Fakultet Građevinarstva, arhitekture i geodezije

Sveučilišta u Mostaru

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Hidrotehnički sustavi

Student: Ivana Šaravanja, 514/D

Predmetni nastavnik: izv.prof.dr.sc. Željko Rozić

Tema seminarskog rada:

UPRAVLJANJE VODAMA FERERACIJE BiH - Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva
upravljanja vodama - Pregled potrebnih ulaganja

Mostar, prosinac 2022.

SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................................................. 1
2. TROŠKOVI MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA I
FINANCIRANJE ........................................................................................................................................................ 1
3. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA ...................................................................................................... 2
3.1 Cijene provedbe planiranih mjera........................................................................................... 2
3.2 Pravni, Institucionalni i Ekonomski okvir djelovanja .................................................... 2
3.3 Uporaba voda .................................................................................................................................... 3
3.4 Zaštita voda ........................................................................................................................................ 3
3.5 Zaštita od voda.................................................................................................................................. 4
3.6 Dinamika investiranja u planskom razvoju Strategije .................................................. 4
3.7 Procjena mogućih izvora i uvjeta financiranja provedbe mjera radi ostvarenja
ciljeva Strategije upravljanja vodama FBiH ..................................................................................... 5
3.7.1 Svjetska banka .................................................................................................................................. 7
3.7.2 Sredstva Europske unije .............................................................................................................. 8
3.7.3 EIB (Europska investicijska banka)..................................................................................... 10
3.7.4 Bosanskohercegovačka razvojna banka – BOR banka ............................................... 10
4. ZAKLJUČAK................................................................................................................................................... 11
5. LITERATURA ............................................................................................................................................... 12
 1. UVOD

Voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograničenih količina i

neravnomjerne prostorne i vremenske raspodjele. Iz činjenice da su svi oblici života i
sve ljudske aktivnosti više ili manje vezane uz vodu jasno proizlazi važnost odnosa
prema vodi i značenje dokumenata kojima se taj odnos uređuje. Gospodarski razvoj i
urbanizacija dovode, s jedne strane, do velikog porasta potreba za vodom, a s druge, do
ugrožavanja vodnih resursa i vodnog okoliša. Voda tako može postati ograničavajući
čimbenik razvoja, te prijetnja ljudskom zdravlju i održivosti prirodnih ekosustava. Stoga
je za svako društvo posebno važno da uravnoteži te odnose i osmisli politiku i strategiju
uređenja, iskorištavanja i zaštite vodnih resursa.

2. TROŠKOVI MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA UPRAVLJANJA VODAMA

I FINANCIRANJE

BiH politika voda ima za cilj osigurati da do 2035. godine 90% stanovništva BiH ima
prostup pitkoj vodi iz javnih i sanitarno provjerenih vodovoda. Za ostalih 10%
stanovnika u ruralnim područjima, postoji plan da se snabdijevaju pitkom vodom iz
pojedinačnih vodovoda.

Istovremeno, postoji plan smanjenja prosječnih gubitaka vode u BiH ispod nivoa od
20%. Usvajanje Direktive o pitkoj vodi zahtjeva administrativne resurse uglavnom za
odobravanje aktivnosti na lokalnom i nacionalnom nivou te za razvoj i upravljanje
odgovarajućim sistemom monitoringa.

Investicijski troškovi za usvajanje Direktive o pitkoj vodi će ukupno u BiH iznositi oko
2,7 milijardi KM. Od ovog iznosa, FBiH će trebati 1,7 milijardi KM do 2031.godine.
Procjenjeno je da će do 2020.godine u FBiH za vodosnabdijevanje trebati izdvojiti
364.249.557,00 KM.

1
 3. PREGLED POTREBNIH ULAGANJA
3.1 Cijene provedbe planiranih mjera

Cijene provedbe planiranih mjera su prikazane po osnovnim oblastima djelovanja

sektora voda: uporaba, zaštita i zaštita od voda, te pravni i ekonomski okvir djelovanja, i
osnaženje institucionalnog okvira upravljanja vodama.

Ukupna suma sredstava potrebnih za ostvarenje zacrtanih ciljeva upravljanja vodama za

naredno plansko razdoblje Strategije od 12 godina iznosi 2.760.695.000 KM.

