KEMIJSKE PROMJENE 

1. Pokus: Kemijske reakcije magnezija i njegovih spojeva

Pribor: pinceta, plamenik, satno staklom spatula, epruvete, čaša, hvataljka, kapaljka,
predmetno stakalce

Kemikalije: magnezij (vrpca), otopina fenolftaleina, klorovodična kiselina

Opis pokusa: U epruvetu smo ulili klorovodičnu kiselinu te u nju stavili magnezijevu vrpcu
koju smo prethodno s lakoćom razdvojili na manje dijelove. Nakon opažanja kemijske
reakcije nekoliko kapi dobivene otopine smo kapaljkom prenijeli na predmetno stakalce i
isparili otapalo na isti način. Poslije toga nam je ostalo usporediti fizička svojstva produkta sa
svojstvima magnezijeve vrpce.

Slika 1 Magnezijeva vrpca unutar klorovodične kiseline

Uhvatili smo s pincetom drugi komad magnezijeve vrpce i zapalili ga u plamenu plamenika.
Magnezij smo držali iznad satnog stakla radi mogućeg otpadanja dio produkta. Nakon što je
sav magnezij izgorio, produkt spuštamo u pincetu zajedno s produktom na satnom staklu.
Uspoređujemo fizička svojstva produkta sa svojstvima elementarnog magnezija.

Slika 2 Magnezijev oksid

1
U epruvetu s magnezijevim oksidom iz prošlog pokusa dodajemo vode (do ¼ volumena
epruvete) te par kapi indikatorske otopine fenolftaleina. Zatim smo mućkali epruvetu i
promatrali promjene.

U epruvetu s magnezijevom lužinom dodajemo kap klorovodične kiseline i promatramo

promjene.

Rezultati i Opažanja:

Magnezij je brzo reagirao s klorovodičnom kiselinom te je pri reagiranju ispuštao toplinu i

određen miris i zvuk. U epruveti su nastajali mjehurići. Formula koja opisuje pokus: Mg(s)
→
+2HCl(aq) ❑MgCl2(aq)+H2

Pri gorenju magnezija mogla se opaziti jaka bijela svijetlost. Nastali produkt je magnezijev
→
oksid (MgO) iz formule 2Mg(s)+O2(g) ❑2MgO.

Otopina u epruveti je dobila roza boju. Nastala je lužina. Jednadžba kemijske reakcije:
Mg(OH) (s) H 2 O Mg (aq)+2OH-
2
→

Dodavanjem kapi klorovodične kiseline boja otopine se vratila na početnu. Jednadžba

→
kemijske reakcije: Mg(OH)2+2HCl(l) ❑2H2O+MgCl2
Zaključak: Magnezij se lagano trga i savija, srebrne je boje te se na njemu nalazi sloj oksida
koji ga štiti od oštećenja. Taj sloj je crne boje.

Reakcija magnezija i klorovodične kiseline je egzoterman proces koja se odvija u kratkom

vremenu. Tijekom reakcije može se opaziti karakterističan zvuk i miris.

Reakcija gorenja magnezija je endoterman proces pri kojemu nastaje jaka bijela svjetlost.

Magnezijev hidroksid u reakciji s vodom stvara magnezijevu lužinu. Ta reakcija je

egzoterman proces.

Dodavanjem klorovodične kiseline u magnezijevu lužinu dolazi do neutralizacije.

2
 2. Pokus Djelovanje octa na soda bikarbonu

Pribor: čaša, žlica

Kemikalije: kuhinjski ocat, soda bikarbona

Opis pokusa: U čašu smo stavili žlicu soda bikarbone i zatim dolili kuhinjski ocat te
promatrali.

Slika 3 Rakcija octene kiseline i soda bikarbone

Rezultati i opažanja:
Soda bikarbona i octena kiselina su brzo reagirali te je kao produkt nastala bijela pjena.
Jednadžba kemijske reakcije:
→
NaHCO3(s)+CH3COOH(aq) ❑H2CO3(aq)+CH3COONa(aq)

Zaključak: Ovaj pokus opisuje nepovratnu kemijsku reakciju pri kojoj jača (octena) kiselina
istiskuje slabiju (karbonatnu) kiselinu iz njezinih soli, ali ne obrnuto. Također je opisana
reverzibilna reakcija koju možemo izvesti u oba smjera. Reverzibilna reakcija iz pokusa je:
H2O(l)+CO2(g)⇄H2CO3(aq)

3
 3. Pokus Sinteza aluminijeva jodida iz elementarnog aluminija i
elementarnog joda

Pribor: tarionik i tučak, žlica, keramička ploča, kapaljka

Kemikalije: elementarni aluminij u prahu, elementarni jod, voda

Opis pokusa: Pokus smo izvodili pod digestorom. Elementarni jod smo u tarioniku usitnili na
prah. Zatim smo na keramičku pločicu stavili pola žlice aluminija i ¾ žlice joda. U smjesi smo
napravili udubljenje te u to stavili nekoliko kapi vode što je potaknulo reakciju.

Slika 4 Reakcija aluminija i joda Slika 5 produkt reakcije (bijeli prah)

Rezultati i opažanja: Dodavanjem kapi vode započela je reakcija. Smjesa se zapalila te je

emitirala ljubičasti plin. Nakon kratkog vremena se prestao stvarati plin te ja kao produkt
ostao bijeli prah.

Zaključak: Bez kapi vode reakcija se ne bi pokrenula. Jednadžba kemijske reakcije u pokusu
je: 2Al(s)+3I (aq) H 2 O 2AlI
2
→
3

4
4. Pokus Termoliza modre galice i njena regeneracija

Pribor: epruveta, stalak za epruvete, čaša, stativ s klemom i spojkom, plamenik, žlica,
tarionik, kapaljka

Kemikalije: modra galica u prahu

Opis pokusa: Prvo smo izmjerili masu prazne epruvete. Modru galicu smo smrvili u
tarioniku i stavili u epruvetu pa ponovno izmjerili masu. Zatim smo pričvrstili
epruvetu za stativ (nakošenu prema dolje) i počeli zagrijavati oksidativnim plamenom
sve dok se plava boja modre galice nije izgubila. Epruvetu smo zagrijavali po čitavoj
stijenki i tako radili dok nije bila suha. Kada se epruveta ohladila zadnji put smo
izmjerili masu epruvete s produktom koji je ostao.

Slika 6 Prikaz aparature Slika 7 Produkt zagrijavanja

Rezultati i opažanja: Zagrijavanjem epruvete s modrom galicom, modra galica gubi

plavu boju i pretvara se u bijelu. Nakon mjerenja masa epruveta u sva tri dijela
pokusa dobili smo da je masa same epruvete 13,306g, masa epruvete s modrom
galicom 15,039g i masa epruvete + CuSO4 14,401g.
Udio vode u modroj galici
masa epruvete s modrom galicom bez vode−masa prazne epruvete
= ∗100 %
masa epruvete s modrom galicom−masa prazne epruvete
=63.19%
Zaključak: Zagrijavanjem modre galice otpušta se vode što vidimo u razlici mase te
nastaje bakrov (II) sulfat u obliku bijelog praha. Modra galica je hidratna sol, dakle u
sebi sadrži vodu. Reakcija je reverzibilna stoga možemo u bakrov (II) sulfat dodati
vodu i produkt će biti modra galica. Jednadžba kemijske reakcije:
CuSO4 . 5H2O(s) ⇄ CuSO4(s)+5H2O

5
Na kraju smo dobili da je udio vode u modroj galici jednak 63.19%.