Luka Veić

V. godina studija / PUM / INF

Historicizam u hrvatskoj arhitekturi

dr. sc. Dragan Damjanović, red. prof.

Arhitektura historicizma u Opatiji

veljača 2023.

Sadržaj
Uvod...................................................................................................................................................... 3
Povijest Opatije..................................................................................................................................... 3
Početak preobrazbe Opatije................................................................................................................... 4
Hotel Quarnero.................................................................................................................................. 4
Hotel Kronprinzessin Stephanie........................................................................................................ 5
Hotel Bellevue................................................................................................................................... 6
Hotel Palace....................................................................................................................................... 6
Sakralna arhitektura............................................................................................................................... 6
Evangelička crkva............................................................................................................................. 6
Crkva Marijina Navještenja............................................................................................................... 7
Vila Angiolina....................................................................................................................................... 7
Vila Amalia........................................................................................................................................... 9
Zaključak............................................................................................................................................... 9
Literatura............................................................................................................................................. 11

2
Uvod
Iako je stručna literatura još uvijek relativno nezasićena temom historicističke
arhtekture u Opatiji, povijesno-umjetničkoj struci unutar tog vremenskog razdoblja ne
nedostaje materijala za proučavanje. U ovom seminarskome radu napravit ću jedan kratki i
nikako potpuni pregled gradnje Opatije i njenih početaka od prvih hotela, vila i sakralne
arhitekture unutar povijesnog konteksta te naznačiti povod za izgradnju ovog slikovitog grada
na obali Kvarnera.

Povijest Opatije
Opatija, smještena u kvarnerskom zaljevu u podnožju planine Učka, svoj nastanak
pripisuje spletu povijesnih okolnosti koje će je formirati kao prvo, namjenski građeno morsko
turističko naselje u Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Austro-Ugarskoj monarhiji. 1 Preciznije bi
bilo Opatiju opisati kao zimsko lječilište, što se ostvarilo jer je Opatija svojim geografskim
smještajem i klimatskim uvjetima imala sve potrebne predispozicije za takvu vrstu turizma. 2
Blage zime Opatije te bujna vegetacija uvjetovala je sjajne uvjete za lječilišni turizam, odmor
i rekreaciju.3 Kako se u drugoj polovici 19. stoljeća odvija tehnološki napredak na polju
medicine, sukladno tome po Europi niču lječilišna mjesta koja su unutar monarhije morala
ispuniti čitav niz uvjeta kako bi dobila taj status.4 Iako je prostor bio naseljen od prapovijesti,
što potvrđuju i arheološki nalazi, tijekom povijesti su se ovdje naseljavali Histri, Liburni i
Japodi koji su ovdje gradili gradine.5 Ovaj prostor je bio i logičan put iz prostora Istre ukoliko
se htio izbjeći težak uspon preko Učke. Ovim su prostorom dakle prolazili i Vizigoti,
Ostrogoti, Langobardi, Slaveni i u konačnici Hrvati.6 U 13. stoljeću podiže se benediktinski
samostan i crkva, ali postoje indikacije kako već od 12. stoljeća ili čak i ranije postoji
samostan.7 Prostor po prvi put pod vlast Habsburgovaca pada 1372. godine. 8 Opatija od 13.
do 17. stoljeća nije naseljena (osim opatije Sv. Jakova), dok u 17. stoljeću bilježi nekoliko
desetaka kuća.9 U 18. stoljeću brojala je 67 kućanstava, a početkom 19. stoljeća bila je pod
francuskom administrativnom vlašću (sve do 1813. godine). 10 Početkom 19. stoljeća broji
1 Radović Mahečić, str 133
2 isto
3 Brajković, Tomašić, str. 91
4 Kranjčević, Mazur, str. 129
5 Dubroja, str 3
6 Isto
7 isto
8 isto
9 Dubroja, str. 4
10 isto
3
oko 115 kuća što su uglavnom bile parcele oko obalnog prostora te se stanovništvo ponajviše
bavilo ribarstvom i pomorstvom.11

