27.5.2023.

Eksploatacija nafte i plina iz podmorja kao podsustav

eksploatacije morskih resursa
• u suvremenim uvjetima zemni plin je uz naftu važno fosilno
gorivo
• nafta se dobiva bušenjem zemljine kore do njezina ležišta,
posebnim postupcima i uređajima, do dubina od nekoliko
tisuća metara, prevozi cjevovodima, brodovima tankerima ili
autocestama i prerađuje u rafinerijama različitim kemijskim
postupcima

• najvažniji naftni proizvodi su: dizelska goriva, benzinska

goriva, zrakoplovna goriva, mlazna
goriva i loživa ulja

1859. godine Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvaniji izbušio

je prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske
proizvodnje

• najznačajnija primjena nafte počinje sredinom 19. stoljeća

kada je tehnologija dovoljno napredovala kako bi uspjela
dobiti petrolej, koji se koristio za rasvjetu

• zemni plinovi su prirodni plinovi koji izbijaju iz zemlje,

većinom iz bušotina na naftonosnim poljima

• glavni sastojak tih plinova je metan

1
 27.5.2023.

• nafta i plin su važni energenti, ali su od važnosti i u kemijskoj

industriji, proizvodnji sintetičkog benzina, sintetičkog
kaučuka, plastičnih masa itd.

• nafta i plin se pojavljuju u stijenama nastalim u svim

geološkim razdobljima

• zalihe brzo se smanjuju, pa se stoga istraživanje i vađenje nafte

i plina izvodi na sve većim dubinama

Najveći proizvođači nafte u svijetu 2017., u milijunima tona

SAD 571
Saudijska Arabija 561

Rusija 554
Kanada 236
Iran 234
Irak 221
Kina 191
UAE 176
Kuvajt 146

Izvor: https://www.monitor.hr/najveci-proizvodaci-nafte-na-svijetu-2017-u-
milijunima-tona/

2
 27.5.2023.

Najveći svjetski izvoznici nafte, 2016.

https://www.bankar.me/2017/12/04/ovo-su-najveci-izvoznici-nafte-u-svijetu-info-mapa/

Zemlje s najvećim rezervama nafte

https://energijabalkana.net/zemlje-sa-najvecim-rezervama-nafte//

3
 27.5.2023.

Zemlje s najvećim rezervama nafte u svijetu

Tablica. Potrošnja nafte

Međunarodna agencija za energiju (IEA)

objavila je izvješće pod nazivom
Izvor: www.nafta.hr “Predviđanja o svjetskoj energetici” prema
kojem će Kina 2030. preteći Ameriku i
postati najveći potrošač nafte na svijetu…

4
 27.5.2023.

• isticanje SAD-a po potrošnji je očekivano jer se oni tradicionalno

oslanjaju na fosilna goriva

• SAD svojom proizvodnjom pokriva samo 39% svojih potreba, pa su

prisiljeni na veliki uvoz nafte

• glavni izvoznici nafte u SAD su Meksiko i zemlje bliskog i srednjeg

istoka

• u zemljama bliskog i srednjeg istoka procijenjene su i najveće zalihe

nafte

• države izvoznici nafte formirale su udruženje država izvoznica nafte 1960. -

te godine (OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries)

• udruženje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti

5
 27.5.2023.

• podzemne akumulacije plina utvrđene su na dubinama od

nekoliko metara do više tisuća metara

• postupci istraživanja i eksploatacije nalazišta nafte i plina iz

podmorja vrlo su složeni, te je stoga razvoj i proizvodnju polja
s obzirom na davatelje usluga potrebno razmatrati u njihovoj
sveobuhvatnoj integriranosti

Prikaz: Postupci istraživanja i eksploatacije nafte i plina iz podmorja

MINISTARSTVO
(ILI NADLEŽNI ORGAN DRŽAVNE UPRAVE)
izdaje koncesiju, odnosno dozvolu za istraživanje i eksploataciju

NAFTNO-PLINSKA KOMPANIJA (A) Naručuje:

Investitor: istraživačkih Geofizičko i seizmičko ispitivanje
razvojnih i Istraživačko bušenje
proizvodnih radova Osposobljavanje polja

FAZA I
POČETNA ISTRAŽIVANJA KOMPANIJA ZA
SEIZMIČKA MJERENJA (B)

R FAZA II
A ISTRAŽIVAČKO BUŠENJE KOMPANIJA ZA ISTRAŽIVAČKO
Z BUŠENJE (C)
V
O FAZA III
J OSPOSOBLJAVANJE POLJA KOMPANIJA ZA IZVEDBU,
P TRANSPORT I MONTAŽU (D) i (E)
O
L FAZA IV
J PROIZVODNJA POLJA RAFINERIJA
A

6
 27.5.2023.

