PEDAGOGIJA, DIDAKTIKA I METODOLOGIJA

ZDRAVSTVENOG OBRAZOVANJA

ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENO
PONAŠANJE

Predavač
Prof dr Slađana Šiljak
 ZDRAVLJE
 Zdravlje kao stanje ravnoteže-Hipokrat.
 Antički period shvatanja zdravlja- koncept povezanosti
čovjeka i njegove okoline (ravnoteža), jedinstvo tijela i duše.
 Biomedicinski model-XVI vijek. Specifična etiologija bolesti-
uzrok bolesti nije povezan sa okolinom.
 U XIX i XX vijeku razvoj modela na principima
eksperimentalne medicine i transplantacije organa. Model
prouzrokovao troškove.
 Sociomedicinski model- XVII-XVIII vijek. Socioekonomski
uslovi i kulturalni uslovi uzrokuju bolest.
 Preventivni i epidemiološki model- Javno zdravstveni pristup

 Istraživanje prevencije bolesti imunizacijom.

 EPIDEMIOLOŠKI MODEL ZDRAVLJA
 Rizici po zdravlje se mogu: eliminisati (eradikacija), izbjeći
(imunizacija), skloniti iza brane između individue i uzročnika
(zaštitna sredstva), rano otkriti i modifikovati (promjenom
ponašanja).
 Interakcija između agensa, domaćina i sredine.

 Razvoj epidemiološkog modela je doprineo razvoju mjera

specifične i nespecifične zaštite i formulisanje programa za
sprečavanje i suzbijanje zaraznih i nezaraznih oboljenja.
 Superbiološki model ili model adaptacije (Hans Seli)- bolest
nastaje kao rezultat nesposobnosti da se čovjek adaptira
uslovima sredine.
 Sociekološki model- Indvidua se adaptira fizičkoj i socijalnoj
sredini. Zdravstveno stanje individue je rezultat uticaja
unutrašnje i spoljne sredine.
 SISTEMSKI PRILAZ ZDRAVLJU
 Miler (1975)-Teorija živih sistema. Živi sistemi
(društva, društvene organizacije, ljudska bića) čine
hijerarhiju međuzavisnih jedinica gdje su viši dijelovi
sistema izgrađeni od nižih.
 Zdravlje-sposobnost sistema da na različitim nivoima
njegove organizacije (nivo organa, individue,
porodični, nivo društva) održava ravnotežu i
odgovara mehanizmima adaptacije na promjene
sredine.
 Bolest je poremećaj ravnoteže na različitim
dijelovima sistema.
 Zdravlje- dinamička karakteristika individue, socijalne
grupe i socioekološkog sistema povezana sa
aktivnostima u svakom od dijelova sistema.
 DEFINICIJE ZDRAVLJA
 SZO (Ustav 1948)- Zdravlje je stanje potpunog
fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja a ne
samo odsustvo bolesti i onesposobljenosti.
 Mjerljivost zdravlja?

 Andonovski-zdravlje kao kontinuum 100% dobro

zdravlje-0% smrt
 Obaveza zajednice je da obezbjedi zdravstvenu
službu i preduslove za socijalno i psihičko
blagostanje.
 SZO (1990)- Zdravlje je multidimenzionalni
fenomen u kojoj je dinamička ravnoteža individue
i okoline.
 FAKTORI KOJI UTIČU NA ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA
 Faktori nasledja-genetski faktori
 Faktori okoline-vodosnabdijevanje, dispozicija
otpadnih materija, stanovanje,
 Faktori socijalne sredine (ekonomski, kulturni,
obrazovni)
 Stil života- pušenje, alkohol, narkomanija, ishrana.
 Nezaposlenost i zdravlje
 Socijalna sredina i zdravlje (socijalna podrška-
porodica, zajednica).
 Procjena zdravlja
 Subjektivna (self perceived health)
 Profesionalna (utvrdjena kliničkim pregledom i
objektivnim mjerenjem)
 DIMENZIJE ZDRAVLJA (BARATH 1995)
 Fizičko zdravlje (subjektivno osjećaj snage a
profesionalno odsustvo simptoma bolesti)
 Intelektualno zdravlje (jasnoća mišljenja i
rasuđivanja)
 Emocionalno zdravlje (izražavanje osjećaja
straha, veselja, žalosti, ljutnje, součavanje sa
stresorima svakodnevnog života)
 Moralno zdravlje (emocionalni i intelektualni
odnosi sa drugim ljudima uvažavajući njihove
razlike)
 Socijalno zdravlje (ekološki, epidemiološki,
psihosocijalni, moralno i političko okruženje)
 DETERMINANTE ZDRAVLJA (BARATH 1995)
 Faktori biološkog nasljeđa
 Faktori sociokulturnog nasljeđa

 Faktori ponašanja ili stilova života.

