KONCENTRACIJA NAPONA

KONCENTRACIJA NAPONA

Pod djejstvom napadnog opterećenja, u nekom poprečnom presjeku elementa, javlja se napon,
čija se vrijednost određuje prema Teoriji otpornosti materijala.

1. Zatezanje ili pritiskivanje silom F [N],

Normalni napon u poprečnom presjeku: gdje je:

Tfcm2] - poprečni presjek

2. Savijanje, momentom savijanja M [N • cm]

Normalni napon u poprečnom presjeku u kome djeluje moment savijanja:

cr=—£-[N/cm2] 5W

gdje je:

W [cm3] - otporni moment presjeka.

3. Uvijanje štapa kružnog poprečnog presjeka momentom uvijanjaMu [N ■ cm].

Tangencijalni napon u krajnjim vlaknima poprečnog presjeka:

Tu= —-^-[N/cm2] uWnl

gdje je:

WQ [cm3] - polarni otporni momenat.

Pri određivanju napona uvijanja u štapovima koji nemaju kružni poprečni presjek, koriste se
drugi obrasci koji se odnose na dati tip presjeka. Naponi izračunati po nave-denim obrascima
nazivaju se nominalnim.

Neka se pretpostavi da štap ima oblik kao na slici 7., i neka je napregnut na zate-zanje
aksijalnom silom F [N]. 

Prema teoriji iz otpornosti materijala naponi su ravnomjerno raspoređeni po poprečnom

presjeku i mogu se prikazati dijagramima kao na slici 7.

Međutim, ispitivanja su pokazala da u presjeku I -1, stvarni napon se razlikuje od nominalnog.

Ukoliko je promjena presjeka jače izražena, utoliko je razlika između stvarnog i nominalnog
napona veća. Na mjestima promjene presjeka dolazi do nagomilovanja naponskih linija,
odnosno dolazi do koncentracije napona.

Iz dijagrama se vidi da je nominalni napon u vlaknima gdje završava polukružni žlijeb, a na

većem dijelu presjeka napon je čak manji od nominalnog. 

Pojava koncentracije napona dobro je ispitana, kako teoretski tako i eskperimen- talno.
Međutim, ovdje će se dati uprošćena šema za objašnjenje koncentracije napona preko
naponskih linija, koja dosta pogodno i dovoljno vjerno objašnjava naponsku situaciju u nekom
presjeku i dozvoljava da se izvedu veoma važni praktični zaključci, a pri svemu tome ne
umanjuje svu složenost same pojave.

Neka se opet uzme u razmatranje isti štap sa prethodne slike 7., samo da nema po-lukružnih
žljebova. Štap je opterećen silom F [N], i to opterećenje ravnomjerno prima cijeli presjek.
Opterećenje u svakoj tački presjeka prenosi se unutrašnjim silama u materijalu na susjednu
tačku. Trajektorija prenosa opterećenja od tačke do tačke uzduž elementa naziva se naponskom
linijom .

Naponske linije su neprekidne (kontinualne), i ne mogu se prekinuti u bilo kojoj tački. Ako bi do
toga došlo, to bi značilo narušavanje veze između susjednih tačaka, odnosno početak kidanja
materijala. Gustina naponskih linija (broj naponskih linija na jedinicu površine poprečnog
presjeka) određuje veličinu napona. Ako se presjek ele¬menta mijenja, npr. tako što se sa
strane urade polukružni žljebovi, slika 10., poprečni presjek se na tom dijelu elementa sužava
što dovodi do zgušnjavanja naponskih linija, a rezultat toga je povećanje napona na tom dijelu
elementa.

Pored zgušnjavanja, naponske linije, obilazeći “prepreku”, također se i iskrivljuju, što znači da su
vlakna materijala u blizini “prepreke” pored zatezanja opterećena i na savijanje. Rezultat
složenog naprezanja vlakana na zatezanje i savijanje, na oslabljenom dijelu presjeka elementa je
skok napona.

Ako se ovako, preko naponskih, razmatraju različiti vidovi promjena poprečnog presjeka
elementa, mogu se uvijek donijeti i praktični zaključci u smislu, koji je vid promjene poprečnog
presjeka povoljniji. Uvijek je nepovoljniji onaj vid koji daje veću koncentraciju napona, a to su
po pravilu “oštri” prelazi kod poprečnih presjeka. 

Iz slike 11. se vidi koliko velike razlike nastaju u tri slučaja mijenjanja poprečnog presjeka
elementa, uz isti nominalni napon na svakom od tih mjesta.

Ispitivanjem je dobiveno:
<TzmaxI-I I’** ' °n °zmax II - II = • CTn

°zmax III - III ^ ' °n