Izgovor 2 – Laringalni sustav

Bilješke

Artikulacija laringalnih zvukova

 Ekstrinzična anatomija larinksa – vanjske anatomske strukture koje okružuju, podržavaju i

pokreću larinks
o tvrdi dijelovi ekstrinzične anatomije larinksa čine kosti glave
 sljepoočna kost

 podjezična kost – jedina kost u ljudskom tijelu koja nije direktno povezana s
nekom drugom kosti, nego je suspendirana u razini trećeg vratnog kralješka
uz pomoć ligamenata i mišića; uloga: jeziku daje strukturalnu potporu, te drži
larinks na mjestu
o ekstrinzični laringalni mišići
 3 mišića ždrijela (en. pharyngeal constrictor muscles) – donji, srednji, gornji
 donji mišići ždrijela (en. inferior pharynegal constrictor muscles) pokreću
larinks unazad i malo prema gore, dok simultano sužava stijenke donjeg
dijela ždrijela (en. laryngopharynx)
 srednji mišići ždrijela (en. middle pharyngeal constrictor muscles) pokreću i
lagano podižu podjezičnu kost te sužavaju stijenke orofarinka
o podjezični mišići – 4 mišića u vratu koji su direktno ili indirektno povezani na
podjezičnu kost; zbog svoje pozicije mogu se koristiti za spuštanje ždrijela za
proizvodnju određenih zvukova
o suprapodjezični mišići – mišići koji, podizanjem podjezične kosti, podižu ždrijelo
 dvotrbušasti mišić
 kolčastopodjezični mišić
 bradnopodjezični mišić
 čeljusnopodjezični mišić
 štitastopodjezični mišić
 ramenojezični mišić
 prsnopodjezični mišić
 Zvukovi
o Tipovi nemodalne fonacije
 Alaringealna fonacija – tip fonacija koja nastaje kao posljedica operativnog
zahvata u kojem se odstranjuje larinks zbog čega osoba ne može disati kroz
nos i usta nego kroz traheostomu; zbog umjetnog larinksa, kontrola protoka
zraka i sužavanjem ždrijela nastaje ezofagealni govor
 Ezofagealni govor – govor koji je jako teško proizvesti i omogućuje
samo pet riječi po „dahu“; niska frekvencija, od 50 do 100 Hz
 Bukalna fonacija – proizvodnja govora uz pomoć zadržavanja zraka između
gornje čeljusti i unutarnje strane obraza; zrak se potiskuje kroz prolaz između
zubi; proizvodnja govora je iznimno teška jer samo dvije sekunde govora se
mogu proizvesti
 Faringealna fonacija – fonacija pri kojoj se zračna zaliha proizvodi koristeći
jezik i ždrijelo
  Breathy voice – vrsta govora česta u žena i djece; okarakteriziran je kao
kombinacija fonacije i frikcije zračne struje na glasnicama
 tip fonacije pri kojoj glasnice vibriraju kao i u modalnom glasu, ali
dozvoljavaju veći protok zračne struje; glas koji se proizvede nalik je
uzdisanju
 Škripavi glas (en. creaky voice) – vrsta govora pri kojem su glasnice izrazito
kraće i opuštene, što omogućuje da se male količine zračne struje ispuštaju
kroz glasnice
 Subharmonijska fonacija – termin koji opisuje više fonacijskih obrazaca koji
daju efekt niskog zvuka glasanja
 ova vrsta fonacije se dešava kada lažne glasnice ne otvaraju i
zatvaraju u jednakim fazama ili jednakom brzinom kao prave glasnice

Registar vs. glas

 registar – termin koji se često koristi u opisivanju pjevanja; odnosi se na kvalitetu glasa koja
se izvodi kao posljedica specifične fiziološke konstitucije larinksa
o slobodni vokalni registar (en. vocal fry register) – ekvivalent je škripavom glasu
o srednji vokalni registri – modalni registar i falseto jednaki su modalnom glasu i
falseto glasu
o puhački registar (en. whistle register) – tonovi mogu biti visoki, oko 4000 Hz
 falseto
o fonacija može biti previsoke frekvencije u odnosu na modalni glas

Glotalni mehanizam strujanja zraka

 pomicanjem gore i dolje, larinks može proizvest svoju zračnu struju

 glotalni mehanizam strujanja zraka javlja se u mnogim jezicima koji proizvode lingvistički
kontrastivne zvukove
 implozivi – suglasnici kod kojih su prisutni i glotalni ingresivni i pulmonalni egresivni
mehanizmi; grkljan se pri izgovoru ovih glasova kreće prema dolje dok se zrak izbacuje zbog
čega se, za razliku od ejektiva, mogu razlikovati po zvučnosti
 bilabijalni implozivi se najčešće javljaju u svjetskim jezicima, posebice u subsaharskim
afričkim jezicima i nekim jezicima Jugoistočne Azije
 ejektivi – bezvučni suglasnici kod kojih pri izgovoru dolazi do zatvaranja grkljana; fonološki,
ejektivi su glotalni egresivni suglasnici, tj. pri njihovom izgovoru zrak se izbacuje iz grkljana
dok pluća miruju
 ejektivi postoje u oko 20% svjetskih jezika; uobičajeni su u jezicima na sjeverozapadu
Sjeverne Amerike, u istočnoj i južnoj Africi; u Euroaziji prisutni su u kavkaskim jezicima

Intrinzični f0

 visoki samoglasnici imaju višu intrinzičnu fundamentalnu frekvenciju od niskih samoglasnika