SRCE I KRVOŽILNI SUSTAV – srce i krvne žile

- uloga: prenošenje krvi s otopljenim tvarima i plinovima kroz organizam

Građa i funkcija srca (mišićni organ smješten u prsnoj šupljini)

- sistola = faza stezanja (kontrakcije), dijastola = faza rastezanja (relaksacije) srca
- koronarni krvotok – vlastita opskrba srca krvlju, čine ga dvije srčane arterije i vene
- dijelovi:
- arterije – žile putem kojih srce potiskuje krv
- vene – žile putem kojih srce prima krv
- osrčje (perikard) – dvoslojna ovojnica
- srčana stijenka: tri sloja – endokard, miokard, epikard
- četiri šupljine: lijeva pretklijetka (ulaze plućne vene)
desna pretklijetka (ulaze gornja i donja šuplja vena)
lijeva klijetka (izlazi aorta)
desna klijetka (izlazi plućna arterija)
- srčani zalistci – između srčanih šupljina (bikuspidalni lijevo, trikuspidalni desno)
– na izlazištu aorte i plućne arterije (polumjesečasti zalistci)

Provodno srčano mišićje – uloga stvaranja i provođenja električnih podražaja

- depolarizacija – izaziva kontrakciju
repolarizacija – izaziva relaksaciju
- dijelovi: SA čvor, internodalni putovi, AV čvor, Hissov snop, Purkinjeova vlakna
EKG (elektrokardiogram)
- grafički zapis kojim se bilježi električna aktivnost srca

Srčani ciklus
1. sistola – kontrakcija i izbacivanje krvi
2. dijastola – relaksacija i punjenje srca krvlju
- udarni volumen – količina krvi koju srce izbaci u jednoj sistoli
- srčana frekvencija – broj otkucaja srca u jednoj minuti – bilo (puls)
- minutni volumen – količina krvi koju srce izbaci u jednoj minuti
Regulacija rada srca
- autonomna regulacija – količina krvi koju srce izbacuje u sistoli jednaka je količini krvi koju srce prima u dijastoli
- ovisno o potrebama, simpatički i parasimpatički živci te hormoni mogu mijenjati frekvenciju srčanog rada, snagu
kontrakcije -> značajno promijeniti srčani minutni volumen
- na rad srca simpatikus djeluje stimulacijski (povećava ga), a parasimpatikus inhibicijski (smanjuje ga)

Krvožilni ili cirkulacijski sustav (arterije, kapilare i vene)

- protok krvi ovisi o tlaku krvi, promjeru krvne žile i viskoznosti krvi
ARTERIJE – prenose krv pod visokim tlakom u tkiva, elastična stijenka, debeli mišićni sloj
- arteriole – arterije manjeg promjera
- vazokonstrikcija – stezanje glatkih mišića u stijenci krvnih žila
vazodilatacija – širenje krvnih žila
KAPILARE – čini ih endotel (takni sloj stanice), nemaju mišićne stanice
-> MIKROCIRKULACIJA – cirkulacija krvi kroz arteriole, kapilare i venule
VENE – slabije razvijen mišićni sloj, popustljivije od arterija, manji tlakovi
- rezervoari krvi (2/3 ukupnog volumena krvi)

Krvni optok ili cirkulacija

MALI KRVNI OPTOK (plućna cirkulacija)
desna klijetka -> plućna arterija -> krvne žile (arterije, arteriole, kapilare) plućne cirkulacije -> pluća
- krv koja dolazi u pluća je deoksigenirana, a bogata CO2
- u plućnim kapilarama oksigenira se, a CO2 se oslobađa
-> vene -> lijeva pretklijetka
VELIKI KRVNI OPTOK (sustavna ili periferna cirkulacija)
(lijeva pretklijetka ->) lijeva klijetka -> aorta -> sustavne krvne žile (arterije, arteriole, kapilare) -> tkiva
- u kapilarama plinovi i hranjive tvari iz krvi prelaze u tkiva, a iz kriva u krv prelaze produkti metabolizma i CO2
-> vene -> desna pretklijetka

Krvni tlak – pritisak koji krv koja se nalazi u krvnoj žili vrši na unutarnju stijenku žile
- povećava se pri sistoli, smanjuje se pri dijastoli -> najviša - sistolička i najniža – dijastolička vrijednost krvnog tlaka
- normalne vrijednosti – 120/80 mmHg
- tlak pulsa – razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka

BOLESTI SRCA I KRVOŽILNOG SUSTAVA

Čimbenici koji doprinose razvoju bolesti:
- loša prehrana, smanjena tjelesna aktivnost -> pretilost
- prekomjerno konzumiranje soli i hrane bogate kolesterolom, premali unos voća i povrća
- pušenje i prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića
- hormonska kontracepcija, stres, psihičke bolesti

