FIZIKALNE OSNOVE SVJETLOSTI

Prof.dr.sc. Slavko Krajcar

Aljoša Šribar, dipl.ing. OSRAM d.o.o.
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Uvod
• Čovjek prvenstveno skuplja informacije vidom,
budući je njegova okolina vizualni svijet. Oko je
najvažnije osjetilokojim dobivamo preko 80% svih
informacija. Bez svjetla ovo ne bi bilo moguće.
Svjetlo je medij koji omogućuju vizualnu
percepciju.
• Brzina prijenosa informacija vidom je gotovo 10
puta veća nego sluhom.
• Svjetlo ne omogućava samo da vidimo, već i utječe
na raspoloženje i osjećaj dobrostanja.
Rasvijetljenost i boja, utjecaj sjene i izmjena svjetla
i tame utječu na trenutne osjećaje i određuju ritam
života.
• Nedovoljno svjetla ili potpuni izostanak stvaraju
osjećaj nesigurnosti – nedostatak informacija.
Umjetno svjetlo zbog toga povećava osjećaj
sigurnosti.
• Prosječan Europljanin provede 90% svog vremena
u zatvorenom, pa je zbog toga važnost umjetne
rasvjete nenadoknadiva.

2
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Uvod
• Sve što se želi vidjeti mora biti osvijetljeno,
budući da je sama svjetlost nevidljiva.
• Za sunčana dana rasvijetljenost je do 100.000
lx, u hladu drveta 10.000 lx, a pri mjesečini
samo 0,2 lx. Ipak, prilagodljivost oka
dozvoljava da vidimo u svim ovim uvjetima.
• Prije 400.000 godina čovjek je počeo koristiti
vatru kao izvor svjetla i topline.
• Zadnjih je dvadesetak godina razvoj izvora
svjetlosti i svjetiljaka iznimno dinamičan (CFL,
LED, OLRD, nove optičke sustave, nove
materijale i sl.)
• Dodatno na nove izvore, tehnologiju i
učinkovite sustave izazov predstavlja briga
prema okolišu (zbrinjavanje izvora, više lm/W,
svjetlosno zagađenje i sl.)

3
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Spektar zračenja
• Elektromagnetsko zračenje je oblik energije, a spektar takvog zračenja daje
informaciju o njegovom sastavu. Kompletan spektar elektromagnetskog zračenja
obuhvaća od X-zraka na visokoenergetskom, kratkovalnom području do radio valova
na niskoenergetskom, dugovalnom području.
• Svjetlost je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od 10-7 m do 10-3 m koje
nadražuje mrežnicu u čovječjem oku i time u organizmu izaziva osjet vida. Taj dio
zračenja nazivamo optičko zračenje.

vidljiva svjetlost

valna duljina

vijesti, žičano
radio
bežično
grijanje i induktivna toplina
sušenje
kapacitivna toplina
IR zračenje
foto optika UV do IR
terapija diatermija

fototerapija

X zrake

gama zrake
kozmičko zračenje kozmičke zrake

frekvencija [Hz]

4
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Spektar zračenja
Zračenje Valna duljina
UV – C 100 – 280 nm
UV – B 315 – 380 nm
UV – A 315 – 380 nm
Vidljivo zračenje 380 – 780 nm
IR - A 780 nm – 1,4 μm
IR – B 1,4 – 3 μm
IR – C 3 μm – 1 mm

• Svjetlost se može protumačiti na dva načina, i to u:

 fizikalnom smislu (prijenos energije u obliku elektromagnetskih valova ili čestica),
 osjetilnom smislu (modeliranje djelovanja ljudskog oka).
• Od ukupnog toka energije što je zrači neki izvor svjetlosti, samo elektromagnetsko
zračenje valnih duljina od 380 do 780 nm može izazvati vizualni osjet svjetline, i
naziva se vidljivi dio spektra (iznad i ispod tog dijela spektra nalazi se infracrveno (IR)
i ultraljubičasto (UV) područje).
• IR područje obuhvaća valne duljine od 780 nm do 1 mm. Ovo termičko zračenje sunca
omogućuje život na zemlji.
• UV zračenje (100 do 380 nm) je zbog svog biološkog učinka nužno, ali i štetno u UV-C
području (ozonska rupa!).
5
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Teorija zračenja
Za tumačenje fizikalnih svojstava svjetlosti koristimo se dualnom
teorijom zračenja:
• Valnom teorijom (I. Huygens): Svjetlost se širi prostorom kao
elektromagnetski val. Brzina širenja je:
• c=f×λ, gdje je c brzina širenja [m/s], f - frekvencija zračenja [Hz] i λ - valna
duljina [m].-
• Brzina širenja vala ovisi o osobinama (elastičnosti i gustoći) sredstva kroz
koje val prolazi, a u vakuumu iznosi 3×108 m/s. Kada val prelazi iz jednog
sredstva u drugo ili se prostire kroz nehomogeno sredstvo, brzina i valna
duljina mu se mijenjaju, a frekvencija ostaje ista.
• Kvantnom teorijom (I. Newton): Svako je zračenje sastavljeno od
elementarnih energetskih čestica (fotona). Fotoni se u vakuumu šire
brzinom svjetlosti i njihova je energija to veća što je frekvencija
zračenja veća, odnosno što je valna duljina manja. Količina energije
definira se kao:
W=h×f, gdje je h Planckova konstanta (6,6256×10-34 Js) i f frekvencija zračenja.

6
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Teorija zračenja
• Upravo ova pretpostavka da atom ne
može primiti ili emitirati bilo kakvu
količinu energije, već samo neke
određeno količine (kvante) dalo je teoriji
ime.
• Foton nema materijalne osnove, dakle
ima energiju samo ako se kreće. Kada
neki foton naiđe na neki materijalni
atom onda on nestaje i predaje mu svu
energiju. Novo zračenje materije može
tada imati istu ili manju energiju, te
stoga ima veću valnu duljinu. Ovo
svojstvo koristi se kod izvora svjetlosti na izboj u
plinu, fluorescentnih materijala i fotoelemenata.
• I valna i kvantna teorija zračenja
koriste se za objašnjenje učinaka
svjetlosti i njenog ponašanja prema
zakonima prirode.

7
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Spektar vidljivog zračenja

• Vidljivi dio spektra obuhvaća
zračenja valne duljine od
380 - 780 nm.
• Čunjići u oku dijele svjetlo u tri
različita područja spektra, koje
nazivamo crveni, zeleni i plavi

Spektralna osjetljivost
(RGB), te pobuđuju mozak na
aditivno miješanje boja. Zbog toga
ljudsko oko nije jednako osjetljivo
na sve dijelove vidljivog spektra.
Za valne duljine na krajevima
vidljivog spektra potrebna veća
snaga zračenja da bi se dobio Valna duljina
utisak iste sjajnosti. V() za RGB komponente
• Odnos između snage zračenja pri
555 nm i snage zračenja za druge
valne duljine naziva se relativna
svjetlosna osjetljivost.

8
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Spektar vidljivog zračenja

Relativna spektralna osjetljivost V ()

Ljubičasta Plava Zelena Žuta Naranđ. Crvena

Krivulje V(λ) i V’(λ) koriste se

noćno viđenje dnevno viđenje
za vrednovanje stupnja
svjetlosnog utiska energetsko
jednakih spektara.

valna duljina  [nm]

• Ovisno o razini sjajnosti (luminancije), dva tipa očnih receptora -

štapići i čunjići - su uključeni u proces viđenja:
 štapići su jako osjetljivi na sjajnost, a manje na boju, pa su aktivniji pri manjoj
sjajnosti (noćno ili fotopsko viđenje) i njihova maksimalna osjetljivost se nalazi u
plavo-zelenom području na 507 nm - V’(λ) ,
 čunjići su osjetljiviji na boju, i preuzimaju ulogu u dnevnom (skotopskom) viđenju
pri jačoj sjajnosti i njihova maksimalna osjetljivost se nalazi u žuto-zelenom području
na 555 nm - V(λ) .

• Prema ovim krivuljama podešavaju se svjetlotehnički instrumenti.

9
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Spektar vidljivog zračenja

• Naša percepcija svjetla zasniva
se na njegovoj raspodjeli na
spektralne komponente (frekventni
sastav). Razlikujemo:
 Monokromatsko zračenje - sastoji se
od samo jedne valne duljine, odnosno
vrlo uskog spektra koji se može tako
prikazati (npr. širine 10 nm).
 Složeno zračenje - sastoji se od više Dnevno svjetlo
različitih valnih duljina. Dijelimo ga na:
• Kontinuirano zračenje - bez
skokovitih promjena valnih duljina;
• Diskretno zračenje - sa skokovitim
promjenama valnih duljina.

