Specijalna teorija relativnosti

Inercijski sustavi i Galileieve transformacije

𝒙 = 𝒙′ + 𝒗𝟎 𝒕
𝒚 = 𝒚′
𝒛 = 𝒛′
𝒕 = 𝒕′

𝒙 = 𝒙′ + 𝒗𝟎 𝒕

𝒖 = 𝒖′ + 𝒗𝟎

➢ Događaj – mjera gdje je nešto i kada je to nešto tamo

(𝒙, 𝒚, 𝒛, 𝒕)
 Relativnost

➢ Galileieva (Newtonova)
relativnost
- zakoni mehanike (F = ma)
jednaki su u svim inercijskim
sustavima

➢ Einsteinova relativnost
- zakoni fizike jednaki su u
svim inercijskim sustavima
 Širenje svjetlosti

➢ Maxwell: svjetlost je elektromagnetski val

𝝏 𝟐 𝑬 𝟏 𝝏𝟐 𝑬 𝟏
= 𝟐 𝟐 𝒄= = 𝟑 ∙ 𝟏𝟎𝟖 𝐦/𝐬
𝝏𝒙 𝟐 𝒄 𝝏𝒕 𝝁𝟎 𝜺𝟎

➢ Zvučni val širi se kroz zrak brzinom 330 m/s u odnosu

na zrak
➢ Val na vodi širi se brzinom 1-100 m/s u odnosu na vodu
➢ Elektromagnetski val (svjetlost) širi se kroz…
19. st. eter
 Michelson-Morleyev eksperiment

➢ 1887. mjerenje brzine svjetlosti u raznim smjerovima

u odnosu na gibanje etera
 Michelson-Morleyev eksperiment

zrcala

izvor svjetlosti

polupropusno
-v zrcalo -v

detektor
 Zaključak (Einstein 1905.):
➢ Brzina svjetlosti jednaka je u svim inercijskim sustavima
 Einsteinovi postulati specijalne teorije
relativnosti*

➢ Svi fizikalni zakoni imaju isti oblik u svim inercijskim

sustavima (sustavima koji se jedan u odnosu na
drugog gibaju jednoliko po pravcu).
➢ Brzina svjetlosti u vakuumu c jednaka je u svim
inercijskim sustavima i ne ovisi o gibanju izvora ili
promatrača.
Relativnost istodobnosti

➢ promatrači u dva sustava

se ne moraju slagati oko
toga je li neki događaj
istodoban, čak se ne
moraju slagati ni oko toga
koji je događaj bio ranije
 Lorentzove transformacije*

1) trebaju prijeći u Galileieve

transformacije za v << c
2) trebaju biti simetrične za
v → -v jer su inercijalni
sustavi ekvivalentni (ne
može se utvrditi tko se
giba a tko miruje)
3) trebaju biti linearne funkcije koordinata i vremena jer je
prostor izotropan i homogen
𝒙 = 𝒂𝒙′ + 𝒃𝒕′
4) trebaju dati zbrajanje brzina takvo da brzina svjetlosti
bude uvijek c
 Lorentzove transformacije*
′
𝒃 ′ ′
𝟑) ⇒ 𝒙 = 𝒂𝒙 + 𝒃𝒕 = 𝒂 𝒙 + 𝒕
𝒂
𝒙 = 𝜸 𝒙′ + 𝒗𝒕′
𝟐) ⇒ 𝒙′ = 𝜸 𝒙 − 𝒗𝒕
➢ u početnom trenutku sustavi se
poklapaju
➢ svjetlosni signal poslan je duž x-osi
𝒙 = 𝒄𝒕 = 𝜸 𝒙′ + 𝒗𝒕′ = 𝜸 𝒄𝒕′ + 𝒗𝒕′ = 𝜸𝒕′(𝒄 + 𝒗)
𝒙′ = 𝒄𝒕′ = 𝜸 𝒙 − 𝒗𝒕 = 𝜸 𝒄𝒕 − 𝒗𝒕 = 𝜸𝒕(𝒄 − 𝒗)
𝜸𝒕(𝒄 − 𝒗) 𝜸𝒕(𝒄 − 𝒗) 𝟏
𝒕′= 𝒄𝒕 = 𝜸 (𝒄 + 𝒗) 𝜸=
𝒄 𝒄 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐
𝒙′ + 𝒗𝒕′ 𝒕′ + 𝒗𝒙′/𝒄𝟐
𝒙= 𝒕=
𝟐
𝟏 − 𝒗 /𝒄 𝟐
𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐
 Lorentzove transformacije*

𝒙′ + 𝒗𝒕′ 𝒙 − 𝒗𝒕
𝒙= 𝒙′ =
𝒗𝟐 𝒗𝟐
𝟏− 𝟐 𝟏− 𝟐
𝒄 𝒄
𝒚 = 𝒚′ 𝒚′ = 𝒚
𝒛 = 𝒛′ 𝒛′ = 𝒛
𝒕′ + 𝒗𝒙′/𝒄𝟐 𝒕 − 𝒗𝒙/𝒄𝟐
𝒕= 𝒕′ =
𝒗𝟐 𝒗𝟐
𝟏− 𝟐 𝟏− 𝟐
𝒄 𝒄

za v << c 𝒙 = 𝒙′ + 𝒗𝒕
𝒚 = 𝒚′
𝒛 = 𝒛′
𝒕 = 𝒕′
 Zbrajanje brzina
➢ ux brzina u sutavu S, ux’ brzina u sutavu S’
𝒅𝒙 𝒅 ′ ′
𝒅𝒕′ 𝒅
𝒖𝒙 = = 𝜸 𝒙 + 𝒗𝒕 = 𝜸 𝒙′ + 𝒗𝒕′
𝒅𝒕 𝒅𝒕 𝒅𝒕 𝒅𝒕′
′ 𝟐
𝒅𝒕′ 𝟏 𝟏
𝒕 = 𝜸(𝒕 + 𝒗𝒙′/𝒄 ) = =
𝒅𝒕 𝒅𝒕 𝜸(𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐 )
𝒅𝒕′
𝟏 𝒖𝒙 ′ + 𝒗
𝒖𝒙 = 𝟐
𝜸 𝒖𝒙 ′ + 𝒗 =
𝜸(𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄 ) 𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐
𝒅𝒚 𝒅𝒕′ 𝒅𝒚′ 𝒖𝒚 ′ 𝒖𝒚 ′ 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐
𝒖𝒚 = = = 𝟐
=
𝒅𝒕 𝒅𝒕 𝒅𝒕′ 𝜸(𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄 ) 𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐
𝒖𝒛 ′ 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐
𝒖𝒛 =
𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐
 Zbrajanje brzina

𝒖𝒙 ′ + 𝒗 𝒖𝒙 − 𝒗
𝒖𝒙 = 𝒖𝒙 ′ =
𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐 𝟏 − 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐

𝒖𝒚 ′ 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐 𝒖𝒚 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐
𝒖𝒚 = 𝒖𝒚 ′ =
𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐 𝟏 − 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐

𝒖𝒛 ′ 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐 𝒖𝒛 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐
𝒖𝒛 = 𝒖𝒛 ′ =
𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐 𝟏 − 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐

za v << c 𝒖𝒙 = 𝒖𝒙 ′ + 𝒗
𝒖𝒚 = 𝒖𝒚 ′
𝒖𝒛 = 𝒖𝒛 ′
 Primjer zbrajanja brzina
Kolika je brzina svjetlosti iz svjetiljke koja se giba brzinom
c/2 u sustavu S?

𝒖𝒙 ′ + 𝒗
𝒖𝒙 =
𝟏 + 𝒗𝒖𝒙 ′/𝒄𝟐

𝒄 𝟑
𝒄+ 𝒄
𝒖𝒙 = 𝟐 = 𝟐 =𝒄
𝒄 𝟑
∙𝒄
𝟐
𝟏+ 𝟐 𝟐
𝒄
 Kontrakcija dužina*
𝑳𝟎 = 𝒙′𝟐 − 𝒙′𝟏

vlastita duljina – duljina štapa u

sustavu S’ u kojem štap miruje
𝑳 = 𝒙𝟐 − 𝒙𝟏

duljina štapa u sustavu S

𝒙′𝟏 = 𝜸 𝒙𝟏 − 𝒗𝒕𝟏 𝒙′𝟐 = 𝜸 𝒙𝟐 − 𝒗𝒕𝟐

➢ koordinate se mjere u istom trenutku 𝒕𝟏 = 𝒕𝟐
𝒙′𝟐 − 𝒙′𝟏 = 𝜸 𝒙𝟐 − 𝒗𝒕𝟐 − 𝒙𝟏 + 𝒗𝒕𝟐 = 𝜸 𝒙𝟐 − 𝒙𝟏
𝑳 < 𝑳𝟎
𝑳𝟎
𝑳𝟎 = 𝜸𝑳 𝑳= = 𝑳𝟎 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐 ➢ u sustavu S štap je
𝜸
kraći nego u sustavu S’
 Primjer kontrakcije dužine
Raketa je duga 120 m i promjer joj
je 20 m dok miruje u odnosu na
promatrača. Koliki su duljina i
promjer rakete ako se giba brzinom
0.99 c u odnosu na promatrača?

𝒗𝟐
𝑳 = 𝑳𝟎 𝟏− 𝟐
𝒄

𝟎. 𝟗𝟗𝒄 𝟐
𝑳 = 𝟏𝟐𝟎 𝐦 𝟏 − = 𝟏𝟕 𝐦
𝒄𝟐
➢ Promjer rakete jednak je
u oba sustava
 Dilatacija vremena*
➢ sat se nalazi u sustavu S u
točki x1
∆𝒕𝟎 = 𝒕𝟐 − 𝒕𝟏 u sustavu S
vlastito vrijeme – vremenski
interval između dva događaja
koje mjeri promatrač koji vidi
oba događaja na istom mjestu
𝒕𝟏 − 𝒗𝒙𝟏 /𝒄𝟐
𝒕′𝟏 = ∆𝒕′ = 𝒕′𝟐 − 𝒕′𝟏
𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐 vrijeme u sustavu S’ koji se giba
𝒕𝟐 − 𝒗𝒙𝟏 /𝒄𝟐 u odnosu na sat
𝒕′𝟐 =
𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐
∆𝒕′ > ∆𝒕𝟎
∆𝒕𝟎
∆𝒕′ = = 𝜸∆𝒕𝟎 ➢ Vrijeme ide sporije u sustavu koji
𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐 se giba u odnosu na mirni sat
 Paradoks blizanaca
➢ Jurko otputuje na planet udaljen 20 sg brzinom 0.95 c
u odnosu na Zemlju gdje ostane Mirko

➢ Ekvivalentni sustavi? ̶ Tko je više ostario Mirko ili Jurko?

Prostorno-vremenski dijagrami
 Raspad miona
➢ mioni nastaju u sudaru kozmičkog zračenja s atomima u višim
dijelovima atmosfere
➢ vrijeme poluživota sporih miona
∆𝒕𝟎 = 𝟐. 𝟐 𝝁𝒔 ∆𝒕 = 𝜸∆𝒕𝟎 = 𝟏𝟔 𝝁𝒔
𝒄∆𝒕𝟎 = 𝟔. 𝟔 ∙ 𝟏𝟎𝟐 𝐦 𝟎. 𝟗𝟗𝒄∆𝒕 = 𝟒. 𝟖 ∙ 𝟏𝟎𝟑 𝐦
 Relativistička dinamika*
➢ Einstein: Svi fizikalni zakoni imaju isti oblik u svim
inercijskim sustavima.
➢ Za relativističku količinu gibanja treba vrijediti:
1) zakon očuvanja količine gibanja
2) za v << c treba dobiti klasični izraz za količinu gibanja

𝒎𝒗 relativistička
𝒑 = 𝜸𝒎𝒗 𝒑=
𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐 količina gibanja

𝒅𝒑 𝒅 𝒎𝒗 relativistička
𝑭= =
𝒅𝒕 𝒅𝒕 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐 jednadžba gibanja
 Relativistička energija*

Teorem o radu i energiju

energiju 𝒙𝟐
𝟏
𝑾𝟏,𝟐 = ∆𝑬𝒌 න 𝑭 𝒅𝒙 = 𝒎𝒗𝟐
𝒙𝟏 𝟐
𝟐 𝟐 𝟐 𝟐
𝒅𝒑 𝒅𝒑
𝑾 = න 𝑭𝒅𝒙 = න 𝒅𝒙 = න 𝒗𝒅𝒕 = න 𝒗𝒅𝒑 𝒅 𝒗𝒑 = 𝒑𝒅𝒗 + 𝒗𝒅𝒑
𝟏 𝟏 𝒅𝒕 𝟏 𝒅𝒕 𝟏
𝒗 𝒗 𝒗
𝒎𝒗𝒅𝒗
𝑾 = න 𝒅 𝒗𝒑 − න 𝒑𝒅𝒗 = 𝜸𝒎𝒗𝟐 −න = 𝜸𝒎𝒄𝟐 − 𝒎𝒄𝟐 = 𝑬𝒌
𝟎 𝟎 𝟎 𝟏 − 𝒗𝟐 /𝒄𝟐
𝜸𝒎𝒄𝟐 = 𝒎𝒄𝟐 +𝑬𝒌
𝑬𝟎 = 𝒎𝒄𝟐 energija mirovanja
𝑬 = 𝑬𝟎 +𝑬𝒌 za v << c
−𝟏/𝟐 𝟏
𝑬𝒌 = 𝒎𝒄𝟐 𝟏− 𝟐
𝒗 /𝒄𝟐
− 𝒎𝒄𝟐 = 𝒎𝒄𝟐 𝟏 + 𝒗𝟐 /𝟐𝒄𝟐 − 𝒎𝒄 = 𝒎𝒗𝟐
𝟐
𝟐
 Veza između energije i količine gibanja

𝒑 = 𝜸𝒎𝒗 𝒗 𝒑𝒄
⇒ =
𝒄 𝑬
𝑬 = 𝜸𝒎𝒄𝟐 ➢ za čestice bez mase (m = 0)
npr. fotone
𝟐 𝟒 𝟐 𝟒
𝟐
𝒎 𝒄 𝒎 𝒄 𝑬 = 𝒑𝒄
𝑬 = 𝟐
= 𝟐
𝒗 𝒑𝒄
𝟏− 𝟐 𝟏−
𝒄 𝑬
𝑬𝟎 = 𝟎
𝑬𝟐 = 𝒎𝟐 𝒄𝟒 + 𝒑𝟐 𝒄𝟐
𝑬𝒌 = 𝑬 = 𝒑𝒄

𝑬𝟐 = 𝑬𝟐𝟎 + 𝒑𝟐 𝒄𝟐 𝒗=𝒄
Astronom sa Zemlje otkrije da se meteor udaljen 20
svjetlosnih godina približava Zemlji brzinom 0.8c.
a) Koliko vrijeme potrebno da meteor stigne na Zemlju
mjeri astronom na Zemlji?
b) Koliko vrijeme potrebno da meteor stigne na Zemlju
mjeri turist na meteoru?
c) Koliku udaljenost do Zemlje mjeri turist na meteoru?
(25 god, 15 god, 12 svj. god.)
Blizanci Mirko i Jurko istovremeno krenu na put prema
planetu X u različitim svemirskim brodovima. Mirko
putuje brzinom 0.75c, a Jurko 0.95c. Udaljenost između
Zemlje i planeta X je 20 svjetlosnih godina u referentnom
sustavu u kojem oba planeta miruju. Kolika je razlika u
godinama između Mirka i Jurka u trenutku kada Mirko
stigne na planet X? Koji je blizanac stariji?
(Mirko je stariji 5.45 god.)
Nestabilna čestica mase 3.34·10-27 kg koja miruje raspadne
se na dva dijela koji se gibaju brzinama 0.987c i -0.868c duž
x osi. Kolike su mase tih novih čestica?
(8.84·10-28 kg, 2.51·10-28 kg)
Snaga Sunca je 3.77·1026 W. Koliko se mase Sunca pretvori
u energiju u svakoj sekundi?
(4.19·109 kg/s)