Sveučilište u Zadru

POMORSKI ODJEL

BRODSKI GENERATORI PARE

 Literatura:
• Brodski generatori pare
• Z. Prelec: Brodski generatori pare, Školska knjiga,
Zagreb,1990.

• Dopunska:
• Donatello Annaratone: Steam Generators, Springer,
2008.

• http://www.spiraxsarco.com/
• http://www.aalborg-industries.com
 RAZVOJ
• Brodski generatori pare (brodski
parni kotlovi) su energetski uređaji
za proizvodnju vodene pare
određenoga tlaka i temperature,
koja služi kao radni fluid za pogon
parnih turbina (za brodsku
propulziju i/ili za proizvodnju
električne energije na brodu) te za
prijenos toplinske energije (za razne
pomoćne brodske namjene). Waggon boiler, 1769.

• Današnjim konstrukcijama
primjereniji je naziv generatori pare
umjesto parni kotlovi
 RAZVOJ
• Početak uporabe brodskih generatora pare datira od 1807. godine,
odnosno od kada je za pogon broda "Clermont" prvi put primijenjena
vodena para.
• Prvi korak u razvoju brodskih generatora pare je tzv. "Škotski" kotao.

Škotski kotao
 RAZVOJ
• Sve do drugog svjetskog rata Škotski je kotao bio najčešće ugrađivan
brodski proizvođač pare.

• Prvi Škotski kotlovi bili su izrađeni

zakivanjem i uglavnom loženi
ugljenom, a kasnije se prešlo na
zavarene konstrukcije i loženje
tekućim gorivom. Primjena tekućih
goriva omogućila je porast kapaciteta
tim jedinicama, povećanjem
specifičnih opterećenja ogrjevnih
površina, a zavarenom konstrukcijom
dodatno je umanjena masa ugrađenih
materijala, što je bilo naročito
značajno za primjenu na brodovima.
Škotski kotao
 RAZVOJ
• Dvostrani Škotski kotlovi
• Ova izvedba kotlova obično se koristila na brodovima u kojima je bilo
ugrađeno više Škotskih kotlova. Premda su imali po dva otvora za
dodavanje goriva, omogućavali su uštedu prostora jer su dva kotla dijelila
zajedničku komoru izgaranja.

Dvostrani Škotski kotao

 RAZVOJ
• Na Titanic-u su bila instalirana 24 dvostrana Škotska kotla s tri ložišta na
svakoj strani te još 5 jednostranih Škotskih kotlova s tri ložišta.

Pregrada u ložištu dvostranog Škotskog kotla

 RAZVOJ
• Parametri pare kotlova cilindričnih
konstrukcija, uglavnom su odgovarali
zahtjevima i potrebama parnih stapnih
strojeva. Premda je Škotski kotao bio
najrašireniji i dobro prilagođen parnim
brodovima, činjenica da je njegov radni
tlak bio ograničen na 20 bar usporio je
daljnji napredak.
 RAZVOJ
• Pojavom parne turbine, kao
propulzijskog stroja, nastaje
druga etapa u razvoju i
gradnji brodskih generatora
pare, čija konstrukcija sve
više gubi oblik klasičnih
kotlova, pa im je zato
primjereniji naziv generatori
pare.

“Yarrow” brodski generator pare

 RAZVOJ
• Kada se govori o povijesnom razvoju generatora pare, mora se spomenuti
i razvoj brodskih parnih sustava za plovila s nuklearnim pogonom. Isključivši vojne jedinice,
prvi brod na nuklearni pogon bio je sovjetski ledolomac “Lenjin”, koji je porinut 1958. godine.

• Godine 1962., porinut je i drugi trgovački brod s nuklearnim pogonom, “Savannah”,

američke proizvodnje. Međutim, treba napomenuti da nuklearna propulzija, osim u ratne
svrhe, dosad nije znatnije primjenjena u brodogradnji, što je posljedica problema u vezi sa
sigurnošću i zaštitom okoliša.

