putu. Vozila i oprema sa uskim zadnjim vidnim poljem moraju imati
zvučni signal za kretanje unazad. Kašike građevinskih mašina moraju biti spuštene kad
operator napušta mašinu. Prilikom punjenja gorivom motor mora biti ugašen. Vozila i
oprema mora biti deaktivirama kad operator napušta mašinu.
Pokretna oprema – Zaposlenicima je zabranjeno da se voze na pokretnoj opremi koja
nema sjedište za putnika.
Alarmni sistem za pokretnu opremu – Atestirani alarmi za kretanje unazad će biti
instalirani i u radnom stanju na svoj pokretnoj opremi sa suženim vidnim poljem prilikm
kretanja unazad.
Ograničenja brzine – Vozila za saobraćaj na gradilištu ne smiju prelaziti brzinu
ograničenu znakovima.
Oprema za podizanje – Zaposlenicima je zabranjeno da se voze na teretu koji je podignut
ili zakačen.
Skele – Moraju biti u skladu sa zahtjevima, a potpisana tabla s natpisom “Završena skela”
se mora postaviti na vidno mjesto prije nego što se dopusti rad na skeli.
Zelene ploče – Ukazuju da je skela napravljena u skladu sa zahtjevima za skele, i da je
završena i spremna za upotrebu.

117
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 118 od 176

Električna oprema – Svi zaposlenici, osim električara, se moraju držati podalje od


električnih prenosnika i instalacija. Kablovi za struju i zavarivačke radove se drže po
strani od saobraćaja i prolaza, i ne smiju stajati na mjestima preko kojih prolazi saobraćaj,
osim ako nisu zaštićeni od oštećivanja. Kablovi za struju i zavarivačke radove trebaju,
gdje je to moguće, biti postavljeni na visini od min. 2.5m iznad pješakih staza i 6m iznad
trasa za prolaz vozila. Trebaju biti obješeni na izolovane sajle i kablove, zaštićeni od
mehaničkih oštećenja.
Komprimovani vazduh – Zaposlenici ne smiju koristiti komprimovani vazduh da uklanjaju
prljavrštinu s ruku, iz kose ili sa odjeće. Zabranjeno je usmjeravati mlaz komprimovanog
vazduha prema drugoj osobi.
Sanitarne prostorije – Zaposlenici trebaju koristiti sanitarne prostorije koje su im stavljene
na raspolaganje. Zabranjeno je oštećivati ova područja.
Svađe i tuče – Svađe i tuče su zabranjene na radnom mjestu i mogu dovesti do otkaza.
Droge – Strogo je zabranjeno ulaziti, zadržavati se na gradilištu ili raditi pod uticajem
alkohola i/ili drugih opijata (narkotika). Zabranjena je upotreba i posjedovanje droge i
alkohola.
Oružje – Posjedovanje oružja na radnom mjestu je zabranjeno.
Obavještajni sastanci – Svo ZZNR osoblje podizvođača i linijskih menadžera moraju
održavati sedmične sastanke u vezi s bezbjednošću radnika, da bi se poboljšale
procedure za siguran rad.
Povreda ili bolest koja nije povezana s radnim mjestom – Zaposlenik koji prima
medicinski tretman usljed povrede ili bolesti koja nije povezana s njegovim poslom, ili koji
uzima lijekove, mora o svojoj situaciji obavijestiti nadređeno lice ili osobu nadležnu za
ZZNR.
Trčanje – Trčanje na poslu je zabranjeno, osim ako ne postoji opasnost po život.
Oprema za slučaj nužde – oprema za slučaj nužde će biti zaključana tokom radnog
vremena, ili će pristup opremi biti zapriječen.
Redovno čišćenje i održavanje – Sva radna područja se uvijek moraju održavati čistim.
Znakovi bezbjednosti – Neophodno je da se postupa u skladu sa instrukcijama koje daju
znakovi bezbjednosti. Npr. znakovi upozorenja, znakovi za lična zaštitna sredstva i
opremu, znakovi zabranjenog pušenja, itd.
Planovi kretanja i izlaza u slučaju nužde moraju biti izloženi na vidnim lokacijama u svakoj
kancelariji, prostorijama za boravak, radionicama, etc., prikazujući izlaze za slučaj nužde,
protivpožarnu opremu i mjesta okupljanja.
Spisak telefonskih brojeva ključnih osoba, policije, vatrogasne i drugih hitnih službi i
spoljašnjih organa za pomoć pri posebnim problemima mora biti izložen na istim mjestima
kao i Plan kretanja i izlaza u slučaju nužde.
Redovne vježbe evakuacije se trebaju održavati na svakoj lokaciji, a treba uzimati u obzir
i efikasnost aranžmana, u situacijama gdje procedure zahtijevaju modifikaciju ili reviziju.

118
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 119 od 176

10.3 PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH


Šef gradilišta ili upravnik u kampu su dužni, svaki put kad zaposlenike uvode u rad, obrate
pažnju na sljedeće:
 Da svaki dan na početku rada zahtijevaju od zaposlenika da poštuju sigurnosne
procedure i pravilno upotrebljavaju LZSiO
 Da ne raspoređuju nepripremljene i nekompetentne zaposlenike na poslove s
većim stepenom rizika
 Da obavijeste zaposlenike o mogućim opasnostima od povreda i po zdravlje, kao i o
mjerama predostrožnosti da bi se one izbjegle
 Ne dopustiti upotrebu defektnih i opasnih sredstava za rad
 Sve zaposlenike koji se premještaju na rad s većim stepenom rizika poslati na
prethodno respektivno periodičan zdravstveni pregled
 Da sve nove zaposlenike kvalifikuju za ZZNR prije uvođenja u posao
 Zaposlenici koji su raspoređeni na rad na gradilištu su dužni da:
 Dolaze na posao odmorni i ne pod uticajem alkohola
 Pravilno koriste sredstva za rad i LZSiO
 Odbiju da prihvate posao ako im prijeti direktni rizik od povrede i opasnost po
zdravlje zato što nisu primjenjena pravila zaštite i zdravlja na radu
 Obavijeste direktno nadređenog o povredi na radu i bilo kakvom opasnom
ponašanju koje može izazvati povredu na radu, oštećenje sredstava za rad, i slično
 Pruže prvu pomoć drugom zaposleniku ako je to potrebno
 Odmah se angažuju na gašenju požara ako ovaj izbije; trude se ne stvarati uslove u
kojima bi moglo doći do izbijanja požara, i slično.
BILJEŠKA
NADLEŽNOM PREDSTAVNIKU IZVOĐAČA
Studija o mjerama zaštite i zdravlja na radu za kampove je napravljena u skladu s tekućim
pravnim odredbama na polju zaštite i zdravlja na radu.
Studija predviđa način organizovanja i sprovođenja bezbjednosnih mjera; tj. definisani su
kriterijumi koje zaposlenici moraju ispuniti. Moraju se predvidjeti bezbjednosne mjere za
sve radne aktivnosti na projektu – gradilištu koje su povezane s mogućim izvorima
opasnosti.
U slučaju da tokom radnog procesa dođe do neke značajnije modifikacije u tehnološkom
procesu, projektu ili ugovoru, i javi se potreba za izvođenje dodatnih poslova, predstavnik
Izvođača u kampu je dužan zahtijevati da se studija za navedeni kamp adekvatno ažurira ili
izmijeni.
Ova Studija takođe pokušava omogućiti blagovremeno planiranje i organizovanje
preporučenih i obaveznih zaštitnih mjera i sredstava na gradilištu, i sadrži instrukcije za
njihovu realizaciju, dok god se sprovode projektne aktivnosti.

