Na osnovu člana 132. Zakona o privrednim društvima („Službeni glasnik RS“ br.

127/08, 58/09,
100/11, 67/13, 100/17 i 82/19), odredbi člana 3. Zakona o radu („Službeni glasnik RS“ br. 1/16, 66/18,
91/21 i 119/21) i Odluke o usklađivanju Odluke o osnivanju društva „ELNOS BL“ d.o.o. Banja Luka sa
Zakonom o privrednim društvima i Uredbom o klasifikaciji djelatnosti Republike Srpske OPU br. 131/11
od 04.02.2011. godine, skupština Društva „ELNOS BL“ d.o.o. Banja Luka („Društvo“ ili „Poslodavac“),
dana 27.12.2022. godine, d o n o s i

PRAVILNIK O RADU

I OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Pravilnikom o radu „ELNOS BL“ d.o.o. Banja Luka („Pravilnik“) uređuju se:

 opšte odredbe;
 postupak i način zasnivanja radnog odnosa;
 raspoređivanje radnika;
 radno vrijeme;
 odmori i odsustva;
 zaštita radnika;
 plate i naknade;
 odgovornost za povredu obaveza iz ugovora o radu;
 naknada materijalne štete;
 prestanak radnog odnosa i prava po prestanku radnog odnosa;
 zabrana diskriminacije;
 ostvarivanje i zaštita prava radnika;
 uslovi za rad sindikata;
 informisanje radnika i
 prelazne i završne odredbe.

Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na sve radnike koji rade u „ELNOS BL“ d.o.o. Banja Luka, kao i
na radnike koji su upućeni na rad u inostranstvo, osim ako zakonom zemlje u koju su upućeni ili
međunarodnim sporazumom nije drugačije određeno.

Radnik, kao i lice koje traži zaposlenje kod poslodavca, ne može biti stavljeno u neravnopravan položaj
prilikom ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etničke ili nacionalne
pripadnosti, boje kože, pola, jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja ili ubjeđenja, socijalnog
porijekla, imovnog stanja, članstva ili nečlanstva u sindikatu ili političkoj organizaciji, fizičkog i
duševnog zdravlja i drugih obilježja koja nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnog odnosa.
II POSTUPAK I NAČIN ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

1. Prijem u radni odnos

Član 2.

Odluku o potrebi prijema radnika u radni odnos donosi direktor Društva, u skladu sa Zakonom o radu i
odredbama Odluke o usklađivanju Odluke o osnivanju društva „ELNOS BL“ d.o.o. Banja Luka sa
Zakonom o privrednim društvima i Uredbom o klasifikaciji djelatnosti Republike Srpske OPU br. 131/11
od 04.02.2011. godine („Osnivački akt“).

1. Zaključivanje i primjena ugovora o radu

Član 3.

Ugovor o radu može se zaključiti:

 na neodređeno vrijeme,
 na određeno vrijeme,
 probni rad,
 sa pripravnikom.

Ako u ugovoru nije naznačeno vrijeme trajanja ugovora, smatra se da je zaključen na neodređeno
vrijeme.

Član 4.

Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti ako je njegovo trajanje unaprijed određeno
objektivnim razlozima, koji su opravdani rokom, izvršenjem tačno određenog posla ili nastupanjem
unaprijed određenog događaja.

Poslodavac i radnik mogu zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme za period koji sa
prekidima ili bez prekida ne može biti duži od ukupno 24 mjeseca.

Prekid kraći od 30 dana ne smatra se prekidom perioda iz stava 2. ovog člana.

 
Izuzetno od stava 2. ovog člana, ugovor o radu na određeno vrijeme može da se zaključi na period duži
od 24 mjeseca:

1) ako je to potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog radnika, do njegovog povratka,

2) za rad na projektu čije je trajanje unaprijed određeno, do završetka projekta, a najduže 60 mjeseci i
3) sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju
nedostaje do pet godina, najduže do ispunjenja uslova, u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.

Član 5.
Društvo kao poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti da se važnost ugovora o radu na određeno
vrijeme, jednom ili više puta, produži za određeni period, ali ne na duži period od onoga koji je
predviđen u članu 4. ovog pravilnika.

Ukoliko radnik nakon isteka roka iz ugovora na određeno vrijeme, nastavi da radi najmanje pet radnih
dana, uz izričitu ili prećutnu saglasnost Društva, smatraće se da je zasnovao radni odnos na neodređeno
vrijeme.

Član 6.

Ugovor o radu zaključuje se u pisanom obliku, u skladu sa članom 35. stav 1. i 2. Zakona o radu i
jedan primjerak ugovora uručuje se radniku prije stupanja na rad.

Radnik je dužan obavijestiti Društvo o svakoj promjeni adrese i boravišta.

Ugovore o radu sa direktorom, u ime Društva, potpisuje osnivač Društva, a sa ostalim radnicima ugovor
o radu potpisuje direktor Društva, ili drugo lice koje direktor ovlasti.

Član 7.

Ugovor o radu se ne prekida za vrijeme: korišćenja godišnjeg odmora, privremene spriječenosti za rad
zbog bolesti, porodiljskog odsustva, udaljenja sa posla, perioda između dana otkaza ugovora o radu i
datuma vraćanja na posao po osnovu odluke suda ili drugog nadležnog organa, kao i za vrijeme drugih
opravdanih odsustvovanja sa rada koja radnik koristi u skladu sa Zakonom o radu i ovim Pravilnikom.

2. Probni rad

Član 8.

Ugovorom o radu može se predvidjeti probni rad radnika, koji može iznositi najviše do tri mjeseca
(ugovor o probnom radu). Izuzetno, ovaj rok može se sporazumno produžiti još do tri mjeseca.

Poslodavac, kao i radnik, imaju pravo da otkažu ugovor o probnom radu i prije isteka roka na koji je
ugovor zaključen, uz otkazni rok od sedam dana.

Ocjena probnog rada vrši se na način i u postupku utvrđenim opštim aktom, a konačna ocjena rezultata
daje se poslodavcu istekom probnog rada.

Ukoliko ugovor o probnom radu otkazuje poslodavac, odluku o otkazu je dužan da pismeno obrazloži i
uruči radniku.

Ugovorom o probnom radu, pored podataka iz člana 35. stav 2. Zakona o radu, uređuje se način
sprovođenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, u skladu sa opštim aktom.

Član 9.
Za vrijeme trajanja probnog rada, radnik ima sva prava iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima
radnog mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada.

Član 10.

Ako je radnik za vrijeme probnog rada zadovoljio na poslovima radnog mjesta, radnik će biti raspoređen
na određeno ili neodređeno vrijeme na to radno mjesto, o čemu će se zaključiti poseban ugovor o radu.

Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada prestaje radni odnos sa
danom isteka roka određenog ugovorom o probnom radu.

3. Rad pripravnika

Član 11.

Pripravnikom se smatra lice koje je završilo srednju školu, višu školu ili fakultet, koje po prvi put
zasniva radni odnos u tom zanimanju, a potrebno mu je prethodno radno iskustvo u njegovom
zanimanju.

Pripravnički staž traje, za radnike:

 sa srednjom stručnom spremom: šest mjeseci;

 sa visokom stručnom spremom: dvanaest mjeseci, pod uslovom da se ova lica prvi put
zapošljavaju u svojoj stručnoj spremi ili zvanju.

Pripravnik je obavezan da za vrijeme obavljanja pripravničkog staža prođe program osposobljavanja

shodno stručnoj spremi.

Program osposobljavanja pripravnika sačiniće mentor uz prethodnu saglasnost neposrednog

rukovodioca organizacione jedinice.

Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik ima sva prava u skladu sa zakonom i odgovarajućim
podzakonskim propisima.

Međusobna prava i obaveze, između Društva i pripravnika regulišu se ugovorom o radu.

4. Obavljanje privremenih i povremenih poslova

Član 12.

Radi obavljanja privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i
povremenih poslova, pod uslovom:

 da ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno

vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i
 da ne traju duže od 90 dana u toku kalendarske godine.

Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova može se zaključiti sa:

 1. nezaposlenim licem,
2. radnikom koji radi nepuno radno vrijeme – do punog radnog vremena,
3. članom omladinske ili studentske zadruge, u skladu sa posebnim propisima,
4. korisnikom starosne penzije.

Međusobna prava i obaveze između Društva i lica koje obavlja privremene i povremene poslove,
regulišu se ugovorom, koji se zaključuje u pisanom obliku.

5. Dopunski rad

Član 13.

Radnik koji je sa Društvom zaključio ugovor o radu sa punim radnim vremenom, može bez saglasnosti
Društva, zaključiti ugovor o radu sa još jednim poslodavcem, za rad do polovine punog radnog
vremena, pod uslovom da se radno vrijeme vremenski ne podudara i da ne obavlja poslove iz
djelatnosti koje obavlja Društvo.

Ugovorom o dopunskom radu utvrđuje se pravo na novčanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu
rada.

6. Stručno osposobljavanje i usvršavanje

Član 14.

Poslodavac može da zaključi ugovor o stručnom osposobljavanju sa licem radi obavljanja pripravničkog
staža, odnosno polaganja stručnog ispita kad je to zakonom, odnosno drugim propisom predviđeno kao
poseban uslov za samostalan rad u struci.

Poslodavac može da zaključi ugovor o stručnom usavršavanju sa licem koje želi da se stručno usavrši i
stekne posebna znanja i sposobnosti za rad u svojoj struci, odnosno da obavi specijalizaciju, za vrijeme
utvrđeno programom usavršavanja, odnosno specijalizacije.

Poslodavac može licima sa kojima zaključuje ugovor da oebzbijedi novčanu naknadu i druga prava.

Novčana naknada iz prethodnog stava se ne smatra platom.

III RASPOREĐIVANJE RADNIKA

1. Raspored radnika

Član 15.

Radnik se raspoređuje na radno mjesto za koje zasniva radni odnos i koje je navedeno u ugovoru o
radu, a u skladu sa Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta, koji donosi poslodavac.
U slučajevima kada to stvarne potrebe Društva zahtijevaju, direktor Društva može rasporediti radnika
na drugo radno mjesto u okviru Društva, koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnim
sposobnostima.

Radnik može da bude premješten u drugo mjesto rada ako su ispunjeni svi sljedeći uslovi:

1. ako je djelatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mjestima van sjedišta poslodavca,
odnosno njegovog organizacionog dijela;

2. ako je udaljenost od mjesta u kome radnik radi do mjesta u koje se premiješta na rad manja od
50 km i ako je organizovan redovan prevoz koji omogućava blagovremeni dolazak na rad i
povratak sa rada i obezbijeđena naknada troškova prevoza u visini cijene prevozne karte u
javnom saobraćaju;

3. ako radno mjesto u drugom mjestu rada odgovara njegovoj stručnoj spremi i iskustvu stečenim
radom.

Član 16.

Radnik je dužan da privremeno obavlja poslove koji ne odgovaraju ni vrsti ni stepenu njegovog stručnog
obrazovanja, znanja i radnog iskustva u slučaju više sile (prirodnih ili drugih nesreća u kojima je
ugrožen život i zdravlje ljudi ili imovina), spasavanja ljudskih života i zdravlja, iznenadnog kvara
postrojenja, sirovina i materijala koji prouzrokuju potpun ili djelimičan zastoj radnog procesa kod
poslodavca, ako je osposobljen za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu na poslovima
koje je dužan privremeno obavljati, dok te okolnosti traju.

Izuzetno, poslodavac može radnika privremeno rasporediti na druge poslove koji ne odgovaraju vrsti i
stepenu njegovog stručnog obrazovanja u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, zamjene
odsutnog radnika ili obaveze izvršavanja ugovorenog posla, s tim da takav raspored ne može trajati
duže od 60 dana u toku jedne godine.

IV RADNO VRIJEME

1. Puno radno vrijeme

Član 17.

Puno radno vrijeme radnika u Društvu iznosi 40 časova sedmično.

Radnik može zaključiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom samo s jednim poslodavcem.

Zavisno od potrebe rada u pojedinim organizacionim dijelovima puno ili nepuno radno vrijeme može se
rasporediti u šest radnih dana, jednokratno ili dvokratno, o čemu odlučuje direktor Društva.

Početak i završetak radnog vremena, uvođenje rada u smjenama, kao i raspored dnevnog odmora u
toku radnog dana utvrđuje Poslodavac.

Za radnike koji rade u smjenama neposredni rukovodilac obezbjeđuje obavezno raspored rada najmanje
7 dana unaprijed, a isti se oglašava na način kojim je dostupan svim radnicima.
 2. Nepuno radno vrijeme

Član 18.

U skladu sa potrebama Društva, sa radnikom se može zaključiti ugovor o radu sa nepunim radnim
vremenom, s tim da radnik ostvaruje platu i ostala prava iz radnog odnosa srazmjerno radnom
vremenu određenom u ugovoru o radu.

3. Raspored i preraspodjela radnog vremena

Raspored radnog vremena u okviru radne sedmice raspoređuje poslodavac.

Ako priroda i potreba posla zahtijeva, puno radno vrijeme na pojedinim radnim mjestima može se
preraspodijeliti, tako da u jedno dijelu godine bude duže, a u drgom dijelu godine srazmjerno kraće, s
tim da u toku kalendarske godine ne može iznositi više od 40 časova prosječno sedmično.

Preraspodjelom punog radnog vremena može se u jednom dijelu godine uvesti radno vrijeme najduže
do 52 časa sedmično.

Duže radno vrijeme iz jednog dijela godine ne smatra se prekovremenim radom.

4. Prekovremeni rad

Član 19.

U slučaju neplaniranog povećanja obima posla, otklanjanja posljedica vremenskih nepogoda, havarija
na sredstvima rada, požara, zemljotresa i ostalih nesreća, radnik je dužan da radi i duže od punog
radnog vremena.

Član 20.

Ne mogu se rasporediti da rade prekovremeno:

 trudnice i majke sa djetetom do tri godine života;

 radnik mlađi od 18 godina i
 samohrani roditelj ili usvojilac sa djetetom do šest godina starosti.

Član 21.

Prekovremeni rad ne može trajati duže od 10 časova sedmično, niti duže od 4 časa dnevno.

Za vrijeme prekovremenog rada, radnik ima pravo na uvećanje primanja po osnovu rada u iznosu od
30%.
5. Noćni rad

Član 22.

Noćnim radom smatra se rad između 22.00 i 06.00 časova narednog dana, a za radnike mlađe od 18
godina, noćnim radom smatra se rad između 19.00 časova i 06.00 časova narednog dana.

Radnicima mlađim od 18 godina života zabranjen je noćni rad, s tim da isti mogu biti privremeno izuzeti
od zabrane noćnog rada u slučaju otklanjanja posljedica više sile, havarija i zaštite interesa Republike,
na osnovu saglasnosti nadležnog inspektora rada.

Trudnicama počev od šestog mjeseca trudnoće i majkama sa djetetom do dvije godine života zabranjen
je noćni rad.

Direktor Društva može donijeti odluku da radnik ili više radnika rade noću, ako priroda posla i
objektivne okolnosti to zahtijevaju.

Za vrijeme noćnog rada, radnik ima pravo na uvećanje primanja po osnovu rada u iznosu od 35%, osim
ukoliko je noćni rad već vrednovan prilikom zaključivanja ugovora o radu sa radnikom i utvrđivanja
osnovne zarade.

V ODMORI I ODSUSTVA

1. Dnevni odmor u toku radnog vremena

Član 23.

Radnik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na dnevni odmor u toku radnog vremena u trajanju od
30 minuta, s tim da se vrijeme dnevnog odmora uračunava u radno vrijeme.

Dnevni odmor ne može biti u prva dva ili posljednja dva sata radnog vremena radnika.

Radnik koji radi duže od četiri sata, a kraće od šest sati dnevno ima pravo na odmor u trajanju od
najmanje 15 minuta.

Radnik koji radi duže od punog radnog vremena, a najmanje 10 sati dnevno pored odmora iz stava 1.
ovog člana, ima pravo na dodatni odmor u toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta.

Vrijeme dnevnog odmora uračunava se u radno vrijeme.

2. Dnevni odmor između dva uzastopna radna dana

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 časova
neprekidno.

Radnik mlađi od 18 godina ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od
12 časova neprekidno.
 3. Sedmični odmor

Član 24.

Radnik ima pravo, na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno, kojem se dodaje
najmanje 8 časova odmora između dva uzastopna radna dana.

Ukoliko je neophodno da radnik radi na svoj dan sedmičnog odmora, poslodavac je dužan da naknadno,
u dogovoru sa radnikom, odredi kad će radnik iskoristiti dan odmora.

4. Godišnji odmor

Član 25.

Radnik koji prvi put zasniva radni odnos ili ima prekid radnog odnosa duži od 30 radnih dana stiče pravo
na korišćenje godišnjeg odmora poslije šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca.

U svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenim opštim aktom i
ugovorom o radu, odnosno najmanje 20 radnih dana.

Ukoliko poslodavac donese Odluku o kolektivnom godišnjem odmoru, isto se ubraja u dane godišnjeg
odmora radnika.

Radnik ima pravo na 1 dan odmora za svaki mjesec rada u kalendarskoj godini:

1. ako u kalenarskoj godini u kojoj pšrvi put zaniva radni odnos nema 6 mjeseci neprekidnog rada i
2. ako u kalendarskoj godini nije stekao pravo na godišnji odmor zbog prekida rada

Član 26.

U dane godišnjeg odmora ne računaju se dani korišćenja odsustvovanja sa rada po drugim osnovima
(plaćeno odsustvo, neplaćeno odsustvo, bolovanje i dr.), pa se za to vrijeme korišćenje godišnjeg
odmora prekida, a ostatak godišnjeg odmora se koristi u dogovoru sa direktorom Društva.

Član 27.

Kod raspoređivanja korišćenja godišnjih odmora zaposlenih radnika, mogu se uzeti u obzir i opravdane
želje radnika.

Član 28.

Radnik koristi godišnji odmor bez prekidanja. Godišnji odmor se može koristiti i u dijelovima, s tim da
jedan dio godišnjeg odmora mora iznositi neprekidno najmanje dvije sedmice, a drugi dio godišnjeg
odmora mora se iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne kalendarske godine.

Radnik koji ne iskoristi godišnji odmor do 30. juna naredne godine nema pravo na korištenje starog
godišnjeg odmora, pri čemu je radnik dužan planirati godišnji odmor u kalendarskoj godini u kojoj je
stekao pravo.
 Član 29.

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu se može na ime neiskorišćenog godišnjeg
odmora isplatiti naknada.

Za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na platu u visini pune plate, kao da je radio.

Radnik je dužan da dostavi zahtjev za godišnji odmor ili zahtjev za korišćenje plaćenog odnosno
neplaćenog odsustva, najmanje 14 dana prije korištenja istog.

5. Plaćeno odsustvo

Član 30.

Radnik ima pravo da uz naknadu plate odsustvuje s posla u sljedećim slučajevima: stupanja u brak,
rođenja djeteta, dobrovoljnog davanja krvi, teže bolesti ili smrti člana porodice i u drugim slučajevima
određenim opštim aktom i ugovorom o radu.

Uz zahtjev za korišćenje plaćenog odsustva po svim osnovima, potrebno je priložiti odgovarajući dokaz
o postojanju slučaja za koji se traži plaćeno odsustvo.

Član 31.

Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana ne može biti duže od pet radnih dana u toku jedne kalendarske
godine, osim u slučaju smrti člana porodice, ukoliko se zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu ne
odredi drugačije.

Pravo na plaćeno odsustvo se može odobriti u sljedećim slučajevima:

 stupanje u brak...............................................2 radna dana

 rođenje djeteta................................................2 radna dana
 teška bolest člana porodice................................2 radna dana
 smrt člana porodice.......................................... do 3 radna dana
 obrazovanje ili usavršavanje na kongresima i seminarima na zahtjev
poslodavca......................................................do 5 radnih dana
 radi zadovoljavanja vjerskih potreba...................2 radna dana
 dobrovoljno davanje krvi………………………………………..1 radni dan

Članovima porodice smatraju se: bračni i vanbračni supružnik, bračna i vanbračna djeca, usvojena
pastorčad, majka, otad, maćeha, očuh, usvojilac, djed i baba po majci i ocu, braća i sestre.

5. Neplaćeno odsustvo

Član 32.

Radniku se može, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeno odsustvo radi:

 zadovoljavanja vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih potreba;

  obavljanja neodložnih ličnih i porodičnih poslova, koje je radnik dužan obrazložiti u
svom zahtjevu;
 pripremanja i polaganja ispita na fakultetu ili drugoj obrazovnoj organizaciji, kao i
pripremanja magisterija ili doktorata, ukoliko se radnik ne obrazuje u interesu poslodavca;
 posjete članu porodice koji živi u inostranstvu;
 stručnog usavršavanja u inostranstvu, ukoliko usavršavanje nije na zahtjev i u interesu
poslodavca;
 njege teško oboljelog člana porodice i
 u drugim opravdanim slučajevima.

Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika miruju, a troškove penzijskog i invalidskog
osiguranja snosi sam korisnik neplaćenog odsustva.

6. Porodiljsko odsustvo

Član 33.

Radnica za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od
jedne godine neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci
neprekidno.

Na zahtjev radnice i preporuke ovlašćenog doktora medicine, radnica može otpočeti sa korišćenjem
porodiljskog odsustva 28 dana prije porođaja.

Radnica može, na sopstveni zahtjev, otpočeti sa radom i prije isteka porodiljskog odsustva iz stava 1.
ovoga člana, ali ne prije nego što protekne 60 dana od dana porođaja.

Član 34.

Nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom punog
radnog vremena, dok dijete ne navrši tri godine života, ukoliko je prema nalazu ovlašćenog ljekara
djetetu potrebna pojačana njega.

7. Privremena spriječenost za rad

Član 35.

Radnik je dužan da najkasnije u roku tri dana od dana nastupanja privremene spriječenosti za rad u
smislu propisa o zdravstvenom osiguranju o tome dostavi poslodavcu potvrdu nadležnog doktora
medicine.

U slučaju teže bolesti, umjesto radnika, potvrdu poslodavcu dostavljaju članovi uže porodice ili druga
lica sa kojima živi u porodičnom domaćinstvu.

Ako radnik živi sam, potvrdu je dužan da dostavi u roku od tri dana nakon prestanka razloga zbog kojih
nije mogao da dostavi potvrdu.
Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada u smislu stava 1. ovog
člana, može da podnese zahtjev nadležnom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika, u
skladu sa zakonom.

VI ZAŠTITA RADNIKA

1. Zaštita na radu

Član 36.

Društvo je obavezno da o svom trošku obezbijedi sve potrebne uslove zaštite na radu, kojim se štiti
fizičko i psihičko zdravlje radnika u procesu rada u skladu sa zakonom i propisima iz oblasti zaštite na
radu.

Poslodavac je dužan da omogući radniku da se u roku od 15 dana od dana stupanja na rad upozna sa
propisima o radnim odnosima i propisima o zaštiti na radu.

Ako radnik pri radu treba da rukuje sredstvima rada čije korišćenje može ugroziti život ili zdravlje ljudi i
okolinu, poslodavac je dužan da prije otpočinjanja rada radnika provjeri da li je radnik osposobljen za
rukovanje tim sredstvima i njihovim korišćenjem.

Član 37.

Društvo je obavezno da sve radnike kolektivno osigura kod odgovarajućeg društva za osiguranje, od
posljedica nesrećnog slučaja koje su nastale na radu ili u vezi sa radom, za slučaj:

 trajne invalidnosti i
 smrti usljed nezgode na poslu.

Član 38.

Poslodavac je odgovoran za posljedice nesreće na radu koje mogu nastupiti zbog neispravnosti
objekata, mašina, uređaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada, kao i zbog
neovlašćenog i nestručnog rukovanja tim sredstvima.

Član 39.

Radnik može da odbije da radi ako mu, zbog neispravnosti na objektima i na sredstvima rada, kao i
zbog nepostojanja odgovarajućih mjera zaštite na radu, neposredno prijeti opasnost po život ili zdravlje
ili ako takva opasnost prijeti drugim licima.

Radnik je dužan da odmah obavijesti poslodavca, a prema potrebi i nadležnog inspektora rada, o
postojanju uslova iz stava 1. ovog člana i o svom odbijanju da radi u tim uslovima.

Član 40.

Radnik je dužan da se pri radu koristi odgovarajućim sredstvima zaštite na radu i da sredstvima rada
rukuje u skladu sa njihovom namjenom i osobinama.
Postupanjem suprotno obavezama iz stava 1. ovog člana, posebno ako je zbog neodgovarajućeg
rukovanja sredstvima rada ili sredstvima zaštite na radu, ili zbog nekorištenja odgovarajućim
sredstvima zaštite na radu došlo do nesreće na radu ili do materijalne štete, radnik odgovara za
povredu radnih obaveza.

VII PLATE, NAKNADE I DRUGA PRIMANJA PO OSNOVU RADA

Član 41.

Radnik ostvaruje pravo na platu, naknadu plate i druga primanja po osnovu rada u skladu sa Zakonom
o radu, opštim aktom i ugovorom o radu.

VIII ODGOVORNOST ZA POVREDU OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU

1. Povreda obaveza iz ugovora o radu od strane radnika

Član 42.

Povredu obaveza iz ugovora o radu radnik čini neizvršavanjem ili nemarnim, neblagovremenim i
nesavjesnim izvršavanjem radne obaveze.

Povredu radne obaveze radnik može izvršiti činjenjem ili nečinjenjem.

Za povredu radne obaveze radnik odgovara u disciplinskom postupku za utvrđivanje odgovornosti.

Odgovornost za povredu radne obaveze ne isključuje krivičnu, prekršajnu i materijalnu odgovornost.

Povrede radnih obaveza mogu biti lakše i teže.

2. Lakše povrede radnih obaveza

Član 43.

Lakšom povredom radne obaveze smatraju se sve povrede radne obaveze i radne discipline koje
nemaju značajnije štetne posljedice po poslodavca i nisu određene kao teže povrede radnih obaveze, a
naročito:

 kašnjenje na posao i odlazak prije isteka radnog vremena,

 neljubazan i neprimjeren odnos prema drugim radnicima i strankama,
 nemaran odnos prema povjerenim poslovima i imovini Društva, kao i svako ponašanje na radu
koje šteti ugledu i materijalnim interesima Društva ili trećih lica.

3. Teže povrede radnih obaveza

Član 44.
Težom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponašanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim
se nanosi ozbiljna šteta interesima Društva, kao i ponašanje radnika iz koga se osnovano može
zaključiti da dalji rad radnika u Društvu ne bi bio moguć.

Težom povredom radnih obaveza, zbog kojih Društvo može jednostrano raskinuti ugovor o radu sa
radnikom, smatra se ukoliko radnik:

 odbije da izvršava svoje radne obaveze određene ugovorom o radu;

 izvrši krađu, namjerno uništenje, oštećenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca,
kao i nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan naknaditi;
 zloupotrebi položaj, sa materijalnim ili drugim štetnim posljedicama po poslodavca;
 oda poslovne ili službene tajne;
 namjerno onemogućava ili ometa druge radnike da izvršavaju svoje radne obaveze, čime se
remeti proces rada kod poslodavca;
 nasilnički se ponaša prema poslodavcu, drugim radnicima i trećim licima za vrijeme rada;
 neopravdano izostane s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini;
 ako je dao netačne podatke koji su bili odlučujući za zasnivanje radnog odnosa;
 izvrši nasilje na osnovu pola, diskriminaciju, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje drugih
radnika ili mobing i
 učini drugu težu povredu radne obaveze utvrđenu kolektivnim ugovorom,
 neopravdano odbije da obavlja poslove i izvršava naloge poslodavca u skladu sa zakonom;
 ne dostavi potvrdu o privremenoj spriječenosti za rad u smislu člana 119. Zakona o radu;
 zloupotrijebi pravo na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad;
 zbog dolaska na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, odnosno upotrebe
alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, ima ili može da ima uticaj na
obavljanje posla;
 koji radi na poslovima sa povećanim rizikom, na kojima je kao poseban uslov za rad utvrđena
posebna zdravstvena sposobnost, odbije da bude podvrgnut ocjeni zdravstvene sposobnosti;
 ne poštuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponašanje
takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca,
 koristi godišnji odmor a nije podnio zahtjev niti obavijestio svog neposrednog rukovodioca,
 svako drugo ponašanje radnika kojim se nanosi šteta interesima poslodavca ili iz koga se
osnovano može zaključiti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguć.

Ponavljanje lakših povreda radnih obaveza u roku od jedne godine, nakon pismenog upozorenja
poslodavca, kvalifikovaće se kao teža povreda radnih obaveza, zbog koje poslodavac može otkazati
ugovor o radu.

4. Disciplinska odgovornost

Član 45.

Pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, organi i lica zaduženi za njegovo pokretanje i vođenje,
vrsta disciplinskih mjera, kao i ostala bitna pitanje iz ove oblasti, regulišu se Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti radnika.

IX NAKNADA MATERIJALNE ŠTETE

 Član 46.

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepažnje pričini materijalnu štetu Društvu,
dužan je štetu nadoknaditi.

Ako štetu prouzrokuje više radnika, svaki od njih odgovara za dio štete koju je prouzrokovao, a ako se
ne može utvrditi dio štete koju je prouzrokovao svaki pojedini radnik, smatra se da su svi podjednako
odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je štetu prouzrokovalo više radnika krivičnim djelom, za štetu odgovaraju solidarno.

Član 47.

Ako se visina štete ne može utvrditi u tačnom iznosu, njena se visina utvrđuje u paušalnom iznosu od
strane direktora ili komisije koju imenuje direktor Društva.

U radu komisije može da učestvuje i predstavnik sindikata kojem radnik pripada.

Radnik koji na radu i u vezi sa radom pričini materijalnu štetu Društvu, može se osloboditi plaćanja
naknade za štetu, ako je pričinjena šteta neznatna, ako nije učinjena krajnjom nepažnjom radnika i ako
bi time bila ugrožena egzistencija radnika i njegove porodice.

Član 48.

Za štetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom pričini trećem licu, radnik i Društvo odgovaraju
solidarno.

Društvo, u slučaju iz stava 1. ovoga člana, ima pravo da zahtjeva da mu radnik nadoknadi isplaćeni
iznos štete.

Član 49.

Radnik ima pravo na naknadu štete od Društva koju pretrpi na radu ili u vezi sa radom, osim ako je
šteta nastala njegovom krivicom ili nepažnjom.

X PRESTANAK RADNOG ODNOSA I PRAVA PO PRESTANKU RADNOG ODNOSA

Član 50.

Radni odnos prestaje pod uslovima i na način utvrđen Zakonom o radu, ugovorom o radu, kolektivnim
ugovorom i ovim Pravilnikom.

1. Prestanak Ugovora o radu

Član 51.

Radni odnos prestaje:

     1) istekom roka na koji je zasnovan,

     2) kad radnik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja,

     3) sporazumom između radnika i poslodavca,

     4) otkazom ugovora o radu od strane radnika ili poslodavca,

     5) odlukom nadležnog suda,

     6) na zahtjev roditelja ili staratelja radnika mlađeg od 18 godina života,

     7) smrću radnika i

     8) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

2. Otkaz ugovora od strane Društva

Član 52.

Poslodavac može radniku da otkaže ugovor o radu ako za to postoji opravdan razlog, i to:

- ako radnik izvrši težu povredu radnih obaveza iz člana 44. ovog pravilnika,
- ako ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na
kojima radi,
- ako je pravnosnažno osuđen za krivično djelo na radu ili u vezi sa radom,
- ako usljed tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promjena prestane potreba za obavljanjem
određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla, a poslodavac ne može radniku obezbijediti
drugi posao;
- ako odbije zaključenje aneksa ugovora u smislu člana 170. stav 1. t. 1) - 4) Zakona,
- ako se ne vrati na rad kod poslodavca u roku od pet dana od dana isteka roka mirovanja radnog
odnosa, odnosno neplaćenog odsustva.  

Član 53.

Otkaz ugovora o radu Društvo daje u pisanom obliku, uz navođenje razloga zbog kojih otkazuje ugovor.

Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu, Društvo je dužno dostaviti radniku.

Član 54.

Ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo ili da
ugrožavaju imovinu veće vrijednosti, Društvo ga može udaljiti sa rada i prije otkazivanja ugovora o
radu.

Udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca, u kome je roku je Društvo dužno da
odluči o odgovornosti radnika ili da ga oslobodi od odgovornosti.
Ako je protiv radnika pokrenut krivični postupak, udaljenje radnika traje do okončanja krivičnog
postupka, ako Društvo drugačije ne odluči.

Za vrijeme udaljenja s rada radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50% osnovne plate koju bi
ostvario da je na radu.

3. Otkaz ugovora od strane radnika

Član 55.

Radnik ima pravo da poslodavcu otkaže ugovor o radu, bez obaveze navođenja razloga.

Otkaz ugovora o radu radnik dostavlja poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 15 dana prije dana koji
je radnik naveo kao dan prestanka radnog odnosa.

U slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu zbog povrede obaveza od strane poslodavca koje proizilaze
iz Zakona o radu, drugih propisa, opštih akata i ugovora o radu, otkaz se poslodavcu može dostaviti
najmanje jedan dan prije dana koji je radnik naveo kao dan prestanka radnog odnosa.

Otkaz ugovora o radu po osnovu iz stava 3. ovog člana radnik može dati najdalje u roku od 15 dana od
dana kada je saznao da je poslodavac izvršio povredu obaveza.

4. Otkazni rok

Član 56.

Kod prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo na otkazni rok, osim ako mu radni odnos prestaje u
slučajevima navedenim u članu 52. stavu 1. tačka 1., 3. i 6. ovog Pravilnika.
Član 57.

Ako otkaz ugovora o radu daje Društvo, radnik ima pravo na otkazni rok, čije trajanje ne može biti
kraće od 30 dana.
Član 58.

Ako radnik na zahtjev Društva, prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka, Društvo je
dužno da mu isplati i prizna sva prava po osnovu rada, kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Društvo je dužno da radniku omogući da za vrijeme otkaznog roka koristi jedan slobodan dan u sedmici
radi traženja zaposlenja.

Član 59.

Ako otkaz ugovora o radu daje radnik, otkazni rok ne može biti kraći od 15 dana.
 5. Otpremnina

Član 60.

Radniku koji je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kome radni odnos prestaje otkazom
ugovora o radu od strane Društva, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada u Društvu, Društvo
je dužno da isplati otpremninu, osim ako mu radni odnos prestaje otkazom ugovora u slučajevima iz
člana 52. stava 1. tačka 1., 3. i 6. ovog Pravilnika.

Visina otpremnine iz stava 1. ovoga člana iznosi najmanje jednu trećinu neto prosječne mjesečne plate
radnika isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu
rada kod poslodavca.

Izuzetno od stava 2. ovoga člana, Društvo kao poslodavac i radnik se mogu sporazumijeti da se radniku
obezbijedi neki drugi vid naknade umjesto otpremnine.

O načinu i rokovima isplate otpremnine Društvo i radnik mogu zaključiti poseban sporazum.

XI ZABRANA DISKRIMINACIJE

Član 61.

Radnik, kao i lice koje traži zaposlenje, ne može biti stavljen u neravnopravan položaj kod ostvarivanja
prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika,
religije, političkog ili drugog mišljenja i ubjeđenja, socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva ili
nečlanstva u sindikatu ili političkoj organizaciji, tjelesnog ili duševnog zdravlja i drugih obilježja koja
nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnog odnosa.

Član 62.

Diskriminacija lica iz člana 61. ovog Pravilnika može biti neposredna i posredna.

Neposredna diskriminacija, jeste svako postupanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 61. ovog
Pravilnika, kojim se lice koje traži zaposlenje, kao i radnik, stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na
druga lica u istoj ili sličnoj situaciji.

Posredna diskriminacija, postoji kada određena naizgled neutralna odredba, pravilo ili praksa stavlja ili
bi stavila u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica - lice koje traži zaposlenje, kao i radnika, zbog
određene osobine, statusa, opredeljenja ili ubjeđenja iz člana 60. ovoga Pravilnika.

Član 63.

Diskriminacija iz člana 61. ovoga Pravilnika nije dozvoljena u odnosu na:

 uslove za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla;

 uslove rada i sva prava iz radnog odnosa;
 obrazovanje, osposobljavanje i usvršavanje;
  napredovanje u poslu i
 otkaz ugovora o radu.

Član 64.

Nije dozvoljeno uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu pola, kao i sistematsko
zlostavljanje radnika i drugih zaposlenih u Društvu (mobing).

Mobing je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedno ili više lica sistematski, u dužem
vremenskom periodu, psihički zlostavlja ili ponižava drugo lice sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda,
časti, ljudskog dostojanstva i integriteta.
Član 65.

Direktor Društva je dužan preduzeti efikasne mjere sa ciljem sprečavanja, nasilja na osnovu pola,
diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi sa radom i mobinga, te ne
smije preduzimati nikave mjere prema radniku zbog činjenice da se žalio na nasilje, diskriminaciju,
uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing.

XII OSTVARIVANJE I ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Član 66.

Ukoliko radnik smatra da mu je od strane Društva povrijeđeno pravo iz radnog odnosa, može podnijeti
zahtjev Društvu da mu obezbijedi ostvarivanje toga prava, u roku od 30 dana od dana saznanja za
povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede.

Podnošenje zahtjeva iz stava 1. ovoga člana, ne odlaže izvršenje rješenja ili radnje protiv kojih je radnik
podnio zahtjev za zaštitu prava, osim ako se radi o odbijanju radnika da radi na poslovima pri čijem
obavljanju postoji neposredna opasnost po život ili teže narušavanje zdravlja radnika ili trećih lica.

Direktor Društva je dužan da odluči po zahtjevu radnika u roku od 30 dana od dana podnošenja
zahtjeva, a ako u tom roku ne odluči, smatraće se da je zahtjev prihvaćen.

Član 67.

Radnik koji smatra da mu je Društvo povrijedilo pravo iz radnog odnosa, može da podnese tužbu
nadležnom sudu za zaštitu tog prava.

Pravo na podnošenje tužbe nije uslovljeno prethodnim obraćanjem radnika Društvu u cilju zaštite prava.

Tužbu za zaštitu prava, radnik može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za povredu
prava ili dana učinjene povrede.

Član 68.

Nezavisno od postupka za zaštitu prava koji je pokrenuo kod Društva ili nadležnog suda, radnik može
tražiti zaštitu prava kod inspekcije rada.
Radnik se može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od mjesec od dana saznanja za
učinjenu povredu, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede.

XIII USLOVI ZA RAD SINDIKATA

Član 68.

Radnici imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju sindikat i da se u njega učlanjuju u skladu
sa pravilima sindikata.

Član 69.

Društvo je dužno da sindikatu omogući djelovanje u skladu sa njegovom ulogom i zadacima, statutom,
programom i međunarodnim konvencijama o radu:

 da pokreće inicijative, podnosi zahtjeve i prijedloge i da zauzima stavove od značaja za

materijalni, ekonomski i socijalni položaj radnika;
 da se mišljenje i prijedlozi sindikata razmotre prije donošenja odluke od značaja za materijalni,
ekonomski i socijalni položaj radnika i da se u odnosu na njih opredjeli.

Član 70.

Društvo obezbjeđuje sindikatu uslove za njegovo djelovanje u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim
ugovorom.

XIV INFORMISANJE RADNIKA

Član 71.

Radnici imaju pravo na informisanje o pravima, dužnostima i odgovornostima koje proističu iz radnog
odnosa, a posebno o primjeni Zakona o radu i kolektivnog ugovora.

Društvo je obavezno da pravovremeno obavještava radnike o svim njihovim pravima, dužnostima i

odgovornostima koje proističu iz radnog odnosa.

XV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 72.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli Društva.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, prestaje da važi raniji Pravilnik o radu.

Na pitanja koja nisu regulisana ovim Pravilnikom, primjenjuje se prethodno važeći Pravilnik o radu.

Akti doneseni na osnovu prethodno važećeg Pravilnika o radu ostaju na snazi i primjenjivaće se ukoliko
nisu u suprotnosti sa odredbama Zakona o radu i ovog Pravilnika.
 Broj: 12-710/22

Skupština:

___________________