OSNOVNI POJMOVI O PETROGRAFIJI

 sve stijene litosfere, ovisno o načinu postanka, razvrstavaju se u

tri glavne skupine:

1. magmatske (eruptivne) - nastale kristalizacijom magme ili

očvršćivanjem lave

2. sedimentne - nastale u vodi ili na kopnu kao rezultat taloženja

materijala koji potječe od razaranja površinskih dijelova
litosfere, mehaničkom ili kemijskom aktivnošću egzodinamskih
faktora i organogeno

3. metamorfne - nastale metamorfozom magmatskih,

sedimentnih i već postojećih metamorfnih stijena

 posebna skupina - piroklastične stijene

 MAGMATSKE (ERUPTIVNE) STIJENE

Ovisno o mjestu njihova postanka, možemo ih podijeliti na:

1. dubinske, intruzivne ili plutonske, nastale postupnom

kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere

2. površinske, izljevne ili efuzivne, nastale brzom

kristalizacijom i očvršćivanjem lave na površini ili pri
površinskim dijelovima litosfere.

3. žične ili hipabisalne stijene - spona između ovih dviju

glavnih skupina eruptivnih stijena čine
STRUKTURE MAGMATSKIH STIJENA:

1. zrnasta (granitna) struktura – minerali se nalaze u formi zrna

nepravilnog oblika koja se dodiruju, a približno su jednake veličine -
značajka svih intruzivnih stijena

2. porfirska struktura – relativno krupni i pravilno kristalizirani

minerali su nepravilno rasuti u staklastoj ili sitnokristalastoj osnovi -
karakteristična svim efuzivnim stijenama

3. ofitska (dijabazna) struktura – čini prijelaz između zrnaste i

porfirske, karakterizira se neorijentiranim štapićastim plagioklasima,
a u međuprostoru se nalazi piroksen augit

4. hijalinska (staklasta) struktura – nastaje pri naglom

očvšćivanju lave, a karakteriziraju je štapičasti minerali u staklastoj
osnovi
 : 1) zrnasta struktura

2) Porfirska struktura

3) Ofitska struktura
 hijalinska ili staklasta struktura

Vitrofirna struktutra
porfirska struktura
 Neke strukture magmatskih stijena

zrnasta porfirska

ofitska
TEKSTURE MAGMATSKIH STIJENA

1. homogena tekstura – mineralna zrna su u stijeni ravnomjerno

raspoređena, bez vidljive orijentacije - značajka intrizivnih stijena

2. fluidalna tekstura – mineralna zrna su zadržala smjer toka lave

3. vezikularna tekstura – karakterizirana je šupljinama nastalih

oslobađanjem plinova i para za vrijeme kristalizacije - posljedica
naglog hlađenja lave
 ako se šupljine naknadno ispune sekundarnim mineralima, onda se
takva tekstura naziva mandulastom ili amigdaloidnom.
 Neke teksture magmatskih stijena

Homogena tekstura granita Vezikularna i mandulasta

tekstura bazalta
 1) homogena ili masivna tekstura

2) Fluidalna tekstrura

3) Vezikularna tekstura
 granit – dubinska, kisela
(K-feldspat)

granodiorit – dubinska, kisela

(Ca-Na plagioklasi)
 diorit – dubinska, neutralna
(Ca-Na plagioklasi)

gabro – dubinska bazična

(Ca-Na plagioklasi)
dacit – površinska, kisela andenzit – površinska, neutralna
(Ca-Na plagioklasi) (Ca-Na plagioklasi)

bazalt – površinska, bazična

(Ca-Na plagioklasi)
 SEDIMENTNE STIJENE

 postanak sedimentnih stijena - rezultat složenog i dugotrajnog

procesa koji sadrži:

1. mehaničko i/ili kemijsko trošenje postojećih eruptivnih,

sedimentnih i metamorfnih stijena

2. transport mehanički usitnjenih fragmenata i otopljenih tvari

3. taloženje rastrošenog materijala

 nakon taloženja, uz određene fizičko-kemijske procese, može doći

do litifikacije sedimenta
 STRUKTURA SEDIMENTNIH STIJENA

- definirana je veličinom i oblikom čestica i/ili minerala koji sudjeluju u

njezinoj građi

1. klastična struktura

2. kristalasta struktura
 klastična struktura

- sedimentne stijene izgrađene od fragmenata stijena i minerala,

različitih po veličini i obliku

- prema veličini zrna klastične se strukture dijele na:

