Poslovni sustav i njegova imovina

&
Ekonomski učinci i financijska
izvješća
dr. sc. Sanja Bračun
 Sadržaj svih slideova nije autorsko djelo, već je kreiran po osobnom
izboru iz dostupne literature i javno objavljenih radova navedenih u
silabusu kolegija „Gospodarenje imovinom” na TVZ-u.

2
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
Poslovni sustav i njegova imovina

dr. sc. Sanja Bračun

 Sadržaj

• Struktura poslovnog sustava

• Inputi, okruženje, outputi

• Definicija imovine

• Vrste i oblici imovine

• Hijerarhija i područja upravljanja imovinom

4
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Struktura poslovnog sustava
 Svaki poslovni sustav oblikuje se u cilju ostvarivanja profita – osim kod javnih
poduzeća (širi društveni interes).

Univerzalni poslovni model oblikovan je:

1. Identitetom (nazivom, aktom, reputacijom i utjecajem).
2. Svrhom (vizijom, misijom, ključnim politikama, ciljanim tržištima).
3. Strukturom (radnim mjestima, fizičkim razmještajem, ulogama i poslovima, …..).
4. Sudionicima (vlasnici, zaposlenici, distribucijski kanali, kupci, dobavljači, partneri).
5. Imovinom (zemljišta i zgrade, tehnologija, intelektualno vlasništvo, informacije,
kompetencije zaposlenika, odnosi, financijski resursi).
6. Aktivnostima (procesima, potporom, upravljanjem, usklađenošću).
7. Isporukama (robe, usluge).
8. Utjecajima (pritisci i ograničenja, rizici i prijetnje, mogućnosti, konkurencija).
9. Kulturom (pravila i običaji, društveno odgovorno ponašanje, osobni razvoj).
10. Performansama (veličina, efikasnost, empatija, inovacije, financijska sigurnost).

5
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Struktura poslovnog sustava

Tehnologija Zaposlenici Okoliš

Struktura poslovnog sustava

Ekonomija Pravo Upravni

Politika
sustav

Kolegij: Gospodarenje imovinom 6

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Tehnološki okvir poslovanja
Tehnologija je primijenjena znanost korištena za postizanje komercijalnih ciljeva.

Razlikujemo:
• Maloserijska i pojedinačna proizvodnja (proizvodnja u malim serijama prema
narudžbi kupca, proizvodnja tehnički složenih pojedinačnih proizvoda, izrada nekog
velikog i kompleksnog uređaja, ….).
• Velikoserijska i masovna proizvodnja (proizvodnja komponenti u velikim serijama
koje se kasnije sklapaju, proizvodnja gotovih proizvoda u velikim serijama – montažna
traka, ….).
• Proizvodnja u kontinuiranim serijama (serijska proizvodnja npr. kemikalija, hrane,
goriva ili nekih drugih čvrstih oblika).

Primjena tehnologije u poslovnom sustavu očituje se u:

 tehničkoj opremljenosti rada i
 pretpostavljenoj (zahtijevanoj) stručnosti radnika.

7
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Značenje proizvodnih tehnologija
Proizvodne tehnologije obuhvaćaju:

 postupke
 mjere i postrojenja te
 korištenje energije i sirovina s ciljem proizvodnje novih dobara.

Razlikujemo sljedeće proizvodne sustave:

 ne-automatizirani – radnici bez pomoći tehnologije

 polu automatizirani – strojevi + radnici
 automatizirani – tehnologija + strojevi + radnici samo nadgledaju proces
 fleksibilni – automatizirani proizvodni sustavi koji se lako prilagođavaju proizvodnji
različitih proizvoda bez promjene strojeva.

8
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Ekonomski okvir poslovanja
Najprikladnije je opisan sustavom ekonomskih pokazatelja uspješnosti poslovanja.
Pokazatelji se izračunavaju i analiziraju na temelju podataka iz financijskih izvješća.
Najvažniji pokazatelji su:
• pokazatelj profitabilnosti – osnovna mjera uspješnosti poslovanja, koja
uspoređuje financijski rezultat s investicijom, odnosno ostvarenom prodajom
• pokazatelj likvidnosti i solventnosti

Likvidnost – sposobnost poduzeća da pravovremeno podmiruje svoje obaveze.