Početak preobrazbe Opatije

Preobrazba Opatije počela je 1843. godine izgradnjom ceste prema Rijeci. 12 Tada je to
mjesto, bujne vegetacije kojeg su posjećivali izletnici željni šumskih vidika, još uvijek bilo
gotovo netaknuto i bez urbane gradnje.13 Intenzivnu će urbanizaciju pokrenuti gradnja
željeznice, nakon što se Rijeka 1873. godine povezala s Budimpeštom preko Zagreba i s
Bečom preko Trsta.14 Ta će prometna povezanost omogućiti razvoj Opatije kao primarne
morske destinacije Austro-Ugarske monarhije. Najveće zasluge za to preuzet će Društvo
južnih željeznica iz Beča koje će ulagati u zemljišta i objekte na području Opatije te graditi
brojne hotele, pansione, ljetnikovce, kupališta, lječilišta, reprezentativne vile i male palače. 15
Stilski će arhitektura pripadati historicizmu i njegovim potpravcima koji će biti
karakterizirani stilskom čistoćom na početku, i miješanjem stilova u kasnom historicizmu.
Vrijedi spomenuti kako će secesija u svojoj dekorativnoj prilagodbi krasiti pročelja opatijske
arhitekture, a ključna poveznica koja objedinjuje čitavu gradnju toga doba ležat će u
arhitektonskom izazovu prilagodbe kontinentalne arhitekture historicizma uvjetima i
potrebama mediteranskog prostora.16 Gradnja će se odvijati primarno uz glavnu prometnicu
tako da će Opatija postati morfološki primjer duguljastog naselja razvučenog uz glavnu
cestu.17

Hotel Quarnero
Sljedeća investicija Društva južnih željeznica smjestila se između dva prostorna
uporišta Opatije, crkve sv. Jakova i vile Angioline uz glavnu Carsku cestu – Kaiserstrasse.
Hotel Quarnero dugo je bio i najmonumentalniji opatijski hotel, a izgrađen je 1884. godine u
samo 10 mjeseci te se smatra jednim od najstarijih hotela na istočnoj obali Jadrana. 18 Hotel je
podignut na mjestu prijašnjih vinograda, a prvotno je planiran kao sanatorij za plućne
bolesnike. Izvoditelji radova bili su glavni inžinjer već spomenutog bečkog društva Oswald
Messe i njihov službeni arhitekt Franz Wilhelm.19 Hotel je definirao naličje buduće gradnje
koju će odlikovati usmjerenost glavnog pročelja prema moru. Takve će smjernice biti
11 isto
12 Radović Mahečić, str. 133
13 isto
14 isto
15 Lozzi Barković, str. 225-226
16 Valušek, str. 269
17 Radović – Mahečić, str. 145
18 Radović Mahečić, str. 135-136
19 Dubroja, str. 22
4
zabilježene u regulatornom građevinskom pravilniku 1892. godine.20 Sam je hotel
monumentalna višekatna historicistička građevina s pročeljem koje je bogato rasčlanjeno
rizalitima, balkonima i loggiama, maksimalno je rastvoren prozorima što omogućava najveću
moguću cirkulaciju zraka i insolaciju.21 Sami su prozori prvoga kata u središnjem i bočnim
rizalitima zaključeni trokutastim zabatima, dok su ostali ravno zaključeni, a čitavo pročelje
stilski se može odrediti kao neorenesansno pročelje, s izrazitom čistoćom stila. 22 Uz sam
hotel nalazi se kupališni paviljon, također djelo Franza Wilhelma, čije je pročelje isto bilo
okrenuto prema moru, razdijeljeno u tri dijela, rustikalno stilizirane fasade, a paviljon je
tlocrtno bio oblikovan poput kupališne bazilike.23 Godine 1909. gradi se i nova raskošna
kavana koja je uređena u „stilu Luja XVI.“, zvana tako zbog raskoša i bogatih ukrasa. Uz
kavanu je dograđena i „Kristalna dvorana“ koja i danas ugošćuje svećana događanja.24