10
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Spektar vidljivog zračenja

Složeno zračenje - Složeno zračenje - Monokromatsko

diskretno kontinuirano zračenje

Vidljivo zračenje može se podijeliti na:

ljubičasto 380 - 436 nm žuto 566 - 589 nm

plavo 436 - 495 nm plavo 589 - 627 nm
zeleno 495 - 566 nm zeleno 627 - 780 nm

11
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Generiranje svjetlosti
• Postoje dva načina generiranja umjetnog svjetla:
termičko zračenje i luminiscentno zračenje.
• Ova dva principa čine osnovu podjele izvora svjetlosti.
Izvori svjetla

Žarulje s krutinom Žarulje na izboj

Luminiscentno zračenje Termičko zračenje Tinjavi izboj Izboj s lukom

Halogene žarulje Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje

Standardne žarulje na izboj na izboj
Halogene žarulje na Živine žarulje Fluorescentne cijevi
mrežni napon

LED
Laser
Niskonaponske Metalhalogene žarulje Fluokompaktne žarulje
Izotopna žarulja halogene žarulje
Elektro luminiscencija
Foto luminiscencija
Radio luminiscencija
Kemo luminiscencija Visokotlačne natrijeve Niskotlačne natrijeve
Bio luminiscencija žarulje žarulje
Tribo luminiscencija

12
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Generiranje svjetlosti
• Sve žarulje sa žarnom niti koriste princip termičkog zračenja. Žarna nit se grije
prolaskom struje, i pri tome emitira spektar zračenja koje je slično zračenju crnog
tijela.
• Sva tijela na temperaturi iznad 0 K emitiraju elektromagnetsko zračenje (zbog
termičkog gibanja atoma). Termičko zračenje ima kontinuirani spektar zračenja koji je
definiran kao funkcija temperature i faktora emisije materijala. Količina infracrvenog
zračenja smanjuje se s povećanjem temperature, i ako je temperatura dovoljno
visoka generira se i vidljivo zračenje. Naime, maksimumi zračenja pomiču se prema
kraćim valnim duljinama kada temperatura raste (Wienov zakon pomicanja).

vidljivo područje
Takvo zračenje (zračenje crnog tijela) opisuje se Stefan-
Boltzmanovim zakonom koji za cijelo područje valnih
duljina glasi:

Me = σ × T4
gdje je:
Me – specifično isijavanje crnog tijela (W/m2)
σ - konstanta (5,67 × 10-8 Wm-2K-4)
T – termodinamička temperatura (K)

13
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Generiranje svjetlosti

• Faktor emisije materijala je funkcija valne duljine i temperature, i

određuje odnos između pojedinog materijala i idealnog crnog tijela.
• Koeficijent emisije tungstena (koji se koristi za žarnu nit kod
standardnih i halogenih žarulja, izum A. Justa (Austrija) F. Hanamana (Hrvatska)) vrlo
je povoljan jer mu maksimum zračenja leži u vidljivom dijelu spektra.

14
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Generiranje svjetlosti
• Svjetlost sunca spada u grupu
termičkih isijavanja.
Spektar sunčevog
• Tijekom evolucije ljudsko oko se zračenja
Izvan atmosfere
posebno prilagodilo spektru Na površini zemlje
zračenja sunca, koje prolazi kroz
atmosferu u dovoljnoj količini i
jednoličnosti.
 Sunčevo zračenje odgovara temperaturi
crnog tijela od 5.800 K;
 Specifična energija zračenja iznosi izvan
atmosfere 1.374 W/m2. Na morskoj površini Valna duljina [nm]
energija je 60-70% ove vrijednosti;
 Atmosfera propušta samo zračenje između
350 i 2.500 nm. Stoga u sunčevu zračenju
nema UV-C i IR-C zračenja.
 Dnevno svjetlo mješavina je izravnog i
neizravnog zračenja, te ovisi o vremenskim
uvjetima.