119
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 120 od 176

Studija mora biti na raspolaganju svim organizatorima projektnih aktivnosti, koji su dužni o
njenom sadržaju obavijestiti sve zaposlenike angažovane na izvođenju radova.
Poslodavac je dužan sprovesti izmjene i dopune Akta o procjeni rizika, identifikovati i
utvrditi konkretne opasnosti koje mogu doprinijeti povređivanu na radnom mjestu ili prijetiti
zdravlju zaposlenika, u terminima radnog okruženja gdje se radne dužnosti obavljaju.
Moraju se preduzeti konkretne mjere da se rizici spriječe, uklone ili smanje na najmanju
mogući mjeru.
POJEDINAČNE OBAVEZE ZA SVE PODIZVOĐAČE
Svi podizvođači na gradilištu su obavezni upoznati se sa ovim planom ZZNR mjera, o
svojim izmjenama i dopunama, i o tome pismeno obavjestiti izvođača.
Svi podizvođači na gradilištu su obavezni poštovati uputstva i procedure navedene u ovom
planu.
Podizvođač je dužan sprovesti prepravke svog plana ZZNR mjera u skladu sa svakom
promejnom koja bi mogla uticati na zaštitu i zdravlje na radu.
U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti na radu (“Službeni glasnik RCG”, br. 101/05) i
drugim primjenjivim odredbama, svaki izvođač radova je dužan:
 8 dana prije otpočinjanja radova o tome obavijestiti nadležnu inspekciju rada
 Prilikom rada na izgradnji ili rekonstrukciji zgrade ili promjene tehnološkog procesa
na duže od sedam dana, napraviti propisanu studiju o uređenju gradilišta, s kojom
će se nadležnoj inspekciji rada priložiti izvještaj o otpočinjanju radova
 Obezbjediti i sprovoditi na gradilištu mjere zdravlja i zaštite na radu u skladu sa
studijom o gradilištu i/ili svojom studijom o razvoju gradilišta, koju je usvojio za
sopstvene radove
 Kada dva ili više izvođača obavljaju posao u okviru istog radnog prostora, moraju
sarađivati u implementaviji propisanih ZZNR mjera
 Izvođači i podizvođači su dužni, uzimajući u obzir izveden zadatke, koordinisati
aktvinosti vezane za implementaciju mjera, da bi se eliminisao rizik od povrede i
štete po zdravlje zaposlenika, i da se međusobno obavještavaju, kao i da
obavještavaju zaposlenike ili predstavnika zaposlenika, o tim rizicima i mjerama za
njihovo uklanjanje
 Način izvođenja takve saradnje je određen pisanim sporazumom među izvođačima.
Navedeni sporazumom će se odrediti osoba/e zadužene za koordinaciju
implementacije zajedničkim mjera za osiguranje zdravlja i zaštite zaposlenih
 Podizvođači su dužni preduzeti mjere za sprečavanje ulaza u krug gradilišta i
objekte licima i sredstvima transporta koji nemaju razloga da se tu nalaze
 Podizvođač koji za izvođenje radova angažuje zaposlenike nekog drugog
poslodavca je dužan tim zaposlenicima obezbjediti adekvatne mjere sigurnosti, u
skladu sa zakonom
 Podizvođači su dužni od proizvođača alata za mehaničke radove tražiti uputstva za
bezbjedno rukovanje i održavanje, i potvrditi da su na uređajima primjenjene norme

120
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 121 od 176

za zaštitu i zdravlje na radu. Stoga je neophodno da se sa alatom dostavi i sertifikat


- stručna izjava o primjenjenim pravilima
 Podizivođač je obavezan da organizuje obuku zaposlenika iz zaštite i zdravlja na
radu, da ih obavijesti o uslovima rada, potencijalnim opasnostima i štetnostima, kao
i o mjerama zaštite i zdravlja na radu, kao i da provjeri kvalifikacije zaposlenika za
zdravlje i zaštitu na radu
 Podizvođač je dužan odrediti poslove s povećanim stepenom rizika, ako ih ima, i
uslove koje zaposlenici moraju ispuniti da bi takve poslove obavljali
 Podizvođač je dužan sprovoditi preliminarne i periodične zdravstvene preglede
zaposlenika na gradilištu koji rade na mjestima s povećanim rizikom, a naročito
zaposlenika koji redovno ili povremeno rade ili nadziru radove na visini. Svi pregledi
moraju biti zavedeni u izvještaj od strane doktora (specijaliste)
 Sve osobe koje obavljaju, organizuju, kontrolišu ili nadziru radove na gradilištu
moraju (pored ostale obavezne opreme) nositi zaštitne kacige.
 Za poslove gdje se koriste zapaljivi ili eksplozivni materijali mora postojati
proceduralni pravilnik za rukovanje i upotrebu materijala, kao i zapisnik o radovima
izvedenim na takvim mjestima
 Prilikom nabavke alata i opreme za rad, uz priloženu dokumentaciju mora postojati i
izvještaj o akustičnim karakteristikama i potvrda da buka koju proizvode ne prelazi
vrijednosti dopušene na radilištu
 Prije raspoređivanja zaposlenika na poslove, izvođač je za svakog zaposlenika
dužan obezbjediti sljedeće:
1. Mjesto boravka, privremeno ili stalno
2. Dokaz o kvalifikaciji za posao koji će obavljati
3. Zdravstveni pregled
4. Obuku iz ZZRN za posao koji će obavljati
5. Pravilna (propisana) LZSiO
 Podizvođači koji su ugovorili obavljanje poslova izgradnje ili davanja u zakup
građevinskih mašina su dužni obavijestiti odgovornu osobu ispred izvođača o
svakoj promjeni koja se odigrala u odnosu na prvobitne dokumente. Podizvođači su,
prije otpočinjanja radova, dužni za svaku građevinsku mašinu imati sljedeća
dokumenta:
1. Tehnička dokumentacija uz opis karakterisika prevedeno na crnogorski
2. Uputstva za bezbjedno rukovanje i održavanje građevinske opreme i dizalica
3. Znakove upozorenja na građevinskoj mašini ili dizalici
4. Stručni nalaz na mašine angažovane na gradilištu

Spisak priloga
1. Mjesečni ZZNR izvještaj izvođača

121
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 122 od 176

2. Ispitni formular
3. Lista provjera
4. Lista provjera
5. Mjesečni izvještaj o životnoj sredini
6. ZZNR lista provjera
7. Dokumentacija o sprovođenju ZZNR

Prilog 1 Mjesečni ZZNR izvještaj izvođača

China Road & Bridge


Corporation Ltd

Procjena sprovođenja mjera zaštite


na radu

Radilište/Gradilište Nadzor Projekta i radova na Posljednja


izgradnji autoputa Bar – Boljare, revizija:
dionica Smokovac – Uvac –
Matesevo
Sekcija:
Verzija
Ugovorna kompanija: China Road Bridge Corporation Mjesec: Godi
na:
Kontakti: Ime Kontakt tel.: E-mail

Zamjenik ZZNR menadžera


Izvođača
Šef gradilišta sekcije
ZZNR menadžer sekcije
MJESEČNI ZZNR UČINAK
VRSTA INCIDENTA Trenu Godin Proje BEZBJEDNOST Tren Godi Proj
tno a do kat PROJEKTA utno na do ekat
Bliski promašaji Informacioni
sastanci/TBT u vezi s
bezbjednošću
Prva pomoć Sastanci u vezi s
bezbjednošću
Medicinski tretman Sprovedene
bezbjednosne
orjentacije
Izgubljeno vrijeme Dokumentovana
bezbjednost

122
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 123 od 176

Ostali zabilježivi indicenti Sprovedene


korektivne mjere
Izgubljeni radni dani Disciplinske mjere

Ograničeno/modifikovano Požari, zdravstveni i


obavljanje posla drugi hitni slučajevi

Radni sati (redovno) Događaji za


upoznavanje s
bezbjednošću
(ručkovi/događaji)
Radni sati (prekovremeno) Dobitnici priznanja iz
Programa
poznavanja
bezbjednosti
Ukupno sati izloženosti Ostalo

Ukupna učestalost Ostalo


zabilježivih incidenata

ZABILJEŽIVI INCIDENTI: Molimo klasifikovati ispod i popuniti str. 2 s detaljima:


Padovi (npr. podovi, platforme, krovovi)

Slučaja zaglavljivanja od strane (npr. palih predmeta, vozila)

Slučaja uhvaćnosti u/između (npr. urušavanje, nenadzirana mehanizacija,


oprema)
Električno (npr. dalekovod iznad glave, električni alati/kablovi, utičnice, žice)

Ostalo (npr. posjekotine, opekotine i drugo šta nije navedeno gore)

KRŠENJA PRAVILA
Ozbiljna

Ponovljena

Namjerna

123
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 124 od 176

REGULATORNE AKTIVNOSTI I INSPEKCIJE


Da li je vaša kompanija imala bilo kakvu DA NE
regulatornu akciju ili inspekciju ovog Ako jeste, navedite regulatornu agenciju
mjeseca? i kakva je akcija sprovedena

DETALJI ZABILJEŽIVIH POVREDA ILI BOLESTI: za sve povrede ili bolesti navedene na str. 1,
navedite datume povređivanja/oboljenja i unesite paragraf s detaljima o povredi/bolesti, uključujući i to
da li je povreda/bolest za rezultat imala gubitak vremena ili ograničenje radne aktivnosti/transfera
Tekući mjesec:

Do datuma:

124
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 125 od 176

Dostavljeno: zamj. ZZRN menadž. Izvođača, šefu gradilišta sekcije, ZZNR menadžeru sekcije,
nadzornom ZZNR inžinjeru,
Signature

Zamj.
Šef ZZNR Nadzorni
ZZNR
Datum: gradilišta Datum: menadžer Datum: ZZNR Datum:
menadžer
sekcije sekcije inžinjer
Izvođača

UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE IZVJEŠTAJA


Izvođač je dužan da ovaj izvještaj popunjava mjesečno.
Svaka povreda se treba ubilježiti samo jednom i kategorizovati prema hijerarhiji kako slijedi. Npr.
Povreda sa izgubljenim vremenom koja uključuje medicinski tretman i naknadno Ograničenje radnog
vremena se treba kategorizovati kao Povreda sa izgubljenim vremenom. Stopa ukupne učestalosti
zabilježivih incidenata se računa prema formuli na kraju tabele.
Izvještaje treba predati Nadzoru i kopiju proslijediti Investitoru 5-og radnog dana u mjesecu.

