Sveučilište u Slavonskom Brodu

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

Temperaturna polja, P794

Seminarski rad

Ime i prezime:
Franko Bonić
Matični broj:
0152212545
Datum predaje:
3.5.2023

Akademska godina 2022./2023.

Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

SADRŽAJ

1. UVOD.............................................................................................................................- 3 -

2. ZADATCI.......................................................................................................................- 5 -

3. RJEŠENJE PRVOG ZADATKA...................................................................................- 6 -

3.1 Matematički model..................................................................................................- 6 -

3.2 Programiranje u EES-u............................................................................................- 7 -

3.3 Rezultati, tablice i dijagrami....................................................................................- 8 -

4. RJEŠENJE DRUGOG ZADATKA..............................................................................- 15 -

4.1 Matematički model................................................................................................- 15 -

4.2 Programiranje u EES-u..........................................................................................- 16 -

4.3 Rezultati, tablice i dijagrami..................................................................................- 17 -

5. RJEŠENJE TREĆEG ZADATKA...............................................................................- 20 -

5.1 Matematički model................................................................................................- 20 -

5.2 Programiranje u EES-u..........................................................................................- 21 -

5.3 Rezultati, tablice i dijagrami..................................................................................- 23 -

2
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

1. UVOD

Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se

opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije. Mjerna jedinica topline jest džul (J).
Toplina koja se izmjenjuje pri dodiru dvaju tijela različitih temperatura ovisi
o masi m tijela, specifičnom toplinskom kapacitetu c tvari od koje se tijelo sastoji, te
o temperaturnoj razlici Δt.

Prvi zakon termodinamike (zakon održanja energije):

- Energija zatvorenog sustava ne može nestati niti ni iz čega nastati, energija može samo
prelaziti iz jednog oblika u drugi, i ona je konstantna.

Drugi zakon termodinamike upućuje na smjer u kojem se odvija pretvorba toplinske

energije u mehaničku.

- Toplina prelazi s tijela više na tijelo niže temperature.

Zavarivanje je spajanje dvaju ili više, istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili
pritiskom, sa ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogeni zavareni
spoj. Različiti izvori energije se mogu koristiti za zavarivanje, kao što je mlaz
vrućih plinova (plinski plamen ili mlaz plazme), električni luk, tok nabijenih čestica
(mlaz elektrona ili iona u vakuumu), tokovi zračenja (laser), električna struja (elektrootporno
zavarivanje), trenje, ultrazvuk i sl.

Slika 1.1 Aparat za zavarivanje s MIG/MAG postupkom

3
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

Zavarljivost je sposobnost materijala, da se pri određenim povoljnim uvjetima zavarivanja

ostvari kontinuirani zavareni spoj, koji će svojstvima udovoljiti predviđenim uvjetima i vijeku
eksploatacije. Pojednostavljeno, može se uzeti da je zavarljivost svojstvo zavarivanog metala
koje pokazuje da se određenim postupkom zavarivanja može ostvariti homogeni spoj, koji će
udovoljiti predvidenim uvjetima i vijeku uporabe zavarenog proizvoda ili strukture.

Slika 1.2 Prikaz rada zavarivača

Zona taljenja - ZT (zavar, navar, šav) je dio površine poprečnog presjeka zavarenog spoja koji
je bio rastaljen. Sastoji se najčešće od mješavine OM i DM, ali ponekad samo od DM
(lemljenje) ili samo od OM (zavarivanje bez DM).

Zona utjecaja topline - ZUT (prelazna zona) je onaj dio OM (uz ZT) koji se nije rastalio, ali
čija su se mikrostruktura i svojstva izmjenili pod utjecajem topline zavarivanja (lemljenja ili
toplinskog rezanja).

Slika 1.5 Presjek zavarenog spoja

4
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

2. ZADATCI

5
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

3. RJEŠENJE PRVOG ZADATKA

U ovom zadatku radi se o elektrootpornom zavarivanju točkastim izvorom. Spajanje metala

se izvodi kombinacijom topline (za rastaliti metal) i pritiska (za spojiti rastaljeni metal).

Točkasto zavarivanje ili točkasto elektrootporno zavarivanje je preklopno zavarivanje

taljenjem dvaju dijelova stegnutih između dviju elektroda, kroz koje se dovodi električna
struja. Na dodirnom se mjestu obaju dijelova koji se zavaruju stvara Jouleova toplina, koja
rastali materijal i talina se izmiješa. Nastali zavar ima oblik točke, a presjek mu je u obliku
leće.

