Professional Documents
Culture Documents
Clanak
Clanak
Clanak
103
POSLOVNE FINANCIJE
Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač. UDK 336.6/658.14/.17
Obračunska plaćanja
(prijeboj, cesija, asignacija i
preuzimanje duga)
onika u platnom prometu obavljaju se bezgotovin-
P odmirenje svojih obveza i naplatu potraživanja
poduzetnici obavljaju i obračunskim putem.
Pritom se najčešće koristi prijeboj (kompenzacija), ali
skim, gotovinskim i obračunskim putem.
Pod obračunskim se plaćanjem razumijeva na-
i cesija, asignacija te preuzimanje duga. O njihovim mirivanje međusobnih novčanih obveza između
specifičnostima s motrišta Zakona o platnom prome- sudionika bez uporabe novca a obavlja se kom-
tu i Zakona o obveznim odnosima te načinu njihovog penzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem
bilježenja u poslovnim knjigama poduzetnika ovisno o duga i drugim oblicima međusobnih namirivanja
tome o kojoj je ugovornoj strani riječ, više u nastavku obveza i potraživanja.
ovog članka. Kako u čl. 18. Zakona o platnom prometu stoji da
je poslovni subjekt (pravna i fizička osoba koja obav-
lja registriranu djelatnost) obvezan svoja novčana
1. UVOD sredstva voditi na računima kod banaka i sva plaća-
Prema odredbama Zakona o platnom prometu u nja obavljati preko tih računa, postavlja se pitanje je
zemlji (Nar. nov., br. 117/01.) plaćanja između sudi- li poduzetnik uistinu obvezan obračunska plaćanja
104 RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 10/2007. LISTOPAD
evidentirati preko svog žiro-računa na način da is- b) Istovrsnost potraživanja što znači da oba
postavi nalog za prijenos (HUB-1) sa svotom u korist potraživanja glase na novac ili druge zamje-
i na teret vlastitog računa? U važećem Zakonu o plat- njive stvari iste vrste i kakvoće;
nom prometu u zemlji ne stoji izravna odredba da se c) Dospjelost oba potraživanja u trenutku pri-
kompenzacija, cesija, asignacija i preuzimanje duga jeboja, što znači da se dospjelo potraživanje
moraju evidentirati na žiro-računu (kao što je to bilo ne može prebijati s nedospjelim.
u Zakonu koji je primjenjivao prije ovoga) pa se sto-
ga oni ne evidentiraju preko žiro-računa (istodobno Prijeboj ne nastaje sam po sebi - čim se za to ste-
u korist i na teret) već samo u poslovnim knjigama knu uvjeti, već je potrebno da jedna strana izjavi
sudionika u obračunskom plaćanju. To se prven- drugoj da obavlja prijeboj. U tu svrhu jedan od su-
stveno odnosi na kompenzaciju dok u slučaju cesije, dionika u obračunskom plaćanju sastavlja pisanu
asignacije i preuzimanja duga ovisi o tome o kojoj „Izjavu o prijeboju“ čiji oblik nije propisan i jedan
je ugovornoj strani riječ. No, poduzetnici koji to žele primjerak dostavlja osobi s kojom prebija međusob-
mogu kompenzaciju i druga obračunska plaćanja na potraživanja. Nakon dane izjave o prijeboju sma-
evidentirati preko svog žiro-računa. U tom slučaju tra se da je prijeboj nastao onog trenutka kada su se
oni će na temelju primljenog izvatka istodobno knji- stekli uvjeti za to, odnosno da je nastao u trenutku
žiti i “uplatu” i “isplatu” iste svote. kada su međusobna potraživanja i obveze dospje-
“Obračunsko plaćanje” kao zakonska kategorija le. To znači da Izjava o prijeboju ima retroaktivno
doista se i provodi obračunski - na temelju vjerodo- djelovanje prijeboj nije nastao onda kada je dana
stojne isprave (npr. izjave o kompenzaciji, ugovora izjava, već kada su se stekli uvjeti za prijeboj, a to je
o cesiji i sl.) kojom se dokazuje da je obveza odno- u pravilu prije dane izjave.
sno potraživanje podmireno i na temelju koje se u Izjava o prijeboju ne može se odbiti, a nije po-
knjigovodstvu sudionika u obračunskom plaćanju trebna ni suglasnost (pristanak) druge osobe koja
provode knjiženja. sudjeluje u prijeboju. Jer prijeboj je jednostrani čin
kojeg druga strana ne može odbiti ako su zadovo-
Sukladno čl. 27. Zakona o platnom prometu, ljeni svi prije navedeni uvjeti propisani Zakonom o
poslovni subjekt NE može obavljati obračunsko obveznim odnosima.