Definicije statistike povreda


Bliski promašaj
Incident koji je mogao, ali nije, za rezultat imati nenamjernu povredu ili štetu.
Povreda za prvu pomoć
Povreda/bolest vezana za posao koja zahtijeva pružanje samo prve pomoći i za rezultat nema gubitak
vremena na radu ili Ograničenje obavljanja posla. Povrede za prvu pomoć uključuju:
1. Upotreba lijekova iz slobodne prodaje, jačine dozvoljene za lijekove u slobodnoj prodaji,
uključujući antiseptike
2. Davanje vakcina protiv tetanusa ili difterije, ili korištenje pojačivača imuniteta. Ostala

125
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 126 od 176

imunizacija, kao što je vakcina protiv hepatitisa B ili bjesnila se smatra medicinskim
tretmanom
3. Čiščenje, ispiranje ili natapanje povreda na površini kože
4. Upotreba prekrivača za rane, kao što su zavoji, uključujući tečne zavoje, tufere, hanzaplaste ili
leptir-zavoje, itd. Sredstva za zatvaranje rana kao što su kopče, šivenje i ljepilo za rane se
smatraju medicinskim tretmanom
5. Upotreba bilo kakve hladne/tople terapije (npr. Komprese, natapanje, vrtložna kada,
kreme/losioni iz slobodne prodaje za lokalno olakšanje bolova, itd.)
6. Upotreba bilo kakvih ne-krutih, ne-imobilizujućih sredstava zaštite (npr. Elastični zavoj,
omotači)
7. Upotreba privremenih sredstava imobilizacije, za vrijeme transporta žrtve nesreće
8. Bušenje iglom da bi se olakšao pritisak ili ispustila tečnost iz plika
9. Upotreba poveza za oko
10. Uklanjanje stranih tijela (osim iz oka) gdje je dovoljno samo ispiranje ili upotreba štapića s
vatom
11. Uklanjanje cjepki ili drugog stranog materijala (osim iz oka) gdje je dovoljno upotrijebiti
ispiranje, pincetu, štapić s vatom ili neko drugo jednostavno sredstvo
12. Upotreba zaštita za prste
13. Korištenje masaže
14. Ispijanje tečnosti radi olakšanja problema uzrokovanih vrućinom

Medicinski tretman
Klasifikacije povrede/oboljenja na radu koje zahtijeva Medicinski tretman preko pružanja Prve pomoći,
pri čemu nije bilo izgubljenih dana. Sljedeće se ne smatra povredama klasifikovanim kao Medicinski
tretman.
1. Posjeta medicinskoj ustanovi ograničena na posmatranje ili savjetovanje, ili prepisivanje
Ograničenja obavljanja posla
2. Dijagnostičke procedure (npr. rentgen, davanje krvi za nalaze), uključujući i primanje
medikamenata striktno za dijagnostičke svrhe (npr. kapi za oči radi proširenja zjenica).
Povrede sa izgubljenim vremenom
Svaka povreda/bolest koja za rezultat ima Izgubljene dane nakon dana povređivanja/oboljenja, kao
direktna posljedica povrede/oboljenja na radu.
OSTALE ZABILJEŽIVE POVREDE/BOLESTI
Ograničeno obavljanje posla
Kada je zaposlenik, usljed povrede/oboljenja na radu, medicinski proglašen nesposobnim da obavlja
jednu ili više rutinskih poslova, ili nije u stanju raditi isti vremenski period kao što je mogao prije
povrede/oboljenja, takav zaposlenik radi “ograničenim” kapacitetom. Rutinski poslovi su radne
aktivnosti koje zaposlenik redovno obavlja minimum jednom sedmično.
Značajne povrede/oboljenja na radu
Svaka povreda/bolest koja nije klasifikovana kao Smrtni slučaj, Povreda sa izgubljenim vremenom,
Povreda za medicinski tretman ili Povreda sa izgubljenim vremenom, ali jeste medicinski
dijagnostifikovana i određena kao povezana s poslom, a uzrok joj je potvrđena trauma ili izloženost na
radnom mjestu koji su prešli u tekući izvještajni period. Primjeri ovakvih povreda su: probijena bubna
opna i slomljene ili naprsle kosti. Primjeri oboljenja: gubitak sluha ili oboljenje disajnih puteva.
Gubitak svijesti
Je izmijenjeno stanje svijesti, povezano s poslom, koje se može kretati od dezorjentacije u vremenu ili
prostoru do kome. U svrhe izvještaja, Gubitak svijesti mora biti potvrđen od strane svjedoka ili

126
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 127 od 176

medicinski potvrđen da je povezan sa radnom aktivnosti ili izloženošću.


Zabilježiva povreda
Svaka povreda/oboljenje na radu koje kod zaposlenika za rezultat ima:
1. Smrtni slučaj
2. Povredu sa izgubljenim vremenom
3. Povredu za medicinski tretman, ili
4. Druge zabilježive povrede/bolesti (koje ne pripadaju gore), koje za rezultat imaju:
a. Ograničeno obavljanje posla, ili
b. Značajnu povredu/oboljenje na radu
c. Gubitak svijesti
Izgubljeni dani
Broj kalendarskih dana tokom kojih zaposlenik nije u stanju da radi, nakon dana povrede/oboljenja,
prema savjetu ljekara ili drugog medicinskog profesionalca. Izgubljeni dani se okončavaju datumom
kada je zaposlenik proglašen sposobnim za rad, bilo u potpunosti ili ograničeno, ili najviše na 180
kalendarskih dana za bilo koji pojedinačni slučaj. U slučajevima kad onesposobljenost traje duže od
datuma okončanja, Izgubljeni dani i Ograničeni dani se procjenjuju na osnovu medicinskog mišljenja o
mogućoj trajnoj onesposobljenosti i podaci se uključuju u izvještaj. Izgubljeni dani se bilježe samo za
period tokom kojeg je osoba zaposlena u kompaniji.
Ograničeni dani
Broj kalendarskih dana, najviše 180, tokom kojih je osoba određena za Ograničeno obavljanje posla
na temelju preporuke ljekara ili ovlaštenog medicinskog profesionalca, za svaki pojedinačni slučaj. U
slučajevima kad onesposobljenost traje duže od datuma okončanja, Izgubljeni dani i Ograničeni dani
se procjenjuju na osnovu medicinskog mišljenja o mogućoj trajnoj onesposobljenosti i podaci se
uključuju u izvještaj. Ograničeni dani se bilježe samo za period tokom kojeg je osoba zaposlena u
kompaniji.
Sati izloženosti
Izloženost povredama se mjeri prema ukupnom broju sati zaposlenja (tj. stvarno odrađenih sati) svih
zaposlenika za svakog izvođača i podizvođača za izvještajni period.

č ž ž

Prilog 2 Ispitni formular

SIGURNOST“ PODGORICA GRAĐEVINSKI RADNIK

T E S T
ZA PROVJERU ZNANJA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU NA OSNOVU
TEORIJSKE OBUKE

127
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 128 od 176

Prezime i ime___________________________________
Datum i mjesto rođenja__________________________
Kvalifikacija __________________________
Naziv društva/ustanove/radne jedinice______________________
Radno mjesto - Posao koji obavlja____________________
________________________________________________

Mjesto i datum______________________20___.godine

REZULTAT:
Ukupan broj pitanja_________
Broj tačnih odgovora_________
Zaposleni je – nije ZADOVOLJIO

KOMISIJA:
1. ___________________________
2. ___________________________
3. ___________________________
4. ___________________________

1. ŠTA JE CILJ ZAŠTITE NA RADU?


a) Primjena zakonskih mjera i normativa zaštite na radu.
b) Upotreba ličnih zaštitnih sredstava i opreme.
c) Stvaranje mjera i sredstava koja su neophodna za ostvarivanje bezbjednih uslova rada.