• planiranje razvoja naftnog ili plinskog polja vezano je uz

permanentno razmatranje troškova, pri čemu postoji nekoliko
bitnih međufaznih odluka temeljenih na tehnološko-
ekonomskim studijama

• razvojno planiranje može se definirati kao dinamička

ravnoteža između procjena količina nafte ili plina koje se
mogu dobiti iz ležišta i kapitalnih troškova potrebnih za
postizanje različitih razina eksploatacije

Dokumenti, dozvole i odobrenja prema vrsti aktivnosti

7
 27.5.2023.

Prikaz: Razvojno planiranje eksploatacije plina i nafte iz podmorja

FAZA NAZIV RADOVA
I Geofizička i seizmička mjerenja
Početna istraživanja
II Istraživačko bušenje PROC
Procjena polja JENA
Studija izvedivosti
i POLJ
- Ocjena glavnih konceptualnih sustava (Razvojni prijedlozi)
Preliminarni projekt A
- Preliminarna tehnološka studija izvedivosti (Razvojni planovi)
- Preliminarna procjena budžeta
- Ekonomska studija izvedivosti
- Odluka o nastavku rada

Preliminarni projekt
- Izrada pomorskog premjeravanja
- Sastavljanje detaljnih kriterija projekata
- Procjena alternativa glavnih komponenata
- Ekonomski i tehnološki izvještaji
- Odluka o osposobljavanju polja
III Finalni projekt
Osposobljavanje polja - Platforma
- Izrada i kompletiranje bušotina
- Proces
- Transport
Izvedba
Postavljanje
Opremanje (Hook-up)
Proizvodne operacije
IV Proizvodnja Eksploatacija polja

• eksploatacijsko polje je prostor na kojem je utvrđeno

komercijalno otkriće nafte i/ili plina te su potvrđene rezerve i
dozvoljena je eksploatacija
• eksploatacija ugljikovodika podrazumijeva proizvodnju nafte ili
plina, koja ovisno o veličini samog ležišta traje u prosjeku 25
godina
• istražna bušotina potvrđuje ležište, proizvodna bušotina crpi
naftu i/ili plin
• istražnom bušotinom čija izrada zavisno o dubini mora traje
između mjesec dana pa do četiri mjeseca potvrđuje se
identificirano ležište ugljikovodika za koje se sumnja da ima
značajne količine nafte i/ili plina
• eksploatacijskom bušotinom razrađuje se potvrđeno ležište s
ciljem proizvodnje nafte i/ili plina iz potvrđenog ležišta

8
 27.5.2023.

Može li se istraživati samo plin, a ne i nafta?

• plin i nafta su ugljikovodici i ne mogu se razdvajati

prilikom istraživanja

• istražuju se ugljikovodici te dok se istraživanjem ne potvrde

same rezerve, nemoguće je znati o kojem se točno resursu radi
– nafti ili plinu

• metode i tehnologija istraživanja nafte i plina kao i sama

eksploatacija su iste i ne mogu se razdvajati

• istraživačke platforme, sa svojim zahtjevima za pokretljivošću,

čvrstoćom, stabilitetom, protupožarnom i protueksplozivnom
zaštitom i raznim uređajima za vez, sidrenje i sl., te stambenim
i domaćinskim prostorijama specijalne su plovne jedinice sa
vlastitim propulzivnim sredstvom ili bez njega

• karakteristika većine istraživačkih platformi je njihova

pokretljivost, bilo da se tegle ili da raspolažu vlastitim
propulzivnim sredstvom

• po završenom istraživačkom bušenju one se premještaju na

novu lokaciju bušenja

• izbor tipa istraživačke platforme ovisi prvenstveno o dubini

mora

9
 27.5.2023.

• nakon završenog istraživačkog bušenja istraživačka se

platforma povlači s mjesta bušenja. Ako su istraživački
rezultati pozitivni, na tom se mjestu postavlja fiksna
proizvodna platforma

• prema izvedbi razlikuje se nekoliko tipova fiksnih platformi,

ali se u osnovi sve one mogu razvrstati u samo dvije skupine:
proizvodne platforme s postrojenjem za bušenje i platforme
bez postrojenja za bušenje

Prednosti i ograničenja off-shore

tehnologije

• prodorom u sve veće dubine mora razvitku “offshore”

tehnologije nameću se novi zadaci

• u osnovi postoje dva modularna sustava:

1. Sustav gdje se ukrcaj (transport) sirovina izvodi u području

odobalnog polja

2. Sustav gdje se sirovina (plin, nafta) odvodi (transportira)

cjevovodom na kopno

10
 27.5.2023.