Po oblastima djelovanja sektora upravljanja vodama, ova sredstva iznose:

 uporaba voda: 1.166.000.000 KM;

 zaštita voda: 952.690.000 KM;

 zaštita od voda: 621.000.000 KM,

te za provedbu mjera u cilju institucionalnog organiziranja i ojaþavanja sektora voda u

Federaciji BiH 11.200.000 KM.
Za provedbu mjera definiranih pravnim i ekonomskim okvirom djelovanja za navedeno
razdoblje bit će potrebno 4.025.000 KM, odnosno 5.780.000 KM.

3.2 Pravni, Institucionalni i Ekonomski okvir djelovanja

Djelatnosti planirane strateškim ciljevima:

 Pravna i institucionalna reforma sektora voda, koja proizlazi iz potrebe za

prilagođavanjem novim društvenim uvjetima, uz prilagođavanje zahtjevima
EU u oblasti upravljanja vodama kao dio procesa stabiliziranja i pridruživanja
BiH EU,

2
  Adekvatna integracija oblasti upravljanja vodama u ekonomski sustav kao
cjelinu, uz veću zastupljenost ekonomskih instrumenata u procesu
upravljanja vodama,
 Poboljšanje učinkovitosti, unapređenje transparentnosti i povećanje
odgovornosti u upravljanju vodama,
 Osiguranje financijske održivosti u upravljanju vodama i reforma sustava
cijena vodnih usluga uz postupno uvođenje ekonomske cijene vode, iziskuju
materijalna sredstva u iznosu od 9.805.000 KM.

Za ostvarenje strateškog cilja za institucionalni okvir djelovanja: Djelotvorna

institucionalna organizacija i administracija, sposobna za provedbu procesa
pridruživanja i primjenu zahtjeva EU u sektoru voda, bit će potrebno 11.200.000 KM.

3.3 Uporaba voda

Ostvarenje dvaju strateških ciljeva ove oblasti:

 Povećanje opsega i poboljšanje javne vodoopskrbe,

 Osiguranje uvjeta za održivu uporabu voda u oblastima čiji razvitak ovisi od
interesa tržišta, iziskuje investiranje od 1,166 milijardi KM, što za planirano
povećanje broja stanovnika u opsegu sustava javne vodoopskrbe, za oko
883.000, daje vrijednost jedinične investicije od 1.320 KM/st.

3.4 Zaštita voda

Za ovu oblast planirano je dostizanje strateškog cilja:

 Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi

zaštite akvatične flore i faune i potreba korisnika voda, za šta su potrebna
ukupna sredstva od 952,69 milijuna KM.
 U odnosu na prognozirani broj stanovnika koji će se naći u opsegu proširenih
kanalizacijskih i sustava za tretman otpadnih voda (1.577.500), dobivena
jedinična investicijska vrijednost je 604 KM/st.
3
 3.5 Zaštita od voda

Dostizanje strateškog cilja: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama,

uz provedbu mjera radi ostvarenja operativnih ciljeva:

 Obnova i sanacija postojećih, te izgradnja i održavanje sustava zaštitnih

vodnih objekata u cilju povećanja stupnja sigurnosti obrane od poplava;
 Izrada i donošenje Planova za zaštitu od štetnog djelovanja voda;
 Smanjenje erozije;
 Uspostava programa za borbu protiv suše,
 Prevencija i primjenjivost za slučaj katastrofe-rušenja ili prelivanja ustava,
podrazumijeva investicijska ulaganja od 621 milijuna KM.

3.6 Dinamika investiranja u planskom razvoju Strategije

Dinamika investiranja u planskom razdoblju Strategije od 12 godina je urađena na

osnovu planiranih rokova za realiziranje pojedinih mjera koji su, u mnogome, pod
utjecajem procesa pridruživanja EU i zahtjevima prihvaćenog SSP-a Bosne i Hercegovine
Europskoj uniji.

Plansko razdoblje Strategije je, u ovom slučaju, podijeljeno na tri četverogodišnja

razdoblja, u kojima se planira provedba investicijskih mjera: 2010.-2014., 2014.-2018. i
2018.-2022. god.

Po navedenim razdobljima je potrebno realizirati slijedeća sredstva:

Kao što se vidi, u prvom kvartalnom razdoblju je potrebno realizirati oko 23%
sredstava, odnosno to je razdoblje u kojem je potrebno ostvariti većinu mjera iz pravnog

4
i institucionalnog okvira djelovanja, kao i određeni dio mjera iz oblasti uporabe, zaštite i
zaštite od voda koje podrazumijevaju provedbu istražnih radova i izrade investicijsko-
tehničke dokumentacije. Naredna dva kvartalna razdoblja podrazumijevaju potpuno
dostizanje zacrtanih ciljeva iz oblasti uporabe, zaštite i zaštite od voda, što će iziskivati
značajnije investicije od 37, odnosno 40% od ukupnih.

3.7 Procjena mogućih izvora i uvjeta financiranja provedbe mjera radi ostvarenja
ciljeva Strategije upravljanja vodama FBiH

U Zakonu o vodama Federaciji BiH, u članku 168., navode se izvori sredstava

namijenjeni za obavljanje poslova i zadataka određenih tim Zakonom, i to:

 opće vodne naknade;

 posebne vodne naknade (PVN);
 prihodi po osnovu zakupa javnog vodnog dobra;
 proračuni Federacije, proračuni kantona, proračuni grada i općine;
 kreditna sredstva;
 sredstava osigurana posebnim zakonom;
 donacije i ostala sredstva sukladna zakonu.

Od ostalih sredstava, sukladnih zakonu, koncesije po osnovu naknada za uporabu

vodnih resursa će sigurno predstavljati vrlo važnu kategoriju. Prihod po osnovu
koncesija se raspodjeljuje na općine, kantone i Federaciju u određenom omjeru. Ova
sredstva se mogu usmjeravati i ka financiranju projekta sektora voda za realiziranje
ciljeva i zadataka koji su u ovlaštenju općina, kantona ili Federacije. Naravno, pored ovih,
značajna sredstva za pokriće planiranih rashoda u oblasti upravljanja vodama
predstavljaju prihodi ostvareni pružanjem usluga neposrednim korisnicima objekata za
uporabu i zaštitu voda od zagađivanja.

Okvirni iznos opće vodne naknade na godišnjoj razini u Federaciji BiH iznosi oko 12,6
milijuna KM. Za plansko razdoblje Strategije od 12 godina, to iznosi oko 150 mil. KM.
(Raspodjela: agencije za vode - 40% ili 60 mil. KM; kantonalni proračuni - 45% ili 67,5

5
mil. KM i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 15% ili 22,5 mil. KM). Od ovog iznosa,
realno raspoloživa sredstva za financiranje iskazanih potreba u sektoru voda iznose cca
132 milijuna KM, i to agencije za vode 42 mil. KM, kantonalni proračuni 67,5 mil. KM i
Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 22,5 mil. KM.

Okvirni iznos posebnih vodnih naknada (PVN) u Federaciji BiH je 31.7 milijuna KM, na
godišnjoj razini. Za plansko razdoblje Strategije od 12 godina, to iznosi oko 380 milijuna
KM, pod uvjetom 100% naplate. Raspodjela: agencije za vode - 40% ili 152 mil. KM;
kantonalni proračuni - 45% ili 171 mil. KM; Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 15%
ili 57 mil. KM). Realno raspoloživa sredstva za financiranje iskazanih potreba u oblasti
upravljanja vodama, po ovom osnovu, iznose cca 335 milijuna KM, i to agencije za vode
107 mil. KM; kantonalni proračuni 171 mil. KM; Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH
57 mil. KM.

U ukupnom iznosu od 467 milijuna KM, realno raspoloživi iznos sredstava za pokriće
rashoda predviđenih Strategijom, a prikupljenih po osnovu vodnih naknada u planskom
razdoblju od 12 godina, raspoređen je na slijedeći način:

 Agencije za vode 149 mil. KM;

 Kantonalni proračuni 238,5 mil;
 Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH 79,5 mil. KM.

Sredstva potrebna za oblast uporabe voda u ukupnom planiranom iznosu od

1.166.000.000 KM bila bi okvirno osigurana iz kantonalnih proračuna, proračuna FBiH,
sredstava JKP-a, općina, međunarodne financijske institucije.

Sredstva potrebna za zaštitu voda u ukupnom planiranom iznosu od 952.690.000 KM

bila bi okvirno osigurana iz kantonalnih proračuna, fonda za zaštitu okoliša FBiH,
proračuna FBiH, sredstava JKP-a, općina, međunarodne financijske institucije.

Sredstva potrebna za zaštitu od voda u ukupnom planiranom iznosu od 621.000.000 KM

bila bi okvirno osigurana iz Agencije za vodna područja, kantonalnih proračuna,
proračuna FBiH, sredstava privatizacije, općina.

6
Postupno uvođenje „ekonomske cijene vode“ trebalo bi omogućiti poduzećima koja se
bave vodoopskrbom, prikupljanjem i pročišćavanjem otpadnih voda da mogu, nakon
pokrića vlastitih operativnih troškova, pokriti i značajne dijelove investicijskih troškova.
Nedostajuća sredstva pokrivala bi se, prvenstveno, iz kantonalnih proračuna i Fonda za
okoliš, te općinskih proračuna (isključivo za zaštitu voda). Nakon toga, dio potreba
pokrivat će se iz privatnih sredstava kroz različite oblike privatnog i javnog partnerstva,
sredstava dobivenih po osnovu koncesijskih ugovora i komunalnih dionica. Preostali dio
potrebnih sredstava vjerojatno će se moći osigurati u vidu kreditnih zaduženja kod
svjetskih financijskih institucija i realiziranjem sredstava iz predpristupnih fondova
Europske unije.

3.7.1 Svjetska banka

Svjetska banka je, sa svojim uredom u Bosni i Hercegovini (BiH), među najvažnijim
potencijalnim izvorima kreditnih sredstava. Aktivni portfelj projekata Svjetske banke u
BiH ima nekoliko projekata vezanih za oblast upravljanja vodama:
 Projekat razvoja zajednica financira prioritetne projekte lokalne
infrastructure u najsiromašnijim općinama u zemlji;
 Projekat urbane infrastrukture;
 Projekat zaštite kvaliteta voda odnosi se na zaštitu voda Neretve i Bosne
putem smanjenja unosa zagađenja i
 Projekat upravljanja Neretvom i Trebišnjicom. U pripremi su projekti za
osnaženje općinskog razvoja, plovnosti rijeke Save i natapanja
poljoprivrednih površina.

7
 3.7.2 Sredstva Europske unije

Europska unija pojavljuje se kao jedan od izvora potencijalnih sredstava. Osnovni

potencijalni izvori se svrstavaju u dvije skupine: IPA i IPF sredstva.

Pred-pristupni instrument pomoći (IPA) 2007.-2013. godine podržava zemlje

kandidate i potencijalne kandidate, u:

 ispunjavanju pred-pristupnih kriterija (političke, ekonomske i kriterije vezane za

acquis za članstvo) putem izgradnje administrativnih i sudskih kapaciteta,
 pripremi za upravljanje (programiranje i provedba) pristupnih fondova Europske
unije (Kohezioni fond, strukturni fondovi i Fond za ruralni razvitak).

Višegodišnji indikativni planski dokument je strateški dokument za IPA-u, i za Bosnu

i Hercegovinu pokriva komponente 1 i 2. MIPD obuhvaća razdoblje od tri godine, uz
obvezu godišnje revizije. MIPD predstavlja stav Povjerenstva o glavnim područjima
intervencije i glavnim prioritetima koje zemlja korisnica treba detaljno razraditi u
nacionalnim programskim dokumentima, te u sektorskim politikama i strategijama. Radi
usklađivanja potreba i prioriteta Bosne i Hercegovine sa potrebama i prioritetima MIPD-
a, Europsko povjerenstvo osigurava proces konzultacija sa državnim organima, koje u
ime BiH vodi Direkcija za europske integracije.

Druga vrsta sredstava EU je tzv. IPF fond (Infrastructure Project Facility) u iznosu od 32
milijuna eura, za cijelu regiju (uglavnom zemlje bivše Jugoslavije i Albanija). Odluke o
alokaciji sredstava se donose direktno u Briselu.

EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) – odobrava sredstva isključivo po

principu projektnog financiranja (Project financing). U svom porfoliju, sektor voda
banka označava kao komunalnu infrastrukturu (vodoopskrbe, odvodnje i
ppročišćavanje otpadnih voda). Projektno financiranje podrazumijeva da konačni
korisnik sredstava kredita mora biti u stanju da ta sredstva i vrati i to na realnoj
ekonomskoj osnovi (iz ekonomskih tarifa), a ne na bazi subvencija. Projekti moraju imati
tranzicijsku ili reformsku komponentu da bi bili financirani – moraju uvesti ekonomski

8
zasnovane tarife, odnosno cijene usluga. Minimalni iznos pojedinačnog kredita je 5
milijuna eura. Suvereni kredit je takva vrsta kredita kada se zadužuje država Bosna i
Hercegovina pa se kreditna sredstva prenose na krajnje korisnike sredstva. U takvim
slučajevima, kada postoji državna garancija, uvjeti kreditiranja su kamatna stopa
EURIBOR plus 1%, dok su u svim drugim slučajevima uvjeti nepovoljniji (EURIBOR plus
2 do 3 %) zbog većeg rizika (naime, direktno se mogu zaduživati i kantoni i općine).
Lokalno učešće u suverenim kreditnim aranžmanima sastoji se u plaćanju svih obveza
po osnovu PDV-a, kao i troškova vezanih za eksproprijaciju zemljišta, ako potrebe za tim
postoje u projektu. Osnovni uvjet za dobivanje kredita je da se radi o projektu koji
promovira održivi razvitak u smislu da banka ne traži da se kredit vraća iz proračuna
nego da krajnji korisnici sredstava kao rezultat provedbe ekonomskih cijena svojih
usluga, budu u stanju da vrate pozajmljena sredstva. Samo na takav naþin i pod takvim
uvjetima, banka ostvaruje svoju misiju, zacrtanu još 1990. godine, da njeni projekti
moraju doprinositi reformi ili tranziciji sektora, u smislu približavanja poslovanju tog
sektora u tržišnim ekonomijama. Što se tiče ukupnog iznosa sredstava, nije sektorski
određen, tako da sektor voda može da se pojavi sa značajnim zahtjevima za kreditima,
pod navedenim uvjetima. Što se tiče projekta u oblasti zaštite od štetnih djelovanja voda,
zbog činjenice da se ne može na precizan način identificirati krajnjeg nosioca sredstava
pod navedenim uvjetima (da mora postojati reformska komponenta), navedena banka
nije spremna da financira projekte u ovoj oblasti.

KfW Entwicklungsbank djeluje u ime Federalnog ministarstva ekonomske suradnje i

razvitka Njemačke. Sredstva za financiranje projekta u oblasti voda osigurava njemačka
vlada. Pošto KfW pokriva i sektor energetike, sredstva za sektor voda su se do sada
odobravala, praktično, svake druge godine, i to u iznosu od oko 10 milijuna eura. Uvjeti
za financiranje projekta iz oblasti voda su da projekt mora biti predložen od strane
države BiH (entiteti delegiraju projekte državi) uz lokalno sudjelovanje, odnosno
sudjelovanje opüina na kojima se projekt izvodi od 20% vrijednosti projekta. Dakle, u
narednom desetogodišnjem razdoblju raspoloživa kreditna sredstava iz ovog izvora
iznosit će se od 40 do 50 milijuna eura.

9
 3.7.3 EIB (Europska investicijska banka)

Sporazum sa Europskom investicijskom bankom koji se odnosi na financiranje

izgradnje vodovoda i kanalizacije u općinama Federacije BiH glasi na iznos od 60
milijuna eura, a projekt u cjelini vrijedi 121 milijuna eura. Projekt se financira po
standardnim uvjetima koje nudi Europska investicijska banka (EIB). Rok otplate je 25
godina, sa 6 godina grace perioda i tržišnom kamatnom stopom. Projekti se odnose na
oko 15 općina Federacije BiH koje su kandidirane za financiranje, ali je otvoren i za nove
općine koje budu imale afiniteta da koriste ovakva sredstva.

