Nastavna priprema za čas iz Bosanskog jezika i

književnosti
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Brojevi, značenje, vrste i promjenjivost

Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja

Odgojno-obrazovni ciljevi:

Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje

govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u
izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke
radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji
poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih
potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda,
upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: brojevi, glavni, redni, zbirni.
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja,
samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici

Nastavne metode i postupci: oluja mozga, tekst-metoda, metoda usmenog

izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, ilustrativna metoda, metoda
diskusije

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,
grafofolije, ilustracija/kolaž papir
Tematska korelacija

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura

Međupredmetna: likovna kultura,

Nastavnik: Amra Malkić
Datum: 29.5. 2018.
Tok izvođenja nastavnog sata

UVODNI DIO ČASA

Ponoviti sa učenicima gradivo iz oblasti vrste riječi. Učenici ponavljaju

koristeći metodu OLUJE MOZGA. Na ranijim časova učenici su imali
priliku koristiti istu metodu. Na tabli nastavnik zapisuje pojmove iz oblasti
vrste riječi koju učenici predlažu – svaki učenik predlaže i kasnije
objašnjava pojmove.
Pojmovi mogu biti sljedeći npr. Učenik, prijedlog, i, Brčko, ovdje... Na
ovaj način učenici praktično svrstavajući pojam u vrstu riječi, određuju
rod, broj i padež iste riječi.
Za ovaj dio časa predviđeno je oko 10 min.

GLAVNI DIO ČASA

Bila tri lovca. Dvojica nisu imala oružje, a treći je bio

bez puške. Pođu oni jednom u lov i rastjeraju tri zeca.
Dva zeca utekoše, a trećeg nisu ulovili. Onoga što
nisu ulovili uzmu i ponesu kući. Dođu pred jednu kuću
koja nije imala ni temelja, ni zidova, ni krova. Pozovu
domaćina koji nije bio tu i rekoše: „Daj nam kakav
lonac da skuhamo zeca!“ Domaćin reče: „Imam tri
lonca, dva su razbijena, a treći nema dna.“ „Baš
dobro“, rekoše lovci. Uzmu onaj lonac što nije imao
dna i u njemu skuhaju zeca kojeg nisu ulovili, slatko
se najedu i odu.
Šaljiva narodna priča

Najava nastavne jedinice „Brojevi“

Nastavnik učenike navodi na odgovore postavljajući sljedeća pitanja.

- Čemu si se nasmijao u ovoj priči?

- Koliko je lovaca bilo u šumi?
- Koliko su zečeva zaista ulovili?
- Uočimo brojeve u ovoj šaljivoj priči?
To su: TRI LOVCA, TRI ZECA, DVA ZECA, JEDNU KUĆU,
TRI LONCA, DVA LONCA, TREĆI.

- Navedi u koliko sati ideš u školu, a u koliko se vraćaš? U kojoj

klupi sjediš? Na kojem si po redu času? Koliko braće i sestara
imaš?
- Koliko imaš predmeta, a koliko drugova u razredu? Neki učenik
daje odgovore. Npr. SEDAM SATI, DVANAEST SATI,
TREĆOJ KLUPI, JEDNU SESTRU...
- A kako je u uvodnom tekstu? Uz koje riječi stoje brojevi? Mogu
li brojevi stojati sami bez te druge riječi? Ne mogu, moraju
stajati uz imenicu.

Nastavnik definiše i piše na tabli:

Brojevi su polupromjenjiva vrsta riječi koja kazuje koliko

tačno ima onoga što znači riječ uz koju imenica stoji, ili koji je
po redu pojam koji određuju. Brojevi su nesamostalne riječi
jer ne mogu stajati same u rečenici, već se odnose na neku
drugu riječ , najčešće imenicu.
10 minuta

Nastavnik prikazuje na grafoskopu sljedeću rečenicu:

Idući tako dođe do jedne rijeke. U prostoriju su ušli jedan

čovjek i jedna žena, a za njima je ušlo jedno dijete. Posjetili
su jednog prijatelja. Ubrzo su se pojavile dvije djevojke.
Čovjek je dvjema djevojkama poklonio cvijeće, a jednom
dječaku knjigu.

(Uoči broj u ovoj rečenici? Šta on označava?

Brojevi kojima tačno označavamo koliko ima čega na broju,

nazivaju se GLAVNI BROJEVI. Npr. Jedan dječak, pet
patuljaka, devet paunica.
Brojevi jedan, dva, tri, četiri mijenjaju se po padežima-
dekliniraju se. Glavni brojevi od četiri pa dalje ne mijenjaju se
po padežima, jer tada prelaze u redne brojeve np. Pet učenika-
petom učeniku.
10 minuta

REDNI BROJEVI

Slijedi sljedeća rečenica na grafoskopu:

Idem u peti razred. Sjedim u drugoj klupi do prozora. U

petom razredu sam odličan učenik. Iz petog razreda ponijet
ću dosta lijepih uspomena.

U koju smjenu ideš u školu? Kojeg si dana i mjeseca po redu

rođen? Šta označavamo ovim brojevima?

Brojevi kojima kazujemo koji je po redu pojam označen riječju

uz koju stoje, nazivaju se REDNI BROJEVI. Npr. Prvi red,
drugoj klupi, četvrtog časa. Redni brojevi se mijenjaju po
padežima, dekliniraju se. U kojem će se padežu nalaziti redni
broj, zavisi od imenice uz koju stoji.

5 minuta

ZBIRNI BROJEVI

Nastavnik demonstrira preko grafoskopa sljedeću rečenicu:

Dvoje djece se igralo u pijesku. Na klupi je sjedilo njih

četvero. Došlo je još dvoje i sjelo do njih četvero.

Kojeg su roda bića koja su se igrala u pijesku? RAZLIČITOG

su roda. Koliko ih je bilo? (DVOJE, ČETVERO)
 Brojevi kojima označavamo koliko ima mladih bića ili bića
različitog roda i općenito kada određujemo količinu, nazivaju
se ZBIRNI BROJEVI. Ovi brojevi se tvore dodavanjem
nastavka –ERO I –OJE na glavni broj. Npr. Dvoje, troje,
četvero. Brojevima koji imaju dvije ili više riječi, nastavak,
sufiks dodaje se samo na zadnji broj. Npr. Dvadeset petero,
četrdeset četvero. Zbirni brojevi se mijenjaju po padežima.

5 minuta

ZAVRŠNI DIO ČASA:

Učenici izvlače brojeve i lijepe ga na hamer-papir u kolonu

kojoj pripada. Plakat je prethodno pripremljen i zalijepljen. Na
kolaž papiru se nalaze glavni, redni i zbirni brojevi. Redoslijed
je tabelarno nacrtan na plakatu u koji će učenici lijepiti
odgovarajući broj. Na ovaj način su učenici ponovili prethodno
obrađeno gradivo.
5 minuta

Domaća zadaća: Odredi padežni oblik istaknutih brojeva:

- Svakog desetog dana u mjesecu idem u bioskop.
- -----------------------------------------------------------------------------
- U društvu smo uvijek nas četvero.
- -----------------------------------------------------------------------------