1. psefitske (krupnozrnate) – veličine zrna su iznad 2 mm

2. psamitske (srednjezrnate) – veličine zrna su od 2 mm do 0,06

mm

3. siltitske (sitnozrnate) – veličine zrna su od 0,06 mm do 0,002

mm

4. pelitske (finozrnate) – veličine zrna su manje od 0,002 mm

 psefitska ili grubozrnasta struktura

psamitska ili srednjezrnasta struktura

pelitska ili sitnozrnasta strukitura

 detritična struktura

- karakteristična za mehanički nastale karbonatne stijene

- ovisno o veličini zrna razlikuju se:
1. kalkruditi – zrna veća od 2 mm
2. kalkareniti – zrna između 2 mm i 0,06 mm
3. kalklutiti - zrna manja od 0,06 mm

 organodetritična struktura
- ako u strukturi karbonatnih stijena, nastalih mehanički, sudjeluju i ostaci
organizama
Organodetritična struktura
 kristalasta struktura

- karakteristična za kemijske sedimentne stijene

- ovisno o veličini minerala koji stijenu izgrađuju, može biti:

1. makrokristalasta - mineralna zrna veća od 0,1 mm

2. mikrokristalasta - mineralna zrna dimenzija od 0,1 do 0,01 mm

3. kriptokristalasta - mineralna zrna dimenzija manjih od 0,01 mm

- oolitska i sferolitska struktura

- značajka kemijskih sedimentnih stijena
- karakteristične koncentrične nakupine oko centra kristalizacije - zrno
pijeska ili fosilni ostatak

- organogena struktura
- karakteristična za stijene izgrađene od netransportiranih ostataka
biljaka i životinja - organogene sedimentne stijene
 Krupnokristalasta struktura

Oolitska struktura
Organogena struktura
 Neke strukture sedimentnih stijena

oolitska organogena

psefitska
 TEKSTURA SEDIMENTNIH STIJENA

- definira značajke unutarnje građe stijene u svezi sa rasporedom čestica

i njihovim odnosom, a može biti:

1. homogena – minerali jednoliko zauzeli prostor u stjenskoj masi

2. slojevita – karakteristična za slojevite sedimentne stijene kod kojih

se u stijenskoj masi izmjenjuju slojevi različitih značajki

3. brečasta – stijenska masa sastavljena od vezanih većih i manjih

čestica
 KLASIFIKACIJA SEDIMENTNIH STIJENA

 klasifikacija temeljena na genezi ili postanku sedimentnih stijena

 Kvarcni pijesci – Slavonija

Glinište Ljeskovac – Dren

 breča

konglomerat
Pješčenjaci
 lapor

prapor (praporna lutka)

 vapnenac

litotamnijski vapnenac -
litavac
čert – kemijska sedimentna stijena
Eocenski foraminiferski vapnenci
Travertin – Yellowstone, USA
 VULKANOKLASTIČNE
(PIROKLASTIČNE) STIJENE

 genetski vezane za vulkanizam i sedimentacijske procese

 nastaju iz materijala izbačenog vulkanskim erupcijama i

materijala sedimentnog porijekla

 taloženje se odvija bliže ili dalje od mjesta erupcije - ovisi o

veličini čestica i fragmenata, na kopnu ili moru, s izraženom
slojevitošću ili bez nje
 izbačeni vulkanski materijal je različitog oblika i veličine:

1. vulkanske bombe – zaobljeni komadi dimenzija većih od 32 mm

2. vulkanski blokovi – uglati komadi dimenzija većih od 32 mm

3. lapili – fragmenti dimenzija između 32 mm i 4 mm

4. vulkanski pepeo (tuf) – čestice manje od 4 mm

 lapili

tuf – vezani vulkanski pepeo

 vulkano klastit

Vulkanska breča – Drava

Tuf – Texas
 METAMORFNE STIJENE
 nastale metamorfozom postojećih eruptivnih, sedimentnih i
metamorfnih stijena, pri promjeni tlaka i temperature

 postojeća stijena podvrgnuta brojnim mineraloškim, strukturnim i

teksturnim promjenama

 posljedice se očituju u prekristalizaciji, škriljavosti i promjeni sastava

1. regionalni metamorfizam - u većim dubinama Zemljine kore -

visoki tlakovi i temperature - metamorfizmom mogu biti zahvaćene
velike mase stijena na širem području

2. kontaktni metamorfizam - pri prodoru magme uz povećanu

temperaturu i umjereniji tlak - metamorfizmu su podvrgnute manje
mase stijena na užem području

 kod metamorfizma - tlak - hidrostatski (svestran) ili bočni (stres)

 homeoblastična struktura:

1. granoblastična (zrnasta) struktura - karakteristična za gnajs,

mramor i kvarcit

2. lepidoblastična (listićava) struktura - karakteristična za filit i

mikašist

3. nematoblastična (štapićasta) struktura - tipična za amfibolit

Neke strukture metamorfnih stijena

granoblastična (zrnasta) struktura
lepidoblastična (listićava) struktura
nematoblastična (štapićasta) struktura

Heteroblastična struktura -porfiroblastična

 kataklastična struktura

1. porfiroklastična struktura - manji fragmenti primarne stijene

ili veća mineralna zrna - u sitnozrnatoj zdrobljenoj masi (ako
nalazimo fragmente primarne stijene – flaserska struktura, a
ako su ostali veći minerali - okasta ili augenska struktura)
1. mortarska ili brečasta struktura - ostale sačuvane jezgre primarnih
minerala obrubljenih sitnozrnastim, zdrobljenim agregatom
okasta struktura - kod koje stijena sadrži lećaste porfiroklaste minerala, obično
feldspata i kvarca, koji su okruženi sitnijim, listićastim sastojcima
milonitna struktura, kod koje su stijene potpuno zdrobljene u prah, a
ponekad i pretaljene u staklo
šivana struktura s nazubljenim kontaktima među sastojcima, zbog zupčastog
prodiranja jednog minerala u drugi pri visokoj temperaturi i tlaku
 TEKSRURA METAMORFNIH STIJENA

1. škriljava – minerali su zauzeli međusobno paralelan položaj zbog

djelovanja stresa u epizoni i mezozoni

2. okasta (flaserska) – neki minerali (najčešće kvarc i feldspati) tvore

lećaste forme unutar sitnozdrobljenog materijala - karakteristična za
metamorfne stijene nastale u dubljim dijelovima litosfere

3. homogena (masivna) – zrna raspoređena bez vidljive orijentacije

Čvorasta (a) i škriljasta (b) tekstura

Škriljava tekstura
makro i mikro uzorak
 čvorasta, okasta ili flaserska tekstura
kod koje su neki minerali (obično kvarc i
feldspati) nakupljeni u mase lećaste ili ovalne
forme.

homogene teksture - tipičan jednoličan

raspored zrna u stijeni bez vidljive
orijentacije
KLASIFIKACIJA METAMORFNIH STIJENA
 slejt - najniži stupanj metamorfizma gline, šejla i dr.

 filiti - slični slejtu, ali krupnijeg zrna i višeg stupnja metamorfizma

 tinjčevi škriljavci - pokazuju još jaču prekristalizaciju i viši stupanj
metamorfizma - škriljavost - dobro razvijena zbog velike količine tinjca

 kloritni škriljavac - još uvijek relativno niskog stupnja metamorfizma

- kloriti mu daju zelenu boju

 zeleni škriljavac (grinšist) - proizvod zajedničkog djelovanja

kinetičkih promjena i mineralnih otopina - stupanj metamorfizma - još
uvijek nizak
 glaukofanski škriljavac - posljedica visokog tlaka, uz relativno nižu
temperaturu

 amfiboliti - kristalasti škriljavci srednjeg do visokog stupnja

metamorfizma - nastali od različitih stijena
 gnajsi - metamorfiti obično visokog stupnja promjena - nastali od
kiselih eruptivnih stijena ili od sedimenata
 mramor
 granuliti - metamorfne stijene nastale pod visokim tlakom i visokom
temperaturom - sastav im je dosta varijabilan - granitni, piroksenski,
dioritni, bazični i drugi granuliti - granitni granulit s piroksenom -
čarnokit

 eklogiti - metamorfne stijene složenog sastava (od granata i

piroksena) i velike gustoće - stupanj metamorfizma – visok – mogao
bi nastati i izravnom kristalizacijom iz magme
 škriljavci visokog stupnja metamorfizma - kristalasti škriljavci:
1. ortoškriljavci - nastali od eruptivnih stijena
2. paraškriljavci - nastali pretvorbom sedimnata

 metamorfne stijene različitoga mineralnog sastava postižu ravnotežu

tijekom metamorfizma u nekim određenim, dovoljno širokim
granicama p i t - nastaju uvijek iste mineralne zajednice -
metamorfni facijes - nastaju stijene različitog kemijskog sastava u
određenim fizičkim uvjetima