2. PRAVO NA ZAŠTITU NA RADU IMAJU:


a) Zaposleni koji po bilo kom osnovu rade kod poslodavca
b) Zaposleni u stalnom radnom odnosu, bez obzira na dužinu radnog vremena.
c) Zaposleni koji su u stalnom radnom odnosu.

128
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 129 od 176

3. ZAPOSLENI SE PRIJE RASPOREĐIVANJA I U TOKU RADA:


a) Može upoznati sa mjerama zaštite na radu, kada smatra da je to potrebno.
b) Mora upoznati sa svim opasnostima i mjerama zaštite na svom radnom mjestu.
4. KADA ZAPOSLENI IMA PRAVO DA ODBIJE DA RADI:
a) Nema pravo da odbije da radi već da se obrati neposrednom rukovodiocu.
b) Kada smatra da mu prijeti neposredno opasnost po život ili zdravlje zbog ne
sprovođenja mjera zaštite na radu, kada nije upoznat sa rizicima na radnom mjestu i ako na
sredstvima za rad nijesu primjenjene propisane mjere znr.
5. DA LI ZAPOSLENI KOJI JE POD UTICAJEM ALKOHOLA SMIJE ZAPOČETI ODNOSNO
NASTAVITI RAD?
a) Da.
b) Ne.
c) Samo ako treba da dovrši hitno započeti posao.
6. DA LI JE ZAPOSLENI DUŽAN DA KORISTI LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA I OPREMU
KOJA SU MU PREDVIĐENA?
a) Ne, ako mu smetaju.
b) Da.
7. SVAKU POVREDU NA RADU ZAPOSLENI MORA PRIJAVITI:
a) Kada završi posao ako se ne radi o težoj povredi.
b) Odmah nakon povrede.
c) Onda kada mu bude potrebna prijava o povredi na radu.
8. KADA JE ZAPOSLENI DUŽAN DA OBAVIJESTI NEPOSREDNOG RUKO-VODIOCA O
KVAROVIMA KOJI BI MOGLI UGROZITI BEZBJEDNOST NA RADU?
a) Na pauzi.
b) Kada završi započeti posao.
c) Odmah kada to primijeti.
9. NAVEDITE LIČNA ZAŠTITNA SREDSTVA I OPREMU ZA POSLOVE KOJE OBAVLJATE:
_____________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________

10. AKO ZAPOSLENI RADI NA RADNOM MJESTU KOJE JE PROGLAŠENO SA POSEBNIM


USLOVIMA RADA, DUŽAN JE :
a) Da se odazove zdravstvenom pregledu,
b) Samo ako se zdravstveno ne osjeća dobro.

11. INTERVENCIJE NA ELEKTRIČNIM INSTALACIJAMA KAO I NA

129
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 130 od 176

UREĐAJIMA POD NAPONOM, OBAVLJA:


a) Najbliži zaposleni.
b) Samo kvalifikovani izvršilac.
c) Zaposleni koji smatra da zna otkloniti nedostatke.

12. OGOLJENE PROVODNIKE I OŠTEĆENU ELEKTRIČNU INSTALACIJU


TREBA:
a) Prijaviti neposrednom rukovodiocu posle radnog vremena
kako bi se tada otklonili nedostaci.
b) Odmah prijaviti neposrednom rukovodiocu.
c) Sam izvrši popravku ukoliko zna.

13. NAVEDITE SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARA U


VAŠEM PREDUZEĆU:
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________

14. EL. INSTALACIJA KOJA SE ZAPALILA SMIJE SE GASITI SA SLEDEĆIM


SREDSTVIMA ZA GAŠENJE:
a) Prahom i ugljen dioksidom,
b) Vodom,
c) Pjenom.

15. KAD PRIMIJETITE POŽAR, NAJBITNIJE JE:


a) Odmah lokalizovati početni požar ručnim vatrogasnim aparatom ili
raspoloživim sredstvima i u slučaju potrebe obavijestiti vatrogasnu jedinicu,
b) Pozvati vatrogasnu jedinicu koja će ugasiti požar,
c) Potražiti neko stručno lice koje zna da koristi vatrogasni aparat.
16. KAKO UKAZATI PRVU POMOĆ POVRIJEĐENOM OD UDARA EL.STRUJE:
a) Odvojiti ga od djelova pod naponom (drvetom, motkom,
izolacionom drškom, kliještima i sl.), ukazati vještačko disanje
i pozvati ljekara,
b) Ne odvajati ga od instalacije kako ga nebi povrijedili,
c) Ne odvajati ga od instalacije do dolaska ljekara i policije radi
pravilnog uviđaja.
130
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 131 od 176

17. VISINA ZAŠTITNE OGRADE JE:


a) 80 cm,
b) 100 cm,
c) 120 cm.

18. ZAŠTITNI OPASAČ SE KORISTI:


a) Ako sam zaposleni ocijeni da je potrebno
b) Obavezno kada se radi na visini a nema
zaštitne ograde i prijeti opasnost od pada

19. KOJI JE PRAVILAN POLOŽAJ PRI


SILAŽENJU NIZ LJESTVE?

A
B

20. LJESTVE SE POSTAVLJAJU:

a) Na ravnu i čvrstu podlogu i osiguravaju se od pada i isklizavanja,


b) U nekim slučajevima mogu se postaviti na cigle, sanduke ili burad ako nemaju dovoljnu
visinu.

21. PRILIKOM BETONIRANJA:


a) Zaposleni može stajati na oplati ako je čvrsta,
b) Zaposleni smije stajati samo na radnoj platformi – skeli.

22. NAJMANJA ŠIRINA PODA NA SKELI IZNOSI ____________cm

23. KAKO SE PRIPREMA TEREN I OSLONCI ZA CIJEVNU SKELU?


a) Vertikalne cijevi-stubovi postavljaju se direktno na zemlju
b) Cijevi se postavljaju na stopu-papuču, a ova na zemlju

131
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 132 od 176

c) Na čvrst (nasut i nabijen ili betoniran) teren postavljaju se fosne na koje se ukucavanjem
vežu papuče a zatim se postavljaju cijevi.

24. PRILIKOM KAČENJA TERETA NA KUKU DIZALICE:


a) Dovoljno je postaviti vezan teret na kuku,
b) Mora se prihvatni alat postaviti na kuku, teret uravnotežiti a kuka mora imati osigurač od
spadanja tereta sa kuke.

TESARSKA SJEKIRICA TREBA DA JE DOBRO


25.USAĐENA NA DRŽALJU A DRŽALJA DA JE BEZ OŠTEĆENJA I NAPRSLINA:
a) Da, mnogo je bezbjedniji rad sa takvom sjekiricom,
b) Ne nije bitno ako je u pitanju iskusan majstor.
26.DA LI JE POTREBNO ZAŠTITITI KABLOVE OD OŠTEĆENJA NA MJESTIMA PRELAZA?
a) Nema potrebe ako imaju svoju izolaciju
b) Potrebno ih je zaštititi samo ako se radi duže vrijeme
c) Potrebno ih je podići na bezbjednu visinu a ako to nije izvodljivo na mjestima prolaza i
prelaza zaštititi ih sa čvrstom zaštitom od oštećenja.

27. AKO SE ZAPOSLENI NALAZI ISPOD KAŠIKE, USIPNE KORPE, MJEŠALICE – DA LI JE


TO OPASNO?

a) Nije ako je mašina ispravna


b) Uvijek postoji opasnost od pada zbog otkazivanja,
slučajnog uključivanja i sl.
28. DA LI JE DOZVOLJENO POTKOPAVANJEM OBRUŠAVATI ZEMLJU PRI RUČNOM
KOPANJU KANALA, ROVOVA, JAMA I SL.?
a) Dozvoljeno je uz povećanu pažnju,
b) Strogo je zabranjeno.
29. KOLIKO JE NAJMANJE DOZVOLJENA ČISTA ŠIRINA U ISKOPIMA PRI RUČNOM
KOPANJU KANALA DUBLJIH OD 1m?
a) Najmanje 50 cm,
b) Najmanje 80 cm.

30. ZAŠTITNE OGRADE SE POSTAVLJAJU NA:


a) Samo na djelovima objekta iznad tla preko 1m

132
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 133 od 176

b) Samo oko iskopa dubljih od 1m


c) Na svim mjestima rada i prolaza zaposlenih iznad 1m od tla, iskopima dubine preko
1m, stepeništima, prelazima i prolazima.

31. NAVEDI NAZIV PRIKAZANIH


SKELA NA SLIKAMA:

______________________________________

_________________________________

POTPIS ZAPOSLENOG
M.P.