• izbor proizvodnog sustava ovisi o određenom broju

ekonomskih, ekoloških i tehničkih ograničenja

• za transport tereta u pravilu je konvencionalni sustav, gdje se

sa proizvodnog polja plin ili nafta odvode cjevovodom na
kopno, skuplji nego ukrcaj na mjestu crpilišta

• međutim, ovaj sustav je pouzdaniji, a protočna moć je veća

• do dubine mora od oko 300 m industrija nafte i plina služi se

konvencionalnim metodama

Eksploatacije nafte i zemnog plina iz podmorja

Jadrana

- istraživanja i eksploatacije ugljikovodika počinje 1952. godine

- najveći izazov Europske unije je sigurnost i pouzdanost

opskrbe naftom i plinom

- nova otkrića potencijalno omogućavaju energetsku neovisnost

Republike Hrvatske i šire regije te smanjenje energetske
ovisnosti unutar Europske unije

- Zakon o rudarstvu
- Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika

11
 27.5.2023.

• od 1952. godine do 2018 god. u Hrvatskoj je opremljeno i

pušteno u rad sveukupno 87 polja, od toga 45 naftnih, 30
plinskih i 12 geotermalne vode u energetske svrhe

• izrađeno je 4.500 istražnih i razradnih bušotina, 1.200

proizvodnih naftnih bušotina i 200 proizvodnih plinskih
bušotina

Istraživanje hrvatskog dijela Jadrana

• Ministarstvo gospodarstva RH, poučeno iskustvom susjedne
Italije koja godišnje pridobije oko 5 milijardi m3 plina i 1,8
milijuna barela nafte, donosi 2013. godine novi zakonski okvir
za eksploataciju i istraživanje ugljikovodika prema
direktivama EU

• stvoreni uvjeti za ulaganja u istraživanje i eksploataciju

ugljikovodika, naglasak stavljen na optimizaciju prilikom
gospodarenja mineralnim sirovinama

12
 27.5.2023.

• sumirajući dosadašnje rezultate istraživanja na Jadranu, treba

istaknuti otkriće plinskih polja u blizini obala Istre koja su
dobila imena: “Ivana”, “Ika”, “Ida”, “Irina”, “Andreina”,
“Anamaria”. Posljednja dva polja pripadaju djelomično Italiji

• posebnost polja “Ivana” predstavlja plin u slojevima

lakopokretljivog pijeska. Plinsko polje “Ivana” locirano je 50
km jugozapadno od Pule i predstavlja najvažnije, najveće i
najizdašnije plinsko polje.
?

Hrvatska uopće ne zna kolike su joj

preostale zalihe nafte i plina

Proizvodnja i transport nafte i naftnih derivata u RH

• sirova nafta pridobiva se iz 34 naftna polja

• sirova se nafta prerađuje u dvije rafinerije nafte (Rijeka–Urinj i

Sisak), kojima je kapacitet približno 9 milijuna tona godišnje i
dvije rafinerije za proizvodnju maziva i derivata (Rijeka–
Mlaka i Zagreb).

13
 27.5.2023.

Istraživanje nafte i plina na Jadranu

• proizvodnja nafte 2007.-2013. pala za 34.6%, dok je

proizvodnja plina pala za 28.5%

• RH proizvodi oko 70% potreba plina i 20% potreba nafte

• u RH podmireno 45% ukupnih energetskih potreba

• u lipnju 2016. potpisani ugovori za istraživanje ugljikovodika

Postrojenje u sjevernom Jadranu

Izvor: http://direktno.hr/en/2014/direkt/2520/Zavr%C5%A1ava-natje%C4%8Daj-za-
istra%C5%BEivanje-nafte-i-plina-u-hrvatskom-dijelu-Jadrana.htm (3.11.2016.)

14
 27.5.2023.

• istražni prostor RH podijeljen je na 3 bazena:

– Panonski
– Dinaridi
– Jadran

• istraživanje hrvatskog podmorja započelo 1966.