Hotel Kronprinzessin Stephanie

Drugi hotel kojeg Društvo južnih željeznica radi u Opatiji je hotel Kronprinzessin
Stephanie, završen 1885. godine. Početna zamisao bila je da se hotel zove Hotel Cherso, ali
nekoliko mjeseci prije završetka gradnje, princeza Stephanie i princ Rudolf uključuju se u
reklamiranje Opatije kao kupališno-lječilišnog mjesta pa je tako hotel zadržao ime po
princezi.25 Hotel je tijekom svoje povijesti mijenjao imena; tijekom svoga postojanja zvao se
još i: Regina Elena, Moskva, Central te naposljetku Imperial. 26
Hotel se smjestio na strme
obronke sjeverozapadne strane prilazne ceste. Hotel je organiziran oko dva unutrašnja
dvorišta s glavnim stubištem smještenim između njih. Proteže se na 6 etaža, sa skladištima u
suterenu, a zanimljivo je da je imao ledanu. 27 Nudio je brojne sadržaje u kojima su gosti
mogli uživati, poput frizera, čitaonice, sobe za razgovor, bifea, biljara i restorana. 28 Samo
pročelje je skromnije, ukrašeno motivom koji oponaša rustiku, strogo je simetrično, osim
dekoracije na okvirima otvora, a balkoni nisu bili u prvotnoj zamisli. Jednostavni prozori u
ujednačenom ritmu rastvaraju pročelje. Stilsko određenje nije eksplicitno navedeno u
litetaruri koju sam koristio, no ovdje bih rekao da se radi o skromnoj neorenesansi. Hotel se
proširuje 1898. godine, a 1910. godine uvodi se i centralno grijanje.29

20 Radović Mahečić, str. 136

21 Dubroja, str. 23
22 isto
23 isto
24 isto
25 Dubroja, str. 25
26 isto
27 Radović Mahečić, str 141
28 isto
29 isto
5
Hotel Bellevue
Hotel Bellevue neorenesansno je monumentalno hotelsko zdanje koje 1891. godine
podiže Josef Grüsser, podrijetlom iz Moravske.30 Pročelje hotela je simetrično, bogato
ukrašeno edikulama, rizalitnim istacima, loggiama i balkonima.31 Neki od prozora ukrašeni
su polukružno ili segmentno zaključenim zabatima, a neki su jednostavno ravno zaključeni. 32
Dorski stupovi ukrašavaju visoko prizemlje dok se jonski stupovi nalaze unutar loggia s
lijeve i desne strane, a u središnjem rizalitu na gornjoj etaži nalaze se još dva jonska stupa
unutar loggie koja je dvostruko dulja nego ostale.33 Hotel je bio vrlo luksuzno opremljen,
imao je struju, tekuću vodu, grijanje, telefon i morske kupke.34

Hotel Palace
Sin Josefa Grüssera, Anton, gradi hotel Palace u blizini hotela Bellevue te se hotel
otvara 1908. godine.35 Hotel je bio poznat po tome što su u njemu odsjedali članovi obitelji
Habsburg, a hotel je imao najveći broj soba na cijeloj Opatijskoj rivijeri. 36 Hotelsko pročelje
je rastvoreno loggiama, a odlikuju ga kovane balkonske ograde s morskim motivima.37
Štukaturna dekoracija hotela odgovara fin de siecle stilu.38

Sakralna arhitektura
Kako se broj gostiju u Opatiji povećavao, tako je potreba za gradnjom sakralnih
ustanova bila sve veća. Tako su u Opatiji izgrađene dvije nove crkve, evangelička crkva i
nova katolička crkva Marijina Navještenja, obje prema projektima Carla Seidla u
neoromaničkom stilu.39

