Professional Documents
Culture Documents
FOTOSINTEZA
FOTOSINTEZA
UVOD
Potaknuti istraživačkim pitanjem koje od nas traži da dokažemo fotosintetsku ovisnost o
svjetlosti, točnije koliko zapravo svjetlost utječe na kvalitetu fotosinteze, proveli smo
istraživanje i odradili eksperiment o stvaranju fotosinteze. Cilj ovog istraživačkoga rada je da
na temelju količine kisika izmjerene u mm i ml otkrijemo koje je stanje bolje za proces, ono
„oblačno“ točnije bez puno svjetlosti, ili ono s mnogo nje.
Fotosinteza je asimilacijski proces u kojem fotoautotrofni organizmi (cijanobakterije, alge,
biljke) pretvaraju svjetlosnu najčešće Sunčevu energije, u kemijsku koja se pohranjuje u
glukozi.
Iz jednadžbe fotosinteze (Slika 1.) možemo uočiti kako je reakcijom šest molekula
ugljikovog dioksida (CO2) sa 12 molekula vode (H2O) uz pomoć svjetlosne energije nastala
molekula monosaharida glukoze(C6H12O6) u kojoj se pohranjuje kemijska energija uz 6
molekula kisika (O2) i 6 molekula vode (H2O).
Bršljan ili Hedera helix (Slika 2.) je trajna vazdazelena biljka iz porodice bršljana. Biljka
ima drvenaste stabljike koje mogu narasti pa čak i do 30 metara. Poznat je po tome što se
često pričvršćuje uz drveće, zgrade, zbog svojih malih korijena. Najčešće ga vidimo kao
ukrasnu biljku koju sadimo kako bi ukrasili okućnicu, groblje, zgrade, vrtove… vrlo
vjerojatno zato što je otporan na onečišćenja, no moramo biti oprezni pri sadnji bršljana,
može otpuzati na razna neželjena mjesta i na tada ga je teško držati pod kontrolom.
Etimologija samog latinskog naziva je kako Hedera potječe od grčke riječi hedra što znači
„sjedište“ zbog činjenice da je biljka pripijena uz podlogu. (Plantea.com; Jean-Denis
Godet- Drveće i grmlje)
svjetlost je uvijet bez kojeg ne mogu postojati, jer se bez nje ne može odvijati proces
fotosinteze i po tome glavni dio primarne organske proizvodnje u biosferi. Neke biljke kao
trputac, breza, ariš zahtjevaju jako osvjetljenje, dok bršljan, bukva i smreka ne trebaju toliko
svjetlosti i onda žive u zasjenjenijim krajevima. (Springer O., Vrtar B., Meštrov M.
1992.g., Odnos čovjeka, prirode i tehnologije, Sambolek-Hrbić E. (ur.), Biologija 2,
Školska Knjiga, Zagreb, 117.)
HIPOTEZA
Hipoteza istraživanja biti će da će intenzitet svjetlosti i količina kisika u epruveti biti
proporcionalne veličine. Točnije da će kada je inzenzitet svjetlosti jači, količina kisika biti
veća.
MATERIJALI I PRIBOR
Plastična posuda
Plastična boca
Epruveta kapaciteta 6ml
Listovi bršljana
Plastični lijevak
Voda
Ravnalo
Stolna lapma+ LED lampa
Slika 3.
Pribor i
materijali
POSTUPAK
Odrezala sam plastičnu bocu pri vrhu, s obzirom da nisam imala bocu od jedne litre, a htjela
sam napraviti svojevrsni vakuum na dnu boce uzela sam bocu Jane od 0,5 litara i prerezala ju
pri vrhu. U širi dio lijevka stavila sam bršljan i postavila ga na dno boce. Bocu sam, zatim,
napunila vodom do otprilike 3-4 cm od vrha i dodala epruvetu na uži dio lijevka. Aparaturu
sam smjestila u kuhinju ravno ispod krovnog prozora iz kojeg prodire najviše svjetlosti.
Kako je taj dan bilo oblačnije no na neki sunčani dan, postavila sam i stolnu lampu te LED
lampu koja bi kasnije predstavljala najjače sunce. Za vrijeme oblačnog dana, aparaturu sam
postavila na isto mjesto, pritvorila zastor na prozoru, te ugasila lampu. Na aparaturu je sada
djelovalo jako malo svjetlosti. Svaki dan sam po četiri sata mjerila razliku i zapisivala ju
tablično. Kada sam ih prikazala tablično, stvorila sam i grafove.
Možemo zamijetiti da već nakon par sati u
umjetnom i pravom svjetlu kroz epruvetu i
lijevak već idu mjehurići zraka koji naravno
sadrže kisik.
Slika 4. Prikaz aparature nakon par sati
stajanja
REZULTATI
Vrijeme: (h) Količina kisika na sunčan dan Količina kisika na oblačan dan
10:00 0 ml 0 ml
11:00 0,7 ml 0,3 ml
12:00 1,2 ml 0,8 ml
13:00 2,1 ml 1,3 ml
14:00 3,0 ml 1,5 ml
2.1
1.5
1.3
1.2
0.8
0.7
0.3
0
10:00 11:00 12:00 13:00 14:00
Sunčano Oblačno
LITERAUTRA
(Springer O., Vrtar B., Meštrov M. 1992.g., Odnos čovjeka, prirode i tehnologije,
Sambolek-Hrbić E. (ur.), Biologija 2, Školska Knjiga, Zagreb, 117.)
https://www.plantea.com.hr/brsljan/#upotreba
https://www.enciklopedija.hr
Čmrlec M. 2021., Kisik iz biljaka; Bioznalac 7, 61-70str.