Professional Documents
Culture Documents
Mogućnost Primjene SOFT START Uređaja U Drobiličnim I Pumpnim Postrojenjima U RMU Banovići
Mogućnost Primjene SOFT START Uređaja U Drobiličnim I Pumpnim Postrojenjima U RMU Banovići
Banovići
STRUČNI RAD
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim
postrojenjima u RMU "Banovići"
Sadržaj
1. Uvod .......................................................................................................................................................2
2. Standardi i odobrenja ..............................................................................................................................3
2.1 Evropske direktive.........................................................................................................................4
2.2 CE označavanje .............................................................................................................................4
2.3 Standardi u upotrebi ......................................................................................................................4
3. Osnovni pojmovi o elektromotorima ......................................................................................................5
3.1 Kavezni elektromotor ....................................................................................................................6
3.2 Brzina elektromotora .....................................................................................................................7
3.3 Naponi ...........................................................................................................................................9
3.4 Struje .............................................................................................................................................9
3.5 Faktor snage ................................................................................................................................10
3.6 Obrtni moment ............................................................................................................................10
3.7 Elektromotori sa kliznim prstenovima ........................................................................................11
3.8 Različite vrste tereta ....................................................................................................................12
4. Soft start uređaji....................................................................................................................................13
4.1 Uopšteno o soft start uređajima ...................................................................................................13
4.2 Funkcionalnost soft start uređaja.................................................................................................15
4.3 Kontrola obrtnog momenta .........................................................................................................18
5. Različite primjene soft start uređaja .....................................................................................................19
5.1 Centrifugalni ventilator ...............................................................................................................19
5.2 Centrifugalna pumpa ...................................................................................................................20
5.3 Kompresori ..................................................................................................................................21
5.4 Transporteri .................................................................................................................................21
5.5 Drobilice i mlinovi ......................................................................................................................22
5.6 Startna sposobnost i zaštita od preopterećenja ............................................................................23
5.7 Broj pokretanja u jednom satu ....................................................................................................24
6. Različiti načini spajanja soft start uređaja ............................................................................................25
6.1 Paralelno pokretanje elektromotora ............................................................................................25
6.2 Sekvencijalno pokretanje elektromotora .....................................................................................26
6.3 Dvofazna i trofazna kontrola .......................................................................................................27
7. Primjer odabira odgovarajućeg soft start uređaja .................................................................................28
7.1 Unos podataka .............................................................................................................................28
7.2 Podaci o izračunu ........................................................................................................................29
7.3 Rezultati ......................................................................................................................................30
8.Drobilična i pumpna postrojenja na površinskim kopovima u RMU “Banovići” .................................31
8.1 Drobilična postrojenja .................................................................................................................32
8.2 Pumpna postrojenja .....................................................................................................................34
Zaključak ..................................................................................................................................................37
LITERATURA .........................................................................................................................................38
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 3
1. Uvod
Ovaj rad napisan je sa namjerom da čitalac stekne znanje o namjeni, funkcionalnosti i primjeni
soft start uređaja za pokretanje elektromotora u različitim granama industrije, a u zadnjem dijelu
rada ispitana je i mogućnost primjene ovih uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u
RMU "Banovići" d.d. Banovići, konkretno postrojenjima koja su smještena na površinskim
kopovima u Grivicama i Turiji.
Kao što je već poznato, pokretanje elektromotora donosi sa sobom niz problema kao što je
visoka struja pokretanja, pad napona u mreži, visoka mehanička naprezanja opreme i dr. Svi ti
problemi su predmet izučavanja već dugi niz godina i u svrhu njihovog rješavanja razvijene su
različite metode pokretanja kao što je pokretanje pomoću preklopke zvijezda – trokut, pokretanje
pomoću frekventnih regulatora i dr.
U ovom radu, fokus je na primjeni soft start uređaja za pokretanje elektromotora, principu rada
samog uređaja, kao i prednostima korištenja ove metode. Na samom početku dat je pregled
relevantnih standarda i direktiva kojih se proizvođači ovih uređaja moraju pridržavati i
primjenjivati, a nakon toga, predstavljeni su i neki osnovni pojmovi o elektromotorima koje
čitalac mora znati da bi u potpunosti shvatio princip rada soft start uređaja i njegovu primjenu.
Opisana je primjena ovog uređaja u najčešćim pogonima, način spajanja i vrste kontrole koje je
moguće postići sa njima, sve u cilju da se stekne okvirno znanje potrebno za rad sa ovim
uređajima.
Dalje, prikazano je kako odabrati odgovarajući soft start uređaj za potrebnu namjenu pomoću
softvera ABB prosoft, čije je korištenje vrlo jednostavno i svako ga može upotrijebiti za
rješavanje problema odabira uređaja koji mu je potreban.