Evangelička crkva
Potreba za gradnjom nove evangeličke crkve postojala je zbog činjenice da su se
evangeličke mise od 1895. godine služile u dvorani hotela Stephanie, no zbog potreba za
većim prostorom norveško-švedski kraljevski par financijski stimulira izgradnju crkve. 40
Zemljište je poklonjeno dobrom voljom Društva južnih željeznica i Društva spavajućih
vagona, a vrijedi i spomenuti kako je evangelička zajednica u Opatiji i Voloskom imala oko
30 Dubroja, str. 27
31 isto
32 isto
33 isto
34 isto
35 isto
36 isto
37 isto
38 isto
39 Dubroja, str. 41
40 isto
6
130 odraslih članova 1908. godine.41 Sagrađena prema projektima Carla Seidla, izgrađena je
u neoromaničkom stilu, od istarskoga kamena, te svečano otvorena 23. 4. 1904. godine. 42
Pročelje izgleda tipično romanički, s rozetom u sredini te je rub strehe artikuliran plitkim
visećim arkadicama koje ga prate te se nastavljaju duž čitave crkve. Zanimljivo je kako na
pročelje dodano stepenište koje prekriva malo više od četvrtine pročelja te vodi na kat crkve,
dok je sam ulaz postavljen sa strane te je nadkriven strehom koju otvara polukružno
zaključen luk. Sama unutrašnjost crkve dekorirana je drvom, uz oltar, propovjedaonicu i
krstionicu koje su također napravljene od drva, a strop crkve je kasetiran.43

Crkva Marijina Navještenja

Druga izgradnja prema projektu Carla Seidla jest crkva Marijina Navještenja čiju
gradnju potiče bivši bečki ministar-predsjednik i općinski zastupnik Opatije, barun Franz von
Reyer koji je smatrao kako je Opatiji potrebna nova reprezentativna crkva koja bi mogla
primiti više vjernika nego crkva sv. Jakova.44 Crkva se gradila od 1908.-1932. s prekidima, a
orijentirana je s iznimkom da je ulaz na istoku, a oltar na zapadu. 45 Tipološki i stilski pripada
neoromaničkim trobrodnim bazilikama s transeptom te velikom kupolom na tamburu na
sjecištu transepta i centralnog broda.46 Linija strehe artikulirana je slijepim galerijama koje su
polukružno zaključene u tipično romaničkoj maniri dok se na samom pročelju očituje
unutrašnji raspored prostora, odnosno bazilikalnost. Pročelje je uljepšano velikom rozetom.
Crkva je građena od kamena klesanca i opeke; od kamena do razine kapitela, a iznad te zone
od opeke.47

Vila Angiolina
Usporedno s gradnjom hotela, počelo se i s gradnjom vila, reprezentativnih
smještajnih prostora za potrebe uglednika.48

Vila Angiolina prva je gradnja koja će niknuti u netaknutom sredozemnom ambijentu

Opatije te je nezaobilazan predmet svakog pregleda historicističke arhitekture opatije. 49
Smješta se u „park pun egzota“, odnosno hortikulturalno uređeni vrt na poluotoku u
neposrednoj blizini crkve sv. Jakova.50 Park se uredio prema nacrtima bečkog vrtlara Karla
41 isto
42 isto
43 isto
44 Dubroja, str 42
45 isto
46 isto
47 isto
48 Radović-Mahečić, str. 142
49 Radović Mahečić, str. 133
50 Isto
7
von Schuberta koji o tom izazovu piše u vlastitoj monografiji. 51 Vilu je dao podići Higinio
Scarpa, riječki političar i gospodarstvenik te gradonačelnik za francuske uprave 1812.-1813.
godine.52 Arhitekt koji je gradio vilu nije sa sigurnošću potvrđen, ali postoje indikacije kako
bi se moglo raditi o Riječaninu Antunu Deseppiju, jer on projektira Casino patriottica, sličnih
arhitektonskih detalja, u Rijeci u vremenskom periodu kada se vila datira.53

