1. 1.

zadaća – Upravljanje osobnim razvojem

Test “Koliko ste svjesni sami sebe?”

Upitnik iz knjige “Razgovori sa zrcalom”, Dubravka Miljković, Majda Rijavec

Mnogi su ljudi jako svjesni sami sebe: stalno prekapaju po svojim mislima i osjećajima, stalno
se pitaju kakav dojam ostavljaju na druge. Ostali sami sebe ne uzimaju tako ozbiljno i malo
pažnje posvećuju i svojim mentalnim procesima i reakcijama drugih. Trojica psihologa:
Fenigstein, Scheier i Buss sastavili su upitnik kojim možete doznati razinu svoje samosvijesti.
Pročitajte svaku od dvadeset i tri tvrdnje koje slijede i procijenite koliko se odnose na vas:

1 uopće se ne odnosi na mene

2 uglavnom se ne odnosi na mene
3 ne znam; niti se odnosi, niti se ne odnosi na mene
4 uglavnom se donosi na mene
5 potpuno se odnosi na mene

1. Stalno se nastojim procjenjivati. 1 2 3 4 5

2. Brinem o načinu na koji obavljam poslove. 1 2 3 4 5

3. Općenito rečeno, vrlo sam svjestan sebe. 1 2 3 4 5

4. Treba mi vremena da nadvladam 1 2 3 4 5

sramežljivost u novim situacijama.

5. Mnogo razmišljam o sebi. 1 2 3 4 5

6. Brine me način na koji se prikazujem drugima. 1 2 3 4 5

7. Često sam predmet svojih fantazija. 1 2 3 4 5

8. Teško mi je raditi dok me netko gleda. 1 2 3 4 5

9. Stalno sam/a sebe pomno analiziram. 1 2 3 4 5

10. Vrlo mi lako postane neugodno. 1 2 3 4 5

11. Svjestan sam dojma što ga ostavljam na druge. 1 2 3 4 5

12. Teško mi je govoriti s nepoznatim ljudima. 1 2 3 4 5

13. Općenito, obraćam pažnju na svoje osjećaje. 1 2 3 4 5

14. Obično brinem o tomu hoću li ostaviti dobar dojam. 1 2 3 4 5

15. Stalno istražujem svoje motive. 1 2 3 4 5

16. Osjećam se nelagodno kad govorim ispred grupe. 1 2 3 4 5

17. Jedna od zadnjih stvari koju učinim prije nego što 1 2 3 4 5

izađem iz kuće je da se pogledam u zrcalo.

18. Ponekad imam dojam kao da na sebe gledam izvana. 1 2 3 4 5

19. Važno mi je što drugi misle o meni. 1 2 3 4 5

20. Uznemiruju me promjene u mojemu raspoloženju. 1 2 3 4 5

21. Obično sam svjestan/na svojeg izgleda. 1 2 3 4 5

22. Pri rješavanju problema potpuno sam svjestan načina 1 2 3 4 5
na koji funkcionira moj um.

23. Velike me grupe čine nervoznim/om. 1 2 3 4 5

Rezultati

Zbrojite sve ono što ste zaokružili. Što je veći broj bodova koji ste skupili, to je i veća vaša
svijest o sebi. No što s time? Je li bolje imati više ili manje bodova? Ovisi o prilikama. Inače,
prosječan studentski rezultat je 58 bodova.

Više podataka dobije se kada se posebno analiziraju različite vrste samosvijesti. To su:

 privatna samosvijest, odnosno, obraćanje pažnje na vlastite misli i osjećaje; (zbrojite

bodove u pitanjima 1, 3, 5, 7, 9, 13, 15, 18, 20 i 22; prosječan studentski rezultat je 26)
 javna samosvijest, tj. obraćanje pažnje na dojam što ga se ostavlja na druge; (zbrojite
bodove u pitanjima 2, 6, 11, 14, 17, 19 i 21; prosječan studentski rezultat je 19)
 socijalna anksioznost, tj. nelagoda što se osjeća u prisustvu drugih (zbrojite bodove u
preostalim pitanjima: 4, 8, 10, 12, 16 i 23; prosječan studentski rezultat je 13).

Interpretacija rezultata ovisi o prilikama. Svatko ima drugačije ciljeve u životu i, općenito,
način na koji želi živjeti. Primjerice, krajnje visoka privatna samosvijest tj. stalno trančiranje
vlastitih (pri)misli i osjećaja može ugušiti spontanost, ponekad i opću djelotvornost. Međutim,
jednom pjesniku to može biti i jest dobra podloga umjetničkog nadahnuća, a jednom
psihoterapeutu – nužan uvjet za razumijevanje drugih. I vrijednost javne samosvijesti je
relativna. Prevelika briga o dojmu što ga ostavljamo na druge može nas priječiti da radimo bilo
što drugo korisno, osim ako nam baš to nije u opisu posla: recimo bavimo se glumom,
trgovinom, odvjetništvom, politikom, ili sličnim samoprezentirajućim aktivnostima. Od
socijalne anksioznosti možemo imati samo štete, kako god okrenuli. Srećom, od toga se ne
umire. Ako ste tu skupili puno bodova (a sami odlučite što je puno, maksimum je 24!),
pokušajte vježbati vizualizaciju i prevladavanje strahova.