plaćanje ako na računu za redovno poslovanje Obveza se može prebiti sa zastarjelim potraži-
ima evidentirane nenamirene dospjele obveze vanjem samo ako ono još nije bilo zastarjelo u tre-
odnosno kako se to u praksi najčešće kaže “ako nutku kad su se stekli uvjeti za prijeboj, sukladno čl.
ima blokiran žiro-račun”. 198. ZOO. No, ako dužnik zastarjelog potraživanja
nije istaknuo prigovor zastare, i zastarjelo potraži-
Ako se unatoč blokadi računa obavi obračunsko vanje može se kompenzirati.
plaćanje, poslovni subjekt čini prekršaj za kojeg je Kada između dvije osobe postoji više obveza koje
prema čl. 47. spomenutog Zakona predviđena kazna mogu prestati prijebojem, prijeboj se obavlja po
u svoti od 10.000,00 do 100.000,00 kn za poslovni su- pravilima koja vrijede za uračunavanje ispunjenja
bjekt, dok je kazna za odgovornu osobu poslovnog koje je uređeno odredbama Zakona o obveznim od-
subjekta od 1.000,00 do 10.000,00 kn. nosima.
Ovisno o broju sudionika razlikujemo:
2. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) MEĐUSOBNIH 1. Jednostavni (izravni) prijeboj međusobnih
POTRAŽIVANJA potraživanja između dva sudionika obveznog
Prijeboj ili kompenzacija međusobnih potraživa- odnosa koji se istodobno javljaju u svojstvu
nja i obveza dviju osoba predstavlja jedan od načina dužnika i vjerovnika.
prestanka obveza sukladno čl. 195. do 202. Zakona
o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.; da-
lje ZOO). Riječ je o međusobnom obračunavanju A duguje B 500,00 kn
dospjelih potraživanja između dviju ili više osoba A B
B duguje A 650,00 kn
koja glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog
roda i iste kakvoće.
međusobno prebijaju 500,00 kn
Kod prijeboja dolazi do međusobnog obračuna-
vanja (prebijanja) potraživanja između istog vje-
rovnika i dužnika. Pritom prijeboj može biti pot- 2. Višestrani (multilateralni) ili lančani prijeboj
pun (svota potraživanja jednaka je svoti obveze) ili u kojemu sudjeluje tri ili više osoba koje izrav-
djelomičan (svota potraživanja veća je ili manja od no putem ugovora prebijaju svoja potraživanja
svote obveze), pri čemu se nakon obavljenog prije- i obveze u visini najmanje svote što se među
boja uzajamnih potraživanja do njihove iste svote, njima pojavljuje, a razliku podmiruju na ugo-
osobi s većim potraživanjem podmiruje preostala voreni način.
razlika na način kako je dogovoreno.
Kod višestrane kompenzacije svaki sudionik du- Knjiženje prijeboja u “M” d.o.o.
guje onom sljedećem u lancu a posljednji duguje pr-
Izlazni Ulazni
vome kako bi se lanac zatvorio. Jedino tako moguće računi računi
je zatvoriti međusobna potraživanja obračunom i to 220 - Obveze prema
120 - Potraživanja od kupca
u visini najniže svote (u našem primjeru: 500,00 kn). (“G” d.d.) dobavljačima (“G” d.d.)
Kako bi višestrani prijeboj bio valjan, svaki od sudi-
onika mora svojim potpisom (i pečatom) prihvatiti 9.860,00 17.610,00 17.610,00 8.160,00
3.620,00 Izjava o prijeboju 10.940,00
svoje sudjelovanje u lancu. 4.130,00
Za razliku od prijeboja koji nastaje jednostra-
nom izjavom volje (“Izjava o kompenzaciji”), kod Knjiženje prijeboja u “G” d.d.
ugovornog prijeboja dolazi do dobrovoljnog pre-
Izlazni Ulazni
bijanja međusobnih potraživanja putem novoza- računi računi
ključenog ugovora pa se stoga ugovorne strane ne
120 - Potraživanja od kupca 220 - Obveze prema
moraju pridržavati općih uvjeta iz čl. 195. ZOO-a dobavljačima (“M” d.o.o.)