Vremensku dataciju vile postavlja Boris Zakošek koji je utvrdio postojanje dviju
starijih građevina na mjestu vile iz 1845. godine, dok za godinu izgradnje vile utvrđuje 1848.
godinu. Nakon što je vila prodana 1875. godine grofu Viktoru Chorinskom iz Moravske,
1882. je kupuje Društvo južnih željeznica iz Beča.54 Društvo vilu preuređuje za potrebe
pansiona za aristokraciju, a potom i prodaje 1910. Dioničkom društvu svratišta i lječilišnih
zavoda Opatija u Beču.55

Kada govorimo o samoj tipologiji arhitekture vile, krasi je spoj paladijevskog

koncepta i elemenata klasicizma, odnosno bidermajera. Riječ je o jednokatnici kompaktnog
volumena na pravokutnoj osnovi koju zaključuje plitko četverostrešno krovište. Rizalit koji je
rastvoren trima širokim lučno zaokruženim prozorima čini glavno pročelje iznad kojeg se
nalazi plitka atika.56 Samo glavno pročelje okrenuto je prema moru kako bi zgrada poprimila
što više sunca kroz svoje velike prozore. Pročelje je vodoravno podijeljeno na 4 zone: zonu
suterena s reprezentativnim širokim stubištem kojim se iz parka dolazi na terasu te ulazi u
dvoranu, zatim zonu prizemlja, zonu prvog kata i zonu potkrovlja. 57 Okomito je pročelje
simetrično podijeljeno na tri zone; središnju rizalitnu i dva bočna dijela na kojima se nalaze
veliki prozorski otvori flankirani sa po dva polustupa s korintskim kapitelima, a na sfernim
trokutima između lučnih nadvoja vrata prizemlja glavnog pročelja se nalaze i zoomorfni i
biomorfni dekorativni reljefi.58 Vrijedi spomenuti kako je balkonska ograda od lijevanog
željeza značajan vizualni detalj koji doprinosi slikovitosti pročelja.

Unutarnja prostorna organizacija, koja je izmjenjena naknadnim pregradnjama i

adaptacijama, može se djelomično pretpostaviti i rekonstruirati komparativnom analizom
dostupne dokumentacije i restauratorskih sondi. Prema tome je prostor bio organiziran po
pravokutnoj osnovi unutar koje se nalazilo prizemlje s reprezentativnim salonom koje je bilo
razdvojeno korintskim stupovima kako bi se uspostavila trodijelna podjela. Sa zapadne se

51 Radović Mahečić, str. 134

52 Radović Mahečić, str. 133
53 Dubroja, str. 16
54 Borić, Bilušić, str. 106
55 Dubroja str. 15
56 Borić, Bilušić str. 108
57 Dubroja, str. 16
58 isto
8
strane nalazila gospodarska jedinica s manjim dvokrakim stubištem dok se s istočne strane
nalazila prostorija, veća od one koja se može zateći danas. Ulaz u vilu nalazi se na južnom
pročelju gdje se zadržao i do danas. 59 Vrijedi spomenuti da se reprezentativni salon nalazio u
prizemlju kako bi se mogla odvijati nesmetana komunikacija s prirodom jer je to bio jedan
važan aspekt odmora i ladanjskog uživanja.60