3.1 Matematički model

Zadano
v= 0,005 [m/s]
q= 4000 [W]
a= 0,000005 [m^2/s]
λ=25 [W/(m*K)]

gdje je:

q– snaga toplinskog izvora, W

λ – Toplinska provodnost materijala, W/m*K
e=2,71828

a – temperaturna vodljivost materijala, m2/s

x – udaljenost od izvora, m

6
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

3.2 Programiranje u EES-u

"Seminarski rad - Temperaturna polja

Franko Bonić, 0152212545"

"1. Zadatak"

"! Zadano:"
v = 0,005 [m/s] "Brzina gibanja toplinskog izvora"
q = 4000 [W] "Snaga toplinskog izrvora"
a = 0,000005 [m^2/s] "Temperaturna vodljivost materijala"
lambda = 25 [W/(m·K)] "Toplinska provodnost materijala"

"! Rjesenje:"

"Pomicni tockasti toplinski izvor koji se giba po povrisni polubeskonacnog tijela: Predavanje - Seminar - TP
Nepomicni izvori topline"
"Jednazba za proracun vrijednosti temperature na udaljenosti r od ishodista toplinskog izrvora"
T= ( q / ( 2 * PI# * lambda * r ) ) * exp( - ( v / ( 2 * a ) * ( x + r ) ) )

"Udaljenost od ishodista toplinskog izrvora"

r = sqrt( x^2 + y^2 + z^2 )

"! Koordinate za proracun iznosa temperature u pojedinoj tocki:"

$Ifnot Parametric table

x = 0,005 [m]
y = 0,005 [m]
z = 0 [m]
$Endif

7
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

3.3 Rezultati, tablice i dijagrami

Za z = 0 m T = 8,615°C r=0,007071 m

Za z=0,002 m T=7,216°C r=0,007348 m

8
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

a) ϑ=f(x,y) s parametarskom vrijednošću koordinate y, i promijenjivom varijablom x, za z=0m

Iz dijagrama se može očitati da je temperatura oko izvora najviša te je njena vrijednost preko
1600 °C te se udaljavanjem od izvora ista smanjuje. Temperatura pri udaljenost od 5mm doseže
oko 1400°C.

9
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

ϑ=f(x,y) s parametarskom vrijednošću koordinate y, i promijenjivom varijablom x, za z=0,002m

Iz ovog dijagrama možemo zaključiti da se temperatura nije smanjila pi povišenjem elektrode,

te sve isto vrijedi kao u prijašnjem dijagramu. Temperature su se smanjila za oko 100°C.

10
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

b) ϑ=f(x,y) s parametarskom vrijednošću koordinate y, i promijenjivom varijablom x, za z=0m

Temperatura je najviša oko izvora te se smanjuje udaljavanjem od istog, svega 2mm od izvora
se vidi popriličan pad temperature te je oko 400°C u području 3mm od izvora.

11
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

ϑ=f(x,y) s parametarskom vrijednošću koordinate y, i promijenjivom varijablom x, za z=0,002m

Temperatura pri izvoru prelazi još dalje 1600°C te se smanjuje udaljavanjem od istog, svega
3mm od izvora temperature je niža od 300°C.

12
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

c) ϑ=f(x,y) s promijenjivom vrijednošću brzine v gibanja točkastog toplinskog izvora

(v=±50% zadane vrijednosti) , za z=0 m, y=0,005m

Pri većim brzinama gibanja toplinskog izvora dolazi do manjeg toplinskog inputa u osnovni
materijal i materijal zavara te se to vidi na dijagramu, jer se pri v=0,0025 m/s dostiže
temperatura iznad 1600°C, dok pri v=0,0075 m/s doseže manje od 1000°C.

13
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

ϑ=f(x,y) s promijenjivom vrijednošću brzine v gibanja točkastog toplinskog izvora

(v=±50% zadane vrijednosti) , za z=0,002 m, y=0,005m

Za ovaj dijagram vrijedi isto što i za prethodni s tim da su se temperature snizile za oko
100°C.