(“M” d.o.o.)
i prebijati mogu neistovrsna i nedospjela potraži-
vanja. 8.160,00 17.610,00 17.610,00 9.860,00
10.940,00 Izjava o prijeboju 3.620,00
Primjer jednostavnog prijeboja: 4.130,00
“M.” d.o.o. isporučio je robu građevinskom podu-
zeću “G.” d.d. i račune “R-1” rn. br. 64. na 9.860,00 Iz primjera je razvidno izravno zatvaranje računa
kn (dospijeće 25. 6. 2007.), rn. br. 75 na 3.620,00 kn potraživanja i obveza temeljem Izjave o prijeboju
(dospijeće 12. 9. 2007.) i rn. br. 88 na 4.130,00 (dos- za svote koje su međusobno prebijene, što ukupno
pijeće 8. 10. 2007.). Po ugovorenom dospijeću ku- iznosi 17.610,00 kn. Kako ”M” duguje “G”-u 9.100,00
pac “G.” nije podmirio račune. kn, a istodobno od “G“-a potražuje 17.610,00 kn, ra-
U međuvremenu “M.” je od “G.” koristio građevin- zliku od 1.490,00 kn (koja nije prebijena) “M” će na-
ske usluge na popravku fasade poslovne zgrade i skla- knadno podmiriti “G”-u. U ovom primjeru zatezne
dišta. “G” je za obavljene usluge ispostavila dva R-1 kamate nisu obračunane.
računa: rn. br. 94 na 8.160,00 kn (dospijeće 30. 7. 07.) i Kada bi neki od sudionika u prijeboju odlučio
rn. br. 104 na 10.940,00 kn (dospijeće 19. 10. 2007.). “prebijenu” svotu evidentirati preko računa u ban-
Po dospijeću svih međusobnih potraživanja, “M” ci, ispostavio bi nalog za prijenos (HUB-1 ili HUB
sastavlja na dan 23. 10. 2007. Izjavu o prijeboju br. 9. 1-1) na 17.610,00 kn u koristi i na teret svog računa
Primjer Izjave o prijeboju koja se rabi kod jedno- i knjiženje proveo preko konta 1000 Žiro-račun u
stavnog prijeboja: banci: 1000/1000.
Primjer višestranog prijeboja (multilateralne
IZJAVA O PRIJEBOJU (KOMPENZACIJI) broj 9 kompenzacije):
Dužnik Vjerovnik “Alka” duguje “Banu” po kratkoročnom kreditu
uvećanom za obračunane kamate 18.000,00 kn (do-
“M” d.o.o. “G” d.d. spijeće 17. 10. 2007.).
Zagreb, Opatička 18 Zagreb, Ružin put 16 “Ban” duguje “Caru” za popravak vozila 7.600,00
2401110-1100077001 1701001-1100040101 kn po računu 050/2004 (dospijeće 5. 10.).
Naziv, sjedište i broj žiro- Naziv, sjedište i broj žiro- “Car” duguje “Alki” za isporučenu robu po rn.
računa pravne osobe koja računa pravne osobe s 329 5.000,00 kn (dospijeće 1. 10. 2005.).
daje izjavu o prijeboju kojom se obavlja prijeboj “Alka” sastavlja prijedlog višestrane kompenzaci-
je na svotu od 5.000,00 kn i dostavlja ga svim sudio-
Na temelju odredaba člana 195 do 202 Zakona o ob-
nicima na potpis.
veznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.) dajemo izjavu da
obavljamo prijeboj (kompenzaciju) sljedećih međusobno PRIJEDLOG ZA VIŠESTRANU KOMPENZACIJU br. 32/07.
dospijelih NOVČANIH potraživanja: na dan 20.10.2007.
1. “ALKA” d.d.
DUŽNIKOVE DOSPJELE OB- VJEROVNIKOVE DOSPJELE Zagreb, Putić 7 duguje: “BAN” d.d. Zagreb,
VEZE PREMA VJEROVNIKU OBVEZE PREMA DUŽNIKU po kratkoroćnom kreditu (dio)
“ALKA” d.d.
Broj i Dan SVOTA Broj i Dan SVOTA
datum dospijeća kn datum dospijeća kn MP i potpis = 5.000,00 kn
računa za plaćanje računa za plaćanje
2. “BAN” d.d.
94 od 05.07.07. 30.07.07. 8.160,00 64 od 05.06.07. 25.06.07. 9.860,00 Sisak, Tomislavova 32 duguje: “CAR” d.o.o. , Zagreb,
104 od 01.10.07. 19.10.07. 10.940,00 75 od 01.09.07. 12.09.07. 3.620,00
88 od 01.10.07. 08.10.07. 4.130,00
Matoševa 2, po računu 050/2007. (dio)
“BAN” d.d.
MP i potpis = 5.000,00 kn
UKUPNO: 19.100,00 UKUPNO: 17.610,00 3. “CAR” d.o.o.