Nije važno da li ste iskusni stručnjak ili ste potpuno novi u ovom polju, nada autora je da će
svako u ovom radu pronaći interesantne informacije vezane za ovu temu.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 4
2. Standardi i odobrenja
Kao i svaki drugi uređaj, soft start uređaji se razvijaju i proizvode prema setu pravila napisanih
od strane IEC (International Electrotehnical Commission).
Publikacije izdane od strane IEC-a služe kao osnova za svjetsko tržište, a propisani standard,
prema čijim zahtjevima se proizvode ovi uređaji je IEC 60947-4-2. Olakšavajuća okolnost jeste
da uređaji koju su napravljeni prema ovom standardu u većini zemalja nisu podložni nekim
drugim testiranjima i verifikaciji, postoji samo odgovornost proizvođača za njihovu ispravnost,
dok u nekim zemljama postoji zakonska obaveza certificiranja.
Ova direktiva odnosi se na sve uređaje koji mogu stvoriti elektromagnetnu smetnju,
uključujući nivo emisije i imunitet.
2.2 CE označavanje
CE oznaka nije oznaka kvaliteta; to je dokaz usklađenosti sa evropskim direktivama koje se tiču
proizvoda.
IEC 60947-1
EN 60947-1
IEC 60947-4-2
EN 60947-4-2
UL 508
GB14048.6-2008
Moderni elektromotori su dostupni u mnogo različitih izvedbi, kao jednofazni, trofazni, kočioni,
sinhroni, asinhroni, elektromotori specijalne namjene, višebrzinski itd. Svaki od ovih
elektromotora ima različite načine rada i različite karakteristike.
Da bi se osigurao dug životni vijek elektromotora, važno je izabrati odgovarajući nivo zaštite,
naročito kada elektromotor radi u teškim uslovima. Prva dva slova IP (International Protection)
iskazuju nivo zaštite i slijede ih dvije cifre, od kojih prva iskazuje nivo zaštite od kontakta i
proboja čvrstih objekata, a druga iskazuje stepen zaštite elektromotora od vode.
U ovom radu, fokus je stavljen na kavezni elektromotor, koji je najčešći tip na tržištu. Relativno
je jeftin i troškovi njegovog održavanja nisu visoki. Postoje različiti proizvođači na tržištu koji
nude ove elektromotore po različitim cijenama jer nemaju svi isti kvalitet i performanse. Visoka
efikasnost omogućava značajne uštede potrošnje električne energije pri radu elektromotora. U
standardu za rotacione električne mašine IEC60034-30 definisane su četiri različite klase: IE1,
IE2, IE2 i IE4. Motori koji pripadaju klasi IE4 su oni koji su najefikasniji, kao što se vidi na
grafiku ispod:
polazni obrtni moment pri direktnom pokretanju. Kada se oni koriste zajedno sa soft start
uređajom, moguće je dodatno smanjiti polaznu struju u poređenju sa elektromotorima koji imaju
mali polazni obrtni moment. Broj polova takođe utiče na tehničke podatke, dvopolni
elektromotor najčešće ima manji polazni obrtni moment nego četveropolni i višepolni
elektromotor.
formula: (3.2.1)
2 ∙ f ∙ 60
n=
p
f = frekvencija
p = broj polova
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 8
2 ∙ 50 ∙ 60
n= = 1500 obr
4
Ova brzina je sinhrona brzina i kavezni elektromotori ili elektromotori sa kliznim prstenovima je
nikad ne mogu dostići. U uslovima bez opterećenja, brzina će da bude vrlo bliska sinhronoj, a
ona blago pada kada postoji teret.
Razlika između sinhrone i asinhrone brzine naziva se klizanje i moguće ga je izračunati iz
sljedeće formule:
n1 − n (3.2.2)
s=
n1
Tabela sinhronih brzina pri različitim brojevima polova i različitim frekvencijama izgleda ovako:
Broj polova 50 Hz 60 Hz
2 3000 3600
4 1500 1800
6 1000 1200
8 750 900
10 600 720
12 500 600
16 375 450
20 300 360
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 9
Trofazni jednobrzinski elektromotori mogu biti spojeni na dva različita napona, tri statorska
namota su spojena u zvijezdu ili u trokut. Ako su na natpisnoj pločici elektromotora navedeni
naponi za spoj u zvijezdu i u trokut, onda se on može koristiti na oba napona.
Kada se mijenja priključni napon, vrlo je važno zapamtiti da će se struja promjeniti za istu
nazivnu snagu elektromotora.
3.4 Struje
Nazivna struja elektromotora, koja je navedena na natpisnoj pločici, je struja koju on koristi kada
je pod punim teretom i u punoj brzini. Neopterećen elektromotor vuče puno manju struju, a
preopterećen vuče veću od nazivne struje.
