1.

BIOSFERA

-cjelokupni prostor na Zemlji u kojemu se odvija život, obuhvaća sve organizacijske razine i
ekosustave, do izražaja dolazi povezanost žive i nežive prirode, razlikujemo hidrosferu, litosferu i
atmosferu

HIDROSFERA- život u vodi

LITOSFERA- život ispod površinskog sloja Zemlje

ATMOSFERA- život iznad Zemljine površine

2. EKOSUSTAV

-sustav koji čine biocenoza (životna zajednica) i biotop (stanište), primjer: bara-ekosustav u kojemu
se nalaze različite vrste riba, kornjača, vodenih biljaka, kukaca… u njoj svi navedeni organizmi djeluju
jedni na druge kako bi preživjeli- ribe i kukci jedu vodene biljke a ptice i kornjače jedu kukce i ribe

-svojstva staništa određuju sastav životne zajednice

-svojstva staništa mogu biti: intezitet svijetla, količina i temperatura vode, oblik i obilježja dna,
količina otopljenog kisika i ugljikova dioksida te zalihe dušika

-u ekosustavu se odvija proces kruženja tvari među živim organizmima i njihovim okolišima, protok
energije odvija se u hranidbenom lancu

3. BIOCENOZA

-životna zajednica, čine ju svi organizmi unutar ekosustava, može sadržavati jedinke različitih vrsta

4. POPULACIJA

-lat. Populatio-pučanstvo/narod

-skup jedinki iste vrste koje žive na istom biotopu

-povezane su odnosom razmnožavanja jer jedinke same po sebi imaju kratak životni vijek pa
reprodukcijom osiguravaju opstanak vrste

-podložna je promjenama u veličini, broju jedinki, sastavu i prostornom rasporedu

-primjer: jato golubova, krdo ovaca

5. JEDINKA

-svaki organizam posebno, npr jedan lav ili jedan sob

-najuže povezana s neživim i živim okolišem iz kojeg pribavlja životne potrepštine

-mora biti sposobna sama razaznati prijatelja od neprijatelja

-sve njene aktivnosti usmjerene su na preživljavanje i razmnožavanje

Svojstvo svake od navedenih životnih razina jest da su povezani uzročno-posljedičnim vezama
odnosno ovise jedni o drugima

-ekosustav može biti mali- npr panj ili veik- Spačva, najveća šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj

Prema dobivanju potrebitog za život razlikujemo autotrofne i heterotrofne organizme

AUTOTROFNI ORGANIZMI- koriste jednostavne anorganske tvari iz svog okoliša kako bi sami proizveli
hranu ili organske tvari potrebne za život-organizmi koji koriste Sunčevu energiju za stvaranje hrane
nazivamo fotoautotrofima-biljke alge i cijanobakterije

HETEROTROFNI ORGANIZMI- dobivaju energiju preko hranidbenog lanca a hrane se drugim

organizmima-konzumenti ili se hrane ostatcima autotrofnih ili heterotrofnih organizama-
razlagači/reducenti

Proizvođači=producenti

Potrošači=konzumenti=reducenti

Ekosustav funkcionira kao skup povezanih članova koji ovise jedni o drugima i djeluju kao
samoobnovljiva i samoodrživa neovisna cjelina.

Ekosustavi se dijele prema fizičkim i kemijskim svojstvima na vodene i kopnene ekosustave

Vodeni ekosustavi- u vodi je povezanost nego na kopnu, dok u vodi stvari nastale fotosintezom u
površinskom i osvijetljenom sloju tonu, postaju dostupne svim slojevima a na kopnu je hrana
dostupna u vrlo tankom sloju.

Sukcesije- prirodne promjene u ekosustavima

Primjer na kopnu: šuma- od travnjaka nastanu šikare, od šikara nastaju mlade šume i naposlijetku
šume

Primjer u vodi: jezero- uginuli organizmi se talože na dnu, razlagači ih razlažu, nastaje mulj,
taloženjem mulja jezero postaje sve pliće i manje, onda postane bara, pa močvara

Klimaks- stabilno stanje na nekom staništu- završni stupanj koji odgovara klimi tog staništa

Ekološki čimbenici: biotički i abiotički

Abiotički čimbenici- temperatura, voda, svjetlost, kisik, ugljikov dioksid, hranjive tvari

Ektotermne životinje- imaju temperaturu okoliša jer stvaraju manje topline i brže ju gube- pr
vodozemci, nijhov pokrov im ne pruža dovoljnu zaštitu od većih temperaturnih promjena pa preko
zime postanu neaktivni

Endotermne životinje- topli su iznutra, ptice i sisavci , sami održavaju temperaturu tijela i ona je veća
od temperature okoliša, stvaraju je metabolizmom i održavaju je krznom, perjem, masnim tkivom…

Mlitarenje- mjenjanje perja

Linjanje- opadanje dlake

Biotički čimbenici- odnosi među jedinkama

Kompeticija -,- predatorstvo +,-

Simbioza se dijeli na komenzalizam+,0 primjer- bršljan koji raste uz deblo

Mutualizam +,+ primjer- rak samac i moruzgva- rak skriva mekani zadak u napuštenu puževu kućicu
pa moruzgva svojim lovkama štiti zadak a rak istoj omogućava kretanje

Parazitizam +,- primjer- krpelj i čovjek

Ekološki minimum- minimalna temperatura na kojoj neki organizam može opstati

Ekološki maksimum- najviša temperatura na kojoj neki organizam može opstati

Ekološka valencija- ekološki minimum, optimum i maksimum

Široka ekološka valencija- bukva

Uska ekološka valencija- hrast lužnjak