Zagreb, Matoševa 2 duguje: “ALKA” d.d. Zagreb,
RAZLIKA Putić 7, po računu 329
Neprebijeni iznos od 1.490,00 kn
Tisućučetiristodevedeset kuna dužnik će platiti u ugovorenom roku. “CAR” d.o.o.
slovima MP i potpis = 5.000,00 kn
U Zagrebu, 23.10.2007. “M” d.o.o.
Sudionici u kompenzaciji ovjeravaju ovaj prijedlog svojim pečatom
potpis izdavatelja izjave i potpisom čime preuzimaju međusobna dugovanja i potraživanja
106 RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 10/2007. LISTOPAD
U praksi je moguć i drukčiji oblik sastavljanja Pri- logu uz ugovor o cesiji cedent treba biti oprezan
jedloga za višestranu kompenzaciju, no ono jer s motrišta Zakona o PDV-u on u svojoj poreznoj
što je svima zajedničko jest svota koja se prebija evidenciji mora i dalje čuvati originalni račun R-1
i popis svih sudionika u kompenzaciji s njihovom na temelju kojeg je obračunao i iskazao obvezu za
ovjerom (pečatom i potpisom) da prihvaćaju me- PDV. Prema tome, za potrebe cesionara ispostavit
đusobno potraživanje i dugovanje odnosno kom- će se još jedan primjerak istog takvog računa.
penzaciju. Predmet ugovora o cesiji jest potraživanje. U
Knjiženje u “Alka” d.o.o.: pravilu se sva potraživanja mogu prenositi na dru-
goga - uključujući i nedospjela te buduća potraži-
vanja, osim onih čiji je prijenos zabranjen zakonom
120 - Potraživanja od kupca 213 - Obveze za kratk. zajam ili je potraživanje u svezi s osobom vjerovnika (npr.
(“CAR” d.o.o.) (Ban d.d.) potraživanje po osnovi uzdržavanja) ili potraživanje
S0 5.000,00 5.000,00 5.000,00 18.000,00 So koje se po svojoj prirodi protivi prenošenju na dru-
Na temelju goga (čl. 436. ZOO).
kompenzacije Za poduzetnike je zanimljivo napomenuti da su-
dionici u cesiji mogu biti i građani koje se u ovom
pravnom poslu pojavljuju u ulozi dužnika ili vjerov-
Na temelju provedene višestrane kompenzaci-
nika (dosadašnjeg ili budućeg).
je “Alka” je “zatvorila” dio obveze prema “Banu” u
svoti od 5.000,00 kn na ime primljenog kratkoroč- Sudionici u cesiji:
nog kredita uz istodobno zatvaranje ukupnog po-
traživanja od “Cara” za isporučenu robu po računu ”
A a “B B
329. Na isti način knjiženje će provesti i “Ban” d.d. i ”n
“C
“Car” d.o.o. CEDENT CESIONAR
od
ustupatelj potraživanja primatelj potraživanja
nje
iva
3. CESIJA - USTUPANJE POTRAŽIVANJA (dosadašnji vjerovnik) (novi vjerovnik)
raž
UGOVOROM
renosi pot
Po ti o živa ti “B
kn ji u em
ti
vjerovnika (cedenta) od njegovog dužnika (cesusa)
“A
svo
živ 5.0 e k u
00 o c em
“A ” p
je ,00 će
od ovo - “ nje
do promjene vjerovnika dok dužnik ostaje isti.
od k
ug susa živa
“C n
ce tra
”u
C
Po
vodi se sukladno odredbama čl. 436. do 445. ZOO-
a. Forma ugovora o cesiji nije zakonom propisana, CESUS
ali se u poslovnoj praksi najčešće rabi pisani ugovor (dužnik)
kao cesiona isprava kojom cesionar dokazuje potra-
živanje prema cesusu i ona je isprava za knjiženje
ovog poslovnog događaja na računima glavne knji- U poslovnoj praksi najčešće se javlja ugovorna
ge kod sudionika u cesiji. (dragovoljna) cesija, ali moguća je i zakonska te
sudska cesija kod kojih do prijenosa potraživanja
Ugovor o cesiji zaključuje se između dosadaš- dolazi mimo volje dosadašnjeg vjerovnika.