• 2014. promjene u istraživanju – istražni prostori odmaknuti 10

km od obale i 6 km od otoka zbog turizma

Jadran
na sjevernom dijelu Jadrana RH ima
3 eksploatacijska polja (Sjeverni Jadran, Marica i Izabela)
na kojima radi 20
proizvodnih plinskih
platformi (nalazišta)
na koje je spojeno
50-tak eksploatacijskih
(proizvodnih) bušotina

15
 27.5.2023.

Potencijal Hrvatske za istraživanje u Jadranu

• prema procjenama AZU od eksploatacije nafte na Jadranu
moguća godišnja zarada od 8 milijardi kuna
• dosadašnja istraživanja usmjerena na područje Sjevernog
Jadrana

– Modernije geološke metode istraživanja ukazuju na nove

mogućnosti istraživanja i na prostoru Južnog Jadrana

EKSPLOATACIJSKO POLJE ”SJEVERNI JADRAN”

• eksploatacijsko polje ugljikovodika „Sjeverni Jadran” nalazi se

na području epikontinentalnog pojasa RH

• radi se o postojećem eksploatacijskom polju na kojem se već

dugi niz godina obavlja eksploatacija prirodnog plina i njegov
transport do kopna

• platforme na polju su međusobno spojene podmorskim

plinovodima, plinovodom s talijanskom platformom Garibaldi
te plinovodom do istarskog kopna

16
 27.5.2023.

Eksploatacijsko polje "Izabela”:

 početak proizvodnje i isporuke prirodnog plina bio je početkom 2010.
godine
 životni vijek ležišta procjenjuje se na 20 godina
 sadrži prirodni plin visoke čistoće
 smješteno je u sjevernom dijelu Jadrana, blizu granice epikontinentalnog
pojasa s Italijom

17
 27.5.2023.

• dnevna proizvodnja plina s polja "Izabela" 2010. godine

iznosila je oko 934.000 m3

• maksimalna dnevna proizvodnja bila je 2012. godine (oko 1,1

milijun m3)

Slika: Izgled tipične monopodne platforme za proizvodnju prirodnog plina (u periodu

kad se plin spaljuje na baklji)

Eksploatacijsko polje Marica

• eksploatacijski sustav podmorskog plinskog polja Marica

sastoji se od jedne platforme bez posade povezane
podmorskim plinovodom s platformom BARBARA T2

• prirodni plin iz ležišta plinskog polja Marica pridobiva se iz tri

eksploatacijske bušotine (Marica A DIR, Marica B DIR,
Marica C DIR)

Slika. Eksploatacijska platforma Marica

18
 27.5.2023.

Slika : Eksploatacijska polja prirodnog plina u RH

Izvor: http://rgn.hr/~dkarasal/NIDS/GOSPODARENJE%20PLINOVIMA%202/

-kopneni dio Republike Hrvatske podijeljen je na dva velika

naftno-geološka područja :

-Panonski bazen i
-Dinaride

19
 27.5.2023.

- trenutno na kontinentalnom području Republike Hrvatske

postoji 54 eksploatacijskih polja nafte i prirodnog plina

- primjeri velikih eksploatacijskih polja ugljikovodika na kopnu

Republike Hrvatske su: Beničanci, Stružec,
Žutica, Šandrovac, Ivanić, Lipovljani, Jamarice, Đeletovci,
Jagnjedovac i Bilogora

- primjeri velikih plinskih polja na kopnu Republike Hrvatske

su: Molve, Bokšić, Kalinovac, Stari Gradac i Okoli

Molve – jedno od najbogatijih nalazišta prirodnog plina u Hrvatskoj

• pogon Molve, u vlasništvu

INA-Naftaplina, najveći je
i najvažniji pogon Sektora
proizvodnje nafte i plina u
RH

• u njegovom sastavu su
polja Molve, Kalinovac,
Stari gradac i Gola Duboka
te četiri mala polja,
Ferdinandovac, Gola,
Hampocica-Čepelovec i
pepelana
Izvor: http://os-molve.skole.hr/skola/lokacija

20
 27.5.2023.

• na pogonu Molve proizvodi se prirodni plin i nafta

• ukupna proizvodnja pogona u proteklih 25 godina je 25 milijardi

kubičnih metara plina i 8 milijuna tona kondenzata

• u Molvama se proizvodi čak 70% plina za RH

• to je jedan od razloga zašto je postrojenje u Molvama jedan od

najmodernijih pogona za vađenje, prerađivanje i distribuiranje plina u
ovom dijelu Europe

Slika : Postrojenje u Molvama

Izvor: http://os-gjuro-ester-koprivnica.skole.hr/?news_id=743

21
 27.5.2023.