133
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 134 od 176

______________________

Položaj Gradilište Datum

Osoba koja je
izvršila
provjeru
1、 Uslovi gradilišta/kampa
2、 Radnici koriste LZSiO na gradilištu
Sadržaj 3、 Postoje li znakovi na gradilištu
inspekcije 4、 Provjera privremenih radova i da li treba postaviti ograde
5、 Upućen podsjetnik o ispitivanju životne okoline (primjer)
1、 Nisu svi kampovi završeni, moraju se pripremiti.
2、 Radnici upotrebljavaju LZSiO, što je dobro
Uslovi 3、 Znakovi i table su već postavljeni na gradilištu
4、 Upućen podsjetnik da se ispitivanja tla i vode urade što je prije moguće

1, Da bi se obezbjedila sigutnost gradilišta, radovi na Glavno


Zahtjevi
postavljanju privremene sigurnosne ograde se moraju završiti odjeljenje

134
Montenegro Bar-Boljare Br.dokume CRBC(MNE)/HSE/
projekat autoputa nta HSE-2015-V4
PLAN ZAŠTITE I
Dionica Smokovac-Matesevo ZDRAVLJA NA RADU Revizija 04
Izdao 15.08.2015. Str. 135 od 176

što je prije moguće.


Odgovorna
2, Privremeni građevinski put je neophodan radi bezbjednosti i osoba
zaštite.
3, Pri ulasku na gradilište svi radnici moraju nositi LZSiO i
(kacige, prsluke, zaštitne cipele, itd.) Datum
završetka
4, Oprema parkirana na gradilištu, mehanizacije i oprema, u
skladu sa objedinjenom CRBC-om, moraju imati logo
Stanje revizije

Šef gradilišta: ZZNR menadžer: Inžinjer za bezbjednost:

Prilog 4 Lista provjere

135
Lista provjere za gradilište

Uslovi
Br
Stavka za provjeru Glavni sadržaj provjere za gradililšte Dio Dio Dio Dio
.
1 2 3 4
Da li radnici nose kacige, reflektujuće prsluke
1 LZSiO
Da li radnici nose zaštitne cipele i naočare, i ostalu opremuu skladu sa uslovima na gradilištu

Da li su sve rupe, otvori i jame pokriveni i zaštićen, ili izdvojeni

Da li su privremena sigurnosna ograda i merdevine na izvlačenje u skladu sa zahtjevima


2 Mjere zaštite na gradilištu
Da li je ograda na visokoj padini/zidu u skladu sa zahtjevima

Da li su saobraćaj na radilištu i prelazna ograda na mjestu

Sigurnosna provjera za svu opremu za podizanje na projektu

Integritet svake granice, uređaja za upozoravanje, kočionog sistema

Da li je dokumentacija o upotrebi i održavanju opreme tačna i ažurirana


Zaštitna oprema za elektromehaničke
3 Da li je bezbjednost privremenog snabdijevanja strujom u skladu sa zahtjevima
uređaje
Da li se zaštita od curenja i sva zaštitna oprema dizalica redovno održava

Da li na gradilištu postoji ograda u skladu sa zahtjevima

Da li su postavljeni saobraćajni znaci


Da li je oprema za privremeno snabdijevanje el. Energijom postavljena i napravljena u skladu sa
zahtjevima
Da li je postavljanje montažnih kuća, postavljanje i rastavljanje mehanizacije, opreme i alata u
Da li je izgradnja na radilištu u skladu s skladu sa zahtjevima i standardima
4
radnim uputstvima
Postoji li definitivni kontrolni standard za postavljanje svakog potpornog sistema i betoniranja

Da li je izgradnja na radilištu u skladu s radnim uputstvima i planom


Prilog 5 Mjesečni izvještaj o životnoj sredini

MJESEČNI IZVJEŠTAJ O ŽIVOTNOJ SREDINI

Radilište/gradilište Nadzor Projekta i radova na izgradnji autoputa Posljednja


Bar-Boljare, dionica Smokovac- Uvac-Mateševo revizija:
Sekcija Verzija:
Kompanija izvođač: China Road Bridge Corporation Datum:

Kontakti: Ime Kontakt telefon E-mail


Zamj. ZZNR menadžera izvođača
Šef gradilišta sekcije
ZZNR menadžer sekcije
DOGAĐAJI U VEZI SA ŽIVOTNOM SREDINOM: Spisak postignuća ili održavanja bilo kojeg uređaja i mjere u vezi sa živ.
sredinom (privremena drenaža kišnice, prečišćavanje bode, odlaganje otpada, zaštitne ograde, itd.)
Tačka
Mjesto PK Datum Događaj zaustavljanja
Da Ne

INCIDENTI U VEZI SA OKOLINOM: Klasifikovati dole i popuniti 3 stranice s detaljima

Obustava IoN (NCR)


radova
Vrsta incidenta Datum Da Ne Br. Datum Datum
početka završet
ka
Nepoštovanje programa zaštite okoline / metodologije izvođenja
radova
Nepoštovanje mjera odlaganja otpada

Nesprovođenje zahtijevanih mjera zaštite

Nedostatak dokumentacije

Zagađenje vode

Zagađenje tla

Uticaj na floru i faunu

Zagađenje vazduha / zagađenje prašinom

Uticaj buke / vibracija


Izvještaj o praćenju uslova životne sredine i mjerama zaštite

Ostalo

DOKUMENTACIJA : spisak predate ili ažurirane dokumentacije

Referenca Datum podnošenja


Vrsta dokumenta Naslov Subjekat
/verzija (Nadzor/Investitor)
Metodologija izvođenja
radova
Tačka zaustavljana
(životna sredina)

Odobrenja/dozvole

KONTROLA I INSPEKCIJA : Spisak posjeta/kontrola

Od strane Datum Sažetak komentara Sprovedene akcije

CRBC ZZNR
predstavnici

Nadzor

Employer/Inspectors

ZAPISNIK PRAĆENJA

Iznos tokom
Podaci Komentari rezultata Sprovedene akcije
mjeseca/datum
Uzorkovanje i praćenje
kvaliteta opreme
Uzorkovanje i praćenje
kvaliteta tla

Praćenje buke

Praćenje vibracija

Praćenje kvaliteta
vazduha
POTRAŽIVANJA REZIDENATA

Datum Subjekat Tretman/komentari

138
Izvještaj o praćenju uslova životne sredine i mjerama zaštite

DETALJI INCIDENTA U VEZI SA ŽIVOTNOM SREDINOM: za sve incidente nabrojane na str. 1, unijeti paragraf s detaljima u
vezi sa incidentom i preduzetim mjerama
Tekući mjesec:

Do datuma:

DODACI :
 Evidencija dokumentacije
 Izvještaj o inspekciji
 Izvještaji o neusaglašenosti u vezi sa životnom sredinom
 Evidencija kvantiteta otpada
 Neophodna odobrenja/dozvole
 Rezultati praćenja (voda, tlo, buka, itd.)
Kome predati : menadžer ZZNR odjeljenja Izvođača, šef gradilišta sekcije, ZZNR menadžer sekcije, ZZNR inžinjer-nadzornik,

Potpis

Menadžer ZZNR Šef gradilišta ZZNR menadžer ZZNR


Datum Datum Datum Datum
odjeljenja Izvođača sekcije sekcije inžinjer-nadzornik

139
Prilog 6 ZZNR lista provjere
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

ZZNR DOKUMENTACIJA – PRAVNI D N N/ Preduzete mjere


P
ZAHTJEVI
Da li je dostupna dokumentacija glavnog Izvođača vezano
za Zakon o zdravlju, zaštiti na radu i zaštiti živote sredine?
Da li je dostupna dokumentacija podzvođača vezano za
Zakon o zdravlju, zaštiti na radu i zaštiti živote sredine?

DOBROBIT I BEZBJEDNOST NA D N N/ Preduzete mjere


P
GRADILIŠTU
Da li postoji dovoljan broj odgovarajućih toaleta i da li se
održavaju čistim?
Da li postoje objekti za presvlačenje, sušenje i čuvanje
odjeće?
Da li je obezbijeđena pijaća voda?
Da li su bezbjednosni objekti lako i bezbjedno dostupni?
Da li je obezbijeđena adekvatna prva pomoć?
Da li su mjere u slučaju opasnosti izložene na gradilištu?
Da li su svi ulazi, izlazi i šetališta čisti, prepoznatljivi i
adekvatno osvijetljeni?
Da li je li javnost ograđena ili na drugi način zaštićena od

141
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

radova?
Jesu li kapije osigurane?
Da li su sva postrojenja pričvršćena kako bi se spriječilo
neovlašteno korištenje po završetku posla?
Jesu li zapaljive ili opasne supstance zaključane u sigurnim
skladištima?
Da li su dostupi šljemovi i sigurnosni prsluci za posjetioce?