njeg i novog vjerovnika cedenta i cesionara. Ugovorna cesija može se provesti i radi kompen-
Dužnik (cesus) koji kod ustupanja potraživanja zacije duga između poduzetnika, pri čemu cedent
ostaje isti nije ugovorna strana iz ovog ugovora ustupa cesionaru (svom vjerovniku) potraživanje
i pritom nije potreban njegov pristanak. Njegov od svog dužnika (cesusa), ne bi li tako vjerovniku
položaj uslijed promjene vjerovnika ni u čemu se podmirio svoju obvezu. cesija Na primjer, ako duž-
ne pogoršava jer prema novom vjerovniku ima nik (osoba “A”) nije u mogućnosti podmiriti svoju
istu obvezu kakvu je imao i prema dosadašnjem. obvezu prema osobi “B” u svoti od npr. 5.600,00 kn,
a istodobno potražuje od svog dužnika (osobe “C”),
Ustupatelj potraživanja - cedent obvezan je oba- može s osobom “B” zaključiti ugovor temeljem ko-
vijestiti cesusa o zaključenom ugovoru o cesiji od- jeg mu ustupa svoje potraživanje prema osobi “C” te
nosno o promjeni vjerovnika. Ako dužnik podmiri na taj način u cijelosti ili djelomično podmiruje vla-
postojeću obvezu dosadašnjem vjerovniku jer nije stitu obvezu. Obveza prestaje u trenutku sklapanja
obaviješten o ustupanju potraživanja, oslobađa se ugovora o cesiji do visine ustupljenog potraživanja.
obveze (čl. 483. st. 2. ZOO). Prema tome, kod cesije Na ovaj način za cedenta i cesionara cesija poprima
nije bitna suglasnost dužnika, već novog vjerovni- obilježje obračunskog plaćanja.
ka (cesionara) jer on odlučuje o tome odgovara li Razlozi zbog kojih cesionar pristaje preuzeti po-
mu novi dužnik. S ustupanjem potraživanja na pri- traživanje od svog dosadašnjeg dužnika, u poslov-
matelja prelaze i sporedna prava kao što je pravo na noj praksi su različiti. Moguće je npr. da će u buduć-
kamate, ugovorenu valutnu klauzulu, zalog i sl. (čl. nosti cesionar imati neku obvezu prema sadašnjem
437. ZOO). Uz ugovor o cesiji cedent treba cesiona- cesusu te će se tako otvoriti mogućnost međusob-
ru predati isprave o ustupljenim potraživanjima i nog namirenja obveze (ili njezinog dijela) obračun-
sporednim pravima (npr. primjerak računa, ugovor skim putem.
o kreditu i sl.) kako bi ovaj mogao naplatiti potra- U praksi, ugovor o cesiji može se zaključiti:
živanje od cesusa. Kada je riječ o računu kao pri- a) sa svrhom otkupa potraživanja pri čemu cesi-
LISTOPAD RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 10/2007. 107
Knjiženje kod cesusa (“Ameba” d.d.) Iz knjiženja je razvidno kako je naknadni popust
kojeg je cesionar odobrio cesusu imao za cesionara
obilježje troška a za cesusa je to bio prihod. U praksi
2312 - Obveze preuzete cesi- se često postavlja pitanja: što je s PDV-om? Može li
jom (vjerovnik “Welco” 220 - Obveze prema cesionar smanjiti obvezu za PDV nakon odobrenog
- cesionar) dobavljačima (“Kontico”)
popusta temeljem koje se bruto-svota potraživanja
(1)
5.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 So smanjila?
Temeljem Odgovor treba potražiti u čl. 8. st. 3. Zakona o
Ugovora o
cesiji PDV-u koji govori da ako se porezna osnovica na-
Doznaka knadno promijeni zbog različitih vrsta popusta,
cesionaru tada poduzetnik koji je isporučio dobro ili obavio
1000 - Žiro-račun u banci (2) uslugu može smanjiti svotu poreza tek nakon što
S0 X 5.000,00 poduzetnik kome su isporučena dobra ili obavlje-
ne usluge smanji svotu pretporeza i o tome pisa-
no izvijesti isporučitelja. Kako u ovom slučaju nije
riječ o isporuci robe poduzeća “B” poduzeću “C”,
već samo o plaćanju (novčanom tijeku), cesionar
U praksi je moguće da cesionar odobri naknadni ne može temeljem naknadnog popusta odobrenog
popust cesusu ako mu ovaj podmiri dug prije ugo- cesusu u svojoj poreznoj evidenciji smanjiti svotu
vorenog dospijeća. obveze za PDV jer od cesusa neće dobiti potvrdu da
Primjer knjiženja cesije kod koje cesionar odobra- je on kod sebe smanjio svotu pretporeza. Stoga bru-
va popust cesusu zbog prijevremenog plaćanja: to-svota popusta za jednoga predstavlja trošak a za
Ugovorom o cesiji koji je zaključen između ceden- drugoga prihod.