Prilikom direktnog pokretanja, struja pokretanja je mnogo veća od nazivne struje, najčešće 6 – 8
puta veća od nominalne, a u nekim slučajevima i veća. Ovo se jasno vidi na slici 3.4.1. Kako
elektromotor ubrzava, vrijednost struje postepeno opada, a kada dostigne nominalnu brzinu,
vrijednost struje takođe postaje nominalna.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 10
Odnos između aktivne snage P (kW) i prividne snage S (kVA) poznat je kao faktor snage i
obično mu se daje oznaka cosφ. Normalna vrijednost kreće se između 0.7 i 0.9 gdje je niža
vrijednost najčešće povezana sa malim i nisko opterećenim elektromotorima, a veća vrijednost se
veže za one veće snage.
9550 ∙ 𝑃𝑛
𝑀𝑛 =
𝑛𝑛
Normalan start podrazumijeva mali moment inercije i karakteriše ga kratko vrijeme pokretanja.
Primjeri su pumpe, kompresori i kratke transportne trake.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 13
Start u teškim uslovima podrazumijeva veliki moment inercije i karakteriše ga dugo vrijeme
pokretanja. Primjeri su ventilatori, mlinovi, drobilice i duge transportne trake.
Veći moment inercije zahtijeva duže vrijeme pokretanja za isti elektromotor i za isti kočioni
moment. Tabela ispod daje pregled normalnog vremena pokretanja za različite vrste tereta
upotrebom tri različite metode pokretanja:
potrebna kontrola brzine i obrtnog momenta samo pri pokretanju (i pri zaustavljanju ako
je soft start uređaj opremljen za tu svrhu)
potrebno smanjenje struje pokretanja kod velikih elektromotora
potrebno da mehanički sistem ima lagani start kako bi ublažio pikove obrtnog momenta i
druga mehanička naprezanja povezana sa direktnim pokretanjem (npr. transporeteri,
trakasti sistemi, zupčanici itd.)
potrebno izbjeći vodene udare i velike promjene pritiska u pumpnim sistemima
uzrokovane naglom promjenom toka tečnosti
Soft start uređaj sastoji se samo od nekoliko različitih komponenti. Te komponente su tiristori
koji regulišu napon na elektromotoru i sklop štampane ploče PCBA (Printed Circuit Board
Assembly) koji se koristi za kontrolu tiristora. Dodatno, postoji hladnjak i ventilatori koji odvode
toplotu, kao i strujni mjerni transformatori. Na nekim modelima postoji i ekran i tastatura, a
zatim kućište uređaja. Sve se češće nude integrisani kontakti za premošćivanje u glavnom krugu
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 14
Zavisno od modela uređaja, soft start uređaj može da ima ugrađen elektronički relej
preopterećenja EOL (Electronic Overload Relay) koji eliminiše potrebu postojanja vanjskog
releja, PTC ulaza, fieldbus komunikacije itd.
Kada se izvodi soft start, tiristorima se šalje signal na upravljačku elektrodu, tako da prođe samo
zadnji dio svake poluperiode sinusoide napona. Dalje, upravljački signal se šalje sve ranije i
ranije i na taj način omogućava prolazak sve većeg dijela napona kroz tiristore. Na kraju,
upravljački signal se šalje odmah nakon prolaska kroz nulu, omogućavajući cijelom naponu da
prođe.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 15
Start: tiristori puštaju samo dio napona na početku i postepeno ga povećavaju, u skladu sa
zadanim vremenom pojačavanja.
Stop: tiristori u potpunosti propuštaju napon, a kada se izvodi soft zaustavljanje, postepeno
smanjuju napon u skladu sa zadanim vremenom zaustavljanja.
Kada se izvodi tzv. soft stop, dešava su suprotno od prethodno navedenog. Prvo, cijeli napon se
propušta kroz tiristore i kada se pokrene proces zaustavljanja elektromotora, upravljački signal se
šalje sve kasnije, na taj način postepeno umanjujući vrijednost napona koja prolazi sve dok se ne
dođe do krajnje vrijednosti koja je jednaka nuli. Tada na elektromotor nije narinut napon i on se
zaustavlja.
Zato što je napon pri pokretanju smanjen, polazna struja i obrtni moment će takođe biti manji.
Naime, ako se napon smanji na 50% nazivne vrijednosti, struja će biti smanjena na oko 50%
vrijednosti maksimalne struje pri toj brzini, dok će obrtni moment biti smanjen na oko 25%
maksimalnog obrtnog momenta.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 16
Kontrola obrtnog momenta naročito je korisna za zaustavljanje pumpi gdje nagli pad brzine
može dovesti do tzv. vodenih udara i skokova pritiska koji mogu uzrokovati ogromna mehanička
naprezanja pumpe, ventila i cjevovoda.
