I.

TEORIJA PONAŠANJA
POTROŠAČA
2022/2023

OSNOVE EKONOMIJE 2
 I. nastavna cjelina
Teorija ponašanja potrošača

01. Različiti pristupi problemu ponašanja potrošača

02. Teorija granične korisnosti
03. Ukupna i granična korisnost dobara: zakon

opadajuće granične korisnosti dobara
04. Mapa krivulja indiferencije
05. Budžetski pravac i njegovo pomicanje
06. Ponašanje potrošača prema teoriji otkrivene preferencije
07. Potrošačeva ravnoteža

OSNOVE EKONOMIJE 2
 1. Različiti pristupi problemu ponašanja
potrošača

Kad ste se jutros probudili i počeli spremati, što ste prvo pogledali?
Što je utjecalo na vašu odluku o odabiru odjeće, načinu kako ćete otići
u školu, što ćete odabrati za doručak, kako ćete organizirati vaš radni
dan?
Koliko je vaš džeparac utjecao na vaše ponašanje pri odabiru odlaska u
školu ili odabiru hrane?

Sve su to odluke koje svakodnevno donosite pa utječu na vaše

ponašanje kao osobe, ali i vaše ponašanje kao potrošača.

OSNOVE EKONOMIJE 2
mikroekonomija se uz ostalo bavi teorijom ponašanja
potrošača koja proučava ponašanje potrošača na tržištu
kako bi oni bili što zadovoljniji izborom između
kombinacije različitih dobara
potrošači maksimiraju korisnost uz dane cijene i
dohodak - odabiru najpoželjniju dostupnu kombinaciju
količina dobara i usluga
ponašanje potrošača vrlo je složeno pa ga proučavaju
mnoge znanosti ili znanstvene discipline, kao što su
primijenjena psihologija, sociologija, ekonomija i druge
znanosti

Koja je razlika između kupca i potrošača?

OSNOVE EKONOMIJE 2
neki proizvod možete kupiti i darovati i zato ste kupci, a kad ga doista
upotrebljavate, tada ste i potrošači
tako razlikujete jednostavno (uobičajeno) i složeno ponašanje ovisno o
tome o kakvim je proizvodima riječ

jednostavno ponašanje - ako se odnosi na manje, svakodnevne

kupnje, lakše se odlučujemo za kupnju određenog proizvoda i
pritom ne ulažemo veći napor jer je riječ npr. o kruhu, mlijeku,
brašnu, šećeru i sličnom; obično takvi proizvodi imaju i nižu
cijenu
složeno ponašanje potrošača - takvo je ponašanje uobičajeno pri
odluci o kupnji složenijih proizvoda ili korištenju skupljim
uslugama, kao što su neki odjevni predmeti, televizori, računala i
slično

OSNOVE EKONOMIJE 2
 PITANJA ZA PONAVLJANJE
1.Pročitaj tvrdnje i odaberi onu koja objašnjava pojam mikroekonomske
teorije o ponašanju potrošača: (1)
a) proučava kako se potrošači ponašaju na tržištu radi postizanja najvećega
mogućeg zadovoljstva pri odabiru proizvoda i usluga
b) proučava kako se potrošači ponašaju na tržištu radi postizanja najmanjega
mogućeg zadovoljstva pri odabiru proizvoda i usluga

2.Ponašanjem se potrošača, osim ekonomije, bave i druge znanosti. Odaberi

koje su od ponuđenih. (1)
a) astrologija b) sociologija
c) matematika d) medicina
e) psihologija f) astronomija

OSNOVE EKONOMIJE 2
 2. Teorija granične korisnosti

Koja je razlika između dobra i potrebe?

dobra - proizvodi i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe

potrošača
potreba - osjećaj da nam nešto nedostaje

OSNOVE EKONOMIJE 2
Što je korisnost?

subjektivan osjećaj zadovoljstva ili korist koju

potrošač ima od uživanja/upotrebe dobara

PRISJETITE SE!
Razmatrajući ''paradoks vrijednosti'', Adam Smith ustvrdio je da iako ništa nije korisnije
od vode jer bez nje ne bilo života, cijena joj je niska. Usporedio je to s dijamantom koji
ima malu uporabnu vrijednost, a ljudi za njega plaćaju visoku cijenu. To je objasnio da se
ponuda i potražnja za vodom sijeku na niskoj razini, a kad su posrijedi dijamanti, na
visokoj razini. Drugim riječima voda je relativno obilna, a dijamanti su rijetki i troškovi
dobivanja dodatnih dijamanata su visoki. Voda je katkad pitanje života i smrti, a
dijamant nije. Potražnju i cijenu vode određuje granična, a ne ukupna korisnost. Iako joj
je ukupna korisnost velika, njezina je granična korisnost malena jer vode ima u izobilju. S
dijamantima je obrnuto: njihova je ukupna korisnost malena, a granična im je korisnost
vrlo velika.

OSNOVE EKONOMIJE 2
 cijenu vode ne određuje korist, nego granična korisnost -
u teoriji neoklasične ekonomije su pisali ekonomski
teoretičari Gossen, Marshall, Menger, Jevons

PRIMJER!
Kad je čovjek jako žedan, granična je korisnost prve čaše vode
najveća, a ukupna najmanja. Svakom čašom vode do zasićenja
odnosno saturacije smanjuje joj se granična korisnosti, a
povećava ukupna. U točki zasićenja granična joj je korisnost 0, a
ukupna je najveća.