ta “A” d.o.o. i cesionara “B” d.d., cedent je prenio na
cesionara svoje potraživanje od poduzeća “C” d.o.o. 4. ASIGNACIJA (UPUĆIVANJE)
(cesusa) koje je proizišlo iz isporuke dobara po raču- U poslovnoj praksi moguće je da poduzetnik upu-
nu br. 216 u svoti od 9.600,00 kn s dospijećem 17. 11. titi svog dužnika (npr. kupca) da obvezu koju ima
2007. Ustupitelj potraživanja - dosadašnji vjerovnik prema njemu na temelju vjerovničkog potraživanja,
(cedent “A” d.o.o.) izvijestio je dužnika - cesusa (“C” umjesto njemu - izvrši nekom trećem. Upućivanje
d.o.o.) o zaključenom ugovoru odnosno o promjeni je uređeno odredbama iz čl. 130. do 144. Zakona o
vjerovnika. No, istodobno novi vjerovnik - cesionar obveznim odnosima.
(“B” d.d.) obavještava cesusa o mogućnosti odobra-
vanja 10% popusta na svotu potraživanjaako cesus Upućivanjem (asignacijom) jedna osoba -
podmiri dug odmah, tj. mjesec dana prije njegova uputitelj (asignant) ovlašćuje drugu osobu - upu-
dospijeća. Cesus pristaje na novonastale uvjete i ce- ćenika (asignata) da za njezin račun izvrši nešto
sionaru isplaćuje svotu od 8.640,00 kn. Naknadno određenoj trećoj osobi, primatelju upute (asigna-
odobreni popust od 960,00 kn cesionar odobrava taru), a ovoga ovlašćuje da to izvršenje primi u
cesusa putem Obavijesti o knjiženju. svoje ime.
Knjiženje kod cesionara:
Tek. Svota Uz sporazum između uputitelja i primatelja upu-
OPIS Račun
br. Duguje Potražuje te, potrebna je i Izjava upućenika o prihvaćanju
0. So Potraživanje od kupca “A” 120 9.600,00 upute. Njome upućenik postaje izravni dužnik pri-
1. Potraživanja stečena cesijom 1283 9.600,00 matelju upute. Prihvaćanjem upute nastaje između
Potraživanja od kupaca 120 9.600,00
Za prijenos potraživanja temeljem primatelja upute i upućenika dužnički odnos neo-
Ugovora o cesiji visan o odnosu između uputitelja i upućenika, a i
2. Naknadno odobren popust 4780 960,00 odnos između uputitelja i primatelja upute. Obveza
Potraživanja stečena cesijom 1283 960,00
Za naknadno odobreni popust cesusu
upućenika prema primatelju upute nastaje samim
zbog prijevremenog plaćanja prihvaćanjem asignacije, neovisno o sadržaju od-
3. Žiro račun u banci 1000 8.640,00 nosa između uputitelja i upućenika. U ovome se
Potraživanja stečena cesijom 1283 8.640,00 ogleda i bitna razlika cesije i asignacije, jer za pravni
Za doznaku cesusa
učinak cesije nije potrebna suglasnost cesusa.
Knjiženje kod cesusa: U asignaciji sudjeluju tri ili više osoba. Pritom je
Tek. Svota
bitno da je jedna osoba samo vjerovnik a druga oso-
br.
OPIS Račun
Duguje Potražuje ba samo dužnik, dok su ostali sudionici u asignaciji
0. So Obveza prema dobavljačima u međusobnim dužničko-vjerovničkim odnosima i
(“A” d.o.o.) 220 9.600,00 svoje obveze mogu podmiriti do visine najniže ob-
1. Obveze prema dobavljačima 220 9.600,00 veze odnosno potraživanja. Primatelj upute (kori-
Obveze preuzete cesijom 2312 9.600,00
Za obvezu prema novom vjerovniku snik upute) može uputu prenijeti na drugog i prije
temeljem ugovora o cesiji prihvaćanja od upućenika, a ovaj je može prenijeti
2. Naknadno odobreni popust 7780 960,00 dalje, osim kad iz same upute ili posebnih okolnosti
Obveze preuzete cesijom 2312 960,00
Za naknadno odobreni popust
proizlazi njezina neprenosivost.