Kada se izvodi zaustavljanje sa normalnim obaranjem napona, napon počne da pada čim se
dobije signal za zaustavljanje. Međutim, kako napon pada, doći će do porasta struje jer
elektromotor nastoji da ostane u svom trenutnom stanju. Zato što je obrtni momet ovisan o struji i
naponu, on će ostati nepromijenjen. Nakon nekog vremena kada vrijednost napona padne na
dovoljno nisku vrijednost, doći će do naglog pada vrijednosti struje, zatim i obrtnog momenta i
elektromotor će naglo stati. Ovakvo zaustavljanje je mnogo bolje od direktnog, međutim, nije
dovoljno za mnoge pumpne sisteme, tako se se mora potražiti drugačije rješenje
Druge metode pokretanja kao što je direktna ili zvijezda - trokut mogu dovesti do nekoliko
različitih problema kao što je nedozvoljen pad napona ili nedovoljno razvijen obrtni moment, te
se zbog toga pristupa upotrebi soft start uređaja.
Upotrebom soft start uređaja, napon je snižen na nisku vrijednost pri početku pokretanja, a zatim
se napon postepeno podiže kako bi se ventilator pokrenuo. Druga prednost jeste da on posjeduje
mogućnost podešavanja parametara kako bi se prilagodili različitim uslovima pokretanja,
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 19
Da bismo odabrali odgovarajući uređaj, mora se uzeti u obzir činjenica da ventilatori imaju veliki
zamašnjak sa velikim momentom inercije što ovo pokretanje čini pokretanjem u teškim
uslovima. Potrebno je odabrati soft start uređaj za jednu veličinu više od jačine motora u kW.
Zbog toga što je zamašna masa velika, usporavanje ventilatora će trajati dugo, te se zbog toga
vrijeme usporavanja na soft start uređaju ne treba koristiti, odnosno postavlja se na vrijednost
nula. Preporučena osnovna podešenja za ovu namjenu su:
Upotrebom soft start uređaja pri pokretanju pumpe, napon je smanjen što rezultira i smanjenim
obrtnim momentom. Tokom pokretanja, napon se podiže tako da će elektromotor biti dovoljno
jak da ubrza pumpu do nominalne brzine bez bilo kakvih visokih vrijednosti momenta i struje.
Tokom zaustavljanja, soft start uređaj je također dobro rješenje. Uređaj koji koristi normalno
sniženje napona će zasigurno smanjiti vodene udare koji se pojavljuju u pumpnim sistemima, ali
za mnoge od njih, ni to nije dovoljno. Najbolje rješenje je da se koristi uređaj sa kontrolom
obrtnog momenta koji će smanjivati obrtni moment i na taj način će zaustaviti elektromotor na
optimalan način kako bi se u potpunosti izbjegli vodeni udari.
Zato što pumpe obično imaju mali pumpni točak sa niskim momentom inercije, njihov start se
kvalifikuje kao normalan tako da se soft start uređaj može odabrati prema snazi u kW. Ako se
izvodi više od deset pokretanja tokom jednog sata, onda je preporučljivo odabrati uređaj za jednu
veličinu više.
5.3 Kompresori
Mali kompresori su obično klipnog tipa i moment tereta povećava se linearno sa brzinom.
Vijčani kompresori se često koriste tamo gdje postoji potreba za većim protokom zraka i ovaj tip
ima povećanje momenta tereta sa kvadratom brzine. Pogonski remen se najčešće koristi kao veza
između elektromotora i kompresora, ali moguća je i direktna veza pomoću nazubljene spojnice.
Vrlo je bitno napomenuti da se mnogi kompresori pokreću neopterećeni.
Pomoću soft start uređaja moguće je polazni obrtni moment dovesti na nivo koji odgovara
mnogim primjenama. Rezultat je manje naprezanje spojnica, ležajeva, kao i izbjegavanje
proklizavanja remena tokom pokretanja tako da će troškovi održavanja biti svedeni na minimum.
Kada se koristi soft start uređaj, struja pokretanja je negdje između 3 i 4 puta nazivne struje
kompresora.
Pokretanje kompresora obično se kvalifikuje kao normalno tako da se uređaj može odabrati
prema nazivnoj snazi elektromotora u kW. Ako se pokretanje kvalifikuje kao pokretanje u teškim
uslovima, onda je potrebno odabrati uređaj za jednu veličinu veći, a isto vrijedi i za slučaj
pokretanja 10 i više puta u jednom satu.
5.4 Transporteri
Transporteri mogu imati mnogo različitih karakteristika, njihova dužina može varirati od samo
nekoliko metara do nekoliko kilometara, mogu biti horizontalni ili sa usponom. Uobičajeno,
transporteri imaju konstantan moment tereta sa niskim ili visokim kočionim momentom, zavisno
od tereta.