OSNOVE EKONOMIJE 2
granična je korisnost porast ukupne korisnosti
kao učinak potrošnje dodatne jedinice dobra

iz tih se spoznaja, s radovima S. Jevonsa u

Engleskoj i K. Mengera u Austriji, razvila teorija
granične korisnosti i pravac ekonomske misli -
marginalizam

OSNOVE EKONOMIJE 2
vrijednost nekog dobra jednaka je graničnoj korisnosti
posljednje jedinice kojom se postiže maksimum zadovoljenja
potreba
vrijednost dobra je njegova poželjnost da zadovolji određenu
ljudsku potrebu

Primjer!
Pretpostavite da ste barem jednom na putu u školu osjetili potrebu za
hranom, odnosno da ste putem ogladnjeli. Hodajući ulicom, u pekarnici ste
uočili svoj omiljeni sendvič i kupili ga. Prvi vam je zalogaj donio najveće
zadovoljstvo, drugi manje, treći još manje itd.
Svaki vam je sljedeći zalogaj donosio sve manje zadovoljstva u usporedbi s
prijašnjim zalogajem. Jednako tako, da ste kupili pet sendviča, prvi bi vam
donio najveće zadovoljstvo, drugi manje, treći još manje, četvrti ne biste ni
pogledali, a za peti biste shvatili da bi najbolje bilo da ga niste ni kupili.

OSNOVE EKONOMIJE 2
marginalna teorija ima kardinalni i ordinalni
pristup mjerenju korisnosti
začetnici marginalizma svoja su shvaćanja
temeljili na uvjerenju da se korisnost može
brojčano mjeriti

OSNOVE EKONOMIJE 2
teorija kardinalne korisnosti tumači da je
korisnost dobra A (npr. bicikla) veća, manja ili
jednaka korisnosti dobra B (npr. računala) te da
se razlike između dobra A i dobra B mogu točno
brojčano izraziti - to znači da se mogu brojčano
uspoređivati različiti intenziteti korisnosti kod
pojedinaca

OSNOVE EKONOMIJE 2
teorija ordinalne korisnosti - korisnost je takva
veličina koja se ne može brojčano mjeriti, ali se
može uspoređivati, kao nešto što je veće, manje
ili jednako drugoj korisnosti (npr. pojedinci
pribavljaju različite količine pojedinih dobara, a
da ne mjere njihovu korisnost, već svojim
izborom pokazuju kako daju prednost dobru A u
odnosu prema dobru B)

OSNOVE EKONOMIJE 2
potrošače možete tumačiti kao osobe koje pribavljaju dobra od kojih
imaju najveću osobnu korist i zadovoljstvo.

S obzirom na namjenu potrošnje, razlikuju se tri tipa

potrošača odnosno potrošačkih jedinica:

01 02 03
Potrošač pojedinac Kućanstvo Poslovni kupac
Nabavlja dobra (pr. Nabavlja dobra (pr. Naziva se i
odjeću i obuću, odlazi na hranu, namještaj, organizacijski kupac, a
frizuru, u kino itd.) radi automobil itd.) radi nabavlja dobra (opremu,
zadovoljenja osobnih zadovoljenja potreba sirovine, prijevozna
potreba (prema članova kućanstva. sredstva, usluge
Maslowljevoj ljestvici
projektiranja itd.) radi
potreba).
zadovoljenja potreba
poslovanja.

OSNOVE EKONOMIJE 2
 potrošači se razlikuju prema kupovnoj moći, stilu i
načinu života, obrazovnoj strukturi, životnoj dobi,
klimatskim uvjetima i drugom

OSR
Usporedite vlastiti kulturni i nacionalni identitet sa susjednim
zemljama i komentirajte razlike prema navedenim
pokazateljima.

OSNOVE EKONOMIJE 2
 PITANJA ZA PONAVLJANJE (1)

1.Proizvodi i usluge kojima potrošači zadovoljavaju svoje potrebe nazivaju

se __________________. (1)

2.Zaokruži je li tvrdnja točna ili netočna. (1)

Korisnost je objektivan osjećaj zadovoljstva koji potrošač ima od uživanja
nekog dobra.

3. U razmatranju korisnosti vode i dijamanta kao dvaju dobara važnih za

ljudski život utvrđen je ''paradoks vrijednosti''. Koji je od navedenih
ekonomskih teoretičara autor tog paradoksa? (1)
a) Adam Smith
b) William Petty
c) François Quesnay

OSNOVE EKONOMIJE 2
 PITANJA ZA PONAVLJANJE (2)
4.Korisnošću dobara za potrošača bavili su se mnogi ekonomisti teoretičari
te došli do spoznaje o graničnoj korisnosti. Odaberi koji su to od navedenih.
(1)
Alfred Marshall, Friedrich Engels, Carl Menger, Thomas Mun

5.Zaokruži je li tvrdnja točna ili netočna. (1)

Granična korisnost dodatno je zadovoljstvo koje stekne potrošač u
trošenju/uživanju jedne dodatne jedinice nekog dobra uz uvjet da druga dobra
troši kao i prije.

6. Marginalna teorija o mjerenju korisnosti ima kardinalni i ordinalni pristup.

Opiši te dvije teorije. (2)

7.Objasni pojam potrošača. (1)

OSNOVE EKONOMIJE 2
 PITANJA ZA PONAVLJANJE (3)
8.Napiši tko su potrošači navedenog dobra. Ukratko opiši u čemu se ogleda
korisnost navedenih dobara. (3)

Dobro Potrošači Korisnost dobra ogleda se u:

semafor na prometnom raskrižju

koševi za otpatke na ulicama

parkovi kao zelene oaze gradova

OSNOVE EKONOMIJE 2
 091/226-0000

Kontakt andrea.dugandzic@pesg.hr

podaci:
www.pesg.hr

OSNOVE EKONOMIJE 2