Dinaridi

– najslabije istraženi dio

– predstavlja najveći potencijal za pronalazak zaliha
ugljikovodika jer iz sličnih geotektonskih cjelina potječu
najveće svjetske rezerve nafte
– potrebna velika ulaganja

• istraživanje ugljikovodika u prosjeku traje 5 godina

• u prvoj godini – 3D seizmičko snimanje

analiza prikupljenih podataka

Istražno bušenje
kojim se potvrđuje
ima li nafte i plina na
istražnom prostoru
radi se u četvrtoj Eksploatacija pod
godini određenim
uvjetima

22
 27.5.2023.

Opasnost od onečišćenja mora

• onečišćenje može biti izazvano:
– erupcijom kojoj je posljedica izlijevanje nafte u more
– dizel gorivom
– izlijevanjem uljne i sintetičke isplake
– havarije brodova, nezgode na obalnim pomorskim
objektima ili pomorskim cjevovodima

• od 10 najvećih nesreća izlijevanjem nafte u zadnjih 50 godina

3 su bile uzrokovane erupcijom, a čak 7 s tankera

Naftna platforma Deepwater

Horizon nakon eksplozije

23
 27.5.2023.

Trend daljnje potražnje za naftom*

• predviđa se smanjenje udjela nafte i prestanak njezine

dominacije u potrošnji energije već oko 2030. godine
• predviđa se ubrzana rast potrošnje OIE tako da bi njihov udio
bio 29% u 2030., a 37,3% u 2040.

• udio OIE u 2018. je bio 10,8%

• u svijetu bi se trošilo 3,8 mlrd tona nafte u 2040. tj. 17,5%

manje nego 2018

* Kovačević, Vulić, Sekulić: Nafta u sigurnosti energetske opskrbe Hrvatske,

budući trendovi i izazovi, Nafta i plin, 2019.

Grafikon. Struktura svjetske potrošnje primarne energije

24
 27.5.2023.

• na tržištu se očekuje rast ponude nafte iz Brazila, Kanade i

ponovno iz Norveške

• prema prognozama BP Energy Outlook 2019 zemlje Bliskog

Istoka će biti glavni opskrbljivači tržišta naftom i u 2040. s
udjelom od 36,6%, Sjeverna Amerika s 23,3%, a Rusija i
države CIS (Zajednica nezavisnih država tj. uglavnom
kaspijske države) 15,7%

EU i RH - Energetska politika i strategija te

tranzicija prema niskougljičnoj energiji

• Europska Unija (EU) je lider globalnog klimatskog pokreta

• strateškim energetskim dokumentima do 2030. predviđa se

smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% u odnosu na
1990. i udio obnovljivih izvora energije od najmanje 27% u
ukupnoj potrošnji energije

25
 27.5.2023.

• EU potiče povećanje domaće proizvodnje energenata čime se

djeluje na manju zavisnost o uvozu, doprinosi gospodarskom
rastu, odnosno postiže veća sigurnost opskrbe
• istraživanja ugljikovodika zadnjih godina posebno su izražena
u Sredozemlju (Izrael, Egipat, Tunis, Španjolska, Italija i dr.),
Sjevernom, Barentskom te Crnom moru, gdje su ponegdje
utvrđeni velik i potencijali i očekuje se nova proizvodnja
• posebno su važna najnovija otkrića i aktivnosti na području off
shore-a Norveške (nije članica ali je veliki opskrbljivač EU i
dio njezinog integriranog energetskog tržišta)
• procjenjuje se da da će gigatsko polje Johan Sverdup davati
proizvodnju od 440.000 barrels/day (b/d) od kraja 2019. do
660.000 b/d (oko 33 mil. tona) iza 2022. i to oko 50-ak godina

Naftovodno-skladišna infrastruktura

• naftovodno-skladišni sustav JANAF-a – ključni čimbenik

sigurnosti opskrbe naftom Hrvatske
• proteže se kroz cijelu Hrvatsku u dužini od 631 km i povezan
je s dvije domaće rafinerije te s europskom naftovodnom
mrežom i sedam rafinerija
• spremnički kapaciteti su također smješteni diljem Hrvatske na
4 lokacije, u Omišlju (nafta i derivati), Sisku (nafta), Virju
(nafta) i Žitnjaku-Zagreb (derivati).
• JANAF raspolaže sa 1,94 mil. m3 spremnika za skladištenje
nafte i 222.000 m3 spremnika za skladištenje derivata
• najveći dio spremnika smješten je na Terminalu Omišalj koji
se brendira kao Jadransko-Mediteranski centar za skladištenje

26