SAOBRAĆAJ I VOZILA D N N/ Preduzete mjere


P
Jesu li obezbjeđeni zasebni pješački prilazi i prilazi vozilima i
trase oko gradilišta?
Ako ne, da li su vozila i pješaci odvojeni gdje god je to
moguće ?
Jesu li obezbijeđeni jednosmjerni prilazi ili mjesta za
okretanje kako bi se smanjila potreba za vožnjom u rikverc?
Jesu li vozila bezbjedno utovarena?

PROTIVPOŽARNA ZAŠTITA D N N/ Preduzete mjere


P
Je li količina zapaljivih materijala na gradilištu svedena na
minimum?

142
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

Postoje li odgovarajuće prostorije za čuvanje zapaljivih


tečnosti i gasova , npr. LPG i acetilena?
Ako se tečnosti prebacuju iz svojih prvobitnih spremnika, da
li su novi spremnici podesni za zapaljive materijale?
Da li je pušenje zabranjeno u područjima gdje se koriste i
čuvaju gasovi ili zapaljive tečnosti?
Da li se zapaljivi i goriv otpad uklanja redovno?
Da li je dostupan i pristupačan odgovarajući broj i tip
protivpožarnih aparata?
Da li protivpožarni aparati imaju karton o izvršenom
tehničkom pregledu?
Da li je znak “zabranjeno pušenje” istaknut pored zapaljivih
materija?
Da li je zona za pušenje adekvatno označena i obezbjeđena
sa protivpožarnim aparatom?

ELEKTRIKA D N N/ Preduzete mjere


P

Da li su razvodne kutije pregledane i ovjerene od strane


ovlaštene organizacije?
Da li razvodne kutije uključuju FID sklopke sa maksimalnom

143
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

diferencijalnom ili okidačkom strujom od 30mA?


Postoji li raščišćen prostor ispred razvodne kutije od
najmanje 1 metar?
Da li su prekidači ispravno identifikovani (označeni) ?
Da li električni kablovi koji se koriste imaju ispravnu veličinu
žice?
Da li su produžni kablovi koji se koriste ispravni?
Da li su produžni kablovi s golim žicama van upotrebe?
Da li su produžni kablovi kojima nedostaju kontakti za
uzemljenje van upotrebe?

Dupli adapteri, utikači sa 3 rupe i druge vrste domaćih


višestrukih utikača van upotrebe?
Jesu li sve utičnice bez očiglednih nedostataka? (nisu
okrnjene, napukle ili sa znacima pregrijavanja )
Da li su uređaji za zaključavanje dostupni ?

Da li se uređaji za zaključavanje koriste ?


Da li su sijalice prekrivene zaštitnim kavezima?

144
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

Da li su naponske ploče / uređaji pokriveni?


Da li su priključne kutije opremljene sa potrebnim
poklopcima?

RUČNI ELEKTRIČNI ALATI I MAŠINE D N N/ Preduzete mjere


P
Da li je zaštita na mjestu na mašinama?
Kad se koriste alati na struju da li se nosi HTZ oprema (oči,
lice, uši i ruke)?
Da li je zaštita na mašinama u dobrom stanju?
Da li su kablovi alata/ utikači u dobrom stanju (bez
deformacija)?
Da li zaposleni pravilno koristiti sve električne alate?
Da li se ispravan alat koristi za posao?
Da li nepokretne i pokretne mašine imaju sertifikate?

ZAŠTITA OD PADA D N N/ Preduzete mjere


P
Da li su sigurnosne ograde / kablovi pravilno pričvršćeni?
Da li zaposleni imaju sigurnosne pojaseve/ remenje?
Da li su zaposleni, koji su izloženi opasnosti od pada,

145
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

vezani?
Da li su zaposleni koji se nalaze ispod zaštićeni od pada
predmeta?

MERDEVINE I STEPENICE D N N/ Preduzete mjere


P
Da li merdevine premašuju najmanje 75cm iznad mjesta
prislanjanja?
( Pristup merdevinama mora biti čist u svakom trenutku)
Da li su merdevene pričvršćene kako bi se spriječilo
oklizavanje, klizanje ili pad?
( Merdevine pod nagibom u odnosu 4 - na - 1, pričvršćene,
vezane, itd. )
Da li su merdevine sa napuklim ili nedostajućim prečkama
van upotrebe?
Da li se merdevine koriste u potpuno otvorenom položaju?
Da li su trake ili rukohvati instalirani kada je potrebno ?
Ne smije se koračati na najgornje dvije prečke merdevina?
Drvene merdevine su izrađene od odgovarajućeg materijala
i u skladu sa zakonom?
Merdevine nisu u upotrebi za aktivnosti iznad 4.5 m?

146
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

SKELE D N N/ Preduzete mjere


P
Datoteka dokumentacije skele je ažurirana?
Da li su podignute na čvrstom, zdravom temelju?
Da li su vezane za konstrukciju, kao što je potrebno?
Da li su ramovi skele povezani i čvrsto oslonjeni?
Da li je kompletan sistem zaštitne ograde oko radne
platforme ( sigurnosna ograda, srednji rukohvati, ....za
nožne prste i ekrani na mjestu)?
Da li su sve radne platforme potpuno popatošene?
Da li je obezbjeđen odgovarajući prilaz?
Da li su sve skele pregledane nakon loših vremenskih uslova
I na mjesečnom nivou?
Da li su pokretne skele opremljene sa točkićima?
Da li se odgovarajuće stezaljke (bez žice, eksera itd.) koriste
kod svih spojeva?
Da li su daske (pod) otporne/snažne?
Da li su zaposleni koji se nalaze ispod zaštićeni od pada
predmeta?

147
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

OTVORI NA PODU I ZIDOVIMA D N N/ Preduzete mjere


P
Da li su bezbjednosne ručke i kablovi pravilno pričvršćeni?
Da li zaposleni imaju sigurnosne pojaseve/ remenje?
Da li su zaposleni, koji su izloženi opasnosti od pada,
vezani?
Da li su zaposleni koji se nalaze ispod zaštićeni od pada
predmeta?
Da li su čvrste ograde postavljene na otvorenim podnim
konstrukcijama, radnim platformama, šetalištima i
prolazima?
Da li su otvorene rupe prekrivene čvrstim materijalom i
fiksirane?

RUKOVANJE MATERIJALOM D N N/ Preduzete mjere


P
Podizanje u vazduhu - da li zaposleni radi u košari noseći
pojas za cijelo tijelo s kratkim konopom prikačenim za
određeni anker u košari?
Da li signal za kretanje unazad nadjačava (zvučni) nivo buke
u okruženju?
Da li su materijali pravilno skladišteni /naslagani/složeni?

148
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

Da li zaposleni vrše pravilno podizanje?


Da li zaposleni koriste odgovarajuću LZSiO?
Da li se koriste kablovi za vođenje tereta?
Da li ima dovoljno radnika za svaku radnju?

ZAVARIVANJE I REZANJE D N N/ Preduzete mjere


P
Da li su prilikom transporta ili skladištenja kompresovanog
gasa cilindri pričvršćeni i poklopci na mjestu?
Da li su zaposleni obučeni za bezbjedno korištenje plinskog
goriva?
Da li se cilindri sa kiseonikom i fitinzi drže podalje od ulja i
masti?
Jesu li okviri svih mašina za lučno zavarivanje i za rezanje
uzemljeni?
Jesu li elektrode uklonjene i držači elektroda postavljeni ili
zaštićeni tako da ne mogu praviti električni kontakt sa
zaposlenima kada su držači ostavljeni bez nadzora?
Da li je adekvatna protivpožarna oprema odmah dostupna u
radnom okruženju i spremna za instant upotrebu?
Da li su burad, spremnici ili šuplje konstrukcije koji su

149
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

sadržali otrovne ili zapaljive materije napunjeni vodom ili


temeljno očišćeni od takvih materija, provjetreni i ispitani
prije zavarivanja, rezanja ili grijanja?
Da li su zaposleni koji obavljaju bilo koju vrstu zavarivanja,
rezanja ili grijanja zaštićeni adekvatnim LZSiO?

DIZALICE D N N/ Preduzete mjere


P
Da li je bezbjednosna ograda za dizalice na mjestu?
Da li su lanci, kablovi i poveske ispitani/ označeni kao što je
potrebno?
Da li kuke za dizanje imaju sigurnosni zatvarač na mjestu ?
Da li su sertifikati za dizalice ažurirani?
Da li rukovalac dizalicom posjeduje sertifikat?
Da li je dnevnik rukovalaca dizalicom ažuriran (kontrolna
knjiga)?
Da li je dostupna dokumentacija o dizalicama (knjiga
evidencije)?
Da li postoji protivpožarni aparat?
Da li su potporne noge ispružene?

