Iako se u turističkom vodiču kroz Rogaticu nalaze četiri pećine, opština još nije iskoristila ni mali dio

potencijala koje nudi podzemni turizam.

Još davne 1972. godine u projekcijama dugoročnog razvoja turizma na području Rogatice posebna
pažnja posvećena je podzemnom turizmu računajući, u prvom redu, na do tada najviše poznatu i
istraženu pećinu Banja Stijena, koja se još zove i Mračna pećina, ali i manje istražene Popovu pećinu,
Golubovićku i pećinu Govješticu.

Od tada pa do današnjih dana nije se daleko otišlo od onog što se već znalo. A znalo se da je pećina
Banja Stijena zbog ljepote i bogatstva pećinskog nakita još prije Velikog rata postala prva turistička
atrakcija koju su obilazili posjetioci iz svih krajeva. Među njima je tada bilo dosta dama, jer se navodno,
još mogu pronaći otisci štikli u pećinskom blatu.

Hroničari i ljubitelji podzemnog turizma u Rogatici, poput braće Zdenka i Bore Brusin te Luke Glibe,
zabilježili su da se ozbiljnije prišlo istraživanju stanja u ovoj pećini tek pedesetih godina prošlog vijeka i
utvrđeno da je bogata raznim oblicima pećinskog nakita, a tu se može pronaći i takozvano pećinsko
mlijeko i to je bio razlog da se ova pećina nađe pod zaštitom države.

Mračna pećina je jedna od tri u kanjonu Prače, desetak kilometara uzvodno od Mesića. Tu je
Golubovićka i pećina Govještica koju je detaljno istraživala grupa speleologa iz Bolonje 2010. i 2012.
godine.

Ekspedicija koju je u više navrata i više dana vodio Mišel Kastrovili utvrdila je da je Govještica sa
ogromnim amfiteatrom i 9.870 metara dužine najveća u BiH i da postoji mnogo interesantnih razloga za
dalja istraživanja. U njoj su pronađene naslage kostiju pećinskog medvjeda koji je izumro prije 20.000
godina.

Sve to, zbog ograničenih kadrovskih i prije svega finansijskih mogućnosti, opština Rogatica nije na
najbolji način iskoristila s ciljem jačanja turističke ponude.

- Već nekoliko godina postoji projekat za izgradnju visećeg mosta s desne na lijevu obalu rijeke Prače
kojim bi se uz malu doradu pješačke staze došlo pred sam ulaz u pećinu Govještica. Pošto se radilo o
mostu od čelične užadi i drveta, početni predračun bio je nepunih 12.000 maraka. Ideja tada nije
zaživjela, a jednog dana kada dođe na red, sigurno će biti višestruko skuplje i građevinski zahtjevnije -
rekao je za Glas Srpske direktor Opštinske turističke organizacije Predrag Ujić.

Nadu da će Mračna pećina i amfiteatar Govještice, kao i druge ljepote podzemnog svijeta u okolini
Rogatice donijeti benefite turističkoj privredi ulilo je zaživljavanje parka prirode Prača.

Park će imati površinu veću od 4.000 hektara, a najveći aduti su mu upravo vrijednosti pećina Govještica
i Banja Stijena.

- Nadamo se da će sa parkom prirode doći bolji dani podzemnog turizma i na tom planu otvaranja ostalih
znamenitosti ovog kraja. Tu se, prije svega, računa na ostatke srednjovjekovnog grada Borač i nekropola
stećaka na Varošištu i Lađevinama, kao i prisustvo značajnog broja endemičnih i reliktnih vrsta biljaka