Izbori

su temeljni politički proces

Temelje se na IZBORNIM PRAVIMA:

1. OPĆE izborno pravo - znači da svi imaju pravo birati i biti birani uz određena ograničenja
kao što su punoljetnost i državljanstvo (i da pravomoćnom sudskom odlukom nisu lišeni
poslovne sposobnosti)
2. JEDNAKO - jedna osoba jedan glas
3. IZRAVNO - između birača i kandidata nema posrednika, biraju ga direktno(izravno).
4. TAJNO - odluka birača ostaje nepoznata drugome (osigurava se glasačkim boksevima).

Izbori su postupak kojim narod povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom

tijelu. U svakom demokratskom sustavu izbori su uobičajen način postizanja elementa
institucije posredne demokracije, odnosno postizanje vlasti naroda putem posrednika ili
zastupnika u parlamentu.

Aktivno biračko pravo imaju svi građani s biračkim pravom, a

pasivno biračko pravo imaju oni koje biramo, odnosno kandidati ili političke stranke.
 
Referendum je s druge strane podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena,
nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja glasovanju građana.

Izbori u demokratskim državama moraju zadovoljiti nekoliko kriterija da bi bili prihvaćeni:

 moraju biti slobodni i pošteni,

 moraju biti tajni i opći,

 moraju biti kompetitivni

VRSTE IZBORA

Dicter Nohlen razlikuje: kompetitivne, semikompetitivne i nekompetitivne izbore.

 KOMPETETIVNI IZBORI provode se u demokratskom političkom sustavu u kojem
je osigurano pravo i sloboda izbora dok se 
 SEMIKOMPETITIVNI IZBORI provode u autoritarnim sustavima gdje postoje
ograničenja takvih prava i sloboda. 
 NEKOMPETITIVNI IZBORI provode se u totalitarnim sustavima u kojima je
gotovo uskraćena sloboda biranja.

BIRACKI POPIS
– služi identifikaciji birača, to su popisi u kojima se na određenom području evidentiraju
svi građani s biračkim pravom. Popis se stalno ažurira dodavanjem novih (onih koji su stekli biračko
pravo), te brisanjem umrlih ili onih koji su izgubili biračko pravo – na primjer promjena državljanstva
IZBORNA KAMPANJA 
Prije svakih izbora održava se izborna kampanja ili predizborna utrka za vrijeme koje
političke stranke ili predsjednički kandidati iznose javnosti svoje programe, ideje, stavove i
planove.
Agitacija ili poticanje je usmeno ili pismeno promicanje, odnosno aktivno podržavanje neke
ideologije ili pokreta. Ona obuhvaća održavanje posebnih aktivnosti kao i prosvjeda.
 Lobirati za određenu stranku ili kandidata s druge strane znači zastupati interes u politici te
vršiti utjecaj kroz osobne kontakte.

OSNOVNI IZBORNI SUSTAVI

prema kojima se vrši raspodjela mandata ili dioba zastupničkih mjesta su većinski i
proporcionalni. 
 VEĆINSKI IZBORNI SUSTAV zasniva se na principu « pobjednik uzima
sve «. U predstavničko tijelo ulazi onaj koji ima većinu glasova u nekom
izbornom krugu gdje apsolutna većina označava pobjedu stranke ili pojedinca s
više od 50% glasova, a relativna većina označava pobjedu kandidata s najviše
glasova. Sustav apsolutne većine u Republici Hrvatskoj koristi se za
izračunavanje rezultata predsjedničkih izbora. 
 PROPORCIONALNI ili razmjerni izborni sustav je onaj u kojem se mjesta
u parlamentu dijele razmjerno dobivenim glasovima. U njih spadaju sustavi
izbornog količnika, D'Hondtov sustav, Badenski i Hereov sustav te mješoviti
sustav. D'Hondtov sustav je sustav koji se koristi u Republici Hrvatskoj za
izračunavanje rezultata parlamentarnih izbora.

U članku 45. Ustava Republike Hrvatske određeno je opće i jednako biračko pravo, a
provode se tri vrste izbora: parlamentarni, predsjednički i lokalni.

 PARLAMENTARNI IZBORI provode se za Zastupnički dom Hrvatskog državnog

sabora svake četiri godine. Raspisuje ih predsjednik, a moraju se održati najkasnije 60
dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskoga sabora.

 PREDSJEDNIČKI IZBORI provode se za predsjednika Republike svakih pet

godina. Raspisuje ih Vlada RH, a održavaju se najmanje 30, a najviše 60 dana prije
isteka mandata.

 LOKALNI IZBORI provode se za Županijsku skupštinu i gradska te općinska vijeća

svake četiri godine.

___________________________________________________________________________

Tko ima biračko pravo u Republici

Hrvatskoj?
U Republici Hrvatskoj hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih
18 godina u skladu sa zakonom. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima
tajnim glasovanjem.

U izborima za Hrvatski sabor i Predsjednika Republike ostvarivanje biračkog prava

Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima koji se u doba izbora zateknu izvan
njezinih granica tako da mogu glasovati i u državama u kojima se nalaze ili na koji drugi
način određen zakonom. Birači imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za
Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku
odlučivanja na državnom referendumu u skladu sa zakonom.

Hrvatski propisi ne poznaju kategoriju oduzimanja biračkog prava pa nije definiran ni

postupak kojim bi se to pravo nekome oduzelo.

Ustav kao uvjet za biračko pravo ne propisuje poslovnu sposobnost. Poslovna

sposobnost i njeno oduzimanje definirani su Obiteljskim zakonom, ali se u tom zakonu
ta sposobnost ne dovodi u vezu s biračkim pravom.

Slijedom toga je člankom 64. Zakona o registru birača (NN 144/12 i 105/15) sukladno
Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom UN-a, propisano da osobe koje su do
stupanja na snagu tog Zakona pravomoćnim rješenjem nadležnog suda u potpunosti
lišene poslovne sposobnosti, smatrat će se biračima te će se upisati u registar birača.

Na taj način se tim osobama jamče njihova politička prava i mogućnost njihova uživanja
na ravnopravnoj osnovi s drugima.