cesionara zbog prijevremenog plaćanja
3. Obveze preuzete cesijom 2312 8.640,00 Kod asignacije nastaju tri pravna odnosa, i to:
Žiro-račun u banci 1000 8.640,00 1. Između uputitelja (asignanta) i primatelja
Za podmirenje obveze prema cesionaru
LISTOPAD RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 10/2007. 109
ugovorne strane i pritom ga pozvati da se u određe- Primjer knjiženja poslovnog događaja u svezi s
nom roku izjasni pristaje li na novog dužnika ili ne. preuzimanjem duga na računima glavne knjige na
Kod preuzimanja duga postoje tri sudionika: temelju podataka iz navedenog ugovora:
• prvobitni dužnik koji prenosi svoje dugovanje Knjiženje kod prvobitnog dužnika ( “Tom” d.o.o.).
na novog dužnika,
• preuzimatelj duga (novi dužnik) koji temeljem
2312 - Obveze za preuzeta
ugovora preuzima obvezu od prvotnog dužni- plaćanja temeljem ugo-
ka, i vora o cesiji, preuzima- 220 - Obveze prema dobavlja-
• vjerovnik koji je ostao nepromijenjen, ali svoje nja duga i sl. (preuzima- čima u zemlji (vjerovnik
potraživanje naplaćuje od novog dužnika (pre- telj “Novitom” d.o.o.) “Grga” d.o.o.)
uzimatelja duga). 45.000,00 45.000,00 45.000,00 So
Preuzimanjem duga dolazi do promjene duž- (1)
nika, dok vjerovnik ostaje isti. Na mjesto prvotnog Prijenos duga prema
dužnika stupa preuzimatelj duga, a prvotni dužnik “Grgi” na preuzimatelja
se oslobađa obveze. Između preuzimatelja duga i “Novitom” na temelju
vjerovnika postoji ista obveza koja je dotle postojala zaključenog ugovora
između prvotnog dužnika i vjerovnika. Preuzimatelj
duga ne odgovara za nenaplaćene kamate koje su
Iz knjiženja je razvidno da dosadašnji dužnik te-
dospjele do preuzimanja, ako nije drukčije ugovo-
meljem ugovora o preuzimanju duga više nema ob-
reno.
vezu prema dobavljaču “Grga”, već se ona “pretvo-
Ugovor o preuzimanju duga može imati sljedeći
rila” u obvezu prema preuzimatelju duga. Obvezu
oblik i sadržaj:
prema preuzimatelju duga prvotni će dužnik pod-
Dužnik: “Tom” d.d. (MB 1122555), Zagreb, Stari put 4, kojeg miriti naknadno, sukladno zaključenom ugovoru.
zastupa direktor Ivo Ivić Knjiženje kod preuzimatelja duga - novog duž-
nika (“Novitom ” d.o.o.):
Vjerovnik: “Grga” d.o.o. (MB 1100011), Zagreb, Martićeva 29,
kojeg zastupa direktor Marko Ban 2312 - Obveze za preuzeta
plaćanja temeljem ugo- 1283 - Potraživanja stečena
Preuzimatelj duga: “Novitom” d.o.o. (MB 5544887) Zagreb, vora o cesiji, preuzima- cesijom, preuzimanjem
Novi put 55 kojeg zastupa direktorica Maja Magdić nja duga i sl. (vjerovnik duga i sl. (dužnik “Tom”
“Grga” d.o.o.) d.d.
sklapaju sljedeći (1)
45.000,00 45.000,00 45.000,00
UGOVOR O PREUZIMANJU DUGA
Preuzimanje duga od
Članak 1. “Tom”-a prema “Grgi”
Ugovorne strane utvrđuju da Dužnik duguje Vjerovniku na temelju zaključenog
svotu od 45.000,00 kuna na temelju računa br. 58 od 10. 9. ugovora
(2)
2007. za isporučenu robu. Dospijeće plaćanja je 2. 10. 2007. Podmirenje obveze preuzete Ugovorom
Članak 3.
Preuzimatelj duga će podmiriti obvezu Vjerovniku u roku 1283 - Potraživanja stečena ce-
120 - Potraživanja od kupaca sijom, preuzimanjem du-
od tri dana od dana kada se vjerovnik suglasi s odredbama
(“Tom” d.d.) ga i sl. (“Novitom” d.o.o.)
ovog ugovora.
