Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 5

Sveučilište u Splitu

Umjetnička akademija u Splitu

EXAT 51

Kristijan Vrdoljak
Split, Siječanj, 2020.
Odsjek: Likovni odjel UMAS-a

Studij: Preddiplomski studij Slikarstva

Predmet: Suvremena umjetnost

Tema: EXAT 51

Mentori: dr. sc. Blaženka Perica, asistent Božo Kesić

Student: Kristijan Vrdoljak

Split, Siječanj, 2020.

1
Uvod

Grupa EXAT 51, kratica za „Eksperimentalni atelje“, formirala se 1951. godine, odakle dolazi broj 51.
Osnovali su je grupa umjetnika i arhitekata u Zagrebu. Sastojala se od arhitekata Bernarda Bernardija,
Zdravka Bregovca, Zvonimira Radića, Božidara Rašice, Vjenceslava Richtera i Vladimira Zarahovića,
slikara Aleksandra Srneca, slikara Vlade Kristla i slikara i grafičkog dizajnera Ivana Picelja. Glavna vodilja
grupe je bila povezivanje svih umjetnosti, sinteza svih disciplina likovnog stvaralaštva, takozvani total
dizajn. To je bio hrabar ako ne i opasan stav u vrijeme kad je službeni pravac umjetnosti bio socijalistički
realizam.

Grupa je težila zajedničkim idealima i bila je predana apstrakciji i eksperimentalnoj umjetnosti. Osnovana
je tek nekoliko godina nakon razlaza Tita i Staljina i Titovog odbacivanja rezolucije Informbiroa, što je
grupi EXAT 51 i njezinom djelovanju dakako išlo u prilog.

Exatovci su pogurnuli zaostalu hrvatsku likovnu scenu prema modernosti i aktualnim europskim
umjetničkim tijekovima, kako sa djelovanjem i stvaralaštvom članova tako i sa diskusijom koja je proizašla
iz njihovog manifesta u intelektualnim i umjetničkim krugovima.

2
Djelovanje grupe

Uzimajući u obzir političke i ideološke prilike tog vremena, gdje je Jugoslavija nakon Drugog svjetskog
rata bila politički vezana za Sovjetski savez i njegovu politiku, tako je bila povezana i sa sovjetskim
pogledom na umjetnost i kulturu. Kultura i likovna umjetnost je bila podređena političkim zahtjevima i
ciljevima.
U Hrvatskoj su umjetnici se odupirali takvoj diktaturi tako da su eksperimentirali privatno, bez znanja
okoline.
Osnivanjem i radom grupe hrvatski umjetnici ulaze u tadašnje aktualne umjetničke tijekove, počinjući s
potpuno novom vizijom izložbenih štandova (paviljon Vjenceslava Richtera u Bruxellesu 1958. godine).
Grupa odbacuje ustaljene estetske norme i reference na predmetni svijet ne prihvaćajući razlike između
čiste i primijenjene umjetnosti, što i stoji u Manifestu u 1951. godine.
Članovi su pokušali revitalizirati duh i načela avangarde između dva svjetska rata i javno tražili slobodu
izraza i eksperimenta, uključujući njihov glavni zadatak, sintezu svih umjetnosti.

Grupa je težila zajedničkim idealima i bila je predana apstrakciji i eksperimentalnoj umjetnosti. Osnovana
je tek nekoliko godina nakon razlaza Tita i Staljina i Titovog odbacivanja rezolucije Informbiroa, što je
grupi EXAT 51 i njezinom djelovanju dakako išlo u prilog.

Grupa je izdala dva manifesta. Prvi kojeg je Bernardo Bernardi pročitao u svoje i u ime ostalih članova na
sastanku Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske 7. prosinca 1951. godine, a drugi
je objavljen povodom zajedničke izložbe „KRISTL, PICELJ, RAŠICA, SRNEC“ 1953. godine.
Prvi manifest je izazvao rasprave o apstraktnoj umjetnosti. Glavno pitanje je bilo što dalje nakon prekida
sa staljinizmom.

Godinu nakon nastanka grupe, 1952. godine, nekoliko članova grupe je pozvano sudjelovati na VII.
Salonu des Réalités Nouvelles u Parizu.
Sudionici su bili Aleksandar Srnec, Ivan Picelj i Božidar Rašica. Nakon toga nastupaju na Salonu ’54 i
Salonu ’56 u Rijeci zatim na izložbi povodom kongresa AICA-e u Dubrovniku 1956.
Picelj, Srnec i Bakić također izlažu 1959. u Galeriji Denise René u Parizu, gdje predgovor za katalog
potpisuju Michel Seuphor i Victor Vasarely.

Bitan dio djelovanja grupe su bili sastanci i razgovori u stanu Ivana Picelja u Gajevoj 2b gdje su uz
exatovce dolazili i intelektualci, književnici i povjesničari umjetnosti iz Zagreba. Teme razgovora su bile o
važnim događajima prošlih vremena o kojima se u tadašnjoj državi znalo malo ili ništa. U istom stanu je
održana prva izložba grupe EXAT 51, 1952. godine.

3
Literatura:

Marijan Susovski, EXAT 51 – europski avangardni pokret

http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/60.-obljetnica-postojanja-grupe-exat-51,1028.html

http://www.avantgarde-museum.com/en/museum/collection/authorsexat-51~pe4395/

You might also like