Upotrebom soft start uređaja, obrtni moment može biti smanjen na minimalnu vrijednost i opet
biti u stanju pokrenuti transporter. Ova funkcija soft start uređaja omogućava podešavanje
obrtnog momenta na tačno onu vrijednost koja nam je potrebna za pokretanje. Rezultat je
najmanje moguće naprezanje mjenjača i spojnica, kao i odsustvo proklizavanja remena. To će
smanjiti troškove održavanja na minimum. Kada se koristi soft starter, polazna struja će iznositi
3 – 4 puta nominalne vrijednosti.
Kada je riječ o transporterima, njihovo pokretanje se može kvalifikovati kao normalno ili kao
pokretanje u teškim uslovima, zavisno od njegovih karakteristika. Za normalno pokretanje,
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 21
potrebno je odabrati uređaj prema nazivnoj snazi elektromotora u kW, a za pokretanje u teškim
uslovima potrebno je odabrati soft starter jednu veličinu iznad. Preporučena osnovna podešenja
za ovu namjenu su:
Vrijeme povećanja napona: 10 sek
Vrijeme smanjena napona: 0 sek
Početni napon: 40 %
Strujni limit: 4 * In
Upotrebom soft start uređaja moguće je ograničiti polazni obrtni moment na nivo koji odgovara
različitim uslovima tereta. Rezultat je manje naprezanje mašina i smanjenje polazne struje na
trostruku vrijednost nominalne struje, dok opterećen start može trebati i pet puta vrijednost
nominalne struje.
Drobilice, mikseri, mlinovi i sl. obično imaju veliki moment inercije tako da se uređaj odabire za
jednu veličinu iznad od snage elektromotora u kW. Za ekstremno velike zamašnjake preporučuje
su upotreba nekog od softvera za odabir odgovarajućeg soft startera kako bi se na pravilan način
riješio problem pokretanja.
Zbog toga što će veliki zamašnjak uzrokovati dugo vrijeme usporavanja prije nego što stane,
vrijeme smanjenja napona nikad ne treba biti korišteno za ovu upotrebu, odnosno treba biti
podešeno na vrijednost nula. Preporučena osnovna podešenja za ovu namjenu su:
Vrijeme povećanja napona: 10 sek
Vrijeme smanjena napona: 0 sek
Početni napon: 30 - 60 %
Strujni limit: 3 - 5 * In
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 22
Zavisno od primjene, pokretanje može biti kratko ili dugo, a pošto je struja viša pri pokretanju,
soft start uređaj će znatno da se ugrije. Vrlo je bitno izabrati uređaj sa tiristorima i hladnjakom
dimenzionisanim za elektromotor i pokretanje koje se izvodi. On bi trebao biti povećan za jednu
veličinu kada se koristi za teške primjene čije pokretanje traje dugo. Maksimalna dozvoljena
polazna struja za soft start uređaj ovisi od trajanja pokretanja elektromotora. Odnos između struje
i vremena pokretanja prikazan je na slici 5.6.1. Nema uticaja na vrijednost napona i struje ako
odaberemo jači uređaj, jedina razlika jeste da da jači uređaj može da se nosi sa jačom strujom
duži vremenski period, i samim tim može da pokreće veće elektromotore i teže primjene.
Slika 5.6.1 Tipični graf startne sposobnosti jednog soft start uređaja
Startna sposobnost je nešto drugačija kada se koristi zaštita od preopterećenja. Naime, zaštita od
preopterećenja (termalna ili elektronička) vrlo često ograničava startnu sposobnost. Navedene
zaštite od preopterećenja imaju različite klase koje opisuju koliko brzo ta zaštita djeluje za
određenu vrijednost struje. Klasa 10 se obično koristi za normalna pokretanja, dok se klasa 30
koristi za pokretanja u teškim uslovima gdje pokretanje obično traje duže.
Faktor povremenosti ili naizmjeničnosti jeste broj koji govori koliko dugo je soft start uređaj u
pogonu (vrijeme pokretanja i vrijeme rada) u usporedbi sa ukupnim vremenom ciklusa.
Vrlo je važno definisati ovaj faktor kada se govori o broju pokretanja u jednom satu jer je
vrijeme isključenja zapravo vrijeme hlađenja uređaja. Visoka struja pokretanja i dugo vrijeme
pokretanja zahtijevaju duže vrijeme hlađenja nego niska struja i kraće vrijeme pokretanja da bi se
održao isti broj pokretanja u jednom satu.
Na primjer, ako je uređaj radio 5 minuta u radnom ciklusu mašine koji traje 10 minuta, onda je
faktor povremenosti 50% ON i 50% OFF.
Ako je soft start uređaj radio 45 minuta u radnom ciklusu mašine koji traje 60 minuta, onda je
faktor povremenosti 75% ON i 25% OFF.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 24
Soft start uređaj mora biti u stanju da se nosi sa nazivnim strujama svih elektromotora zajedno
Soft start uređaj mora biti u stanju da se nosi sa strujama pokretanja za sve elektromotore
zajedno dok ne dostignu nazivnu brzinu
Radi boljeg razumijevanja problema, ispod je naveden primjer koji pokazuje proces paralelnog
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 25
Primjer: Potrebno je izvršiti pokretanje dva elektromotora čija je nazivna struja In = 100 A, a
relativna struja pokretanja 4 * In. Vrijeme pokretanja iznosi 10 sek.