 Stilovi života su obrasci ponašanja osoba, grupa i

zajednica u istorijskim, kulturnim i uslovima
zajednice.
 To su načini na koje se ljudi suočavaju sa
određenim izazovima u svom životu i tako utječu
na svoje zdravlje ili bolest.
 STILOVI PONAŠANJA
 Stilovi suočavanja (coping style): načini na koje
osoba rješava probleme
 Stilovi druženja i komunikacije (relating style):
način na koji osoba pokušava prebroditi osjećaj
usamljenosti, steći priznanje, vrijednost i potrebu
drugih za njom
 Stilovi odlučivanja (decision-making style): kako
osoba bira između više alternativnih rješenja i
donosi odluke
 Stilovi preuzimanja rizika (risk-taking style): kako
osoba kalkuliše između mogućnosti dobitaka i
gubitaka na vlastiti račun
 Stilovi rada i stvaranja (work-creating style): načini
stvaranja odnosno razaranja
 STILOVI PONAŠANJA
 Stilovi samozaštite (self-conservation style): načini na
koje osoba smanjuje ili povećava rizike za razvijanje
zdravstvenih problema
 Stilovi zaštite okoline (environment conservation style):
načini djelovanja na neposrednu okolinu
 Stilovi odmora i opuštanja (rest-relaxation style): načini
psihološke relaksacije od raznih fizičkih aktivnosti do
izležavanja, konzumacije alkohola ili sedativa
 Stilovi ishrane (nutritional style): što, kada, gdje i koja
količina - povisuje ili snižava rizike za zdravlje
 Stilovi uživanja (pleasure-seeking style)
 Stilovi potrošnje (consumer style): od odjevnih
predmeta do korištenja zdravstvene zaštite
 Stilovi samouređivanja (grooming style): higijenske
navike, vanjski izgled.
 JAVNO ZDRAVLJE
“Nauka i umjetnost prevencije bolesti, produžavanja života i
unapređenja zdravlja putem organizovanih napora društva.“
Donald Acheson, 1988
“Javno zdravlje se odnosi na sve organizovane mjere (javne ili privatne)
u prevenciji bolesti, unapređenju zdravlja i produženju života populacije
kao cjeline. Aktivnosti su usmjerene na obezbjeđivanje uslova u kojima
ljudi mogu da budu zdravi, fokus je na cijeloj populaciji, ne na
pojedinačnim pacijentima ili bolestima. Tako, javno zdravlje razmatra
potpuni sistem a ne samo eradikaciju određene bolesti.”
Izvor: WHO. Glossary of globalization, trade and health terms. Citirano 2011. Dostupno
na: http://www.who.int/trade/glossary/en/

Javno zdravlje istražuje faktore koji dovode do poremećaja

zdravlja i bolesti i kontroliše ove faktore.
 JAVNOZDRAVSTVENA NAUKA
Nauka koja doprinosi osnovama za unapređenje zdravlja i
pruža uvid i objašnjenja odnosa između zdravlja i društva,
istražuje uzroke, pojavu, incidenciju, prevalenciju i
posledice bolesti u populaciji, kao i organizaciju i
funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite.

To je multidisciplinarna oblast koja uključuje mnoge

naučne discipline: zdravstvene nauke, biomedicinska i
klinička istraživanja.

