PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ČASA

Književnost: “Gromovo đule” – Skender Kulenović

PREDMET: Bosanski,hrvatski,srpski jezik i knjizž evnost

NASTAVNIK: Ena Tursum
RAZRED: VI ( sž esti)
NASTAVNA OBLAST: knjizž evnost
NASTAVNA JEDINICA: „Gromovo đule“ Skende Kulenovićć
STRUKTURA I TIP ČASA: usvajanje novih znanja (obrada) - 2 ćž asa

PRIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE

MOTIVACIJA
Ova nastavna jedinića je znaćž ajna zbog:
-elemenata proznog knjizž evnog djela;
- primjenjivanja ranije stećž enih znanja o knjizž evnosti;
- razumijevanja i dozž ivljavanja knjizž evno-umjetnićž kog teksta;
-poimanje knjizž evnosti i umjetnosti uopćć e;
-razvijanja masž te i radoznalosti.

CILJEVI
-upoznavanje sa bosanskoherćegovaćž kim knjizž evnikom;
-osposobljavanje ućž enika za usvajanje novih saznanja;
- razvijanje ljubavi prema knjizž evnosti;
-prepoznavanje i rad na elementima analize proznog teksta – motivi, fabula, kompozićija, likovi;
-bogaćć enje rjećž nika i njegovanje govorne kulture;
- usvajanje novih znanja o stilskim figurama;

PREDUSLOVI
Za realizaćiju ovog nastavnog ćž asa ućž enići od ranije treba da poznaju:
-tri knjizž evna roda;
-elemente interpretaćije.

RESURSI
ČČ itanka 6,tabla, kreda, sveske, olovke,flomasteri,listićć i i folija sa asoćijaćijama, listićć i za grupni rad i grafofolija sa
pismenom analizom.

Nastavne metode i postupci:tekst-metoda sa pauzama i predviđanjima ,metoda demonstriranja, heuristićž ka

metoda, metoda igranja asoćijaćija .
Oblici jezičke i socijalne komunikacije:frontalni rad, individualni rad, grupni rad.

VRIJEME
Za temeljnu i potpunu interpretaćiju lirske pjesme, pogotovo u sž estom razredu, neophodno je planirati dva ćž asa.

Blok čas – 90'

E – 25' ( igra asoćijaćija, razgovor o vremenskim uslovima,najava teksta);
R – 45' (interpretativno ćž itanje prićž e sa pauzama i predviđanjima,kratka diskusija, grupni rad, prezentaćija
radova);
R – 20' (folija sa pismenom analizom, domaćć i zadatak-stilske figure dovrsž iti).

OBRADA NASTAVNE JEDINICE

EVOKACIJA

Na samom poćž etku danasž njeg ćž asa malo ćć emo se igrati. Rijećž je o igri asoćijaćija. Otkrivat ćć ete po jedno
polje u koloni, ponudit ćć ete mi rjesž enje neke od kolona, a na kraju dati i konaćž no rjesž enje!
(Ućž enići otkrivaju po jedno polje i nude rjesž enja. Na foliji su postavljeni boćž no okrenuti listovi sa
natpisima, koje okrećć emo onim redom kojim ih ućž enići biraju. Na kraju pogađamo konaćž no rjesž enje.

Prvobitni izgled tabele sa asoćijaćijama:

A1 B1 C1
A2 B2 C2
A3 B3 C3
A B C

Izgled tabele sa rjesž enjima:

KAPI SVJETLOST BOOM!

LITI BRZINA STRAH
KISČ OBRAN BLJESAK PRASAK
KISČ A MUNJA GROM

nevrijeme

Nakon sž to smo se malo zabavili, porazgovarajmo o konaćž nom rjesž enju nasž e igre asoćijaćija.
- Rećite mi, sž ta mi to sve smatramo nevremenom? (Kada pada kisž a, kada grmi, kada pusž e snazž an vjetar,
kada dođe do poplava...)
- SČ ta sve mogu uvjetovati vremenske nepogode? (Mnogi ljudi ginu, mogu ostati bez domova, bez svega
sž to su imali...)
- Da li mi mozž emo rećć i kako je sudbina ćž ovjeka usko povezana sa prirodnim nepogodama? Objasnite!
(Da, npr. ćž ovjek mozž e sve da izgubi kada dođe do velikog nevremena)
- Da li ste vi uplasž eni kada dođe nevrijeme?
- Kako se ponasž ate? (Sakrijemo se pod deku, pobjegnemo roditeljima u krilo...)

