PROTEINI ILI BJELANČEVINE

Proteini ili bjelančevine su jedne od najvažnijih tvari u tijelu. Jako su važni čimbenici u rastu i
razvoju svih tjelesnih tkiva. Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i
unutarnjih organa, uključujući srce i mozak. Sastavni su dijelovi svake stanice, što ih čini
osnovom života na Zemlji.

Proteini ili bjelančevine čine mnoge aktivnosti unutar samog tijela. Prva i osnovna zadaća
bjelančevina je proces rasta i razvoja stanica u tijelu. Za bilo koji dio našeg tijela koji prolazi kroz
proces rasta ili regeneracije, stvaraju se nove tjelesne stanice koje trebaju bjelančevine za svoju
izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije.Dob i spol su pokazatelji koliko treba proteina
osobi u tijelu.

Bjelančevine također nadomještaju oštećene i odumrle stanice. Stanice koje obično trebaju
nadomjestak jesu, između ostalih, stanice krvi, bubrega, jetre, mišića, te stanice kose, noktiju,
zubi i kostiju.

Također, one su potrebne tijelu kako bi moglo stvoriti čitav niz enzima (molekule koje razgrađuju
hranu u tijelu i ima ih različitih vrsta) i hormona (molekule koje omogućavaju komunikaciju i
usklađivanje biokemijskih procesa između različitih tkiva i organa) i protutijela (tijela u ljudskom
tijelu koja nas brane od različitih virusa i bakterija).

Proteini također grade i veliki dio molekule hemoglobina – tvari u našem tijelu koja prenose kisik
našim tijelom i omogućava odvijanje procesa disanja u svim stanicama.

Proteini ili bjelančevine nalaze se u različitim vrstama prehrambenih namirnica. Najčešće se

nalaze u mesu i ribi ali također i u nekim biljkama. Hrana životinjskog podrijetla, poput mesa,
riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, jogurta i sira, dobar je izvor bjelančevina u kvalitativnom i
kvantitativnom smislu. Biljne bjelančevine nalaze se u mahunarkama, žitaricama, grahu, leći,
pšenici, riži, kukuruzu, ječmu, zobi, raži, a veću količinu bjelančevina ima soja.
Po vrsti mogu biti:

Strukturne bjelančevine – oblikuju kosti, mišiće, korijenje, listove,

Hormoni – reguliraju metaboličke procese u organizmu (neki hormoni su proteini, neki steroidi)

Antitijela (imunoglobulini) – obrambeni proteini

Prijenosne bjelančevine – prenose druge tvari; na primjer, hemoglobin prenosi O2

Enzimi – ubrzavaju i kataliziraju kemijske reakcije u organizmu

Fibrilne bjelančevine – strukturne bjelančevine u animalnom tkivu, netopive u vodi; na primjer

keratin (kosa), kolagen (tetive), fibroin (svila), miozin (mišići)

Globularne bjelančevine – kompleksna struktura, topive u vodi, osjetljive na promjene

temperature; na primjer enzimi, antitijela, hemoglobin, albumin

Po funkciji mogu biti: strukturne bjelančevine, regulatori, izvor energije

Sportaši unose oko 2g/kg na dnevnoj razini kako bi zadržali određenu kilažu ili možda malo više
ako žele dobiti mišićnu masu. Najčešći izvor proteina koji sportaši koriste je piletina jer ima
jedan od največih postotaka proteina u sebi, a u obliku suplimentacije koriste whey protein koji
je čisti protein koji je najbolje konzumirati pola sata prije ili poslije treninga. Za one kij želi
promjeniti fizički izgled trebaju primjenivati zdravu prehranu koja se sastoji naravno od puno
proteina i po mogućnosti bez ikakvog oblika šećera ili masti.