150
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

Da li je rukovalac upoznat sa tabelom tereta?


Da li se tabele za ručnu signalizaciju nalaze na dizalici?
Da li se zaposleni drže podalje od visećih tereta?

KROVNI RADOVI D N N/ Preduzete mjere


P
Ima li dovoljno barijera(pregrada) i postoji li druga zaštita
ivica koja bi spriječila ljude ili materijale da padnu s krovova?

Da li krovne letve osiguravaju siguran oslonac za ruke i


stopala? Ako ne, da li su merdevine ili daske obezbijeđene i
da li se koriste?
Da li su obezbijeđene odgovarajuće barijere, zaštitna ograda
ili pokrivači gdje ljudi prolaze ili rade u blizini lomljivog
materijala kao što su azbest cementne ploče i krovna
svjetla?
Jesu li ljudi izolovani iz područja ispod krovnih radova? Ako
to nije moguće, da li su preduzete dodatne mjere opreza
kako bi se spriječilo da krhotine(šut) padaju na njih?

ISKOPI D N N/ Preduzete mjere


P
Postoji li adekvatan prateći materijal ( drvena građa, oplata

151
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

za rovove, rasponke ili drugi prateći materijal)?


Da li se koristi siguran metod za postavljanje potpore, tj.onaj
koji ne zavisi od ljudi koji rade u nepodgrađenom rovu?
Ako su strane iskopa pod nagibom, da li je ugao nagiba
dovoljan da spriječi obrušavanje?
Da li su oplate minimum 20 cm preko iskopanih strana?
Da li postoji bezbjedan prilaz iskopu, npr.putem dovoljno
dugih, pričvršćenih merdevina?
Da li postoji zaštitna ograda ili druga zaštita koja spriječava
da ljudi upadnu?
Da li su obezbijeđeni pravilno pričvršćeni zaustavni blokovi
koji spriječavaju da vozila za kipovanje upadnu?
Da li iskop utiče na stabilnost okolnih konstrukcija?
Da li su materijali, materijali za deponiju ili oprema
skladišteni dalje od ivice iskopa kako bi se smanjila
vjerovatnoća obrušavanja strana?
Da li je iskop ispitala nadležna osoba na početku svake
smjene?
Da li se utovar materijala vrši iznad kabine vozila?

BUKA D N N/ Preduzete mjere


P

152
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

Da li su vozila i druga postrojenja ili mehanizacija opremljeni


sa prigušivačima?
Je li rad sekvenciran kako bi se smanjio broj ljudi izloženih
buci?
Da li se drugi, koji nisu uključeni u rad, drže podalje?
Da li je obezbijeđena pogodna zaštita sluha i da li se nosi u
bučnim područjima?

OPASNE MATERIJE D N N/ Preduzete mjere


P
Jesu li sve štetne materije, npr. azbest, olovo, razređivači,
boje, itd. identifikovani?
Jesu li procijenjeni rizici za sve koji bi mogli biti izloženi tim
materijama?
Da li je obezbijeđena i da li se koristi zaštitna oprema?
Da li je opasni material bezbjedno skladišten?
Da li se zaposleni i ostali koji nisu zaštićeni drže podalje od
izlaganja?
Da li su zaposleni obučeni za korištenje opasnih
hemikalija/smjesa?
D = Adekvatno u vrijeme inspekcije

153
PROJEKAT AUTOPUTA BAR-BOLJARE (DIONICA SMOKOVAC-MATEŠEVO)
“LISTA PROVJERE ZZNR”
Datum:.........................; ZZNR menadžer: ...................................

N = Neadekvatno u vrijeme inspekcije


N/P= Nije primjenjivo

Potpis:______________
Datum: _______________

154
Prilog 7 Dokumentacija o sprovođenju ZZNR

PRILOG 7 DOKUMENTACIJA O SPROVOĐENJU ZZNR


Procjena Procjena Procjena
Područja/Provjere Područja/Provjere Područja/Provjere
Da Ne Da Ne Da Ne
1.Dokumentacija o sprovođenju zaštite
1.1 Spisak podizvođača 1.7 Instrukcije za ZZNR na gradilištu
1.2 Izvještaji i bilješke o sprovođenju odredbi ZZNR na 1.8 Evidencija o radnicima na gradilištu koji su prošli obuku iz ZZNR i
gradilištu protivpožarne zaštite
1.3 Rezultati ZZNR inspekcije na gradilištu, ispravljanje
1.9 Dokumentacija o mehanizaciji i opremi
uočenih defekata, itd.
1.4 Protokoli za obuku iz ZZNR i protivpožarne zaštite 1.10 Podaci o bezbjednosti opasnih materija i agenasa koje koristi
na gradilištu Izvođač, u vezi sa sigurnošću osoblja
1.11 Dokumentacija u vezi stručnih provjera i inspekcija korištene
1.5 Izvještaji o sastancima u vezi ZZNR
električne opreme, kablova i druge tehničke opreme.
1.6 Izvještaji o nedostacima u sprovođenju mjera ZZNR
i korektivnim mjerama

Opis neregularnosti/defekata: Predlozi za poboljšanje:

Glavni inžinjer/Menadžer radova Inžinjer ZZNR


Dostavljeno: Menadžeru projekta, poslovođi, šefu ZZNR

155
1. Lista izvodjaca

Part:
Naziv contact osobe
Naziv Kompanije: & Funkcija Tel Br. & email Opis Posla

H&S Menadzer na gradilistu:

156
2. Izveštaji i napomene o sprovođenju odredbi zastite na radu na gradilištu
Sekcija: Dostavljeno:
Sacinio:

Implimentirane Zad. Ne Primedbe Preduzete mjere Preduzeo Datum


odredbe Zad.. Mjere

H&S Menadzer na gradilistu: Odobrio:

157
3. Rezultati inspekcije zastite na radu na gradilistu I korektivne mjere

OBLAST INSPEKCIJE Zadovoljava Ne KOMENTAR


Zadovoljava

PREDUZETI MJERE ODGOVORNA LICE ZADUZENO LICE PERIOD ZA


Sastavio: Odobrio: PREDUZIMANJE

158
MJERA

Sastavio: Odobrio:

4. Protokoli za protiv pozarnu obuku I obuku zastite na radu na gradilistu

Lokacija: Polaznici obuke: Program obuke:


Datum: (primijenjene metode)
Instruktori: Br. Ime I prezime

159
H&S Menadzer na gradilistu: Odobrio:

160
5. Izveštaji sa sastanka u vezi za zastitu na nadu
Datum:

Sastanak
vodio:

Tema
sastanka

Zapisnik sa
sastanka:

Lokacija
Sastanka:
Ucesnici Potpisi ucesnika

161
6. Izveštaji o nedostacima u izvršenju zastite na radu i korektivne mere
Activnost / Opis procesa Izvestaj sastavijo:

Uočeni nedostaci Kljucni rizici Postojeće mere kontrole / Mere


predostrožnosti

Predlozene korektivne mere


Opis mere Odgovoran Period realizacije
Organizovanje Obezbeđivanje

162
7.
Uputstvo za bezbednost na gradilištu
Licna Zastita
■ Nosite zaštitnu opremu -PPE .
■ Nemojte piti ili uzimam drogu dok radite .
■ Obratite pažnju na ličnu higijenu .
■ Bez nasilničkog ponašanja ili igre na radnom mestu .
Počisti gradilišta
■ Držite prolaze ciste svo vreme.
■ Srediti materijale i stavite ih na gomilaju bezbedno. Gomila ne bi trebalo da bude previsoka.
■ Pazite podnih otvora i osigurati da su ograđene ili pokriveni.
■ Ukloniti refuzu u najkraćem mogućem roku.
■ Obezbedite dovoljno osvetljenja.
■ Upoznajte se sa lokacije i radom protivpožarne opreme
.
Sigurnosne Mere
■ Pre nego što koristite mašinu , proverite da li opasni deo mašine ima ugradjenu zastitu .
■ Izbegavajte ici na bilo koju oblast sa nedovoljnim osvetljenjem jer mogu postojati neka
opasna mesta na kojima nije obezbedjena ograda.
■ Budite na oprezu sve vreme i pazite na kretanje dizalice , kuke ili druge opreme za
podizanje .
■ Pre nego što koristite bilo koju električnu instalaciju ili alat , proverite stanje svih
električnih kablova .
■ Izbegavajte povlačenje električnih kablova po terenu I ne dozvolite da kablovi dođu u
dodir sa vodom .
■ Koristite električni alat instaliranim osiguračem uzemljenja .
■ Upotreba i rukovanje hemikalije sa pažnjom .