15
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Generiranje svjetlosti
• Luminiscentno zračenje nastaje kada elektroni prelaze iz jedne
energetske razine u drugu. Potrebnu energiju za luminiscenciju moguće
je dovesti iz različitih izvora:
Oznaka Energija Primjer
Elektro luminiscencija Električna energija Izboj u plinu, pn - prijelaz

Foto luminiscencija Elektromagnetsko zračenje UV konverzija s luminiscentnim materijalima

Kemo i bio luminiscencija Energija kemijske reakcije Gorenje, oksidacija, enzimske reakcije

Tribo luminiscencija Mehanička energija Svjetlosni efekti u kristalima

Termo luminiscencija Toplinska energija Svjetlosni efekti u kristalima

Radio luminiscencija Radioaktivnost Aurora Borealis

• Visokotlačne žarulje na izboj su prema tome izvori luminiscentnog

zračenja gdje se potrebna izlazna energija dobiva protokom električne
struje. Za razliku od njih, luminiscencija fluorescentnih žarulja dolazi od
energije zračenja (UV zračenja).
16
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Generiranje svjetlosti
• Atom plina ili metalne pare sastoji se od jezgre i nekoliko elektrona koji putuju po točno utvrđenim
stazama (energetske razine). Kada je atom plina pogođen sa slobodnim elektronom ili ionom tada dolazi
do skakanja elektrona u atomu na višu energetsku razinu, na kojoj se kratko zadržava. Pri povratku na
nižu energetsku razinu emitira se elektromagnetska energija u obliku svjetlosnog kvanta – fotona.
• Energija fotona jednaka je razlici energetskih razina.
• U luminiscentnom zračenju postoji samo zračenje određene energije i određene valne duljine, koje
ovisi o kemijskom sastavu tvari. Luminiscentno zračenje ima diskretni spektar.
Svjetlo

Fosfor Vidljiva svjetlost

UV zračenje

K – Atomska jezgra
H – Elektron u nižoj orbiti
e- - Uzbudni elektron

A* – Uzbuđeni elektron u višoj orbiti

R – Emitirano zračenje pri prelasku A* u nižu orbitu

17
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Generiranje svjetlosti
• Metalhalogene žarulje spadaju u
grupu visokotlačnih žarulja na izboj.
Pri visokom tlaku (~10 bar) plinsko
punjenje emitira izravno vidljivo
svjetlo pobuđeno elektronima.
Dodavanjem elemenata rijetkih
zemalja moguće je kontrolirati
spektar zračenja.
• Niskotlačne natrijeve žarulje se
razlikuju od niskotlačnih živinih
žarulja. Tlak punjenja iznosi svega
nekoliko milibara, uz koji se emitira
izravno vidljiva svjetlost, ali
monokromatskog spektra zračenja
(585 nm).

18
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Generiranje svjetlosti
• Kod niskotlačnih živinih žarulja (kao što su fluorescentne i
fluokompaktne žarulje), za razliku od gore navedenih izvora, atomi
žive ne emitiraju vidljivu svjetlost kao rezultat sudara, već emitiraju
UV zračenje. Ovo UV zračenje pretvara se u vidljivu svjetlost
zahvaljujući fluorescentnom materijalu (fosforu) koji se nalazi na
unutarnjoj stani cijevi. Ovaj proces naziva se foto luminiscencija, i kao
energiju pobude koristi elektromagnetsko zračenje (UV zračenje).
• Primjenom različitih fluorescentnih materijala (različitih fosfora) moguće
je dobiti različite spektre zračenja, ali uvijek su diskretni.

