GIUSEPPE VERDI

(1813.-1901.)

• vodeći talijanski operni skladatelj 19. st.

• isključivo operni skladatelj (ostalo: poznat je Rekvijem)
• nadovezuje se na talijansku opernu tradiciju - Rossini, Bellini, Donizetti
• belcanto opere – melodijski izrazite, težište na ljudskom glasu - arije i zborovi
• počinje povezivati brojeve u scene
• glazbeno prikazivanje ljudskih likova i situacija
• važna uloga zbora
• orkestar prati bogatim bojama
• na drugačiji način od Wagnera postiže dramatizaciju

Libreta: većinom prema poznatim djelima svjetske književnosti (V. Hugo, A. Dumas ml., F.
Schiller, W. Shakespeare), visoka umjetnička razina libreta

Opere:
Nabucco (1842.)
• ropstvo i oslobođenje Židova pod Nabukodonosorom
• simbol talijanskog oslobodilačkog pokreta za samostalnost (tada Italija razjedinjena,
sjeverna Italija pod austrougarskom vlašću)
• Zbor Židova iz 3. čina „Va pensiero”

Rigoletto (1851.), Trubadur (1853.), Traviata (1853.)

• novo: na glazbenoj pozornici likovi iz nižih društvenih slojeva
• realističko prikazivanje
• likovi dvorske lude, Cigani, kurtizane

Rigoletto
Libreto je nastao prema drami Kralj se zabavlja V. Hugoa, a radnja je smještena na dvor u
Mantovi u 16. st. To je tragična priča o dvorskoj ludi Rigolettu, rastrganom između uloge
dvorskog zabavljača i oca lijepe Gilde, koju ljubomorno čuva od raskalašenog vojvode i
cijeloga dvora. Središnji prizor djela je sukob Rigoletta i dvorjana u 2. činu, u kojem se
glazbom postiže dramatska i emotivna snaga Rigolettova nastupa. Tu shrvani otac otkriva
strahotnu tajnu da su oteli i vojvodi izručili njegovu kćer. U svom nastupu Rigoletto izražava
bolni nemir, kojega Rigoletto skriva pjevušeći jedan motiv, zatim bijes i optužbe (arija
"Cortigani" / "Dvorjani"), zatim preklinjanje kada, shrvan boli, moli milost od okrutnih
dvorjana. U 3. činu nalazi se popularna arija vojvode "La donna è mobile" / "Žena je
varljiva", jednostavna, pjevna i bezbrižna pjesmica, s jednostavnom akordičkom pratnjom
orkestra, koja odražava vojvodinu razuzdanu narav.

Utjecaj franc. velike opere

• opsežnije, masovne scene
• Sicilijanske večernje, Krabuljni ples, Moć sudbine, Don Carlos

Aida (1871.)
• velika opera
• koristi arioso – deklamacijski način pjevanja
• izvedena u Kairu (Egipat) u čast otvorenja Sueskog kanala
• radnja se odvija u Egiptu u vrijeme vladavine Ramzesa III.

Glazbena škola Pavla Markovca, Povijest glazbe, Nataša Leverić Špoljarić, prof. savjetnik
Posljednje opere
• Otello (1887.) - opera seria (tragedija)
• Falstaff (1893.) - lirska komedija
• primijenio neke elemente Wagnerove operne reforme da bi bolje povezao glazbu i
dramatiku teksta:
• podjela na prizore
• orkestar - veća uloga u dramatskom razvoju
• smanjio razliku između recitativa i arija, uvodeći arioso stil (parlando)
• glas ipak u prvom planu – talijanska opera

Glazbena škola Pavla Markovca, Povijest glazbe, Nataša Leverić Špoljarić, prof. savjetnik