Naravno, mnoga se djeća plasž e grmljavine, pa ćž ak i odrasli ljudi. Nekada se strah ljudi od takvih
vremenskih (ne)prilika vezivao za vjerovanje da grmi onda kada je Bog/bogovi ljut/i na ljude. Ono sž to je
istina jeste kako grom mozž e biti opasan, ali samo ukoliko se nalazite u blizini najvisž ih objekata u prirodi.
Stoga, izbjegavajte te objekte i ne sekirajte se!

Najava nastavne jediniće.

RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA

ČČ itam prićž u iz knjige.

Upoznajmo se na poćž etku ukratko sa osnovnim podaćima o zž ivotu i djelu ovog nasž eg pisća, ćž iju ćć ete
zbirku pripovijedaka - koja nosi isti naziv kao i ova prićž a – ćž itati kao obaveznu lektiru!
(Govorim osnovne podatke o pisću.)

O piscu:

SKENDER KULENOVIČĆ – je rođen 1910. godine u Bosanskom Petrovću. SČ kolovao se u rodnom mjestu, u
Travniku i Zagrebu. Borio se na strani partizana u II svjetskom ratu. Prve pjesme objavio je kao
gimnazijalać u Travniku.Pisao je pjesme, poeme, komedije, romane, prićž e, putopise, eseje, kritike.
Najpoznatija su mu djela: poeme Ševa i Stojanka majka Knežopoljka, drama Djelidba, zbirka
pripovijedaka Gromovo đule, roman Ponornica.Umro je u Beogradu 1978. godine)

Konkretizacija doživljaja pripovijetke:

Vratimo se sada pripovijeći koju smo proćž itali i krenimo od njenog samog poćž etka!

- Zasž to se ova pripovijetka zove basž „Gromovo đule“? O kojoj nam to prirodnoj pojavi pisać pisž e?
(Pisać pisž e o nevremenu, grmljavini, o jednom djećž aku koji se skrivao u kućć i s majkom za to vrijeme, a
kojeg je sve to ustvari zabavljalo, dok se majka svega toga bojala)

- Kako pisać naziva svoju kasabu i zasž to? (Pisać svoju kasabu naziva „igralisž tem gromova“ zato sž to je u
njoj ćž esto grmjelo i zato sž to je sve to uzgledalo tako zž ivo kao da se oni zaista igraju, zabavljaju)

- Kako se ljudi ponasž aju uoćž i i za vrijeme oluje? Zasž to? (Uoćž i i za vrijeme oluje ljudi se obićž no sklanjaju
u svije kućć e, zbog toga da se sklone od mogućć e opasnosti. Tako je i u ovoj pripovijeći)

Sada ćć emo prećć i na nesž to detaljniju analizu ove pripovijetke.

Dobit ćć ete zadatke koje ćć ete raditi po grupama, nakon toga ćć e predstavnići grupa prezentirati izlaskom
pred ploćž u ono sž to su uradili!

(Ućž enići su podijeljeni u ćž etiri grupe. Rade zadatke 20 minuta, a nakon toga kontrolisž emo kako su
uradili)

Zadaći su sljedećć i:

1.grupa

Odredite: - kompozićiju djela

temu i ideju
naćž in pripovijedanja!
( KOMPOZIČIJA:
UVOD: opis kasabiće,
ZAPLET: dolazak ljetne oluje,
VRHUNAČ: pisž ćžev dozž ivljaj grmljavine,
RASPLET: prićž a o gromovom đuletu,
KRAJ: razmisž ljanja pisća – odraslog ćž ovjeka.

TEMA: Sjećć anje na neobićž ni dozž ivljaj iz djetinjstva

IDEJA: Djeća ćž esto nisu svjesna opasnosti koje donose zž ivotne situaćije.
Ne treba biti praznovjeran.

Naćž in pripovijedanja: je retrospektivni, tj. pisać se vraćć a u prosž lost i govori nam o nećž emu sž to se
dogodilo u njegovom djetinjstvu)
2.grupa

- Analizirajte lik majke (svojim rijećž ima i uz upotrebu ćitata)!

( MAJKA: uzž urbana: „uzž urbano sž apćć e“, preplasž ena: „Ne zovi ih visž e!“, praznovjerna: „Ko ga nađe kućć a ćć e
mu biti sigurna od vatre, praska, nozž a...“)

- Pokazž ite vezu između priblizž avanja gromova i majćž inog straha!
(Ta se veza vidi iz sljedećć eg ćitata: „Mati se stisla, zž miri, sž apćć e nekakve, potpuno mi nerazumljive rijećž i.
Poslije sam saznao: rijećž i iz Kur‫׳‬ana...“)

3.grupa

- Analizirajte lik djećž aka!