Solventnost – sposobnost poduzeća da trenutno raspoloživim novčanim sredstvima
(bez pozajmica ili prodajom neke od imovine) podmiruje svoje obaveze u rokovima
njihovog dospijeća.

• pokazatelj rentabilnosti – uspješnost poslovanja mjerena iznosom povrata

sredstva u odnosu na uloženi kapital.

Kolegij: Gospodarenje imovinom 9

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Ekološki okvir poslovanja
Zakonom o zaštiti okoliša definirani su osnovni ciljevi zaštite okoliša:
 trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti i očuvanje ekološke stabilnosti
 očuvanje kakvoće prirode i racionalno korištenje prirodnih dobara
 očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika
 unapređenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.

Osnove ekološkog okvira poslovanja poslovnih sustava ogledaju se u:

 zauzdavanju klimatskih promjena (smanjiti potrošnju energije uz povećanje
korištenja obnovljivih izvora energije gdje god je to moguće)
 očuvanju resursa (racionalizacija, reciklaža te sigurno pohranjivanje)
 kontroli primjene kemijskih tvari (stroga kontrola korištenja i odlaganja)
 promociji biološke raznolikosti (zaštita biološke raznolikosti kroz poslovne
aktivnosti poduzeća i smanjenja utjecaja proizvoda na okoliš).

Kolegij: Gospodarenje imovinom 10

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Ekološki okvir poslovanja
"Razmjeri prijetnji biosferi i svim njezinim životnim
oblicima - uključujući čovječanstvo - zapravo su
toliko veliki da ih je teško shvatiti čak i dobro
upućenim stručnjacima.„

"Prosječni ljudi imaju poteškoća u shvaćanju veličine

ovog gubitka, unatoč stalnoj eroziji tkiva ljudske
civilizacije."

Pozitivne promjene mogu potaknuti Vlade koje još

uvijek uglavnom odbijaju ili ignoriraju znanstvene
savjete, kao i ponašanje svih nas, kako u redovima
tehničkih stručnjaka, tako i među kreatorima politika.

Na sve to treba dodati i ljudsku pristranost prema

optimizmu - sklonost mišljenju da će loše stvari
vjerojatnije zadesiti neke druge, a ne nas same – što
podrazumijeva da većina ljudi po svojoj prirodi
podcjenjuje postojeću ekološku krizu.

Izvor: https://www.index.hr/vijesti/clanak/znanstvenici-upozorili-covjecanstvo-srlja-u-uzasnu-buducnost-koju-
podcjenjuje/2247204.aspx, 31.1.2021. 12
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Komponente poslovnog sustava
1. Kapital: ulagački (osnovni) kapital, obrtni kapital.
2. Zemljište i objekti: kupnja/zakup zemljišta, izgradnja/najam objekata,
održavanje zemljišta i objekata.
3. Proizvodi/usluge i tržišta: rezultat poslovnog sustava na tržištu s
apsorpcijskom moći konzumacije.
4. Proizvodne tehnologije (oprema): procesi proizvodnje (neautomatizirani,
poluautomatizirani, automatizirani ili fleksibilni).
5. Zaposlenici: razvojno-konstrukcijski zaposlenici, radno-operativni
zaposlenici, upravljački zaposlenici, administrativni zaposlenici.
6. Znanje: o tržištu, proizvodima/uslugama, tehnologijama, pravnom okruženju,
društvenom okruženju, prirodnom okruženju, financijama i marketingu.
7. Organizacija i upravljanje: razni modeli organizacije na različiti način
upravljaju poslovnim sustavom.
8. Poslovni rezultat: projektirani/očekivani/stvarni.

13
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Struktura poslovnog sustava
Osnovni inputi za oblikovanje i osnivanje poslovnog sustava su: vizija, misija,
strategija i taktika.

