Tajanstveni kontinent

• Drugi kontinent po površini – 30 milijuna km2.

• Geografski smještaj: sjeverna, južna, istočna i zapadna zemljina polutka, sjeverni i južni umjereni
pojas.
• Središnji geografski položaj prema drugim kontinentima - slabo iskorišten.
• Prema Europi – Gibraltarska vrata, prema Aziji – Sueski kanal.
• Slabo razvedene obale: veliki otok Madagaskar, Gvinejski zaljev.
RELJEF
– Polovica kontinenta dio prakopna Gondvane – stabilni dijelovi

– kratoni, prastare stijene bogate rudama.

– Stara gorja na rubovima kratona.
– Mlade planine na krajnjem sjeveru i jugu.
– Djelovanje unutarnjih sila – lomljenje afričke litosferne ploče – nastanak Afričke rasjedne doline
dijelom ispunjene jezerima.
– Reljefna podjela na visoku i nisku Afriku.

NISKA AFRIKA
– U prosjeku do 500 m:
– visoravan Sahara (sa starim vulkanskim gorjima Hoggar, Tibesti, Air)
– visoravan Sudan s brojnim zavalama i dolinama (rijeke Niger, Nil, Kongo, jezero Čad) – planina

Atlas.

VISOKA AFRIKA
– U prosjeku viša od 1200 m:
– Etiopsko-somalijsko visočje
– Istočnoafričko (Jezersko) visočje
Klima i vegetacija Afrike
• Tropski kontinent – prevladavaju klime klimatskih razreda A i B.
• Geografska širina – najvažniji klimatski čimbenik – izmjena klimatsko-vegetacijskih pojaseva

(posebno u niskoj Africi).

TROPSKE KLIME (razred A)

Prašumska – tropske kišne šume:
– zavala Konga i Gvinejsko primorje – visoke temperature i vlaga zraka
– zenitne kiše – pojačane kiše u vrijeme zenita

– bujan biljni i životinjski svijet, uzgoj tropskih i suptropskih kultura.

Savanska – savane (vlažne i suhe):
– uz prašumsku klimu zbog udaljavanja od ekvatora i porastom nadmorske visine
 – sušno (zimsko) i vlažno (ljetno) razdoblje – savane sjevernije i južnije od tropskih kišnih
šuma
– veliki kopneni sisavci (biljojedi i mesojedi); poljodjelstvo i stočarstvo
– dezertifikacija – stvaranje pustinja

SUHE KLIME (razred B)

Stepska klima – stepe:
– uski pojas uz Saharu i Istočna Afrika, zavala Kalahari – sušno razdoblje do šest mjeseci
– Sahel – područje suhe i trnovite savane i stepe na prijelazu prema Sahari
– dobri uvjeti za stočarstvo, poljodjelstvo uz navodnjavanje
– suše, dezertifikacija, glad i migracije stanovništva,
Pustinjska klima:
– uz obratnice, dio zavale Kalahari i Somalijskog visočja – visoka temperatura i visoki tlak

zraka, strujanje zraka prema ekvatoru – vjetrovi pasati (sjeveroistočni suhi jugoistočni vlažni) –
Sahara
– uz obale hladne morske struje – Bengalska struja, Kanarska struja.
UMJERENO TOPLE VLAŽNE KLIME (razred C)
Sinijska klima:
– dijelovi visoke Afrike – niže temperature zbog visine i reljefne padaline
– umjereno topla vlažna klima – šume i travnjaci (pretvoreni u oranice):
– krajnji jugoistočni dio Afrike – udaljenost od ekvatora i tople morske struje (Agulhaska i

Mozambička).