Vila Amalia
Vila Amalia, jedna od reprezentativnih vila, izgrađena je 1890. prema Radović-
Mahečić, a 1889. prema izvoru Zakošek.61 Zatvorena četvrtasta dvokatnica zaključena je
atikom i ravnim krovom, a u prizemlju je rastvorena velikim prozorima koji pružaju pogled
prema vrtu.62 Sama vila nalazi se u blizini vile Angioline i hotela Quarnero, a do 1910. služila
je kao pansion za aristokraciju Društva južnih željeznica koje je prodaje Dioničkom društvu
svratišta i lječilišnih zavoda Opatija u Beču. 63 Nakon prodaje, 1. srpnja 1911. otvara se
Casino de Etrangers, kasino čije uzore možemo pronaći na francuskoj i talijanskoj rivijeri. 64
Prema edikulama na prvom katu koje su zaključene zabatima tipološki možemo odrediti vilu
Amaliu kao neorenesansnu arhitekturu, a vrijedi istaknuti kako se u središnjem rizalitu na
prvom katu vila ističe svojom razrađenošću i mimiciranjem hramskog pročelja s četiri pilastra
od kojih su dva šira manje istaknuta u prostor tako da se dobiva prostorna iluzija kao da su
oni dalje, a središnja dva pilastra su više istaknuta te se doimamju bliže.

Zaključak
U ovom kratkome pregledu samo sam okrznuo djelić arhitekture Opatije vrijedne
spomena, ograničavajući se na hotelsku, sakralnu i arhitekturu vila. Opatiju je historicizam
stvorio, zahvaljujući najprije pokretaču 19. stoljeća, željeznici. U stvaranju Opatije i
financiranju gradnji tu se ponajviše istaknulo Društvo južnih željeznica iz Beča koje je za
svoje potrebe gradilo hotele i vile te uvelike upisalo svoje zasluge i doprinos u pitoresknost
brežuljkaste Opatije koja i danas svoje posjetitelje ostavlja bez daha i vraća ih u vrijeme kada
se ljudska civilizacija divila slavnim stilovima arhitekture u kojima su stvarale velike
građevine kroz stoljeća i stoljeća arhitekture. Vrijedi istaknuti kako se osim hotela, vila i
sakralne arhitekture u Opatiji u vrijeme historicizma grade i brojne druge građevine vrijedne

59 Borić, Bilušić, str. 109

60 Borić, Bilušić str. 110
61 Dubroja, str 18
62 Radović-Mahečić, str. 142
63 Dubroja, str.18
64 isto
9
spomena poput kupališta, lječilišnih palača, šarmantnih kioska i nezaobilaznog šetališta
Lungomare koje zbog opsega ovog seminarskog rada nisam ovom prilikom obradio.

10
Literatura
1. Lozzi Barković, Julija; , »Arhitektura historicizma u Hrvatskom primorju i
Istri«, u Historicizam u Hrvatskoj (2000.), str.225-226

2. Brajković, Hermina; Tomašić, Marija, »Značaj i uloga zelenila u turizmu

Opatije«, u: Tourism and hospitality management 10/2 (2004.), str. 91-92.

3. Dubroja, Ana, Arhitektura Opatije 1844. – 1918., diplomski rad, Zagreb:

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017.

4. Jakaša Borić, Viki; Dumbović Bilušić, Biserka, »Vila Angiolina i vrtlarija s

gospodarskim zgradama«, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 40
(2016.), str. 105-122.

5. Kranjčević, Jasenka, »Arhitektonski opus Alfreda Kellera na Kvarneru«, u:

Prostor. Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam 21 (2013.), str. 158-
169.

6. Kranjčević, Jasenka; Muzur, Amir, »Vojna lječilišta na Kvarneru u Austro-

Ugarskoj Monarhiji i briga za unapređenje časničkog zdravlja«, u: Acta
Medico-Historica Adriatica 18 (2020.), str. 129-148.

7. Milat, Luka, Povijest turizma u Opatiji, završni rad, Pula: Sveučilište Jurja
Dobrile u Puli, 2017.

8. Radović Mahečić, Darja, »Preobrazba Opatije 1882.-1897. – počeci turističke

arhitekture«, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 26 (2002.), str. 132-
148.

9. Valušek, Berislav, »Vila Münz u Ičićima«, u: Radovi Instituta za povijest

umjetnosti 33 (2009.), str. 295-306.

11