Što je renta

Cijena upotrebe komada zemlje u nekom razdoblju zove se renta ili čista ekonomska renta (broj
novčanih jedinica na jedinicu vremena).

Renta je plaća za upotrebu faktora proizvodnje čija je ponuda fiksna.

Kako se određuje visina rente za zemlju?

Ako je potražnja (D) manja od ponude (S) visina rente pada

Ako je ponuda (S) manja od potražnje (D) onda je renta viša

Zašto je krivulja ponude zemlje okomita

krivulja?

Krivulja ponude za zemlju je savršeno neelastična, tj. okomita, jer

je ponuda zemlje fiksna.

Zemlja će se uvijek obrađivati bez obzira na visinu rente.

Krivulje ponude i potražnje sijeku se u točki ravnoteže E. Renta za zemlju mora težiti prema toj
cijeni faktora.

Vrijednost zemlje uvijek se izvodi iz vrijednosti proizvoda koji se npr. uzgaja na toj zemlji, a
neobratno.

Što će se dogoditi s rentom za zemlju ako

država uvede porez od 50%?

Renta je iznosila 200 dolara

Država je uvela 50% poreza na sve rente za

zemlju ( 50 % od 200 je 100 dolara)

Zemljovlasnik neće promijeniti rentu sa 200

dolara na više, već će od tih 200 dolara 100
dati državi dok će njemu ostati preostalih
100 dolara

Razlog: zemljovlasnici su homo oeconomicus tj. racionalni i bolje im je zaraditi i tih 100 dolara
nego biti bez ikakve zarade

Teorija kapitala

Kapital – trajna proizvedena dobra koja se upotrebljavaju kao proizvodni utrošci za daljnju
proizvodnju.

Vrste kapitalnih dobara:

građevine,

oprema i

zalihe utrošaka i proizvoda

Ulaganje u kapitalna dobra

Uključuje žrtvovanje potrošnje danas da bi se povećala buduća potrošnja.

Društva ulažu jer žrtve sadašnje potrošnje omogućuju povećanu potrošnju u budućnosti.

Primjer

Dva otoka započinju s jednakim resursima.

Otoka A ne ulaže i pokazuje skroman rast

Otok B posvećuje jedan dio vremena na

ulaganje i ne troši odmah te zbog toga uživa
mnogo više potrošnje u budućnosti

Što se događa kada neka država žrtvuje sve

više i više potrošnje radi akumuliranja
kapitala?

Ako država ulaže samo u npr. novu tehnologiju, a ostale faktore proizvodnje (rad, zemlju) ne
mijenja djelovat će zakon opadajućih prinosa.

Stopa povrata na ulaganje u tehnologiju nakon nekog vremena opada ukoliko se ne nadoknadi
ulaganjem u npr. ljude, nova znanja.

Ulaganje u sve faktore proizvodnje istovremeno - doći će do djelovanja prinosa na opseg

O čemu ovisi odluka poduzeća o investiranju?

Poduzeće koje maksimizira profit (u idealnim uvjetima bez rizika, monopola i inflacije) uvijek će
uspoređivati svoj:

trošak kapitala tj. tržišni kamatnjak (i) sa stopom povrata na kapital tj.
zaradom od kapitala (r).

Ako je r veći od i poduzeće će investirati

Ako je r manji od i neće investirati

Tržišni kamatnjak ima dvije funkcije:

racionira (alocira/raspoređuje) oskudnu društvenu ponudu kapitala na upotrebe koje imaju

najveće stope povrata i

potiče ljude da žrtvuju tekuću potrošnju radi povećanja zaliha kapitala

Krivulja D prikazuje krivulju potražnje za kapitalom

Potražnja za kapitalom se izvodi iz graničnog proizvoda kapitala

( dodatni proizvod nastao nakon dodavanja jedne jedinice
kapitala fondu kapitala)

Krivulja potražnje za kapitalom opada zbog ZOP-a

Ponuda i potražnja se sjeku u točki E

Krivulja S prikazuje dane fondove

Poduzeća će tražiti kapitalna dobra na način prikazan krivuljom D

U točki E je količina kapitala potpuno racionalna s poduzećima koja ga traže ( r = i)

Agregatna ponuda i potražnja

Mehanizam agregatne ponude i potražnje prikazuje ukupan nivo funkcioniranja nekog

ekonomskog sustava.

Kada taj ekonomski sustav gledamo u cjelini onda govorimo o makroekonomiji.

Kako definirati agregatnu ponudu?

AGREGATNA PONUDA - ukupna količina dobara i usluga koju poduzeća neke države žele
proizvesti i prodati u danom razdoblju

Agregatna ponuda (AS) ovisi o:

a) razini cijena (output),

b) proizvodnom kapacitetu ekonomije i
c) razini troškova (input)

Kako definirati agregatnu potražnju?

AGREGATNA POTRAŽNJA odnosi se na ukupnu količinu dobara i usluga koju su različiti sektori u
ekonomiji spremni potrošiti u danom razdoblju.

Agregatna potražnja (AD) je suma trošenja potrošača, poduzeća i države i ovisi o:

a) razini cijena
b) monetarnoj politici,
c) fiskalnoj politici i

drugim faktorima

Međudjelovanje AS I AD

Na osi količine je prikazana ukupna proizvodnja ( realni

BDP)

Na y osi je prikazana razina sveukupnih cijena

Krivulja AD je opadajuća i pokazuje koliko bilo tko u

ekonomiji kupuju pri različitim razinama agregatnih cijena

Krivulja AS je rastuća i prikazuje količinu dobara i usluga

koju su poduzeća voljna proizvesti i prodati pri svakoj razini
cijena

Ukupna ekonomija u ravnoteži je u točki E i jedino su u toj točki u kojoj je Q=3000 I P = 150
zadovoljni i prodavaći i potrošači

Kada bi P bila 200 tada bi poduzeća željela prodati više nego što kupci žele kupiti.

U prijevodu oni bi htjeli količinu u točki C a kupci žele kupiti samo onu količinu u točki B