Sredozemna klima
– krajnji sjeverni i južni dio Afrike – umjerene širine sa zapadnim vjetrovima
– makija i degradirana sredozemna šuma:
– uzgoj mediteranskih kultura (agrumi, vinova loza).
SNJEŽNO-ŠUMSKE KLIME (razred D)
– samo najviši afrički vrhovi.
Voda i život u Africi
• Neravnomjerna raspodjela voda na kopnu:
–suha suptropska područja
– vodom bogata ekvatorska područja.
• Područja bez otjecanja – pustinje i polupustinje.
– Vadiji – suha korita kojima povremeno i sezonski teku rijeke.
– Oaze – mjesta u pustinji s dostatnom količinom vode (na površini ili u podzemlju).
– Šotovi – slana povremena jezera u pustinjama.
• Tri slijeva:
– sredozemni: Nil – najdulja rijeka svijeta, kratke rijeke u području Atlasa
– indijski: Limpopo i Zambezi
– atlantski: Kongo, Niger i Oranje.
 – Najveće rijeke izviru na visočjima ili planinama i većinom imaju delte.
– Riječne doline – središta naseljavanja i razvoja gospodarstva.
• Važnost rijeka: natapanje, vodoopskrba, plovidba, dobivanje energije, ribolov i turizam.
• Velik broj jezera:
– veća jezera: Malawi, Viktorijino jezero, jezero Čad
– važnost jezera: gusto naseljene obale, plovidba, vodoopskrba, ribarstvo

Regije u Africi
Slabo povezane regije u nastajanju.
Regionalizacija Afrike
1. SJEVERNA AFRIKA
2. SUBSAHARSKA AFRIKA: Zapadna, Srednja, Istočna i Južna Afrika Sjeverna Afrika
Sjeverna Afrika:
– pustinjska klima, Sahara, naseljenost oaza i sredozemne obale
– arapski jezik, islam, mlado stanovništvo, urbanizacija, političke promjene.
Zapadna Afrika:
– prostor između Sahare, Gvinejskog zaljeva, gorja Kamerun i Čadske zavale
– stare stijene s rudnim bogatstvima, reljefne stepenice: obalna nizina, ravnjak, Sahara – visok

prirodni prirast, raznovrsnost stanovništva, plantaže i izvozna poljoprivreda.

Srednja Afrika:
– zavala Čada i zavala Konga, prometno izoliran prostor
– izmjena klimatsko-vegetacijskih područja od sjevera prema jugu.
Istočna Afrika:
– Etiopsko-somalijsko i Istočnoafričko visočje, otočni prostor – društveno-politički i gospodarski

raznolik prostor

Južna Afrika:
– južno od rijeke Kongo, Madagaskar
– zapadni i južni dio – rudarstvo, veća razvijenost, rjeđa naseljenost
– istočni dio – poljoprivreda, slabija razvijenost, gušća naseljenost, brz porast broja stanovnika.

Stanovništvo i naselja Afrike

• Istočna Afrika – kolijevka čovječanstva
• 1,3 milijarde stanovnika
- 17. – 19. stoljeće – prisilno preseljavanje u Ameriku (robovi)

- 1800. - 1950. – usporen porast - od 1950. godine – nagli porast.

• Prirodno kretanje stanovništva:
– gotovo sve države imaju visoku stopu rodnosti
– politički nestabilne i siromašne države imaju više stope smrtnosti
– vrlo visok prirodni porast u većini država.
• Visok udio mladog stanovništva (40 % do 15 godina) – veliki gospodarski potencijal (radna snaga).
• Nastanak gradova:
– starovjekovni gradovi (Grci, Feničani, Rimljani)
–srednjovjekovni gradovi (Arapi i crna afrička kraljevstva)

–novovjekovni gradovi (europski kolonizatori).

• Većinom seosko stanovništvo – migracije - ubrzan porast udjela gradskog stanovništva - nastanak
sirotinjskih četvrti.

• Velik broj milijunskih aglomeracija: Kairo, Lagos, Johannesburg, Kinshasa.

• Fizionomsko obilježje (izgled) ljudi je posljedica prilagodbe na prirodno geografske uvjete.
• Rasizam – politika rasnog razdvajanja, bijela manjina upravlja ostalima.
• Velik broj jezika razvrstan u jezične porodice.
• Službeni jezici su jezici kolonizatora ili osvajača (francuski, engleski, portugalski i arapski jezik),
osim u Etiopiji.