Danish Graduate School in Public Health Science, 2009

 PONAŠANJE I ZDRAVLJE
 Higija- Zdravlje može očuvati mudar čovjek koji se ponaša
prema svom zdravlju na pravi način.
 Javno zdravstvena nauka- zdravstveni rizik na
nivou individue do 80 g. 20 vijeka
 Zdravlje za sve do 2000 godine

 Cilj 15- Znanje i motivacija za zdravo ponašanje

 Obrazovni programi u zemljama članicama trebalo bi da istaknu važnost
znanja, motivacije i vještina u očuvanju i unapređenju zdravlja ljudi.
 Cilj 16- Unapređenje pozitivnih oblika zdravstvenog
ponašanja
 Uravnotežena ishrana, eliminacija pušenja, odgovarajuća fizička
aktivnosti i dobro snalaženje u stresnim situacijama.
 Cilj 17- Izbjegavanje ponašanja štetnog po zdravlje
 PONAŠANJE I ZDRAVLJE
 Green- Za mnoge bolesti ponašanje povećava rizik za
obolijevanje i može se smatrati uzročnikom. Neki tipovi
ponašanja koreliraju sa boljim zdravljem, povećavaju
dugovječnost i smanjuju rizik.
 Dvije trećine smrtnih ishoda u razvijenim zemljama povezano
je sa uzrocima koji bi se mogli prevenirati jer su direktno
vezani za ponašanje.
 Pušenje, upotreba alkohola, visok krvni pritisak, preobilna
ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti.
 U našoj zemlji 50% svih uzroka smrtnosti su
kardiovaskularne bolesti a 20% maligne bolesti.
 Zarazne bolesti naročito one koje imaju socijalno medicinski
značaj se mogu uspješno prevenirati ponašanjem.
 PONAŠANJE I ZDRAVLJE
 Faktori rizika (individualni)
 Biološki (pol, godine starosti, nasleđe, rast,
razvoj, trudnoća)
 Zdravstveni (Oboljenja)

 Socioekonomski i bihevioralni (obrazovanje,

navike, stil života).
 Klasifikacija ponašanja u vezi sa zdravljem (Kasl
i Cobb 1966)
 Determinante ponašanja (SZO 1988)
 Misli i osjećanja (znanja, vjerovanja, stavovi, vrijednosti)
 Uticaj ljudi koji su za nas značajni
 Resursi (novac, vrijeme, radna snaga, vještine)
 DETERMINANTE PONAŠANJA (TAYLOR)
 Socijalnifaktori (demografski, socijalno
ekonomske varijable, socijalna mreža i podrška,
nivo stresa, rana socijalizacija i drugi).
 Emocionalni (samopoštovanje i osjećanje opšteg
zadovoljstva)
 Kognitivni (znanje i vjerovanje)

 Opaženi simptomi (zdravstvene smetnje)

 Dostupnost zdravstvene zaštite (ponašanje i

zdravstvena služba, usluge zdravstvene zaštite)

 Stavovi
(komponente-kognitivna, afektivna,
ponašanje) lično iskustvo, socijalne grupe, mas
mediji
 MODELI ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA KAO OSNOV
ZDRAVSTVENO VASPITNIH INTERVENCIJA
 Model socijalnog učenja- zdravstveni vaspitači
koristeći resurse sredine utiču na ponašanje,
njegovu modifikaciju i osnaživanje ličnosti da se
odupre socijalno neprihvatljivom ponašanju i
rizicima po zdravlje.
 Model socijalnog marketinga- koristi kampanje
putem mas medija i djeluje na individualno
zdravstveno ponašanje odmah (AIDS programi
povećavaju upotrebu kondoma i prevenciju HIV)
 Procede model (Green)- predisponirajući faktori
(znanje, stavovi i zdravstvena ubjeđenja),
osnažujući (nagrade, povelje) i podražavajući
(okolina).
 MODELI ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA KAO OSNOV
ZDRAVSTVENO VASPITNIH INTERVENCIJA

 Model zdravstvenih ubjeđenja- Najuticajniji model

u zdravstvenom vaspitanju u poslednjih 30
godina.
 Individualno ubjeđenje,

 Ozbiljnost bolesti,

 Ubjeđenje u efikasnost preventivne akcije i

promjene ponašanja u odnosu na prevenciju
bolesti,
 Procjena okolinskih i ličnih barijera u prihvatanju i
podsticanju promjena ponašanja.
 Model orijentisan na bolest i koristi se u praktičnim
aktivnostima promjene ponašanja.
 MODELI ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA KAO OSNOV
ZDRAVSTVENO VASPITNIH INTERVENCIJA
 Model preventivnog ponašanja
 Primarne determinante (mentalne karakteristike
indivudue vezane za ubjeđenje, stavove i vrijednosti
koja se daje zdravlju)
 Sekundarne (demografske, kognitivne, afektivne)