14
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

4. RJEŠENJE DRUGOG ZADATKA

U ovom zadatku radi se o linijskom izvoru zavarivanja što znači da se može koristiti nekoliko
različitih postupaka zavarivanja: REL, MIG/MAG, TIG, EPP.

4.1 Matematički model

Zadano

v=0,004 [m/s]

q=3000 [W]

α = 20 [W/(m^2*K)]

δ=0,002 [m]

a= 7,058E-6[m^2/s]

λ=40 [W/(m*K)]

ρ*c= 0,005E9 [J/(m^3*K)]

ρ=7800 [kg/m^3]

T0=20 [°C]

gdje je:

v – brzina toplinskog izvora, m/s

q– snaga toplinskog izvora, W

a – koeficijent prijelaza topline, m2/s

δ – debljina ploče, m

K0 – Besselova funkcija nultog reda, prve vrste

e=2,71828

b– koeficijent intenziteta pada temperature zbog odvođenja topline u okolinu, s-1

15
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

4.2 Programiranje u EES-u

!“Seminarski rad - Temperaturna polja
Franko Bonić, 0152212545“

"2. Zadatak"

"! Zadano:"

e_ln# = 2,71828 [-] "Eulerova konstanta"

"Parametri zavarivanja"

v = 0,004 [m/s] "Brzina gibanja linijskog toplinskog izvora"

q = 3000 [W] "Toplinski izvor (izdasnost)"
delta = 0,002 [m] "Debljina lima"
lambda = 40 [W/(m*K)] "Toplinska provodnost materijala"
rho*c= 0,005E9 [J/(m^3*K)] "Umnozak gustoce i toplinskog kapaciteta"
rho=7800 [kg/m^3] "Gustoca materijala"
alpha = 20 [W/(m^2*K)] "Koeficijent prijelaza topline na okolis"
a = 7,058E-6 [m^2/s] "Temperaturna provodnost materijala"
T_0= 20 [°C] "Temperatura okolisa"

"Koordinate"

$IfNot Parametrictable

x = -0,05 [m] "Udaljenost od sredista izvora zavarivanja po x-osi"

y = 0 [m] "Udaljenost od sredista izvora zavarivanja po y-osi"

$EndIf

"! Rjesenje:"

r = sqrt( x ^2 + y ^2 ) "Udaljenost od sredista izvora zavarivanja"

b = 2 * alpha / ( rho*c * delta ) "Koeficijent pada temperature"

ARG_1 = ( r * ( sqrt( ( ( v ^2 ) / ( 4 * a ^2 ) ) + ( b / a ) ) ) )
ARG_2 = ( e_ln# ^( ( - v * x ) / ( 2 * a ) ) )

K_0 = bessel_k0( ARG_1 ) "Besselova funkcija za K0"

"Temperaurni ciklus tocaka"

T - T_0= ( q / ( 2 * pi# * lambda * delta ) ) * ARG_2 * K_0

16
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

4.3 Rezultati, tablice i dijagrami

ARG1 =14,22 ARG2=1,423E+06 b = 0,004 [1/s]
T = 1891°C c = 641 J/kg-K r=0,05 [m]

17
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

a) ϑ=f(x,y) s promijenjivom varijablom y i parametarskom vrijednošću x

Iz dijagrama je vidljivo da se na mjestu zavarivanja razvijaju vrlo visoke temperature, preko

1600°C. Dolazi do velikog toplinskog inputa u osnovni materijal i materijal zavara. U ovom
primjeru trebamo napraviti nešto od sljedećeg: povećati brzinu zavarivanja, smanjiti snagu
toplinskog izvora ili udaljiti elektrodu od materijala kako bi dobili manje temperature.

18
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

b) ϑ=f(x,y) s promijenjivom varijablom x i parametarskom vrijednošću y

Iz dijagrama se može zaključiti da i po y-osi dolazi do velikih temperatura, no nakon 3 mm

udaljenosti od izvora, temperatura ne doseže do 1400°C.

19
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

5. RJEŠENJE TREĆEG ZADATKA

Radi se o zavarivanju u zaštitnoj atmosferi i sa zaštitnim elementima ispod zavarivanih
elemenata. Položaj zavarivanja je klasični polegnuti položaj.