• Jezici sporazumijevanja: afrikaans (Južna Afrika) i svahili (Istočna Afrika).

• Vjerski raznoliki kontinent: islam, katolici, protestanti, hinduizam i budizam.

Sporo gospodarsko buđenje Afrike

• Gospodarski razvoj usporen:
1. prirodno-geografski razlozi: nepovoljna klima, malo plodnoga tla, neravnomjerna raspodjela voda
na kopnu, prirodne nepogode
2. društveni razlozi: posljedice kolonijalizma, politička nesigurnost, ratovi, ovisnost o stranim

ulaganjima.
• Najslabije razvijeni kontinent
• Afrički lavovi – države s visokim stopama rasta dohotka.
• Gospodarstvo na staklenim nogama – krhko gospodarstvo podložno izazovima svjetskog
gospodarstva.
• Afričke države (većina):
– mala gospodarstva
– velike prostorne razlike u dohotku po stanovniku
– slaba razvijenost i nizak životni standard
– izvoz većinom neprerađenih sirovina i energenata – uvoz gotovih proizvoda, tehnologije i kapitala
– neokolonijalizam – ovisnost o bivšim kolonijalnim – gospodarima, sve veći utjecaj Kine.
GOSPODARSKI SEKTORI
Primarni sektor – zaposleno oko 50% afričkog stanovništva.
Poljoprivreda
1. Tradicionalna (samoopskrba) poljoprivreda:
– niski i neredoviti prinosi, mali posjedi bez mehanizacije, zaštite bilja i umjetnih gnojiva
 – proso, riža, manioka, batat, jam.
2. Tržišna (komercijalna) poljoprivreda:
– veliki i stalni prinosi, veliki posjedi
– plantaže s uzgojem jedne kulture (monokultura proizvodnja)
– kakaovac, kikiriki, pamuk, čaj, voće i vinova loza.

Stočarstvo:
– slabo razvijeno (pustinje, tropska područja, bolesti)
– ovce, koze, deve, perad.
Šumarstvo:
– tvrdo drvo tropskih kišnih šuma: mahagonij, tikovina, ebanovina.
Sekundarni sektor – zaposleno oko 20% afričkog stanovništva.
Rudarstvo:
– rudarstvo važnije od industrije
– velika rudna bogatstva: nafta, zemni plin, dijamanti, zlato, kameni ugljen.

Energetika:
– energetika slabo razvijena – ulaganje u manje hidroelektrane i Sunčeve elektrane.
Industrija:
– industrija slabije razvijena osim u Južnoj Africi, državama Sjeverne Afrike, Gani, Kamerunu i Keniji.

Tercijarni sektor zaposleno oko 30% afričkog stanovništva.

- Pokretač gospodarskog rasta i razvoja.
Turizam:
– velike mogućnosti razvoja (prirodna i kulturna baština).
Promet:
– nedovoljno povezan kontinent.

Suvremeni problemi i moguća rješenja

 Nagli porast broja stanovnika →
–visok udio mladog stanovništva – prisutnost dječjeg rada i njegova zloporaba
– siromaštvo, neobrazovanost
– nekontrolirano preseljavanje iz sela u gradove – sirotinjske četvrti aglomeracija.
• Nejednaka raspodjela vode i njeno vrednovanje:
– nedostatna vodoopskrba stanovništva
– ograničene zalihe pitke vode (sukobi)
– zagađivanje okoliša
• Pothranjenost i glad - vrlo rašireni, posebno Sahel • Bolesti i epidemije:
– niska razina zdravstvene zaštite
– više stope smrtnosti dojenčadi
– sindrom stečenog gubitka imuniteta (sida ili AIDS – virus HIV) – najugroženiji jug Afrike
– malarija i žuta groznica – tropske bolesti prenošene komarcima – druge bolesti: ebola, kolera,

lepra, tuberkuloza.
• Nizak stupanj obrazovanosti:
– posljedice siromaštvo
– veliki pozitivni pomaci
• Rješenja afričkih problema trebaju doći primjenom samih država (iznutra), ne nametanjem izvana.