 Podstrekači za akciju (socijalna sredina)

 Model akcije za zdravlje

 Faktori okoline

 Interpersonalni

 Intrapersonalni

 Prema ovom modelu zdrava javna politika je osnovni

faktor koji omogućava individui da napravi pravi izbor.
 MODELI ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA KAO OSNOV
ZDRAVSTVENO VASPITNIH INTERVENCIJA
 Modeli zdravstvenog ponašanja služe za planiranje
zdravstveno vaspitnih programa.
 Suštinske razlike među modelima se odnose na:

 Ulogu zdravstvenog vaspitača

 Lociranje odgovornih za zdravlje (individualni ili nivo

zajednice)
 Modifikacija ponašanja Taylor 1995
 Promjena ponašanja preko promjene zdravstvenih ubjeđenja,
 Kognitivno bihejvioralni pristup i
 Promjena ponašanja kroz socijalni marketing.
 Prohaska 1992 Faze promjene ponašanja
 Prekontemplacija, kontemplacija (razmišljanje), faza pripreme, faza
akcije i faza održavanja.
 JAVNO ZDRAVSTVENA ISTRAŽIVANJA I MODELI PONAŠANJA
 Stavovi roditelja prema seksualnom vaspitanju
 Promjena ponašanja i upravljanje vlastitim rizikom
 Model vjerovanja u zdravlje i njegova primjenjivost u
edukaciji pacijenata
 Model bihevioralne promjene u anoreksiji
 Analiza zdravstvene zaštite u određenoj zemlji
 Skrining hipertenzije u zajednici
 Programi odvikavanja od pušenja na radnom mestu
 Teorija socijalnog učenja i njena primjena u smanjivanju
faktora rizika za KVO
 Edukacija o dijabetesu i njena uloga u socijalnom
marketingu,...

Neutens JJ, Rubins LR. Rerearch Techniques for the Health Sciences. London:
Allyn and Bacon 2002
 OBLASTI JAVNO ZDRAVSTVENIH
ISTRAŽIVANJA
 Efektivnost pomoći  Javno zdravlje
 Finansijska kriza  Životna sredina i zdravlje
 Klimatske promene  Zdravstvena pismenost
 Smanjivanje dugova  Gojaznost
 Ekonomski razvoj
 Ishrana
 Edukacija
 Kontrola zloupotrebe duvana
 Finansiranje
 Hrana i poljoprivreda
 Globalne zdravstvene politike
 Globalizacija
 Dobra uprava / demokratija
 Nejednakosti
 Međunarodne finansijske
institucije
 Migracije i razvoj
 Stanovništvo i razvoj
 Siromaštvo
 Privatne investicije
 Regioni Central European Journal of Public Health, 2008
CGD, 2009: http://www.cgdev.org
PRIMJER STRATEŠKIH ISTRAŽIVAČKIH
PRIORITETA

Povrede, Bol,
Fizička oporavak i nesposobnost
aktivnost, rehabilitacija i hronične
mobilnost i bolesti
zdravlje
 MODELI ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA
 Zdravstveni radnici kao pozitivni modeli zdravstvenog
ponašanja (izgled, komunikacija i stilovi života)

 Ambijent zdravstvene ustanove (higijenski uslovi)