Primjer: Pokretanje tri elektromotora nazivne struje In = 100 A i relativne struje pokretanja 4 * In.
Struja pokretanja za elektromotore iznosi 100 * 4 = 400 A, a ukupno vrijeme pokretanja iznosi
23 sekunde. Provjeriti graf startne sposobnosti soft start uređaja radi potvrđivanja odabrane
snage.
Bitno je napomenuti da nije moguće sabirati vremena pokretanja za svaki elektromotor ako se
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 26
nazivna struja razlikuje od jednog do drugog. Za takve slučajeve mora se obaviti poseban
proračun.
Neki soft start uređaji imaju mogućnost upotrebe različitih setova parametara za različite
elektromotore. To je potrebno da bi se ostvarilo dobro pokretanje ako su elektromotori različitih
snaga ili različitih primjena.
Bitna stavka jeste ta da se obično koriste odvojene zaštite za svaki elektromotor posebno.
Čak i kad bi se koristio linijski kontaker da se izbjegne ova situacija tokom mirovanja, struja se,
u suštini, ne bi uopšte smanjila tokom pokretanja, a smanjenje struje tokom pokretanja je
vjerovatno najveća korist upotrebe soft start uređaja.
Drugi izuzetak je taj što neki dvofazno kontrolisani soft start uređaji stvaraju istosmjernu (DC)
komponentu. Naime, pri povećavanju i smanjivanju napona kontrolom samo dvije faze, stvara se
istosmjerna komponenta koja ima kočioni efekat i smanjuje obrtni moment, te uzrokuje vrlo
bučno pokretanje elektromotora. Dvofazno kontrolisani soft start uređaji i nisu toliko zastupljeni
na tržištu, proizvodi ih tek nekolicina proizvođača, i oni posjeduju vrlo softificirane algoritme
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 27
koji eliminišu ovu istosmjernu komponentu. Ovaj algoritam se mora posjedovati ukoliko neko
želi da dizajnira ovakve uređaje za velike elektromotore.
Treći izuzetak jeste situacija kada imamo debalans struja prilikom pokretanja. Kada se koristi
trofazni soft start uređaj, struja će biti balansirana između tri faze, međutim, upotrebom
dvofaznog uređaja struja će biti veća u fazi koja se ne kontroliše, a manja u ostale dvije. Ovo ima
efekat da je maksimalna struja (u jednoj fazi) veća kada koristimo dvofazni uređaj u odnosu na
trofazni. Ovaj debalans će se pojaviti samo kratko tokom pokretanja i zaustavljanja, dok će u
toku rada struje biti u balansu.
U kojim slučajevima odgovara dvofazni, a u kojim trofaznu uređaj, navedeno je u narednoj tabeli:
Prva grupa podataka (General Data) se odnosi temperaturu okoline i nadmorsku visinu mjesta
ugradnje uređaja, napon i frekvenciju napajanja. Druga grupa podataka koja se unosi odnosi se
na podatke o samom elektromotoru koji treba da bude pokrenut pomoću soft start uređaja.
Postoji mogućnost odabira velikog broja elektromotora koji su ponuđeni, a ako ne postoji onaj
koji odgovora elektromotoru u pitanju, postoji i mogućnost kreiranja potpuno novog
elektromotora unosom novih podataka. Ovaj dio je ispraćen grafičkom interpretacijom momenta
elektromotora, što je vrlo korisna stvar. Treća grupa podataka odnosi se na podatke o teretu,
odnosno o vrsti primjene za koju će se koristiti spomenuti elektromotor. Kao i u prethodnoj
grupi, ponuđeno je nekoliko vrsta uobičajenih tereta koji se najčešće pojavljuju u praksi, ali
postoji i mogućnost kreiranja potpuno nove vrste koja odgovora zahtijevanoj primjeni.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 28
7.3 Rezultati
U rezultatima će biti predstavljeni svi soft start uređaji proizvođača ABB koji zadovoljavaju
ranije navedene zahtjeve. Najčešće je to veći broj uređaja, a na korisniku je da odabere onaj koji
mu najviše odgovara. Uz ponuđene uređaje navedene su njihove najbitnije karakteristike. Postoji
i opcija definisanja broja pokretanja u jednom satu koju program takođe uzima u obzir prilikom
pronalaska odgovarajućih uređaja. Nakon što se odabere uređaj koji korisnik želi, na dnu prozora
program ispiše napon napajanja, oznaku tipa i broj narudžbe. Klikom na opciju Create Report
formira se izvještaj u MS Word-u u kojem je navedeno sve što je uneseno i izračunato kroz cijeli
proces odabira uređaja uz prateće grafike.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 30
Kada je riječ o pumpnim postrojenjima, postoji veći broj postrojenja na oba površinska kopa, s tim da