Krvožilne bolesti
ATEROSKLEROZA – taloženje vezivno-masnih nakupina u unutarnjem sloju arterija
HIPERTENZIJA – patološko povećanje arterijskog tlaka na vrijednosti veće od 140/90 mmHg
PROŠIRENJE VENA – otežano i usporeno otjecanje venske krvi iz ekstremiteta prema srcu
- može doći do TROMBOZE VENA

Srčane bolesti
Bolesti srčanih zalistaka
- posljedica ozljeda, prirođene mane ili bolesti poput reumatske groznice
- liječenje: kirurška zamjena zalistaka
Poremećaji srčanog ritma
TAHIKARDIJA – ubrzavanje frekvencije srca iznad 100 otkucaja u minuti
BRADIKARDIJA – smanjenje frekvencije srca ispod 60 otkucaja u minuti
- liječenje: lijekovi, ugradnja pacemakera (elektrostimulatora srca)
Koronarna srčana bolest
- nastaje zbog smanjenog protoka krvi kroz koronarne krvne žile
- potpuni prekid krvnog protoka kroz koronarne arterije -> odumiranje srčanog mišića – SRČANI UDAR
Zatajenje srca
- stanje u kojem srce ne pumpa dovoljne količine krvi za opskrbu tkiva kisikom i hranjivim tvarima
- ako je neizlječivo -> ugradnja mehaničkog srca, konačno rješenje: transplantacija
Cirkulacijski šok
- nesposobnost cirkulacije da prikladno opskrbljuje tkiva kisikom i hranjivim tvarima
OBRANA TIJELA (imunosni sustav – leukociti i limfni sustav)
- imunost – prirodna sposobnost organizma da prepozna strane tvari koje ga ugrožavaju i da se od njih štiti
- uloga imunosnog sustava: prepoznavanje, reagiranje, uništavanje i odstranjivanje patogena imunosnim reakcijama
- dijelovi nisu striktno povezani, tkiva i organi koji mu pripadaju strateški su raspoređeni po cijelom tijelu

Limfni sustav – limfa, limfne žile, limfna tkiva (limfni čvorovi i limfni organi), crvena koštana srž (limfociti)
LIMFA – međustanična tekućina koja nastaje istiskivanjem krvne plazme iz kapilara u tkiva
LIMFNI ČVOROVI – filtriraju limfu
- nakupine – na vratu, ispod pazuha, u preponama, iza koljena, oko unutarnjih organa
- zadatak: uništavanje uzročnika bolesti te tumorskih stanica koje doprema limfa
- u slučaju infekcije povećavaju se

LIMFNI ORGANI
- krajnici – ždrijelo
- slezena – najveći limfni organ, stvara limfocite B
- timus (prsna žlijezda) – organ u kojem imunosni sustav uči razlikovati vlastite stanice i tkiva od tuđih
- crvuljak slijepog crijeva – dozrijevanje obrambenih stanica

Obrana organizma od bolesti i imunosne reakcije

- antigeni – kemijske tvari koje tijelo prepoznaje kao strane i potencijalno opasne tvari

1. Nespecifična (urođena) imunost – zaštita od mikroorganizama i stranih tijela

- anatomske zapreke, kemijske zapreke, stanična obrana
-> fagocitoza: granulociti – mikrofagi i monociti – makrofagi -> nositelji nespecifične imunosti
- stanice ubojice – limfociti sa sposobnošću prepoznavanja stranih glikoproteina, djelovanje: usmrćivanje stanice

2. Specifična (stečena) imunost – aktivira se u slučaju da antigen prodre kroz prvu liniju zaštite organizma
- štiti nas od točno određene vrste antigena
- nastaje imunosnom reakcijom
- limfociti T i B – nositelji specifične imunosti
LIMFOCITI B PROIZVODE ANTITIJELA
- svako protutijelo (antitijelo) sastoji se od:
dva teška proteinska lanca i dva laka lanca
koji su kovalentnim disulfidnim mostovima
međusobno povezani u strukturu Y oblika
- vezanje antitijela na antigen: načelo „odgovarajućeg
ključa za odgovarajuću bravu“
LIMFOCITI T – nositelji stanične imunosti
- protiv gljivica, parazita, virusa…

Imunizacija – postizanje specifične imunosti na jedan antigen ili više njih

1. AKTIVNA – organizam sam stvara imunost
- prirodna imunost (sekundarni imunosni odgovor), umjetna imunost (cijepljenje)
2. PASIVNA – unošenje gotovih protutijela u organizam
- umjetna (pripravci s protutijelima), prirodna (majčina protutijela, majčino mlijeko)