 Procedure na nivou ustanove

 Profesionalni aspekti i kvalitet rada zdravstvene

ustanove

 Moralno etički aspekti rada (empatija, poštovanje,

aktivno slušanje, profesionalna tajna)
 VASPITANJE ZA ZDRAVLJE
 Zdravstveno vaspitanje, zdravstveno obrazovanje
(eng. Health education) (1919- SAD)
 Nova naučna disciplina- 50 god. 20 vijeka u
školama javnog zdravlja u SAD i Evropi
 Uputstva vezana za pripremu hrane, dijeta za
pojedine bolesti, održavanje lične higijene i
postupak sa oboljelima.
 1919- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Uredba
Ministarstva zdravlja obavezuje zdravstveno
prosvjećivanje naroda u domovima zdravlja,
dispanzerima.
 1953- Instutut za zdravstveno vaspitanje Srbije-
programski zdravstveno vaspitni rad.
 RAZVOJ ZDRAVSTVENOG VASPITANJA
 Zdravstvena propaganda -širenje informacija o
aktuelnim zdravstvenim problemima putem plakata,
štampanih materijala (agitki, letaka, brošura) i putem
sredstava masovnih komunikacija.
 Istraživanje pokazuju da su efekti usmjereni na
kratkotrajno buđenje interesovanja za neki zdravstveni
problem.
 Zdravstveno prosvjećivanje -proširen edukativni
pristup u odnosu na propagandu zasniva se na
podizanju kvantuma znanja za promjenu ponašanja.
 Zdravstveno vaspitanje- složena kombinacija
edukativnog pristupa u formiranju i modifikovanju
ponašanja.
 EVOLUCIJA ZDRAVSTVENOG VASPITANJA
 ZDRAVSTVENA PROPAGANDA (ŠIRENJE
INFORMACIJA O ZDRAVLJU)

 ZDRAVSTVENO PROSVEĆIVANJE
(POJAŠNJENJA U VEZI PONAŠANJA)

 ZDRAVSTVENO VASPITANJE DO VASPITANJA

ZA ZDRAVLJE (PROMENA PONAŠANJA)
 ZDRAVSTVENO VASPITANJE
 SZO (1954) Pomoć ljudima u sticanju vlastitih
znanja na unapređenju zdravlja i sprečavanju
bolesti putem vlastitih akcija i napora
 Glavni zadaci zdravstvenog vaspitanja/
obrazovanja:
 da ljudi usvoje odredjene higijenske navike
 da steknu osnovna znanja o fizičkom i psihičkom
zdravlju i o raznim opasnostima koje prijete
zdravlju.
 da steknu pozitivne stavove o vlastitom zdravlju
zajednice u kojoj žive.
 da stvore ispravan stav prema medicinskoj
profesiji.
 ZDRAVSTVENO VASPITANJE
 Zdravstveno obrazovanje se temelji na aktivnosti ljudi za
poboljšanje svojih životnih uslova, a cilj mu je razvijanje
odgovornosti za sopstveno zdravlje, za unapređenje
zdravstvenog stanja pojedinca, članova njegove porodice,
te šire društvene zajednice i državnih institucija kao što su
vlade.

 Zdravstveno prosvjećivanje zvanično se spominje u

Deklaraciji SZO 1978 u Alma Ati.
 Ključne poruke ove Deklaracije su:
 Poziv vladama da štite i promovišu zdravlje
 Neprihvatljivost velikih nejednakosti u stanju zdravlja ljudi
 Poziv na društveni razvoj kako bi se postiglo zdravlje za
sve
 Socijalna pravda
 ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENO VASPITANJE
 « Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i
socijalnog bagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili
onesposobljenosti. (SZO 1948)
 SZO (1988) »Osnovne pretpostavke i izvori zdravlja jesu
mir, obrazovanje, hrana,prihodi, stabilni eko-
sistem,održive rezerve,pravda, jednakost»

 Zdravstveno vaspitanje je prevođenje znanja o zdravlju u

željeni oblik ponašanja (Grout)

 Zdravstveno vaspitanje je ne samo širenje informacija o

zdravlju već aktivni proces učenja kroz iskustvo (SZO)
 CILJEVI ZDRAVSTVENOG VASPITANJA
 Učiniti zdravlje cijenjenom društvenom vrijednošću
 Pomoći pojedincu da postanu odgovorni za svoje zdravlje

 Unapređenje razvoja zdravstvene službe i njenog

pravilnog korišćenja

 Specifični ciljevi
 Kognitivni (povećati znanje)
 Afektivni (formiranje odgovarajućih stavova, motivisanje)
 Bihejvioralni (učenje veština za adekvatno ponašanje)
 Socijalni (stvaranje partnera za zdr. vas. proces)
 PITANJA I DISKUSIJA
O
ZDRAVSTVENOM VASPITANJU????!!!!