Vizija = ideja
što želimo biti

Misija = svrha postojanja i

osnovne vrijednosti

Strategija = kako realizirati misiju

ovisno o konkurentskom okruženju

Taktika = konkretne aktivnosti s kojima ćemo

ostvariti poslovni rezultate u cilju realizacije
usvojene strategije

14
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Imovina
 Sva sredstva koja poduzeće ulaže u poslovanje, kao i sredstva koja stječe
tijekom poslovanja čine imovinu poduzeća.

 Imovina pretpostavlja ukupnu vrijednost svih sredstava s kojim poduzeće

raspolaže.

 Aktualna informacija je najvažnija imovina poduzeća.

 Bitna karakteristika imovine je postojanje određenog stupnja vjerojatnosti da će

se njezinim korištenjem ostvariti buduća ekonomska korist.

16
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Vrste imovine
Prema:
• pojavnim oblicima
• trajanju
• namjeni.

• Osim što poduzeće mora raspolagati određenim resursima, ono mora

raspolagati

 resursima u dovoljnoj količini i

 potrebnim vrstama

jer samo se tako može ostvariti planirani poslovni rezultat.

Kolegij: Gospodarenje imovinom 17

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Pojavni oblici imovine
Prema pojavnim oblicima imovinu dijelimo na:

 stvari
 novac i
 prava.

• U području psihologije, kao imovina se ubrajaju i zaposlenici odnosno

njihove sposobnosti, karakter ili mentalni stav.

• U području sociologije, kao imovina se ubrajaju obrazovanje, zdravlje i

pregovaračka moć svih zaposlenika (Dalekovod i Čateks – primjer
poduzeća u kojima zaposlenici imaju pregovaračku moć koja proizlazi iz
njihovog vlasničkog udjela).

Kolegij: Gospodarenje imovinom 18

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Priča o Sumamedu
– primjer imovine kao prava
Dok cijeli svijet čeka na siguran i učinkovit lijek koji će
otkloniti tegobe koje uzrokuje koronavirus, azitromicin,
antibiotik koji ublažava tegobe i sprečava određene
komplikacije oboljelima od Covida 19.

Sumamed je 1981. razvio, tim hrvatskih

farmaceutskih stručnjaka Plive.

Pliva 1987. Pfizeru daje ekskluzivna prava za prodaju azitromicina na tržištima SAD-a,
Zapadne Europe i Japana, dok je Plivi pripalo tržište centralne i istočne Europe.
Pfizer je Plivi godišnje za tu ekskluzivu plaćao između 500 milijuna do milijardu $.
Azitromicin je 1988. registriran kao Plivin originalni antibiotik, pod imenom Sumamed.

Sumamed = "summa summarum medicinae" što znači zbroj svih znanja iz medicine.

2006. Pliva gubi patentno pravo i ogromne prihode, a azitromicin može proizvoditi bilo koja
kompanija na svijetu.
Izvor: https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/prica-o-sumamedu-hrvatskom-izumu-koji-se-diljem-svijeta-daje-
kao-jedan-od-potpornih-lijekova-za-borbu-protiv-komplikacija-koje-uzrokuje-korona-1064514, 15.12.2020.
19
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Imovina prema trajanju
Vrste imovine prema trajanju su:

 dugotrajna
 zemljišta, nekretnine, postrojenja i oprema, alati, pogonski inventar i
transportna sredstva
 patenti, licence i koncesije, franšize, softver, „goodwill” (prava)
 potraživanja po osnovi prodaje na kredit, od povezanih poduzeća i
ostala dugotrajna potraživanja

 kratkotrajna
 zalihe sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, trgovačke robe
 potraživanja od kupaca, zaposlenih, države i ostala kratkotrajna
potraživanja
 novac na računu u banci i u blagajni.

20
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Imovina prema namjeni
Vrste imovine prema namjeni su:

 Osnovna
- koristi se dulje od 1 godine
- kroz amortizaciju prenosi dio svoje vrijednosti na gotovi proizvod/uslugu
- ciklus reprodukcije osnovnih sredstava je višestruko duži od ciklusa
proizvoda čiju proizvodnju sredstva omogućavaju.

