PREVENCIJA KRIMINALITETA

Pitanja za drugi kolokvijum

1. Preventivna djelatnost organa unutrašnjih poslova?

- Prisustvo policije na pozorničkom i patrolnom rejonu
- Kriminalistička kontrola
- Saradnja sa građanima (rad policije u zajednici)
- Saradnja sa službama socijalnog staranja, zdravstvenim, obrazovnim i drugim sektorima
- Saradnja na međunarodnom planu
- Profesionalno vršenje policijske funkcije (postupanje u skladu sa zakonom kako bi dobili
podršku javnosti).

Postoje kriminalistička i socijalna prevencija.

2. Pravni osnov preventivnog postupanja organa unutrašnjih poslova?

Među relevantna obilježja policijske funkcije spada njen pravni karakter. To znači da sva ključna
pitanja u vezi sa policijskom funkcijom i njenom djelatnošću imaju pored društvenog i političkog
i svoj pravni izraz.
U svom radu rukovodi se međunarodnim standardima i domaćom pravnom regulativom.
Međunarodno pravo se razlikuje od nacionalnog prava. Nacionalno zakonodavstvo se usklađuje
sa međunarodnim standardima što dalje ima implikacije na regionalni i lokalni nivo.
Što se tiče MUP-a RS ključni zakon koji reguliše rad jeste Zakon o policiji i unutrašnjim
poslovima Republike Srpske, zatim Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta u MUP-u. Osim ova dva ključna pravna akta, postoji oko 100 drugih pravnih akata koji
regulišu rad MUP-a.

3. Policijska funkcija kao socijalna funkcija?

Posmatramo je u kontekstu pojma SOCIJALNA KONTROLA (a pod kojom podrazumijevamo
razne metode putem kojih se u nekoj društvenoj zajednici kontrolišu ponašanja i aktivnosti
konkretne zajednice- pojedinca, društvenih grupa i društva u cjelini).
Socijalna kontrola može biti pozitivna i negativna.

4. Socijalno-uslužni rad policije?

Skup različitih zadataka koji nisu neposredno vezani za represivno postupanje.
Tu spadaju intervencije povodom raznih nekriminalnih događaja (porodični sukobi, nestale
osobe, izgubljene stvari, briga o nesposobnim licima, pružanje pomoćni povrijeđenim licima,
davanje savjeta, postupanje u slučaju elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa).

5. Preventivna otkrivačka funckija organa unutrašnjih poslova?

Posmatramo je u:
Materijalnom smislu- to je aktivnost u kojoj se korišćenjem kriminalističkih operativno-tehničkih
i taktičkih, ali i procesnih metoda i sredstava prikupljaju i istražuju informacije i dokazi o
postojanju krivičnog djela i njegovog izvršioca.
Formalnom smislu- to znači primjenu takvih oblika rada koji daju optimalne mogućnosti da se
predhodne aktivnosti realizuju.
Primjena kriminalističke preventivne djelatnosti pročiva na teritorijalnom principu.

6. Kriminalistička kontrola?
a) Podrazumijeva sistem svih organizovanih i planom predviđenih operativno preventivnih mjera
u cilju sprečavanja raznih društveno opasnih pojava, uzroka i posljedica tih pojava i stanja.
b) Nadziranje i praćenje osuđenih i uslovno otpuštenih osuđenika i osoba iz „predvorja
kriminala“. U suštini to bi bio nadzor konkretnih kriminogenih žarišta (kriminalnih sredina). Vrši
se na sljedeće načine: dnevni i noćni obilazak, osmatranje, racija, nadzor i kontrola puteva,
pijaca, stanica, prevoznih sredstava, lokala itd.
Za kriminalističku kontrolu karakteristična je opšta sumnja da bi moglo doći do kriminalnog,
prekršajnog ili socijalno patološkog ponašanja.

7. Poligraf u službi prevencije?

U kriminalističkim obradama poligraf se obično primjenjuje na osobe koje su osumnjičene na
izvršenje neke kriminalne radnje. U tu svrhu primjenjuju se poligrafske metode i testovi. Poligraf
bilježi razne fiziološke promjene u organizmu (znojenje, lupanje srca, itd). Test tumači stručna
osoba- poligrafista. Reezultati nisu validni na sudu, ali služe kao dopunski dokazi.

8. Policija i sektor privatne bezbjednosti?

Po tom pitanju postoje oprečni stavovi i nema opšte saglasnosti šta isti podrazumijeva i šta u
sebe uključuje. Bez obzira na mogući doprinos privatnog sektora u prevenciji kriminaliteta,
njihovi poslovi ne mogu se porediti sa policijskim poslovima. Iako su njihove aktivnosti često
bliske policijskim, oni nisu nosioci sprovođenja zakona i obično su angažovani od strane fizičkih
ili pravnih lica za račun njihovih privatnih interesa.

9. Uloga policije u suzbijanju urbanog kriminaliteta?

Urbana sredina je specifična socijalna sredina koja je pogodna za razne oblike ispoljavanja
kriminalnih radnji iz razloga što nema socijalne kontrole kako je to u rularnim sredinama. U
urbanim sredinama imamo formalnu kontrolu (policija). Neki dijelovi grada posebno prednjače
po broju izvršenih kriminalnih radnji, a to su posebno siromašniji dijelovi i nižeg obrazovnoh
nivoa (predgrađa).

10. Odnos policije s javnošću. Značaj i sadržina sa preventivnog aspekta?

Bitno je da javnost podržava rad policije.
Institucionalizovane forme odnosa sa javnošću (PR).
Proširiti iz knjige.