(DJEČČ AK: plasž ljiv: “priljubim se uz mater...“, radoznao: „Hoćć e li josž jednom ovako?“)

- Kako je to djećž ak u djetinjstvu „sklopio prijateljstvo“ s gromovima?

(Te djećž akove rijećž i imaju preneseno znaćž enje: grom od kojeg se krio u svojem djetinjstvu nije mu
naudio, a tako ni oni kasnije, na planini Vlasž ićć u, kao ni gromovi rata u kojem je ućž estvovao. Zbog toga
mu se ćž inilo kako su gromovi na njegovoj strani)

- Zasž to on vjeruje, a zasž to ne vjeruje da je majka pronasž la gromovo đule (naćć i ćitat na kraju prićž e)!

(To sž to se u dosta prilika uspio sresti s gromovima, a oni mu nisu naudili, ponukalo je djećž aka da vjeruje
kako su mu gromovi prijatelji. Ipak, to sž to su mu u ratu poginula dvojića braćć e ipak mu je govorilo kako
majka nije uspjela pronaćć i gromovo đule koje bi njegovu kućć u sž titilo od vatre)

4.grupa

- Odredite stilska sredstva (epitete, poređenje, personifikaćiju i onomatopeju)!

( EPITETI: rodna /kasabića/, nevisoko /podnozž je/, neveliko /polje/, ljetna /oluja/, luda /jurnjava/,
zlatne /voćć ke/, nerazumljive /rijećž i/...

POREĐENJA: „kao igralisž te gromova“, „kao krakati svijetli divovi“, „kao da neko odozgo zalijeva
kantama“, „kao da su od zlata“...

PERSONIFIKAČIJA: „kao da na zemlju pade sjajna tepsija, pa nestade“, „gromovi skaćž u“...)
ONOMATOPEJA: ..tutanj, sijevalo i grmilo...)

Predstavnići grupa izlazž u svoja rjesž enja zadataka!

REFLEKSIJA

Nakon njihovog izlaganja, sa folije prepisuju najvazž nije vezano za prićž u iz njihovih prezentaćija.
Dopunjavamo i korigujemo po potrebi)

Kao domaćć i zadatak ućž enići treba da pronađu i ostale primjere za stilske figure i treba da ilustruju svoj
dozž ivljaj ove pripovijetke.
Izgled table:

Školski rad
Književnost: „Gromovo đule“ – Skender Kulenović (1910.-1978.)
(analiza pripovijetke)
FOLIJA

KOMPOZICIJA:

UVOD: opis kasabiće,

ZAPLET: dolazak ljetne oluje,
VRHUNAČ: pisž ćžev dozž ivljaj grmljavine,
RASPLET: prićž a o gromovom đuletu,
KRAJ: razmisž ljanja pisća – odraslog ćž ovjeka.

TEMA: Sjećć anje na neobićž ni dozž ivljaj iz djetinjstva.

IDEJA: Djeća ćž esto nisu svjesna opasnosti koje donose zž ivotne situaćije.
Ne treba biti praznovjeran.

Naćž in pripovijedanja: je retrospektivni, tj. pisać se vraćć a u prosž lost i govori nam o nećž emu sž to se dogodilo u
njegovom djetinjstvu)

MAJKA: uzž urbana: „uzž urbano sž apćć e“, preplasž ena: „Ne zovi ih visž e!“, praznovjerna: „Ko ga nađe kućć a ćć e mu biti
sigurna od vatre, praska, nozž a...“)

DJEČAK: plasž ljiv: “priljubim se uz mater...“, radoznao: „Hoćć e li josž jednom ovako?“)

EPITETI: rodna /kasabića/, nevisoko /podnozž je/, neveliko /polje/, ljetna /oluja/, luda /jurnjava/, zlatne
/voćć ke/, nerazumljive /rijećž i/...

POREĐENJA: „kao igralisž te gromova“, „kao krakati svijetli divovi“, „kao da neko odozgo zalijeva kantama“, „kao
da su od zlata“...

PERSONIFIKACIJA: „kao da na zemlju pade sjajna tepsija, pa nestade“, „gromovi skaćž u“...)
ONOMATOPEJA: ..tutanj, sijevalo i grmilo...)

Zadaća: Pronaćć i ostale primjere za stilske figure i ilustrovati prićž u!

Dodatne biljesž ke:

KAPI

LITI

KIŠOBRAN

KIŠA
SVJETLOST

BRZINA

BLJESAK

MUNJA

BOOM!
STRAH

PRASAK

GROM