 Obrtna
- novac, zalihe repromaterijala, sitan inventar, zalihe gotovih proizvoda
- ciklus reprodukcije obrtnih sredstava uklapa se u ciklus reprodukcije
proizvoda (kada u cijelosti prenose svoju vrijednost).

Kolegij: Gospodarenje imovinom 23

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Vrste i oblici imovine

Kolegij: Gospodarenje imovinom 24

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Hijerarhija upravljanja imovinom

Strateško upravljanje

Kapitalno ulaganje

Korištenje i održavanje

Operativno
upravljanje

25
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Ekonomski učinci i
financijska izvješća

Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

 Faze u gospodarenju imovinom
ZADRŽAVANJE TROŠKOVA NA ISTOJ RAZINI
• korišteno do sredine 70-tih godina 20. st.
• industrija je dovoljno profitabilna kako bi mogla uklanjati pogreške
• održavanje je zaduženo samo za brzo otklanjanje kvarova
• proračuni održavanja zasnovani su na prethodnim (prošlogodišnjim) troškovima

SNIŽAVANJE TROŠKOVA
• povećanje kvalitete uz istovremeno snižavanje proizvodnih troškova i skraćivanja proizvodnog ciklusa
• generira dobit, koja je veća od troška kapitala
• kontinuirano poboljšanje operativne učinkovitosti evoluiralo je do sustava gospodarenja imovinom

GOSPODARENJE IMOVINOM
• podrazumijeva znatno veću širinu od održavanja ili brige o imovini
• po sadržaju je u „službi” postojanja poduzeća
• gospodarenje životnim ciklusom imovine širi je pojam od razmatranja ulaganja i operativnih troškova
• optimizira međusobno neusklađene prioritete

27
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Prihodi i troškovi imovine
Prihodi imovine povećavaju vrijednost imovine poslovnog sustava:

 od prodaje
 od najma.

Troškovi imovine smanjuju vrijednost imovine poslovnog sustava:

 zaposlenika
 najam
 tekuće održavanje
 investicijsko održavanje
 pogonska energija
 amortizacija i
 osiguranje.

Kolegij: Gospodarenje imovinom 28

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Cijena koštanja
Strukturu cijene koštanja čini:

 materijal za izradu
 osobni troškovi izrade
 amortizacija
 opći troškovi uprave i prodaje i
 ostali troškovi izrade.

Prodajna cijena se formira na temelju cijene koštanja i planirane marže (koja

ovisi o tržišnoj poziciji).

Troškovi korištenja imovine trebaju biti pokriveni iz ostvarenih prihoda, što je tek
jedan od preduvjeta za uspješno poslovanje.

Kolegij: Gospodarenje imovinom 29

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Fiksni, varijabilni i operativni troškovi
Trošak je novčani iznos upotrjebljenih resursa koji su korišteni u svrhu
postizanja određenih ciljeva ili ostvarivanja učinka.
Ukupni rashodi se sastoje od fiksnih i varijabilnih troškova.

Fiksni troškovi se javljaju redovito i ostaju jednaki, bez obzira na promjenu

Stupnja iskorištenja kapaciteta, tj. ne reagiraju na promjene u razini aktivnosti
(najamnina, osiguranje, amortizacija, neki režijski troškovi, ….).

Varijabilni troškovi rastu ili padaju s rastom ili padom iskorištenja kapaciteta
(utrošak materijala, energije, rada i sl.)

Operativni troškovi su kombinacija fiksnih i varijabilnih troškova povezanih sa

svakodnevnim poslovanjem poduzeća, a obuhvaćaju:
 proizvodnju, održavanje objekata, administraciju, osiguranje objekata i dr.

