SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

SVEUČILIŠNI PRIJEDIPLOMSKI STUDIJ RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I
OBRAZOVANJE

IGRE KROZ GENERACIJE

RENE DERETA

IZV. PROF. DR. SC. MARINA DIKOVIĆ

LINDA JURAKOVIĆ DOC. DR. SC.

PULA, SVIBANJ, 2023.

 SADRŽAJ

1. UVOD
2. ŠTO JE TO IGRA?
3. KAKO IGRANJE UTJEČE NA DJECU?
4. LITERATURA
 1. UVOD

U ovome seminaru pričati ćemo o tome što je to zapravo igra, kako utječe na djecu i kakve
sve igre postoje. Igra je jedan od najvažnijih elemenata djetinjstva koji pomaže u razvoju
djetetove kreativnosti, socijalnih vještina, emocionalne inteligencije i motoričkih
sposobnosti. Kroz igru, djeca mogu učiti o svijetu oko sebe, istraživati nova područja,
isprobavati nove uloge i stjecati vrijedne životne vještine.
Unatoč tome, igra kod djece danas se suočava s brojnim izazovima. Djeca sve manje
vremena provode igrajući se na otvorenom i fizički aktivno, a sve više vremena provode pred
ekranima. To može dovesti do smanjenja socijalnih interakcija, pretilosti, pa čak i problema s
mentalnim zdravljem.

Postoji mnogo vrsta igara koje djeca mogu igrati, a koje su korisne za njihov razvoj,
uključujući kreativnu igru, igru uloga, igranje vani, igru s riječima i društvene igre. Sve ove
vrste igara mogu biti korisne za razvoj djece, a važno je prilagoditi ih djetetovoj dobi i
sposobnostima kako bi igra bila zabavna i edukativna.

Igranje ima mnoge pozitivne učinke na razvoj djece, uključujući razvoj motoričkih
sposobnosti, poticanje kreativnosti i socijalnih vještina, poboljšanje kognitivnih sposobnosti,
poticanje emocionalnog razvoja i smanjenje stresa. Također, igra može pomoći djeci da
razviju svoju osobnost, interese i talente. Važno je pružiti djeci dovoljno vremena za igru i
omogućiti im sigurno i zdravo igranje.

Cilj ovog seminara je istražiti ulogu igre u djetinjstvu, njezine koristi i izazove, te pružiti
praktične savjete roditeljima i skrbnicima o tome kako poticati igru i kreativnost kod djece.
Također ćemo razmotriti najnovije trendove u igračkama i igrama te kako ih odabrati na
najbolji način za poticanje razvoja djece.
Nadam se da će ovaj seminar pružiti korisne informacije i ideje za poticanje zdravog i
kreativnog razvoja djece kroz igru.
 2. ŠTO JE TO IGRA

Dječje igranje obuhvaća različite aktivnosti koje djeca doživljavaju kao zabavne i slobodne, a
koje uključuju maštu, kreativnost i fizičku aktivnost. Igranje ima važnu ulogu u djetinjstvu jer
pomaže u razvoju motoričkih, socijalnih, emocionalnih i kognitivnih sposobnosti. Kroz igru,
djeca uče razne vještine, poput suradnje, dijeljenja, rješavanja problema, izražavanja ideja,
kreativnosti, samopouzdanja i samopoštovanja. Djeca se počinju igrati vrlo rano u životu,
gotovo od rođenja, kada istražuju svoje okruženje i manipuliraju objektima oko sebe.
Tijekom prve godine života, igra može biti jednostavna i osnovna, poput istraživanja igračaka
koje su mekane na dodir i koje se lako hvataju. U dobi od 2 do 3 godine, djeca počinju
koristiti maštu i kreirati svoje igre u kojima se pretvaraju da su drugi ljudi ili stvari.

Igranje može biti strukturirano ili ne-strukturirano, a djeca ga mogu igrati samostalno ili u
grupi. Uz to, igra može biti i edukativna i terapijska, te se koristi u različitim kontekstima
kako bi se djeca potaknula na razvoj i učenje.

Igra je aktivnost koja je uvijek bila prisutna u djetinjstvu kroz ljudsku povijest. Različite kulture i razdoblja
imale su svoje specifične igre i aktivnosti, ali igra je bila neizostavan dio djetinjstva. Arheološki nalazi
igračaka iz drevnih civilizacija poput Egipta, Grčke i Rima ukazuju na to da su se dječje igre odvijale i u
prošlosti.

Tijekom srednjeg vijeka, djeca su igrala igre poput skrivanja, jahanja na konjima napravljenim od drva,
lova i društvenih igara poput šaha i tablice. U renesansi su popularne bile igre s kartama i društvene igre
koje su se igrale u društvu. U industrijskoj revoluciji, proizvodnja igračaka postala je masovna, a djeca su
počela igrati igre poput kutija za izgradnju, drvenih vlakova, lutki i drugih igračaka koje su postale
popularne u to vrijeme.

Kroz povijest, igre su se često koristile kao sredstvo za učenje, socijalizaciju i razvijanje vještina. Danas se
djeci nude različite vrste igara i aktivnosti, uključujući igre na otvorenom, društvene igre, videoigre i sport.
Igranje i dalje ima važnu ulogu u djetinjstvu, pružajući djeci priliku za zabavu, učenje i razvoj različitih
vještina.
 3. KAKO IGRA UTJEČE NA DJECU?

Igranje ima velik utjecaj na razvoj djece. Kroz igru, djeca razvijaju svoje motoričke,
kognitivne, društvene i emocionalne sposobnosti. Kada se djeca igraju, to nije samo zabava,
već i prilika za učenje i razvoj.

Jedan od ključnih načina na koji igra utječe na djecu je kroz razvoj motoričkih vještina. Kroz
različite vrste igara koje uključuju kretanje, poput trčanja, skakanja i penjanja, djeca razvijaju
svoju koordinaciju, ravnotežu, preciznost i brzinu. Također, igra pomaže u jačanju mišića i
kostiju, što doprinosi cjelokupnom zdravlju djeteta.
Kroz igru, djeca također razvijaju svoje kognitivne sposobnosti. Društvene igre i igre s
pravilima pomažu u razvijanju sposobnosti rješavanja problema i logičkog razmišljanja. Igre s
brojevima i slovima doprinose razvoju matematičkih i jezičnih sposobnosti, a igre koje
zahtijevaju planiranje i organizaciju doprinose razvoju sposobnosti planiranja i donošenja
odluka. Igra je također način na koji djeca razvijaju svoju maštu i kreativnost te usvajaju
nove koncepte i ideje.

Kroz igru, djeca također razvijaju svoje društvene vještine. Igranje s drugom djecom pomaže
u razvijanju socijalnih vještina, uključujući suradnju, komunikaciju, dijeljenje, empatiju i
poštovanje. Kroz igru, djeca uče kako raditi u timu, pregovarati i rješavati konflikte.
Nadalje, igra je važna za razvoj emocionalnih sposobnosti kod djece. Kroz igru, djeca uče
kako se nositi s različitim emocijama i izražavati svoje osjećaje. Igra može pomoći u
razvijanju samopouzdanja, samopoštovanja i samopoštovanja, a također može pomoći u
smanjenju stresa i anksioznosti kod djece.

Ukratko, igra ima pozitivan utjecaj na sve aspekte dječjeg razvoja. Kako bi se djeci osiguralo
najbolje iskustvo igre, važno je osigurati im dovoljno vremena i prilika za igranje, kao i
pristup sigurnim i poticajnim okruženjima za igru.
 4. LITERATURA

1. Sršen, J. (2017). Od priče do igre. Zagreb – Donja Lomnica: Ekološki glasnik

2. Grgec-Petroci, V. (2009). Igra i dijete, dijete i igra. Zagreb: Obiteljski centar grada Zagreba