će nama od interesa biti postrojenja snage 250 kW, odnosno postrojenja koja svojom angažiranom
snagom imaju najveći uticaj na mrežu, naročito prilikom pokretanja. Radi ograničenja struje pokretanja
i smanjenja pada napona prilikom pokretanja navedenih pumpnih postrojenja, upuštanje elektromotora
već je izvedeno uz pomoć upuštača zvijezda-trokut, ali će mogućnosti upuštanja u rad putem soft start
uređaja takođe biti obrađene u nastavku ovog rada.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 31
Un = 380 V
Pn = 45 kW
In = 86 A
nn = 1475 o/min
Kao što je već rečeno ranije, pokretanje elektromotora drobilice se vrši direktnim upuštanjem u rad, sa
vremenskom zadrškom od 1s između pokretanja jednog i drugog elektromotora. Pošto znamo da se
direktnim upuštanjem stvaraju velike struje pokretanja, uočena je mogućnost ugradnje soft start uređaja
preko kojeg bi se moglo vršiti upuštanje ovih elektromotora u rad. Dodatna otežavajuća okolnost jeste
da na pretovarnom postrojenju na PK “Turija” jeste da rukovaoc često mijenja pogone (postoje dva
identična) prilikom utovara uglja, te je frekvencija direktnog upuštanja u rad znatna u toku jednog dana.
Velike struje pokretanja, jasno je, mogu oštetiti elektromotor, i u toku jedne godine utvrđeno je da na
opravku u prosjeku idu dva do tri elektromotora, što predstavlja dodatni trošak održavanja, uz mnogo
veće gubitke koji se stvaraju kada pogon nije u radu.
Za provjeru mogućnosti pokretanja ovih elektromotora putem soft start uređaja, koristiti ćemo se ABB
prosoft softverom gdje je potrebno unijeti osnovne podatke o elektromotoru, kao i o tipu tereta. Podaci
koji se unose su:
Na sljedećoj slici prikazani su svi potrebni podaci o navedenom elektromotoru, a za tip tereta je
odabrana drobilica čiji je moment opterećenja konstantan.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 32
U polju proračuna moguće je je podešavati podatke o vremenu zaleta, odnosno o vremenu povećanja
napona od podešene početne vrijednosti do nazivnog napona, relativnu struju pokretanja i relativni
polazni moment. Potrebno je odabrati vrijednosti koje neće narušiti bilo koji od drugih parametara van
granica, tj. cilj je odabrati vrijednosti koje će umanjiti struju pokretanja u odnosu na direktni start, ali i
zadržati dovoljno veliki moment da bi elektromotor mogao pokrenuti pogon.
Odabirom zaleta u trajanju od 10.2 sekundi, ostvaruje se smanjenje relativne struje pokretanje za 1.7,
odnosno u vrijednosti od cc. 146 A u odnosu na direktno pokretanje. Posljedica smanjenja struje
pokretanja jeste manji polazni moment, ali je ipak sasvim dovoljan da pokrene drobilicu. Relativni
polazni moment iznosi 2.7 ili 783 Nm, a relativni polazni moment pri startu preko soft start uređaja
iznosi 1.5 ili 435 Nm, što je smanjenje za 348 Nm u odnosu na direktni start, ali ipak dovoljno za zalet
elektromotora.
Kao što je već ranije navedeno u ovom radu, postoji nekoliko pumpnih postrojenja u RMU “Banovići”,
među kojima su najveća ona od 200 kW i 250 kW. Pri analizi mogućnosti pokretanja ovih
elektromotora putem soft start uređaja, koristiti će se, kao i u slučaju drobiličnih posrojenja, softver
ABB prosoft. Za primjer, uzima se elektromotor najveće snage čije su karakteristike sljedeće:
Tip tereta za koji se koristi ovaj elektromotor jeste centrifugalna pumpa. Svi uneseni podaci, zajedno sa
tipom tereta prikazani su na slici 8.2.1.
Potrebno je primjetiti da je kriva tereta kod pumpe znatno drugačija u odnosu na krivu tereta drobilice
gdje je kriva gotovo konstantna, dok se kod pumpe zajedno sa povećanjem tereta, povećava i moment.
Za ovu primjenu odabrano je vrijeme povećanja napona u trajanju od 8.6 sekundi. Odabirom tog
vremena, ostvaruju se smanjenje relativne struje pokretanja za 3.5 ili cc. 1561 A. Relativni polazni
moment iznosi 0.5, odnosno 802.5 Nm. Ukupno smanjenje relativnog momenta u odnosu na direktno
pokretanje iznosi 1.2, odnosno 1926 Nm, a polazni relativni moment u slučaju upotrebe soft start
uređaja iznosi 1.8 ili 2889 Nm i ta vrijednost je dovoljna za zalet elektromotora. Jasno je da je
upotrebom soft start uređaja smanjena struja pokretanja u velikoj mjeri, a smanjenjem polaznog
momenta znatno su smanjenja mehanička i dinamička naprezanja elektromotora i opreme.