Operativni troškovi su u odnosu na ukupne troškove poduzeća najčešće na

drugom mjestu, odmah poslije plaća zaposlenika, a direktno utječu na:
 analizu i procjenu cijene upravljanja i održavanja imovinom
 zadržavanje nivoa vrijednosti imovine
 smanjenje budućih investicijskih ulaganja.
30
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Zadaci računovodstvene evidencije
Računovodstvena evidencija kroz kontinuirano praćenje vrijednosti imovine provjerava:
 početno i aktualno stanje te

 vrijednost imovine

što je temelj za izradu godišnjeg izvještaja na osnovu kojih se izrađuju pokazatelji

uspješnosti korištenja imovine.
Računovodstvena evidencija imovine ključan je faktor za kontrolu troškova unutar
poduzeća. Sva imovina mora biti jasno prikazana u popisu čija je osnovna zadaća
praćenje isplativosti rada, izračuni dobiti kao razlike između prihoda i rashoda te
praćenje financijske situacije unutar poslovnog sustava.
Osim pružanja realne slike i uvida u tekuće poslovanje, računovodstvena evidencija je
značajna i za buduće poslovanje na temelju podataka iz prošlosti, kako bi jasnije
uočili pogreške rađene ranije i kako bi ih što jednostavnije i brže mogli ispraviti.

31
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Financijska izvješća

Kolegij: Gospodarenje imovinom 32

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Financijska izvješća i pokazatelji
uspješnosti
Temeljna financijska izvješća su:

1. Bilanca (Balance Sheet)

2. Račun dobiti i gubitka (Profit&Loss Account/ Income Statement)

3. Izvješće o novčanom tijeku (Cash Flow)

U tim se financijskim izvješćima nalaze

pokazatelji koji su nositelji informacija potrebnih za upravljanje
poslovanjem i razvojem poduzeća, a oblikuju se s ciljem stvaranja informacijske
podloge za donošenje poslovnih odluka.

Kolegij: Gospodarenje imovinom 33

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Bilanca (Balance Sheet)
Bilanca je financijski izvještaj u kojem se statički prikazuje stanje imovine,
obveza i glavnice nekog poslovnog subjekta u određenom trenutku.

• AKTIVA = PASIVA
AKTIVA PASIVA
IMOVINA KAPITAL (izvori imovine)
OBVEZE

Bilanca predstavlja stanje imovine, kapitala i obveza svake poslovne

godine na 31.12.

• “Bilancia” na talijanskom znači “vaga”

• Prva sačuvana bilanca potječe iz 1389. godine (tvrtka “Datini” iz Firence).
• Kod osnivanja poduzeća sastavlja se početna bilanca, a na kraju poslovne
godine sastavlja se završna bilanca koja predstavlja početnu bilancu za iduću
poslovnu godinu.

34
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Račun dobiti i gubitka
• Dinamički izvještaj koji daje informacije o prihodima i rashodima za određeno
poslovno razdoblje.

• Radi se više puta tijekom poslovne godine, kako bi na vrijeme mogli poduzeti
potrebne korektivne aktivnosti.

• Prihodi su povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja

• Rashodi su smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje

35
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Novčani tijek
Pruža informacije o novčanim primicima i izdacima u tijeku jednog obračunskog
razdoblja.

Svrha praćenja novčanog tijeka je procjena:

 budućeg novčanog tijeka
 sposobnosti poduzeća da isplati dividende dioničarima
 sposobnosti poduzeća za investiranjem i potrebama za kreditima
 upravljanja solventnošću poduzeća
 ukazuje na razdoblja kada će novčani primici biti veći ili manji od
izdataka.

Korisnici izvještaja o novčanom tijeku su:

 interni (uprava, dioničari, zaposlenici)
 eksterni (vjerovnici, banke).

Kolegij: Gospodarenje imovinom 37

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Cash gap – jaz u novčanom tijeku
Razlika između broja dana plaćanja prema dobavljačima i broja dana naplate od kupaca.
= CASH GAP (jaz u novčanom tijeku)

 Treba ga financirati.
 Izravno utječe na dobit – što je jaz veći, veće su i kamate (troškovi).
 Može se smanjiti:
 produženjem razdoblja plaćanja dobavljačima
 ubrzanjem naplate od kupaca
 skraćivanjem dana vezivanja zaliha.

