Professional Documents
Culture Documents
Klasicizam - Simfonija
Klasicizam - Simfonija
Sonata
Simfonija
Koncert
Komorne vrste
Misa
https://youtu.be/53nLxEO10nA
ili?
https://youtu.be/-hJf4ZffkoI
ili?
https://youtu.be/YEH98_Ha2aA
Sve tri su po glazbenoj vrsti simfonije, ali različitog stilskog razdoblja i izvođačkog sastava.
Barokna se operna uvertira ili sinfonia sastojala od tri dijela kontrastna prema tempu: brzi – polagani
– brzi. U početku je jednostavačna, ali se ubrzo pojedini dijelovi ostamostaljuju u zasebne stavke s
istim poretkom tempa: brzi – polagani - brzi. Takvu uvertiru nazivamo talijanskom uvertirom.
Sredinom 18. stoljeća postaje uobičajeno da se uvertire počinju izvoditi i kao samostalna glazbena
djela na javnim koncertima te je utrt put nastanku pretklasicističke simfonije.
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznaj obilježja novoga glazbenoga stila nošenog na valu
prosvjetiteljskih ideja sredinom 18. stoljeća.
Svoja najveća ostvarenja skladatelji klasicizma su dali u skladbama klasičnog instrumentalnog ciklusa:
simfoniji, sonati, koncertu i gudačkome kvartetu.
Mozartove zadnje simfonije su prekrasan primjer stila zvanoga Sturm und Drang (njemački, Oluja i
nagon), popularnoga i u književnosti kao i u glazbi, koji prekida veze s razdobljem prosvjetiteljstva i
nagovještava novi, buntovni stil mladih - romantizam.
Za klasicističke instrumentalne vrste četverostavačnost je gotovo pravilo. Izuzetak je koncert, koji još
od baroka zadržava trostavačnost.
2.stavak - 3.stavak-
1.stavak- polaganog umjeren
brzi tempo/ 4.stavak-
tempa/ tempo,
sonatnog brz, razgran/
tema s plesni
oblika rondo ili
varijacijama karakter/
sonatni oblik
/trodijelni menuet-
oblik scherzo