• Za brodsku propulziju uglavnom se primjenjuju reaktori tipa PWR (Pressurized Water Reactor
– reaktori hlađeni vodom pod tlakom).
 RAZVOJ
1 – Reactor;
2 – Generator pare
3, 6 – VT i NT turbina;
4 – Separator;
5 – Pregrijač pare;
7 – Generator;
8 – Kondensator;
9 – Pumpa;
10 – Pumpa;
11 – Regenerator NT;
12 – Deaerator;
13 – Napojna pumpa;
14 – Regenerator VT;
15 – Pumpa;

Shema nuklearnog pogona

RAZVOJ
 NAMJENA
• Generatori pare na brodovima
namijenjeni su za proizvodnju pare
za pogon glavnoga stroja (propulzije)
te za ostale pomoćne svrhe (pogon
pomoćnih strojeva, grijanje tereta i
goriva, pranje tankova i sl.)

• Gradnjom velikih tankera s parnom

propulzijom prešlo se na izvedbu
paroproizvodnih sistema s jednim
glavnim i jednim pomoćnim
generatorom pare. To je uvjetovalo
gradnju jedinica vrlo velikih
kapaciteta s visokim pogonskim
parametrima (tlak, temperatura)
proizvedene pare.

• Efikasnost izgaranja pospješuje oblik

ložišta i trajektorija plamena i dimnih
plinova u obliku slova "U", prema
čemu je takva izvedba i dobila ime.
Brodski “U” generator
pare
 NAMJENA

• Na suvremenim tankerima s parnom propulzijom

vrlo se često susreće sustav s jednim glavnim
generatorom pare i s jednim manjim pomoćnim,
koji, osim što koristi pomoćnim brodskim
službama, može u nuždi opskrbljivati parom
glavnu pogonsku turbinu za povratak u luku.

• Znatne količine topline troše se na grijanje tereta

i pranje tankova.
 NAMJENA

Brod u normalnoj plovidbi

Brod u luci (ukrcaj i iskrcaj tereta s
pomoćnim generatorom pare)
 PODJEL
Prema namjeni:

• glavni brodski generatori pare (za propulziju broda)

• pomoćni brodski generatori pare (za razne pomoćne brodske
namjene: pogon pomoćnih strojeva, grijanje tereta, grijanje goriva,
grijanje prostorija, domaćinske potrebe i sl.)

Prema fluidu koji prolazi kroz cijevi:

• vodocijevni generatori pare

• dimnocijevni generatori pare
 PODJEL
Prema načinu dovođenja toplinske energije:
• generatori pare s ložištem
• generatori pare na ispušne dimne plinove iz motora (utilizatori)
• nuklearni generatori pare

Prema konstrukcijskom obliku tlačnih dijelova :

• cilindrični
• vodocijevni
• dimnocijevni
• kosocijevni
• strmocijevni
• kutnocijevni
• s jednim bubnjem
• s više bubnjeva
• itd.
 PODJEL
Prema vrsti provjetravanja:
• generatori pare s prirodnom ventilacijom
• generatori pare s prisilnom (tlačnom ili isisnom) ventilacijom
• generatori pare s kombinranom ventilacijom

Prema vrsti cirkulacije:

• s prirodnom cirkulacijom
• s prisilnom cirkulacijom
− optočna cirkulacija („La Mont“)
− protočna cirkulacija („Benson“, „Sulzer“, „Ramzin“)
Dimocjevni/vatrocijevni
(Fire tube, shell tube)
Dimocjevni/vatrocijevni
(Fire tube, Shell tube)
Dimocjevni/vatrocijevni
(„suha i mokra leđa”)
(Fire tube)
Suha leđa

Mokra leđa
Lancashire Kotao
Dimocijevni, dva prolaza,
(suha leđa)
Dimocijevni, Tri prolaza
(mokra leđa)
 Vodocjevni kotao
(Water tube)

Značajke:
-veliki protok pare 500 kg/s
-veliki tlak 160 bar
-pregrijana para temperature 550°C
Vodocjevni kotao s pregrijanjem pare
(Water tube with a superheater)
 Vodocjevni optočni
(Water tube)
Optočna cirkulacija
•Model prisilne cirkulacije
•Model prirodna cirkulacije

a) Prirodna cirkulacija b) Prisilna cirkulacija

Dvofazna para
 Vodocjevni protočni
(Water tube OTSG)
Protočna cirkulacija

a) Parcijalno isparavanje(HRSG) b) Potpuno isparavanje (OTSG)

Osnovne sheme generatora pare prema vrsti cirkulacije

prirodna cirkulacija prisilna optočna prisilna protočna

cirkulacija cirkulacija

6 6 6

3 3
5

2 4 2 4 2 4
7

1 5 1 5 1 5

LEGENDA:
1 - napojna pumpa, 2 – zagrijač vode (ekonomajzer), 3 – parni bubanj,
4 – isparivač, 5 – komora, 6 – pregrijač pare, 7 – cirkulacijska pumpa
 OSNOVNE KRAKTERISTIKE
Tlak
• Dopušteni (maksimalni) tlak - to je najviši tlak kojim se smije voditi
pogon generatora pare. Toj veličini prilagođeni su sigurnosti ventili;
kada se postigne najviši tlak oni se treba otvori. Na temelju njegove
veličine proračunava se čvrstoća svih tlačnih dijelova generatora pare
(bubnja, komora, cijevi, itd.). On je obično 5% veći od normalnog
radnog tlaka u parnom bubnju.

• Radni ili pogonski tlak u generatoru pare (u parnom bubnju) - on je,

kao što je već prije spomenuto, obično 5% manji od dopuštenog tlaka,
a ta je veličina jednaka tlaku u parnom bubnju za vrijeme rada.
 OSNOVNE KRAKTERISTIKE

• Izlazni tlak iz pregrijača pare - to je stvarni tlak pare na izlasku iz

generatora pare (iza pregrijača). On je manji od radnog tlaka za veličinu
gubitka zbog strujanja kroz pregrijač. Ovisno o konstrukciji i veličini
pregrijača, taj tlak je za 5 do 10% manji od radnog tlaka u bubnju.

pmax

pr
pregrijač pizl
 OSNOVNE KRAKTERISTIKE
Kapacitet (učin), [t/h, kg/s, MW]

• Normalni kapacitet (80 %) - To je ona veličina kod koje generator pare

normalno radi s maksimalnim stupnjem iskorištenja. Mjerodavan je za
projektiranje cjelokupnog parnog postrojenja. Najčešće je to 80%
maksimalnog trajnog kapaciteta.

• Maksimalni trajni kapacitet (100 %) - To je veličina proizvodnje koju

generator pare može postići u kontinuiranom radu. Na temelju njega
proračunavaju se i projektiraju ogrjevne površine. Obično je 20% veći
od normalnog kapaciteta.

• Maksimalni kratkotrajni kapacitet - To je veličina proizvodnje koju

generator pare može postići u trajanju od 30 minuta.
 OSNOVNE KRAKTERISTIKE
• Minimalni kapacitet (20 – 25 %) - To je tehnički minimum proizvodnje pri kojoj
uređaji generatora pare mogu još kontinuirano raditi u sigurnom i trajnom
pogonu.

• Da bi se mogao steći uvid u veličinu kapaciteta (proizvodnje) paroproizvodnih

jedinica različitih parametara (tlak, temperatura pregrijanja), odnosno da bi se
pri usporedbi mogli iskazati zajednički pokazatelji, često se primjenjuje pojam
tzv. "normalne" pare. To je zapravo suho-zasićena para proizvedena iz vode od
0 C, pri atmosferskom tlaku 0,1013 MPa. Sukladno tome, sadržaj topline,
odnosno entalpija "normalne" pare, iznosi 2662 kJ/kg, pa je omjer između
proizvedene pare D bilo kojih parametara i količine "normalne" pare Dn dan
izrazom: Dn h p hv
D 2662
gdje je hp [kJ/kg] entalpija proizvedene pare, a hv [kJ/kg] entalpija napojne
vode.
Određivanjem proizvodnje tako definirane "normalne" pare mogu se
usporediti kapaciteti generatora pare s različitim pogonskim parametrima
proizvedene pare.
 OSNOVNE KRAKTERISTIKE
Temperatura izlazne pare (temperatura pare na izlazu
iz pregrijača)

• To je temperatura koju ima para na izlasku iz pregrijača pare. Težnja za

što većim stupnjem iskorištenja parnog ciklusa vodi nastojanju da se
postigne što viša temperatura pregrijane pare, koja je međutim,
ograničena razvojem tehnologije, odnosno čvrstoćom materijala kod
visokih temperatura. Najviše ekonomske temperature pregrijanja
danas su za stacionarna postrojenja do 650 C, a na brodovima do
550 C.

• Pored navedenih osnovnih karakteristika, kao značajne veličine navode

se još: stupanj iskorištenja generatora pare, temperatura izlaznih
dimnih plinova i temperatura napojne vode.
.
 OSNOVNE KRAKTERISTIKE
Stupanj iskorištenja
• (90 do 94 %)

Temperatura napojne vode

• (temperatura vode na ulazu u generator pare)

Temperatura izlaznih dimnih plinova

• (140 do 200 0C)
 Eksploatacijski zahtjevi brodskih generatora pare

S obzirom na specifične uvjete rada na brodu, brodski generatori pare moraju

udovoljavati nekim specifičnim zahtjevima:

• Pogonska sigurnost najvažniji je zahtjev jer o tome izravno ovisi sigurnost

čitavog broda i njegove posade.
• Jednostavna konstrukcija koja omogućuje lak pregled, popravak i
održavanje.
• Jednostavno posluživanje i rukovanje jer na brodovima treba računati s
češćim izmjenama posade (pogonskog osoblja), kojoj treba omogućiti brzo
upoznavanje i spremnost za upravljanje pogonom.
• Fleksibilnost u pogonu, tj. sposobnost prilagodbe naglim promjenama
opterećenja, posebno pri manevriranju brodom. S time u vezi važna je i
mogućnost prihvaćanja preopterećenja, da bi se u nenormalnim uvjetima
(loše atmosferske prilike, opasan položaj) osigurala sigurnost broda.
Eksploatacijski zahtjevi brodskih generatora pare

• Mogućnost brzog upućivanja, da bi se skratio boravak u luci.

• Mogućnost rada pri nenormalnom položaju broda, tj. pri bočnom
nagibu broda 30 te poniranju broda 12 .
• Što lakša konstrukcija, da bi brod bio opterećen sa što manje
nepotrebnog tereta. Zbog toga su brodski generatori pare, u pravilu,
više specifično opterećeni.
• Visoki stupanj iskoristivosti, radi smanjenja pogonskih troškova
goriva koji najviše utječu na cijenu brodskog prijevoza.
• Prilagođenost (neosjetljivost) na rad s različitim kvalitetama goriva,
jer se gorivo nabavlja u različitim dijelovima svijeta, zbog čega
njegove pojedine karakteristike katkad i znatno variraju.
GLAVNI SASTAVNI DIJELOVI GENERATORA PARE

Ložište
• Prostor u kojemu se zbiva izgaranje – pretvorba kemijske energije
• goriva u toplinsku energiju dimnih plinova.
• Veličina i oblik ložišta ovise o kapacitetu generatora pare, vrsti
• goriva te načinu izgaranja.
• Ložište je obloženo ekranskim (isparivačkim) cijevima na koje se
• prijelaz topline vrši uglavnom zračenjem.

Ogrjevne površine

Isparivač
• Ogrjevne površine u kojima se zbiva isparivanje.
• Prijelaz topline je zračenjem i konvekcijom.
GLAVNI SASTAVNI DIJELOVI GENERATORA PARE

Pregrijač i međupregrijač

• Ogrjevne površine u kojima se vrši pregrijavanje pare na

• potrebnu radnu temperaturu.
• Toplinski najopterećeniji dijelovi generatora pare.
• Prijelaz topline konvekcijom i zračenjem dimnih plinova.

Zagrijač vode (ekonomajzer)

• Ogrjevne površine u kojima su vrši zagrijavanje vode prije ulaza

• u parni bubanj odnosno u isparivački dio generatora pare.
• Izlazna temperatura vode iz zagrijača je najčešće 20 do 60 °C
• ispod temperature isparivanja.
• Prijelaz topline uglavnom konvekcijom, a malim dijelom
• zračenjem dimnih plinova
GLAVNI SASTAVNI DIJELOVI GENERATORA PARE

• Zagrijač zraka
• Ogrjevne površine u kojima se vrši zagrijavanje zraka, putem
• dimnih plinova, prije ulaska u ložište.
• Najčešće su to zadnje ogrjevne površine, odnosno na izlaznome
• dijelu dimnih plinova iz generatora pare.

Mogu biti:
• - rekuperativni (pločasti, glatkocijevni, rebrasti),
• - regenerativni (rotacijski).
POGLED NA PRESJEK KROZ VODOCIJEVNI BRODSKI
GENERATOR PARE S JEDNIM BUBNJEM
(proizvodnja „Babcock & Wilcox“)
SMJEŠTAJ U BRODU S PARNOM PROPULZIJOM
SMJEŠTAJ U BRODU S PARNOM PROPULZIJOM