Isporučen Prodani
materijal Plaćen
proizvodi Naplaćena prodaja
materijal

90 dana cash gap

0 dana 30 dana 60 dana 90 dana 120 dana

Zadržavanje na zalihama

Obaveze Potraživanja

38
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Načini trošenja fizičke imovine
Specifičnost svih sredstava za proizvodnju je njihov način trošenja.
Ona se troše fizički i ekonomski.

Vrijednost utrošenih sredstava kroz proizvodni proces, gdje se ona fizički prenosi na
vrijednost novog proizvoda (kroz cijenu koštanja postaju dio gotovog proizvoda).

Svrha trošenja sredstava za proizvodnju (trošak amortizacije i trošak održavanja) je

stvaranje nove dodane vrijednosti (ekonomske i upotrebne).

Ekonomsko trošenje vezano je uz zastarijevanje imovine i razvoj novih

tehnologija, čiji su rezultat bolja i ekonomičnija sredstva za proizvodnju (poduzeće
ima interes zamijeniti postojeća proizvodna sredstva novima, iako se stara još nisu
posve fizički istrošila kako bi bila još više ekonomičnija tj. isplativija).

Poduzećima je u interesu koristiti sredstva do kraja (fizičko trošenje prati ekonomsko

trošenje), kako bi stekli preduvjete za praćenje tehnološkog napretka.

40
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Amortizacija
Definicija:
postupno trošenje materijalne imovine tijekom njezinog vijeka upotrebe,
radi nadoknade kroz prodajnu vrijednost.

Osnovno sredstvo gubi vrijednost – kroz mehanički rabat i tehničko-tehnološko

zastarijevanje (fizičko i ekonomsko trošenje).

Amortizira se isključivo dugotrajna materijalna imovina koja se:

1. koristi duže od jednog obračunskog razdoblja (godina dana)
2. ima vrijednost veću od 3.500 kn i ograničen vijek trajanja
3. koristi isključivo za obavljanje registrirane djelatnosti.

Zemljišta, šume, umjetnička djela i dugotrajna financijska imovina se ne

amortiziraju.

41
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Amortizacija i otpis
Osnovicu za amortizaciju čini nabavna vrijednost, odnosno nabavna cijena
osnovnoga sredstva, s dodatkom svih troškova opreme i montaže.
Na visinu amortizacije utječe:
 osnovica za obračun
 metoda amortizacije te
 stopa amortizacije.

Ponekad poduzeće raspolaže osnovnim sredstvima, ali ih nedovoljno koristi iz

određenih razloga. U tom slučaju će ih nastojati što prije rashodovati, kako bi
njihovom prodajom ostvarili dodatni prihod.

Rashodovanje osnovnih sredstava u računovodstvenom smislu podrazumijeva

njihovo brisanje iz knjigovodstvene evidencije.

Kada osnovna sredstva fizički dotraju, tehnološki zastare ili se u cijelosti amortiziraju,
tek tada se pristupa rashodovanju.
Kolegij: Gospodarenje imovinom 42
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Metode amortizacije
Metode amortizacije dijele se u dvije osnovne skupine:

1. Vremenska metoda amortizacije:

 linearna - pretpostavlja da se imovina tijekom vijeka trajanja ravnomjerno troši, pa
se i trošak amortizacije raspoređuje na podjednake godišnje iznose
= nabavna vrijednost osnovnog sredstva x stopa godišnje amortizacije (u %).

 ubrzana – se ne otpisuje u jednakom postotku od nabavne vrijednosti

• degresivna metoda - ukoliko se imovina najviše troši u prvim godinama
upotrebe, za ovu je metodu i trošak amortizacije u prvim godinama najviši
• progresivna metoda – ako se pak imovina u prvim godinama upotrebe troši
najmanje i iznos amortizacije u prvim je godinama najmanji.