Vidljivo Fluorescentni
svjetlo materijal

Emisija UV
zračenja

19
Električna rasvjeta, 2015./2016.
Svjetlost i boja
Trikromatski dijagram prema DIN 5033
Definiraju se trikromatske komponente:
x - mjerilo za crvenu boju
y - mjerilo za zelenu boju
z - mjerilo za plavu boju
x+y+z=1
• Vidljivo zračenje čovječje oko ne opaža samo po jačini
svjetlosti već i po bojama. Taj se osjećaj naziva podražaj
boja. Pri tome je svejedno je li se radi o zračenju izvora
(boja svjetlosti) ili osvijetljenom objektu (boja predmeta), jer
je upravo svjetlost jedini izvor boje na svijetu.
• Svjetlost je uvijek obojena, a zastupljenost pojedinih
boja može se odrediti analizom pojedinih valnih duljina.
• Svjetlost ne može proizvesti nikakvu boju koje nema u
spektru te svjetlosti (primjetno kod monokromatskih izvora
svjetlosti).
• Teorija tri boje (crvene, zelene i plave), koje nadražuju
pojedine čepićaste receptore u oku, te super-
poniranjem svih podražaja stvaraju zapažanje boje,
osnova je kolorimetrije.
• Kolorimetrija ili mjerenje boja je znanost koja se bavi
kvantitativnim vrednovanjem boja.
• Sve se boje mogu prikazati u dvodimenzionalnom
koordinatnom sustavu, ako svaka točka sustava
predstavlja određenu boju, na čemu se zasniva
trikromatski dijagram.
• CIE je definirala standardni kolorimetrijski sustav 1931.
godine, a standardiziran je prema DIN 5033.
• Uz pomoć trikromatskog dijagrama moguće je precizno
odrediti svaku boju izvora svjetlosti uz poznate udjele
barem dviju osnovnih boja (x i y).
20
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Temperatura boje
• Za označavanje boje nekog izvora svjetlosti uz trikromatski dijagram koristi se i pojam temperature
boje.
• Temperatura boje označuje boju izvora svjetlosti usporedbom s bojom svjetlosti koju zrači idealno
crno tijelo. Temperatura idealnog crnog tijela u Kelvinima, pri kojoj ono emitira svjetlost kao mjereni
izvor, naziva se temperatura boje tog izvora svjetlosti.
• Kada se trikromatske komponente crnog tijela za različite temperature unesu u dijagram boja, dobiva
se linija koja se naziva Planckova krivulja.
• Budući da izvori sa žarnom niti pripadaju grupi izvora s termičkim zračenjem, kao i idealno crno tijelo,
njihove temperature boja leže na Planckovoj krivulji. Međutim, žarulje na izboj, kod kojih se svjetlo
generira principom luminiscencije, imaju bitno drukčije spektralne karakteristike, te točke ne leže na
Planckovoj krivulji nego u njenoj blizini, te se za takve izvore koristi pojam “slične temperature boje”.
(ona temperatura crnog tijela pri kojoj je njegova boja najsličnija boji izvora svjetlosti, što je određeno
Judd linijama na Planckovoj krivulji).

Zbog standardizacije, temperature boje izvora

Halogena svjetlosti podijeljene su u tri grupe:
niskonaponsk
a žarulja dnevno svjetlo (>5.000 K)
LUMILUX
PLUS toplo neutralno bijelo (3.500 - 5.000 K)
bijela boja 31-
830
toplo bijelo (<3.500 K)

Planckova krivulja s Judd linijama

21
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Uzvrat boje
• Ovisno o primjeni, umjetno svjetlo treba omogućiti da se boje vide kao da su
obasjane prirodnim svjetlom. Ova kvaliteta izvora svjetla naziva se uzvrat boje, i
izražava se faktorom uzvrata boje (Ra faktorom). Uzvrat boje nije povezan s
temperaturom boje, te se ne može na osnovu temperature boje izvoditi zaključak o
kvaliteti svjetla.
• Faktor uzvrata boje je mjera podudaranja boje objekta osvijetljenog izvorom koji se
mjeri i boje tog objekta pod referentnim izvorom svjetla (s Ra=100). Što je Ra faktor
izvora niži, to je uzvrat boje tog izvora lošiji.
Kategorija Faktor
Uzvrat boje Primjer izvora svjetla
uzvrata boje uzvrata boje

Vrlo dobar 1A > 90 Halogene žarulje, LUMILUX® DE LUXE fluocijevi, ...

LUMILUX® fluocijevi, metalhalogene žarulje boje

1B 80 - 89
/NDL i /WDL
Dobar 2A 70 - 79 Standardne fluocijevi boje /10 (6.000 K)
2B 60 - 69 Standardne fluocijevi boje /20 (4.500 K)
Dovoljan 3 40 - 59 Živine žarulje HQL

Loš 4 < 39 Visokotlačne i niskotlačne natrijeve žarulje

22
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Uzvrat boje

Dobar uzvrat boje Loš uzvrat boje

• Pri mjerenju uzvrata boje promatra se

odstupanje boje kod 8 (ili 14) testnih
boja standardiziranih prema DIN 6169,
do kojeg dolazi pri osvjetljavanju s
mjerenim izvorom svjetlosti u odnosu
na referentni izvor svjetlosti.
• Zahtjeve na faktor uzvrata boje
postavlja primjena rasvjetnog sustava.

23
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Ljudsko oko • Naše oko je optički sustav za preslikavanje

objekata na mrežnicu. Može se vrlo fleksibilno
prilagoditi različitim uvjetima rasvjete. Granica
osjetljivosti jest bilijunti dio luksa (zvijezda na
noćnom nebu).
• Viđenje ima tri aspekta: prizor koji se gleda, slika
tog prizora na mrežnici i njegov konačni vidni
doživljaj u mozgu. Poznati objekti prepoznaju se
brže od novih objekata.
• Mrežnica je, za shvaćanje svjetla, odlučujući dio
oka. Sastoji se od dva receptora različito osjetljivih
na svjetlo: čunjića, zaduženog za shvaćanje boja i
štapića koji je odgovoran za razinu osjetljivosti na
svjetlo.

1. Rožnica 6. Optička os
• Mrežnica predstavlja “projekcijsko platno” sa 130
milijuna receptorskih stanica, koje su uključene u
2. Šarenica 7. Staklasto tijelo
proces viđenja ovisno o svjetlosnom nivou.
3. Leća 8. Žuta pjega
• 120 milijuna štapića osjetljivo je na svjetlo, i koristi
4. Zjenica 9. Mrežnica
se za rasvijetljenost manju od 1 lx, a
5. Voda u ćeliji
• 7 milijuna čunjića koristi se za prepoznavanje boja.

24
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Vid i percepcija
• Mogućnost oka da se prilagođuje na više ili manje razine sjajnosti naziva se adaptacija.
Mogućnost adaptacije ljudskog oka kreće se unutar omjera sjajnosti od 1: 10 milijardi.
• Trajanje procesa adaptacije ovisi o sjajnosti na početku i na kraju procesa. Adaptacija na manju
sjajnost traje dulje od adaptacije na višu sjajnost. Proces adaptacije omogućuje složena mreža
ganglija - živčanih stanica, koje prenose informacije do mozga.

dnevna svjetlost cestovna rasvjeta mjesečina

(5-10 mm2) (10-30 mm2) (30-50 mm2)

• Oštrina vida je sposobnost razlikovanja finih detalja na nekom predmetu ili prizoru. Na nju
utječe razina rasvijetljenosti, ali isto tako i starost promatrača.

25
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Vid i percepcija
• Akomodacija je sposobnost oka
da se prilagodi predmetu koji se
nalazi na određenoj udaljenosti
i da ga oštro vidi, što se postiže
Vidna performansa [%]

promjenom oblika očne leće.

• Da bi se objekt prepoznao,
potrebna je razlika sjajnosti ili
boje između objekta i
neposredne okoline, što se
naziva minimalni kontrast.
• Zadatak rasvjetnog sustava je
da stvori dobre vizualne uvjete
poznavajući način rada oka -
npr. postizanjem odgovarajuće
Razina rasvijetljenosti [lx]
rasvijetljenosti i njene
ravnomjerne raspoređenosti.

26
Električna rasvjeta, 2015./2016.

Vid i percepcija
• Trodimenzionalno ili stereoskopsko viđenje moguće je zahvaljujući činjenici da su naše oči međusobno
razmaknute. Kada se fokusira objekt, uzorci koji se stvaraju na mrežnici oka se neznatno razlikuju za svako oko
zbog drukčije perspektive, a mozak koristi ove informacije da bi “izračunao” utiska prostora, što omogućuje
stvaranje utiska udaljenosti.
• Kada se gleda u daljinu mozak razlikuje bliže i dalje objekte po plavoj komponenti njihovog svjetla. Bliži
objekti imaju toplije i intenzivnije tonove, a dalji plavičasti i bljeđi izgled.
• Ljudski sustav percepcije koristi sljedeće informacije:

Kontrast Svjetlina Boja

• Na ljudsku percepciju bitno utječe izvor svjetlosti sa svojim karakteristikama boje svjetla i uzvrata boje!

27
The End 4 2 day ... see U

HVALA NA POZORNOSTI!

28