Muhamed

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.

Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih
stranica.

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.
Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog
jezika.

Muhamed ibn Abdulah (arapski: ‫ُم َح َّم د ٱبن َع ْب د ٱلَّٰل ه‬,

Dio serije članaka vezanih uz

romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c.

570. – Medina, 8. lipnja 632.[1]) bio je arapski Islam
religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije
islama.[2] Prema islamskoj doktrini, bio je poslanik,
božanski nadahnut da propovijeda i potvrđuje
monoteistička učenja Adama, Abrahama, Mojsija,
Isusa i drugih poslanika.[3] Vjeruje se da je on
posljednji Božji poslanik u svim glavnim granama
islama, iako moderni pokret Ahmadija odstupa od
ovog vjerovanja.[4] Muhamed je ujedinio Arabiju u
jedinstvenu muslimansku državu, sa Kur'anom, kao i
sa svojim učenjima prakse koje čine osnovu islamskog Povijest Islama
vjerskog uvjerenja.
Vjerovanja i običaji
Muhamed je rođen otprilike 570. godine u Meki. Bio
je sin Abdullaha ibn Abd al-Muttaliba i Amine bint Jedinstvo • Bog
Wahb. Njegov otac Abdullah bio je sin plemenskog Ispovijedanje vjere
vođe Kurejšija Abd al-Muttaliba ibn Hašima, a umro Molitva • Post
je dva mjeseca prije Muhammedova rođenja. Njegova Dobročinstvo • Hodočašće
majka Amina umrla je kada mu je bilo šest godina,
ostavljajući Muhameda siročetom.[5] Odgajan je pod Važne ličnosti
brigom svog djeda Abd al-Muttaliba i strica s očeve
strane Abu Taliba. U kasnijim godinama, povremeno Muhammed
bi se izolovao u planinskoj špilji po imenu Hira na Ebu Bekr • Omer
nekoliko noći molitve. Kada je imao 40 godina, Osman ibn Affan • Alija ibn Ebu-Talib
Muhamed je izvijestio da ga je posjetio Gabriel u Ahl al-Bayt
pećini i da je primio svoju prvu objavu od Boga. Ashabi
Godine 613. Muhamed je počeo javno propovijedati Islamski proroci
ove objave, proglašavajući da je "Bog jedan", da je
potpuna "pokornost" (islam) Bogu ispravan način Tekstovi & zakoni
života (dīn).
Muhamedovi sljedbenici u početku su bili malobrojni i Kur'an • Hadis
13 godina su iskusili neprijateljstvo mekanskih Pravo • Teologija
mnogobošaca. Kako bi izbjegao kontinuirani progon, Životopisi Muhammeda
poslao je neke od svojih sljedbenika u Abesiniju 615. Šerijat
godine, prije nego što su on i njegovi sljedbenici
migrirali iz Meke u Medinu (tada poznatu kao Jatrib), Grane islama
622. godine. Ovaj događaj, Hedžra, označava početak
islamskog kalendara, poznat i kao hidžretski kalendar. Suniti • Šijiti • Haridžiti • Ibadi
U Medini je Muhamed ujedinio plemena prema
Medinskom ustavu. U prosincu 629. godine, nakon Društveni aspekti
osam godina povremenih borbi s mekanskim
plemenima, Muhamed je okupio vojsku od 10 000 Škole • Teologija
muslimanskih obraćenika i krenuo na grad Meku. Filozofija • Nauka
Osvajanje je uglavnom prošlo bez osporavanja i Umjetnost • Arhitektura • Gradovi
Muhamed je zauzeo grad uz malo krvoprolića. 632. Kalendar • Praznici
godine, nekoliko mjeseci nakon povratka s Žene • … u Kuranu
oproštajnog hodočašća, razbolio se i umro. Do Vođe • Politika
njegove smrti, veći dio stanovništva Arapskog Islamizam • Liberalizam • Sufizam
poluotoka prešao je na islam.
Vidi također
Djetinjstvo
Islamski rječnik • Hidžra • Islamski kalendar
Muhamed se je vjerojatno rodio 20. travnja 570.
godine, u Meki u rodu Hashim plemena Quraysh, dva
mjeseca poslije smrti svog oca Abdullaha (Abdallaha). Stoga je Muhamed ostao samo s majkom Aminom.
Po običajima tog prostora i vremena, majka ga je kao dojenče predala dojilji- pomajki Halimi pa je
Muhamed proveo djetinjstvo u Haliminoj obitelji u beduinskom plemenu Beni Saad, van grada u pustinji.
Kada je imao šest godina, vraćen je majci, no majka mu je umrla kada je imao šest godina (po islamskoj
terminologiji: preselila na Ahiret), a samo dvije godine kasnije umro mu je i sljedeći skrbnik, djed po ocu,
Abd al Muttalib. Muhamed je tad počeo živjeti sa stricem Abu Talibom.

Od prve Objave do Hidžre

Po predaji, a i svjedočanstvu samog Muhameda, godine 610. Muhameda je u pećini na brdu Hira blizu
Meke posjetio melek (anđeo) Džibril ili Džebrail (Gabrijel). Ta se noć slavi kao najveća noć u godini i
pribraja se u islamske blagdane. On mu je tada izrecitirao prvih pet stihova (ajeta) poglavlja (sure)
'Alek.Tako je počela Objava Kurana Muhamedu koja je trajala pune 23 godine. Muhamed je počeo širiti
islam u Meki, gdje su ga prvo prihvatili siromasi. Međutim, trgovci su se bojali da bi nova vjera štetila
njihovom bogatstvu jer je islam propovijedao dijeljenje imovine sa siromašnima te odricanje od
idolopoklonstva koje je u Arabiji bilo dio tradicije. Trgovci su se bogatili na račun vjernika idolopoklonika
koji su dolazili na poklonstvo u Ka'abu, ili Ćabu da se mole svojim bogovima, idolima postavljenim ispred i
oko Ka'abe (Ka'aba je crni meteorit kojeg je tu, po predaji, postavio još Abraham (Ibrahim) - po islamskoj
tradiciji praotac Arapa i Židova). Unatoč neprijateljstvu trgovaca i vođa rodova u Meki, dok je stric Abu
Talib štitio Muhameda, nitko mu nije smio prijetiti ili učiniti nasilje. Kad je Abu Talib umro 619. godine,
stanje muslimana i Muhameda u Meki se značajno pogoršava jer vodstvo njegovog roda Beni Hashim
dolazi u ruke islamu nenaklonjenog strica Abu Lahaba. Tako 622. godine Muhamed a.s. seli iz Meke u
Medinu zajedno s muslimanima. To je Hidžra, seoba Muhameda i njegovih pristalica, kojim počinje
računanje muslimanskih godina tzv. hidžretski kalendar. Hidžra je trajala od 9. rujna do 4. listopada 622.
godine.
Muhamed je još u Meki stekao ugled i dobar glas kao vođa karavana. Nosio je počasni naziv "El- Emin"
(arap. "Pouzdani").

Brakovi
Kao 25-godišnjak upoznaje i ženi 40-godišnju udovicu Hatidžu (Khadijah), svoju prvu ženu, koja mu rađa
šestero djece. Dva sina, Kasum i Abdallah, umiru kao djeca, a ostaju im četiri kćeri. Za Hatidžina života
Muhamed nije imao drugih žena. Poslije Hatidžine smrti, Muhamed se ženio s još nekoliko žena,u trenutku
svoje smrti imao je 11 žena. To je bila samo njegova privilegija. Islam je ostalim muslimanima ograničio
sklapanje braka (s najviše 4 žene). Neke od njegovih žena bile su i udovice ili kćeri Muhamedovih
neprijatelja poginulih u bitkama koje je Muhamed vodio za života u Arabiji, npr. kršćanska (koptska)
robinja Mirjam, koja mu je rodila sina Ibrahima, koji je, međutim, umro u djetinjstvu. Njegova najdraža
žena bila je Ajša (Aisha) koja je bila kći njegovog prijatelja Abu Bakra.