2. Funkcionalna metoda amortizacije (temelji se na stupnju korištenja)

= primjenjuje se kada se trošenje imovine može iskazati u naturalnim jedinicama
(sati rada stroja, prijeđeni kilometri, proizvedena količina i sl.).

Kolegij: Gospodarenje imovinom 43

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Amortizacijske stope
 Građevinski objekti (do 20 godina) i brodovi do (1.000 BRT) – 5%

 Stado i osobni automobili (do 5 godina) - 20%

 Oprema, vozila i mehanizacija (do 4 godine) - 25%

 Računala, računalna oprema, programi, mobilni telefoni i oprema za

računalne mreže (do 2 godine) – 50%

 Ostala oprema (do 10 godina) – 10%.

Poduzeća svojom odlukom mogu sve amortizacijske stope i udvostručiti.

44
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Efekti amortizacijskih stopa
Kumulirani iznos amortizacije služi:
 za nabavu/zamjenu novih osnovnih sredstava te
 se oduzima od osnovice za plaćanje poreza na dobit.

Kada poduzeće želi ubrzati amortizaciju svojih osnovnih sredstava, ono

povećava stopu amortizacije.

Niti jedna krajnost nije dobra:

 preniske stope (kod progresivnog modela amortizacije, u početku se ne
osigurava dovoljno sredstava ni za jednostavnu reprodukciju)
 previsoke stope (kod degresivnog modela amortizacije, u početku se
može toliko povećati cijena koštanja proizvoda ili usluga da oni postaju
nekonkurentni).

Što je gospodarstvo razvijenije, to su i amortizacijske stope više, jer se tako

ubrzava zamjena osnovnih sredstava, a to znači da se poduzeću omogućava i
olakšava primjena novih tehničkih i tehnoloških dostignuća.

Odluka o tome po kojoj će se osnovi vršiti obračun amortizacije, ovisi o

specifičnostima korištenja osnovnih sredstava poduzeća, a odabrat će se ona metoda
koja je za određeni poslovni sustav najisplativija. 45
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Ljudski potencijal

46
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Uloga gospodarenja ljudskim
potencijalom
Iznimno važna funkcija gospodarenja, jer ovisi o najvažnijem i živom čimbeniku
svake poslovne organizacije.

Uspješnost poduzeća koja se odnosi na zaposlenike ovisi o njihovim:

 kompetencijama
 talentu
 zadovoljstvu i
 predanosti (motiviranosti).

Oni koje prepoznaju važnost ljudskih potencijala shvaćaju da ulaganje u ljude,

privlačenje i motiviranje najboljih čini ključnu razliku koja dijeli uspješne od
neuspješnih poduzeća.

47
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Važnost gospodarenja ljudskim
potencijalima
Utjecaj na zaposlenike kroz bolju:
 posvećenost ciljevima poduzeća
 angažman i trud
 povjerenje i pouzdanost kao i
 međusobnu suradnju.

Utjecaj na rast uspješnosti poduzeća kroz:

 bolju kvalitetu obavljenog posla
 produktivnost
 profitabilnosti
 konkurentnosti
 vrijednosti poduzeća i
 društvenog ugleda poduzeća.

48
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Temeljna pitanja u svezi gospodarenja
ljudskim potencijalima
1. Koliko zaposlenika trebamo za ostvarivanje poslovnog plana?
(otpuštanje, novo zapošljavanje, prekovremeni rad)

2. Zaposlenike kojih profila trebamo?

(kojih vještina, znanja i sposobnosti)

3. Na koji način ćemo osigurati potreban broj i profil zaposlenika?

(stalno zaposleni, povremena zapošljavanja, outsourcing, studentski servisi)

4. Kako pripremiti sadašnje zaposlene za buduće potrebe i zahtjeve poslovanja?

(profesionalna znanja, dodatna edukacija, motivacija)

49
Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU
 Molim vas popunite uvodnu
anketu na mojTVZ
Uvodna anketa je dostupna od 16. - 30.12.2021.

Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

 Pitanja?

dr. sc. Sanja Bračun

mail: sbracun1@tvz.hr

Kolegij: Gospodarenje imovinom TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU