Grafičko i tablično prikazivanje

rezultata

Uvod u deskriptivnu i inferencijalnu statistiku

Izv.prof.dr.sc. Irena Burić
26.10.2020.
 Opisivanje podataka
• provedbom istraživanja prikupljamo određene podatke koje
potom želimo opisati – to možemo učiniti grafičkim i tabelarnim
prikazima
Tablični prikazi
 Tablica frekvencija
• pokazuje koliko puta se određeni rezultat pojavio u nekoj
skupini rezultata
• služi za prikaz rezultata na numeričkim i kategorijalnim
varijablama
• omogućuje lakši i brži uvid u rezultate
• u prvi stupac tablice unose se IZMJERENE VRIJEDNOSTI, a u
drugi stupac korespondentne FREKVENCIJE (u treći stupac
kumulativne frekvencije, u četvrti stupac postotci i sl.)
• svaka tablica mora biti numerirana i sadržavati naslov koji se
nalazi IZNAD tablice!
 Vježba 1
• U nekom istraživanju prikupljeni su podaci o samoprocijenjenoj
razini stresa uoči važnog ispita za 30 studenata. Studenti su
procjenjivali intenzitet stresa na skali od 0 (nimalo stresno) do
10 (izrazito stresno): 8, 7, 4, 10, 8, 6, 8, 9, 9, 7, 3, 7, 6, 5, 0, 9,
10, 7, 7, 3, 6, 7, 5, 2, 1, 6, 7, 10, 8, 8
• Kakva je ovo varijabla?
• numerička, kvantitativna
• Na kojoj skali su izraženi ovi rezultati?
• intervalnoj
• Zadatak: prikazati ove rezultate pomoću tablice frekvencija
 Vježba 1: Tablica frekvencija -
NUMERIČKA VARIJABLA
Tablica 1. Samoprocijenjene razine stresa uoči ispita kod studenata (N=30)

Vrijednost Frekvencija Postotak

0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
 Vježba 1: Tablica frekvencija -
NUMERIČKA VARIJABLA
Tablica 1. Samoprocijenjene razine stresa uoči ispita kod studenata (N=30)
Vrijednost Frekvencija Postotak
0 1 3.3
1 1 3.3
2 1 3.3
3 2 6.7
4 1 3.3
5 2 6.7
6 4 13.3
7 7 23.3
8 5 16.7
9 3 10.0
10 3 10.0
 Tablica frekvencija – GRUPIRANI REZULTATI

• ako se u nekom skupu rezultata pojavljuje velik broj međusobno različitih

rezultata, radi veće preglednosti, provodi se grupiranje rezultata u
razrede
• RAZRED = ograničeni interval tj. raspon rezultata
• npr. ako su se nekim mjerenjem dobili rezultati koji se kreću u rasponu od
1 do 25, rezultate možemo grupirati u sljedećih 5 razreda: 1-5, 6-10, 11-15,
16-20, 21-25
• gornja i donja granica razreda su najmanja odnosno najveća vrijednost
koju neki rezultat može poprimiti unutar jednog razreda – npr. donja
granica prvog razreda iz prethodnog primjera je 1, a gornja granica je 5,
donja granica drugog razreda je 6, a gornja granica je 10 itd.
• razredi se ne smiju preklapati!
 Vježba 2
• Prikažite podatke iz prethodne vježbe tablično pri čemu ćete
podatke grupirati u razrede: 8, 7, 4, 10, 8, 6, 8, 9, 9, 7, 3, 7, 6, 5,
0, 9, 10, 7, 7, 3, 6, 7, 5, 2, 1, 6, 7, 10, 8, 8
Vježba 2: Tablica frekvencija grupiranih u
razrede – NUMERIČKA VARIJABLA
Tablica 2. Rezultati samoprocijenjene razine stresa kod studenata
grupirani u razrede

Razred Frekvencija Postotak

0-1
2-3
4-5
6-7
8-9
10-11
Tablica frekvencija grupiranih u razrede –
NUMERIČKA VARIJABLA
Tablica 2. Rezultati samoprocijenjene razine stresa kod studenata
grupirani u razrede

Razred Frekvencija Postotak

0-1 2 6.7
2-3 3 10.0
4-5 3 10.0
6-7 11 36.7
8-9 8 26.7
10-11 3 10.0
 Vježba 3
• Istraživači su od 208 studenata tražili da navedu najbliskiju
osobu u svom životu: 33 studenta su navela člana obitelji, 76
prijatelja, 92 romantičnog partnera, a 7 ih je odabralo neku
drugu osobu.
• Kakva je ovo varijabla?
• kvalitativna, kategorijalna
• Na kojoj skali su izraženi ovi rezultati?
• nominalnoj
• Prikažite ove podatke pomoću tablice frekvencija.
 Vježba 2: Tablica frekvencija –
KATEGORIJALNA VARIJABLA
Tablica 3. Najbliskije osobe kod studenata (N=208)

Član obitelji
Prijatelj
(Romantični) partner
Drugi
Vježba 2: Tablica frekvencija –
KATEGORIJALNA VARIJABLA
Tablica 3. Najbliskije osobe kod studenata (N=208)

Član obitelji 33 15.9

Prijatelj 76 36.5
Romantični partner 92 44.2
Drugi 7 3.4
 Napomene za tablično prikazivanje
rezultata
• svaka tablica mora imati kratak i jasan naslov koji se stavlja na
vrh tj. iznad tablice
• dodatna objašnjenja ili legende se stavljaju odmah ispod tablice
• stupci i retci moraju biti logički poredani da olakšaju usporedbu
• tablice moraju biti uredne i čitljive
 Primjer tablice u znanstvenom radu
Tablica 1. Deskriptivni podaci varijabli korištenih u istraživanju (Burić i sur., 2011)

Varijabla n M SD α
Optimizam 6 3.70 .63 .75
Pesimizam 8 2.50 .80 .80
Usklađenost ciljeva 5 3.37 .74 .65
Kontrolabilnost 5 3.88 .60 .65
Legenda:
n – broj čestica
M – aritmetička sredina
SD – standardna devijacija
α – koeficijent pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije
Grafički prikazi
 Grafički prikazi
• omogućuju:
• preglednost
• brzo i lako razumijevanje rezultata
• uspješniju komunikaciju među stručnjacima
• uočavanje posebnih i neočekivanih karakteristika rezultata (npr.
aberantni ili ekstremni rezultati, asimetrične distribucije itd.)
• rezultati se, ovisno o njihovoj vrsti, mogu grafički prikazati na
različite načine
 Grafički prikazi
• za rezultate izražene na intervalnim i omjernim skalama
najčešće se koriste HISTOGRAM i POLIGON
FREKVENCIJA
• prikaz distribucije rezultata u koordinatnom sustavu

• za rezultate izražene na nominalnim i ordinalnim skalama

najčešće se koriste KRUŽNI DIJAGRAM te VERTIKALNI i
HORIZONTALNI STUPCI
 Histogram
• grafički prikaz u koordinatnom sustavu pomoću stupaca
• služi prikazu podataka na intervalnoj ili omjernoj skali
• na apscisi se nalaze VRIJEDNOSTI REZULTATA (ili gornje granice
razreda ako su rezultati grupirani u razrede), a širinom svakog stupca
označen je jedna vrijednost rezultata (ili razreda)
• na ordinati se nalazi ČESTINA REZULTATA, a visina svakog stupca
proporcionalna je čestini kojom se pojavio neki rezultat, odnosno površina
stupca odgovara broju rezultata u razredu (ako su rezultati grupirani)
• obično su stupci spojeni tj. između njih ne dolazi razmak
Histogram
 Poligon frekvencija
• služi prikazu podataka na intervalnoj ili omjernoj skali
• na apscisu se unose VRIJEDNOSTI REZULTATA (ako su rezultati
grupirani u razrede, unosi se SREDINA RAZREDA), a na ordinatu
FREKVENCIJE
• spajanjem točaka (crtama od točke do točke ili metodom “slobodne
ruke”) u koordinatnom sustavu dobiva se crtež distribucije neke skupine
rezultata
• cjelokupna površina krivulje odgovara ukupnoj frekvenciji, tj. ukupnom
broju rezultata (N) ako je krivulja “uzemljena” tj. lijevo i desno dodiruje
apscisu (u beskonačnosti)
• metoda slobodne ruke - postupak izvlačenja krivulje koja najbolje
pristaje dobivenim vrijednostima (koordinatama), pri čemu se nastoji da
krivulja prođe kroz što više dobivenih točaka, a zbroj odstupanja od
točaka kroz koje krivulja ne prolazi treba biti podjednak na više i na niže
od krivulje
Poligon frekvencija
 Poligon frekvencija vs. histogram
• poligon frekvencija manje je precizan način grafičkog
prikazivanja od histograma
• kod histograma površina svakog stupca točno odgovara i
frekvenciji rezultata unutar pojedinog razreda (ako su rezultati
grupirani u razrede), dok kod poligona frekvencija samo
cjelokupna površina krivulje odgovara ukupnoj frekvenciji, dakle
ukupnom broju rezultata (N)
• histogram ima prednost naročito kada su rezultati grupirani u
razrede
 Poligon frekvencija vs. histogram

• poligon frekvencija se, unatoč manjoj preciznosti, češće

koristi od histograma jer:
• krivulja se više približava realnoj distribuciji rezultata od
histograma
• kod prikaza dvije ili više distribucija na jednoj slici,
prikazivanje histogramima dalo bi posve nepreglednu sliku
 VAŽNO! Napomene za crtanje
histograma i poligona frekvencije
• na horizontalnu os tj. X (apscisu) se nanose vrijednosti rezultata (ili
sredine, odnosno gornje granice razreda), a na vertikalnu os tj. Y
(ordinatu) se nanose frekvencije
• omjer vertikalne i horizontalne osi otprilike treba iznositi 2/3 (y=2/3x)
• u ishodištu se nalazi nula
• apscisa i/ili ordinata (udaljenost od nule) se presijecaju kada je raspon
rezultata velik
• potrebno je voditi računa o kompoziciji grafikona tj. paziti da on bude
na sredini slike
• X i Y osi bi trebale biti pravilno označene i imati ekvidistantne jedinice
• svaki grafički prikaz mora biti numeriran i imati jednostavan i jasan
naslov koji se prikazuje ISPOD slike
• ako je potrebno, grafički prikaz sadrži i legendu koja se obično stavlja u
gornji desni kvadrant slike
 Horizontalni stupci

Slika 1. Grafički prikaz stupnja obrazovanja očeva šibenskih gimnazijalaca školske godine
2008/2009 (N=364) (Burić, 2010)
 Vertikalni stupci

Slika 2. Grafički prikaz vrste usmjerenja šibenskih gimnazijalaca u školskoj godini

2008/2009 (N=365) (Burić, 2010)
 Kružni dijagram

Kut u kružnom dijagramu

predstavlja postotak, a
izračunava se prema
sljedećoj formuli:

frekvencija∙360/N
33.7%
52.6%

13.7%

Slika 3. Kružni dijagram vrste gimnazijskog usmjerenja šibenskih gimnazijalaca

u školskoj godini 2008/2009 (N=365) (Burić, 2010)
 Vježba 4
• Rezultati 30 studenata dobiveni samoprocjenama razine stresa
na skali od 0 do 10: 8, 7, 4, 10, 8, 6, 8, 9, 9, 7, 3, 7, 6, 5, 0, 9,
10, 7, 7, 3, 6, 7, 5, 2, 1, 6, 7, 10, 8, 8

• grafički prikažite rezultate:

A. pomoću poligona frekvencija na mjerenim rezultatima
B. pomoću histograma na rezultatima grupiranim u razrede
 Vježba 4 – A
Tablica 1. Samoprocijenjene razine stresa uoči ispita kod studenata (N=30)
Vrijednost Frekvencija Postotak
0 1 3.3
1 1 3.3
2 1 3.3
3 2 6.7
4 1 3.3
5 2 6.7
6 4 13.3
7 7 23.3
8 5 16.7
9 3 10.0
10 3 10.0
 VJEŽBA 4 – A

X – rezultat
Y – frekvencija

Slika 4. Distribucija rezultata samoprocijenjene razine stresa kod studenata (N=30)

 VJEŽBA 4 – B
Tablica 2. Rezultati samoprocijenjene razine stresa kod
studenata grupirani u razrede

X
 VJEŽBA 4 – B

X – gornje granice razreda

Y – frekvencija

Slika 5. Distribucija rezultata samoprocijenjene razine stresa grupiranih u razrede kod studenata (N=30)
 Vježba 5
• grafički prikažite frekvencije najbliskijih osoba u životima
studenata iz Vježbe 3
• 33 studenta su odabrala člana obitelji
• 76 prijatelja
• 92 (romantičnog) partnera
• 7 ih je odabralo neku drugu osobu
• na kojoj skali se nalaze ovi podaci?
• koji grafički prikaz ćete upotrijebiti?
 Vježba 5
Tablica 3. Najbliskije osobe kod studenata (N=208)

Član obitelji 33 15.9

Prijatelj 76 36.5
Romantični partner 92 44.2
Drugi 7 3.4
 Vježba 5
100
92
90
X – bliska osoba
80 76 Y – frekvencija
70

60

50

40
33
30

20

10 7

0
Član obitelji Prijatelj Romatični partner Drugi

Slika 6. Grafički prikaz frekvencija najbliskijih osoba u životima studenata (N=208)