Sučeoni spoj nastaje zavarivanjem dijelova čiji se krajevi sučeljavaju i međusobno zatvaraju
kut koji može biti između 160º i 200º, a najčešće je 180º. Dimenzioniranje sučeonog spoja ne
predstavlja poseban problem, jer je debljina tj. dimenzija šava određena debljinom osnovnog
metala. S velikom pažnjom moraju biti pripremljeni rubovi spoja, da bi se omogućilo dobro
protaljivanje uz minimalne deformacije i naprezanja u spojevima. Jednostavno se provjerava i
rendgenski snima, a zavarivanje se može izvoditi s jedne strane ili dvostrano.

5.1 Matematički model

Zadano:
U = 28 [V] T02=150 [°C] T4=500 [°C]
I= 120 [A] T03=200 [°C]
η = 0,8 T04=250[°C] y01=0,005 [m]
v= 0,004 [m/s] T1=800 [°C] y02=0,01 [m]
δ= 0,002 [m] T2=700 [°C] y03=0,015 [m]
T01=20 [°C] T3=600 [°C] τ=200 [s]

gdje je:
v – brzina toplinskog izvora, m/s
q – snaga toplinskog izvora, W
δ – debljina ploče, m
λ – toplinska provodnost materijala, W/m∙K
ρ – gustoća materijala, kg/m3
τ – varijacija vremena, s
e=2,71828
y0 – udaljenost točaka od osi zavara, m
a – temperaturna vodljivost materijala, m2/s

- trenutna brzina hlađenja za τ, °C/s

20
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

- linijska energija, J/m

t8/5 – vrijeme hlađenja od 800 do 500 °C

- maksimalna temperatura, °C

- širina zone utjecaja topline, m

- širina ZUT za 700°C

- širina ZUT za 1500°C

21
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

5.2 Programiranje u EES-u

"Seminarski rad - Temperaturna polja
Franko Bonić, 0152212545"
"3. Zadatak"

"! Zadano:"

e_ln# = 2,71828 [-] "Eulerova konstanta"

"Parametri zavarivanja"

U = 28 [V] "Napon izvora"

I= 120 [A] "Jakost struje izvora"
eta = 0,8 [-] "Stupanj korisnog djelovanja elektrode"
v= 0,004 [m/s] "Brzina prolaza zavarivanja"
delta = 0,002 [m] "Debljina lima"

T_01=20 [°C]
T_02=150 [°C]
T_03=200 [°C]
T_04=250 [°C]

T_1=800 [°C]
T_2=700 [°C]
T_3=600 [°C]
T_4=500 [°C]

y_01=0,005 [m]
y_02=0,01 [m]
y_03=0,015 [m]

tau=200 [s] "Vrijeme od pocetka zavarivanja do potpunog hladjenja materijala, npr. od 0 do 1000 s"

"niskolegirani čelik, Carbon_steel_AISI1010 - svojstva"

T|M=20 [°C]
lambda=Conductivity(Carbon_steel_AISI1010; T=T|M) "Toplinska provodnost materijala"

c=Cp(Carbon_steel_AISI1010; T=T|M) "Toplinski kapacitet materijala"

rho=Density(Carbon_steel_AISI1010; T=T|M) "Gustoca materijala"
a=lambda / (rho*c) "Temperaturna provodnost materijala"

"! Rjesenje:"

q = U * I * eta "Toplinski tok zavarivanja"

"a_ 1)"

Ta- T_01=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_01^2)/(4*a*tau)))
Tb- T_01=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_02^2)/(4*a*tau)))
Tc- T_01=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_03^2)/(4*a*tau)))

22
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

"a_2)"

Td- T_02=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_01^2)/(4*a*tau)))
Te- T_02=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_02^2)/(4*a*tau)))
Tf- T_02=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_03^2)/(4*a*tau)))

"a_3)"

Tg- T_03=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_01^2)/(4*a*tau)))
Th- T_03=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_02^2)/(4*a*tau)))
Ti- T_03=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_03^2)/(4*a*tau)))

"a_4)"

Tj- T_04=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_01^2)/(4*a*tau)))
Tk- T_04=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_02^2)/(4*a*tau)))
Tl- T_04=(q/(v*delta*(sqrt(4*PI#*lambda*rho*c*tau))))*(e_ln#^(-(y_03^2)/(4*a*tau)))