163
164
8. EVIDENCIJA O ZAPOSLENIMA OSPOSOBLJENIM ZA BEZBJEDAN RAD
Br. Ime i prezime Opis - naziv radnog Datum Osposobljavanje i provjera Potpis lica koje je Osposobljavanje i provjera Potpis lica koje je
mjesta i donošenja osposobljenosti za bezbjedan rad izvršilo osposobljanosti izvršilo osposobljavanje
programa prije raspoređivanja osposobljavanje i i provjeru
datum raspoređ. provjeru kod promjene radnog mjesta, osposobljenosti
osposobljenosti tehnološkog procesa i sl. zaposlenog za bezbjedan
Način i datum Način i zaposlenog za Način i Način i rad kod promjene
provjere datum bezbjedan rad datum datum radnog mjesta,
teorijske provjere prije provjere provjere tehnološkog procesa i sl.
osposobljenos praktične raspoređivanja na teorijske praktične
ti osposobljen radno mjesto osposobljen osposobljen
osti osti osti

1.

2.

3.

4.

165
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

CRBC Ogranak u Crnoj Gori

Kontakti u slučaju nužde

Nadzornik gradilišta Ime: Mobilni:


ZZNR Menadžer Ime: Mobilni:
Prva pomoć Ime: Mobilni:
Adresa kancelarije na gradilištu:

POVREDA NA RADU ILI MEDICINSKA POMOĆ

Localna zdravstvena Kontakt


ustanova
Adresa:
HITNE SLUŽBE
Sve hitne službe Vatrogasci 123
Hitna 124
Policija 122
Jasno dati hitnim službama sljedeće podatke:
 Tačna adresa gradilišta i lokacija povrijeđene osobe/-a.
 Vaše ime i naziv gradilišta.
 Opis nezgode koja se desila, npr. osoba je pala sa visine.
 Kratak opis povreda na koje se sumnja (ako su poznate) i broj povrijeđenih.
 NE PREKIDAJTE VEZU dok vas operater nije obavijestio da ima sve
potrebne podatke.
Nakon pozivanja bilo koje hitne službe, pozvati nadzornika gradilišta što je prije
moguće.
Druge ustanove treba obavijestiti ukoliko je došlo do:
 Smrti ili ozbiljne povrede na gradilištu koje dovode do hospitalizovanja osobe
 Požara, eksplozije ili obrušavanja konstrukcije ili nečeg drugog, curenje gasa ili
drugo prosipanje i curenje itd.
Vlada Crne Gore Radno vrijeme
Inspektorat za ZZNR Telefon. 382 20234 421
Fax.
E-mail.
Website.

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
Oct 2015 CRBC(MNE)-MS-P3-1
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
Oct 2015 CRBC(MNE)-MS-P3-1
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

Prilog 3 Upravljanje Zdravljem i bezbjednošću

Pripremio:
Odobrio:
Date:
Signature:

Pregledao:
Datum:
Datum:
Potpis:
Potpis:

Revizija Datum Opis Pripremio Provjerio Odobrio

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

METODOLOGIJA BEZBJEDNOSTI NA RADU Kontr. Br.

Naziv Projekta Projekat autoputa Bar-Boljare

Dio /Adresa Smokovac-Mateševo

Opis stavke/ Opis posla:

Datum početka: Prema stvarnom datumu početka.

Datum završetka: Prema stvarnom datumu završetka.

Opasnosti – Šata može Rizici – Šta se može dogoditi? Mjere kontrole za smanjenje
prouzrokovati povredu? rizika

Faza posla:

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

Pogledati Metodologiju Pogledati Metodologiju Pogledati Metodologiju


izgradnje izgradnje izgradnje

Angažovane osobe odgovorne


za primjenjivanje mjera
kontrole:
Opasnosti – Šata može Rizici – Šta se može dogoditi? Mjere kontrole za smanjenje
prouzrokovati povredu? rizika

Faza posla:

Pogledati Metodologiju Pogledati Metodologiju Pogledati Metodologiju


izgradnje izgradnje izgradnje

Angažovane osobe odgovorne


za primjenjivanje mjera
kontrole:

Potrebna lična zaštitna oprema:

Obezbijediti da sva OZO zadovoljava relevantne europske propise. Pregledate i po potrebi zamijeniti

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

OZO. Sva OZO potrebna pri izvođenju tunel Kosman, prema osnovnom MS za tunel.
Ključno Zona za evakuaciju, Standby generator, kutija prve pomoći, nosila
postrojenje i
potreban alat:
Ključni potreban Sredstvo za dezinfekciju, injektor, torba sa kiseonikom, itd.
materijal:

Ostrala butna Vozilo za spašavanje, pumpa za vodu, bager, itd.


oprema:

Karakteristične Missing fire, toxic gas, oxygen-poor.


zabilježene
povratne
opasnosti:
(ili se odnose na
procjenu
specifičnih rizika)
Opasne materije /
Opasne hemikalije
Veoma Štetno/ Korozivno Opasno po Oksidantno Veoma Eksplozivno
otrovno Iritantno okolinu zapaljivo

Visokorizični Miniranje , rad na visini


građevinski
radovi

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

Hitna procedura / Hitni odgovor

 Kada se desi nezgoda, odgovorne osobe moraju naći način da


Hitne procedure:
evakuišu radnike, da pozovu spasilačku jedinicu.
 Prijaviti situaciju ključnom odjeljenju.
 Rukovodioci vodeće rupe za hitne slučajeve organizuju radove
mašina na gradilištu.
 Prave statistiku gubitaka, prave analizu razloga nesreće kao polaznu
tačku.
 Prave raspored zbrinjavanja.
Lokacija stanice za Stanica prve pomoći prema crtežima
spašavanje:

Članovi spasilačke jedinice:

Broj mobilnog hitne službe:

Zajedničke tačke: Pogledati crteže

Komunikacija: Prevodilac, mobilni telefon,

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

Metode izgradnje: Kutija za alat, uputstva refernta zaštite na radu na gradilištu.

Odgovorne osobe:

Ime:
Kontakt za hitne slučajeve:
Broj telefona:

Ime pomoćnika prve


pomoći:

Prema grafičkoj dokumentaciji


Mjesto za kutiju prve
pomoći:
Mjesto najbliže bolnice:
Objekti prve pomoći:
Obezbijediti da su svi radnici na gradilištu obučeni i upućeni u proceduru za hitne situacije i postupak
evakuaciju.
Osoba odgovorna za implementaciju i sprovođenje
procedura za slučaj nužde i kontrolnih mjera:

Pregled

Da bi se osiguralo da se kontrola efektivno sprovodi i nadzire


 TBT i sastanci prije početka rada će se održavati

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

 Nadležne osobe će se konsultovati u vezi opasnosti i sadražaja ZZNR metoda izvođenja


radova, planova rada i drugih primjenjivih informacija
 Kontrolne mjere će se sprovoditi tokom izvođenja radova:
o Provjere na licu mjesta
o Konsultacije
o Zakazane inspekcije
Korektivne akcije će se bilježiti i ispravljati blagovremeno; ZZNR MIR će se revidirati i ažurirati s tim u
skladu (uz konsultacije s nadležnim osobama)
Osigurati se da su kontrole revidirane prema sljedećem:
 Ako kontrola ne uspije smanjiti rizik na adekvatan način
 Kada dođe do promjena radnog mjesta ili aktivnosti koje stvaraju nove/drugačije rizike nad
kojima kontrola možda više nema efekta
 Kad se identifikuju nove opasnosti
 Nakon incidenta povezanog s radnim aktivnostima relevantnim za ovu ZZNR MIR
 Kad se tokom konsultacija s nadležnim osobama pokaže da je revizija potrebna
 Predstavnik ZZNR zahtijeva reviziju u skladu sa zakonom

Osoba odgovorna za implementaciju i sprovođenje


procedura za nadzor i reviziju i kontolnih mjera:

Formalna obuka, potrebne Dužnosti radnika koji Detalji nadzornog aranžmana


licence za radnike koji obavljaju ovaj zadatak: za radnike koji obavljaju ovaj
obavljaju ovaj zadatak: zadatak:
Formalna obuka: - -
-

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

Potrebne licence:
-

Detalji u vezi s: regulatorne dozvole, Relevantna Legislatura, kodeks prakse:


inžinjerijski detalji/sertifikati/radne
dozvole:

Ostale informacije i
komentari:

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com
CHNIA ROAD AND BRIDGE CORPORATION Smokovac-Uvac-Matesevo highway Project
MONTENEGRO BRANCH

Nova Dalmatinska bb,81000,Podgorica,Montenegro Fax:+382 20 512 333


Email:mne.letter@crbc.com

You might also like