10 Zanimljivih činjenica o razvoju gradova u Hrvatskoj:

1. Zagrebački Gradec nakon baroknih inovacija spomenutih u prethodnom tekstu postaje

tijekom 19. st. najistaknutije političko i kulturno središte Banske Hrvatske.

2. Godine 1826. sajmište je preseljeno s Harmice na Novi terg – velik izduženi pravokutni i
prazni prostor što se pružao usporedno s Petrinjskom ulicom, a time se težišta urbanizacije
Donjega grada orijentiraju prema jugu.

3. Sveučilišni trg, s južne strane 1874. dobiva klizalište, a potom na njegovu mjestu zajednički
dom športskoga društva Sokol i pjevačkoga Kolo, s istočne strane palaču Hrvatsko-slavonsko
dalmatinskoga gospodarskog društva (1878.) i Učiteljskoga doma (1888.).

4. Grad (Varaždin) bogate kulturne tradicije – čak kratkotrajno sjedište Banske vlade i
Hrvatskoga kraljevskog vijeća do katastrofalnoga požara 1776. g., kada je u zgarištima nestao
veći dio grada – teško se i sporo oporavlja.

5. Karlovac, „grad na četiri rijeke” – Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri, nastao je 1579. kao vojnička
utvrda u obrani južnih austrijskih pokrajina.

6. Osijek, kao nasljednik rimske Mursae, u prvom se redu prepoznaje po njegovoj Tvrđi koja je –
uz onu u Petrovaradinu – najsnažnija barokna utvrda na jugoistoku Europe.

7. Sredinom stoljeća Vukovar je sjedište Srijemske županije, središte kotara i samostalne općine,
s upravom velikoga vukovarskog vlastelinstva Eltz, no još je to uvijek podvojeni grad-trgovište.

8. Kao glavni grad austrijske Dalmacije Zadar živi isto kao i u mletačkim vremenima – u ritmu
glavnoga administrativnog i kulturnog središta, njegova planska struktura, naslijeđena iz
rimskih vremena, ostaje gotovo nedirnuta sve do razvojačenja.

9. Kada je 1877. g. Split konačno povezan željeznicom s kontinentalnim dijelom Hrvatske,

nastupa razdoblje njegova eksplozivnog rasta: grad naglo prerasta svoje povijesne okvire i
proteže se duž starih cesta prema Poljudu, Solinu i Poljicama, nastaju brojna nova predgrađa i
prve veće industrije, kao npr. tvornica cementa u podnožju Marjana, brodogradilište pokraj
Solina i dr., središnji se dio grada komunalizira i oprema odgovarajućim upravnim,
gospodarskim, kulturnim i društvenim ustanovama.

10. Kada je Dubrovnik 1901. g. dobio željezničku prugu, prometno, te uskoro i industrijsko
značenje Gruža sve će više rasti, ostat će nedirnut samo poluotok Lapad, kao „najljepša šetnica”
grada, i otok Lokrum pod Gradom s neogotičkim Maksimilijanovim dvorcem.