"! Rjesenje b) - Trenutna brzina hladjenja dTdt"

dTdt_800=-2*PI#*lambda*rho*c*((delta^2*(T_1-T_02)^3)/(q/v)^2)
dTdt_700=-2*PI#*lambda*rho*c*((delta^2*(T_2-T_02)^3)/(q/v)^2)
dTdt_600=-2*PI#*lambda*rho*c*((delta^2*(T_3-T_02)^3)/(q/v)^2)
dTdt_500=-2*PI#*lambda*rho*c*((delta^2*(T_4-T_02)^3)/(q/v)^2)

"! Rjesenje c) - Vrijeme hladjenja t_8\5"

E = (U*I)/v

t_85 = (E^2)*(eta^2/(delta^2*4*PI#*lambda*rho*c))*((1/(500[°C] - T_01)^2)-(1/(800[°C]-T_01)^2))

"! Rjesenje d) - Maksimalna temperatura"

T_max1 - T_01 =(q/(v*delta*rho*c*2*y_01)) * (sqrt(2/(PI#*e_ln#)))

T_max2 - T_01=(q/(v*delta*rho*c*2*y_02)) * (sqrt(2/(PI#*e_ln#)))
T_max3- T_01 =(q/(v*delta*rho*c*2*y_03)) * (sqrt(2/(PI#*e_ln#)))

"! Rjesenje e) - Sirina zone utjecaja topline"

s_ZUT= y_700 - y_1500

y_700=(q/(v*delta*rho*c*(sqrt(2*PI#*e_ln#))))*(1/(700[°C] - T_01))
y_1500=(q/(v*delta*rho*c*(sqrt(2*PI#*e_ln#))))*(1/(1500[°C] - T_01))

23
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

5.3 Rezultati, tablice i dijagrami

24
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

a) Temperaturni ciklus točaka za T01=20 °C:

y0=0,005m → T=546,1 °C
y0=0,010m → T=542,6 °C
y0=0,015 m → T =536,7 °C

Temperaturni ciklus od 5mm udaljenosti od izvora odma doseže temperaturu taljenja, dok na
udaljenosti od 15mm od izvora temperatura doseže do 1600°C, a sa vremenom se temperatura
smanjuje jer se zavareni spoj hladi do 900°C nakon 60 sekundi.

25
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

Temperaturni ciklus točaka za T02=150 °C:

y0=0,005m → T=676,1 °C
y0=0,010m → T=672,6 °C
y0=0,015 m → T =666,7 °C

Temperaturni ciklusi do 15mm doseže temperaturu preko 1600°C te se smanjuje do 1000°C

zbog hlađenja zavarenog spoja.

26
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

Temperaturni ciklus točaka za T03=200 °C:

y0=0,005m → T=726,1 °C
y0=0,010m → T=722,6 °C
y0=0,015 m → T =716,7 °C

Temperaturni ciklusi doseži preko 1600°C na udaljenosti do 15mm od izvora zavarivanja, sa

vremenom se temperatura smanjuje jer se zavareni spoj hladi do 1000°C.

27
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

Temperaturni ciklus točaka za T04=250 °C:

y0=0,005m → T=776,1 °C
y0=0,010m → T=772,6 °C
y0=0,015 m → T =766,7 °C

Temperaturni ciklusi doseži preko 1600°C na udaljenosti do 15mm od izvora zavarivanja, sa

vremenom se temperatura smanjuje jer se zavareni spoj hladi do 1200°C nakon 60 sekundi.

b) Trenutna brzina hlađenja točaka za T01=20 °C:

dTdt_500=-0,3855 [°C/s]

dTdt_600=-0,8194 [°C/s]

dTdt_700=-1,496 [°C/s]

dTdt_800=-2,469 [°C/s]

28
Temperaturna polja Franko Bonić,
0152212545

c) Vrijeme hlađenja t8/5

t_85=150 [s]

Iz dijagrama je vidljiv odnos unesene energije tijekom zavarivanja u određenom vremenu

prilikom hlađenja od 800 do 500°C.

d) Maksimalne temperature koje postižu točke zavarenog spoja:

y01=0,005 [m]
y02=0,01 [m]
y03=0,015 [m]

T_max1=4793 [°C]

T_max2=2406 [°C]

T_max3=1611 [°C]

e) Širina zone utjecaja topline

sZUT=0,01897 [m]

y1500=0,01612 [m]

y700=0,03509 [m]

29