Ista metodologija može se primjeniti na pumpna postrojenja snage 200 kW i 110 kW. Potrebno je
napomenuti da primjena soft startera u pumpnim postrojenjima, osim prednosti koje donosi prilikom
zaleta elektromotora, ima i prednosti prilikom zaustavljanja istog. Naime, prilikom zaustavljanja rada
ovakvog postrojenja, postoji mogućnost pojave vodenih udara koji mogu nanijeti veću štetu za
postrojenje. Rješenje je soft start uređaj koji postepenim smanjivanjem momenta zaustavlja
elektromotor i mogućnost pojave vodenih udara se na taj nači svodi na minimum.
Kontrola momenta prilikom zaustavljanja rada elektromotora detaljnije je objašnjena ranije u ovom
radu, u poglavlju 4.3.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 36
Zaključak
Koristeći literaturu navedenu na kraju rada, napisan je rad koji sadrži ukupno osam oblasti, od
kojih je svaka povezana sa tematikom koja se tiče soft start uređaja. Kao i svaki drugi uređaj,
tako i soft start uređaj, razvijen je radi rješavanja određenog problema, a u ovom slučaju to su
problemi koji se javljaju prilikom pokretanja elektromotora.
U ovom radu dat je pregled principa rada ovakvog uređaja, njegova primjena u različitim
industrijama, kao i svi benefiti koje donosi njegova upotreba.
Analizirajući ovaj rad, čitalac vrlo lako može da uvidi sve prednosti koje donosi upotreba soft
start uređaja, te se vrlo lako vidi zašto ovi uređaji imaju rastuću upotrebu u industriji. Oni
povećavaju vijek trajanja elektromotora štiteći ga od električnih i mehaničkih naprezanja.
To čine tako što omogućavaju optimizaciju struja pokretanja koje stvaraju veliki stres na
elektromotoru, a koju uobičajenim metodama nije moguće postići. Ovi pokretači također su vrlo
laki za instalaciju i jednostavni za upotrebu, te značajno skraćuju vrijeme montaže i pokretanja.
Sa svime što je potrebno u jednoj jedinici, od premosnog sklopnika do zaštite od preopterećenja,
jedan soft start uređaj čini kompaktno i cjelokupno rješenje za pokretanje.
Nadalje, soft start uređaju imaju mnoge osobine specifične za svaku primjenu koje u konačnici
pomažu u povećanju produktivnosti cijelog postrojenja. Kontrola obrtnog momenta, tzv. kick
start i mnoge druge osobine ovog uređaja omogućavaju mnogo više od jednostavnog mekanog
pokretanja elektromotora.
Kao što je već navedeno, svaka primjena ima različite osobine koje treba istražiti i
implementirati u softver soft start uređaja kako bi se postigla potpuna iskoristivost, a ovaj rad
sadrži dobre smjernice koje mogu poslužiti kako bi se ispunio gore navedeni cilj.
Mogućnost primjene SOFT START uređaja u drobiličnim i pumpnim postrojenjima u RMU “Banovići” 37
LITERATURA
[1] L. Shue and F. Chao, "Design and Simulation of Three-phase AC Motor Soft-start," in 2013
Third International Conference on Intelligent System Design and Engineering Applications
(ISDEA 2013), Hong Kong, 2013 pp. 554-557.
[2] Zenginobuz, G. & Cadirci, Isik & Ermis, Muammer & Barlak, C.. (2001). Soft starting of
large induction motors at constant current with minimized starting torque pulsations. Industry
Applications, IEEE Transactions on. 37. 1334 - 1347. 10.1109/28.952509.
[3] Damir Žarko & Igor Erceg, "Elektromotorni pogoni s izmjeničnim motorima", Modul:
Elektroenergetika, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu.
[4] Ivan Mandić, Veselko Tomljenović & Milica Pužar, Sinkroni i asinkroni električni strojevi,
Zagreb, 2012
[5] Chakrasali, R & Sheelavant, Vishwakumar & H N, Nagaraja. (2011). A Novel method of
Starting Induction Motor: A Comparative Study. International Journal of Power Electronics and
Drive Systems (IJPEDS). 1. 10.11591/ijpeds.v1i1.70.
[6] Adam Vukovac, Završni rad, Upravljanje elektromotornim pogonom, Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija
[7] Rogério Ferraz & Enivaldo C. do Nascimento, Soft – Starter Application Guide, Date of
Publication: 11/2009, Document Number: USASS11