3.7.4 Bosanskohercegovačka razvojna banka – BOR banka

Uvjeti kreditiranja: maksimalni iznos pojedinačnog kredita 1,5 milijuna maraka,

maksimalni rok otplate 8 godina, kamatna stopa 8% na godišnjoj razini, zahtijevano
vlastito učešće korisnika kredita od 30%. Ukupan iznos u narednom desetogodišnjem
razdoblju je oko 20 do 30 milijuna KM. Podnositelji kreditnog zahtjeva mogu biti
direktno i kantoni i općine.

10
 4. ZAKLJUČAK

Tematska oblast Upravljanje vodama predstavlja 37% strukture finansiranja ili 4.3
milijarde KM od ukupne procjene Strategije koja iznosi 11.9 milijardi KM. Sektor vodnih
usluga suočen je sa stanjem koje ne omogućuje njegovu održivost, a razlozi su slabi
administrativni aranžmani i zakonodavni okviri sektora vodnih usluga, te financijski
nedostaci. Stupanj pokrivenosti stanovništva javnim sustavima vodoopskrbe u
Federaciji BiH, iako unaprijeđen posljednjih godina, nije na željenom, tj. planiranom
nivou. Stanovništvo koje nije priključeno na ove sustave, snabdijeva se putem lokalnih ili
individualnih zahvata. Upravljanje lokalnim sustavima neusklađeno je s važećim
propisima, te je značajan broj njih bez sustavnog nadzora, što predstavlja ozbiljan rizik
za ljudsko zdravlje. JLS-ovi u svojim strateškim dokumentima nemaju definirane mjere
za poboljšanje upravljanja lokalnih vodovoda i ne planiraju financijska sredstva za njih.
Infrastruktura je u većini sustava veoma dotrajala, te su i ukupni gubici u sustavima
visoki. Prije provođenja reforme sektora voda, neophodno je osigurati kontinuirano
sufinansiranje iz različitih izvora, kao što su lokalni kantonalni i federalni budžeti, te
grant sredstva EU i drugih bilateralnih donatora, kako bi se mogle realizirati izuzetno
visoke investicije za unaprijeđenje ovog sektora. Finansiranje sektora voda po osnovi
vodnih naknada, te izdvajanje sredstva iz budžeta Vlade Federacije BiH, ni blizu ne
zadovoljava potrebe sektora voda, naročito u kontekstu preuzetih obveza po pitanju
provedbe EU vodnog zakonodavstva. Institucionalne i investicijske potrebe sektora voda
u Federaciji BiH ne mogu se zadovoljiti domaćim izvorima finansiranja, te je potrebno
stvoriti uslove za prikupljanje sredstava iz međunarodnih izvora. Nivo osposobljenosti
kadrova u sektoru voda za ekonomsko i financijsko planiranje, pripremu projekata i
programiranje utroška sredstava (posebno ekonomskih i pravnih stručnjaka u sektoru
voda) nije zadovoljavajući i predstavlja prepreku za efikasno preuzimanje EU grantova u
predpristupnoj fazi. Konačno, ulaganjima u sektor vodnog gospodarstva i gospodarenja
otpadom nastoji se s jedne strane očuvati vodni resursi i osigurati pristup pitkoj vodi
svim stanovnicima zemlje, a s druge povećati produktivnost resursa kroz smanjenje
otpada i/ili njegovo ponovno korištenje i recikliranje.

11
 5. LITERATURA

https://eucenje.sum.ba/moodle/pluginfile.php/158764/mod_resource/content/1/Stra
tegija%20upravljanja%20vodama_FBiH.pdf

http://www.kfbih.com/udoc/Federalna%20strategija%20zastite%20okolisa%202022-
2032.pdf

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_08_91_2900.html

https://fmpvs.gov.ba/wp-content/uploads/2017/Vodoprivreda/Vode-ostalo/Plan-
upravljanja-vodama-za-vodno-podrucje-rijeke-Save-u-FBiH-2016-2021.pdf

12