U Medini
Medina se u to doba zvala Jesrib. Bila je to oaza, a ne pravi grad. Potresali su je sukobi između plemena.
Muhamed je bio pozvan da posreduje. Muhamed je zbog toga napravio Ustav Medine, iz čije su primjene
bili isključeni židovski stanovnici, jer je ovaj dokument pretpostavljao priznavanje Muhameda kao vjerskog
autoriteta. Upušta se u bitke sa židovskim plemenima u Medini koja odbijaju Islam. Pripadnicima plemena
Beni Nadir poštedio je samo gole živote uz uvjet da napuste Medinu; oni su mu postali žestoki neprijatelji.
Drugom jakom plemenu, Beni Kajnuka, dopustio je da sa sobom ponesu svu pokretnu imovinu. Stekavši
tako prevlast u Medini.

Bitke
Bitke između Medine i Meke vodile su se do 630. godine, s promjenjivim ishodom.

Jedna od najvećih pobjeda muslimana bila je bitka kod Badra. Muslimani, sa samo 320 vojnika od kojih 70
jahača, pobjeđuju potpuno opremljenu vojsku Meke koja je imala više od 1000 vojnika. Međutim, malo
više od godinu kasnije, muslimani gube bitku kod Uhuda. Taj je poraz bio velik, međutim su muslimani i to
pojmili kao pobjedu zbog uvjeravanja Muhameda da je Alah uz njih te da su svi poginuli vojnici osigurali
sebi mjesto u raju (Džennetu) samom "borbom na Božjem putu"- džihadom. Muhamed osvaja Meku 630.
godine, sporazumom. Ka'aba postaje glavno odredište hodočašća muslimana (hadždž) te mjesto kojem se
okreću u svakoj od svojih pet dnevnih molitava (namaza).

Iz Meke Muhamed širi granice Islama i Islamske države. On inzistira da njegovi saveznici prihvate Islam, i
tako je već pola Arabije dio Islamske države. U deset godina Muhamed je uspio ujediniti Arapski poluotok
te uspostavio, danas po brojnosti, drugu najbrojniju monoteističku religiju svijeta.

Muhamed je umro (preselio na Ahiret) 8. lipnja 632. godine u svom domu u Medini. Brojni vjernici i danas
posjećuju njegov grob (kabur) te mu tako odaju počast.

Izvori
1. admin. MUHAMMED A.S. - posljednji Božiji poslanik (https://historija.info/muhammed-a-s-po
sljednji-boziji-poslanik/) (bošnjački). Pristupljeno 21. ožujka 2022.
2. Muḥammad - Oxford Islamic Studies Online (http://www.oxfordislamicstudies.com/article/opr/
t236/e0550). www.oxfordislamicstudies.com. Pristupljeno 21. ožujka 2022.
 3. Peters, F. E. (Francis E. ). 2003. Islam, a guide for Jews and Christians (http://archive.org/det
ails/islamguideforjew00fepe). Internet Archive. Princeton, NJ : Princeton University Press.
ISBN 978-0-691-11553-5
4. Valentine, Simon Ross. 2008. Islam and the Ahmadiyya Jama'at: History, Belief, Practice (htt
ps://books.google.ba/books?id=MdRth02Q6nAC&pg=PA134&redir_esc=y#v=onepage&q&f
=false) (engleski). Hurst & Company. ISBN 978-1-85065-916-7
5. Early Years (https://www.al-islam.org/life-muhammad-prophet-sayyid-saeed-akhtar-rizvi/earl
y-years). www.al-islam.org (engleski). 18. listopada 2012. Pristupljeno 21. ožujka 2022.

Vanjske poveznice
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Muhamed&oldid=6603694"