(1)
Preuzimatelj duga će svotu navedenu u članku 2. ovog So 45.000,00 45.000,00 45.000,00 45.000,00
Ugovora uplatiti na žiro-račun “Grga” d.o.o. 2402006-
Pristanak na promjenu
1100000677 otvoren u Erste & Steiermärkische Bank d.d.
dužnika temeljem ugovora
o preuzimanju duga
Članak 4. (2)
U slučaju spora ugovornih strana, nadležan je sud u Zagrebu. Doznaka preuzimatelja duga
6. OBRAČUNSKA PLAĆANJA U KOJIMA SE KAO nja između sudionika platnog prometa, bez upora-
SUDIONIK JAVLJA FIZIČKA OSOBA be novca, a obavlja se kompenzacijom, cesijom, asi-
U svim obračunskim plaćanjima kao jedan od gnacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima
sudionika (ili više njih) moće biti uključena i fizička međusobnih namira obveza i potraživanja.
osoba - građanin. U praksi je to slučaj kada se gra- S obzirom da Zakonom o platnom prometu su-
đanin javlja istodobno kao dužnik i vjerovnik u od- dionicima nije propisana obveza da obračunska
nosu s nekom pravnom osobom i tada se na njega s plaćanja evidentiraju preko računa kod ovlaštene
motrišta Zakona o obveznim odnosima primjenjuje organizacije za platni promet, a imajući u vidu ra-
sve do sada spomenuto u svezi s prijebojem, cesi- zloge propisivanja obveze isplate oporezivih primi-
jom, asignacijom i preuzimanjem duga. taka fizičkih osoba bezgotovinskim putem, to za svr-
Problem se javlja kada se kao predmet obračun- he oporezivanja nije moguća kompenzacija obveze
skog plaćanja javlja isplata naknade s temelja do- za isplatu autorskog honorara sa potraživanjem po
hotka od samostalne djelatnosti koja se sukladno danoj pozajmici odnosno kreditu autoru.”
odredbama iz čl. 61. Zakona o porezu na dohodak Prema tome, iz stajališta Ministarstva financija
(Nar. nov., br. 177/04.) obvezno isplaćuje na žiro- proizlazi kako poduzetniku nije dopušteno obve-
račun građana. Riječ je npr. o najamnini za poslovni zu za isplatu neto autorskog honorara građaninu
prostor koju poduzetnici plaćaju najmodavcima podmiriti kompenzacijom unatoč činjenici da isto-
fizičkim osobama, naknadama temeljem ugovora o dobno on prema tom građaninu ima nenamireno i
djelu, autorskim honorarima i dr. Kada bi se u ovim dospjelo potraživanje. Jer dohodak od samostalne
slučajevima obavilo obračunsko plaćanje jer autor djelatnosti treba biti evidentiran na žiro-računu gra-
na primjer istodobno po nekoj drugoj osnovi duguje đanina - poreznog obveznika. Može li se ipak zaštititi
osobi s kojom je zaključio ugovor o autorskom dje- poduzetnika kako se ne bi našao u situaciji da svoju
lu, i to bez evidentiranja preko žiro-računa autora, obvezu podmiri a istodobno ne može naplatiti vla-
Porezna uprava bila bi u nemogućnosti kontrolirati stito potraživanje od iste osobe? Rješenje za to bilo
oporezive primitke građana koji ostvaruju dohodak bi da se ipak provede kompenzacija dospjelih obve-
od samostalne djelatnosti. U svezi s tim oglasilo se za ali uz uvjet da građanin istodobno sam podnese
prije nekoliko godina Ministarstvo financija mišlje- u svoju banku nalog za prijenos sredstava u korist i
njem (Kl.: 410-01/04-01/898; Ur. br.: 513-07/21- na teret svog žiro-računa jer poduzetnik to ne može
01/04-2 od 7. 5. 2004.) iz kojeg izdvajamo sljedeće: učiniti umjesto njega. No, ima li isplatitelj dovoljno
“... Obveza isplate na žiro račun propisana je za povjerenja u tu osobu da će to i učiniti s obzirom na
svrhe praćenja i kontrole ostvarivanja oporezivih dosadašnje iskustvo u međusobnoj suradnji?!
primitaka obveznika poreza na dohodak i moguć-
nosti kontrole izmirivanja eventualnih obveza u LITERATURA
dijelu koji se odnosi na porez na dohodak i prirez 1. Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br.
porezu na dohodak. 35/05.)
2. Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br.
Odredbama čl. 22. Zakona o platnom prometu 117/01.)
u zemlji (Nar. nov., br. 117/01.) propisani su obli- 3. Jurić, Đurđica: Kratkoročna potraživanja, Raču-
ci plaćanja između sudionika platnog prometa, a novodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja,
između ostalih i obračunskim putem. člankom 26. Zagreb, RRiF, 2006.
toga Zakona propisano je da je obračunsko plaćanje 4. Gorenc, Vilim: Komentar Zakona o obveznim
namira međusobnih novčanih obveza i potraživa- odnosima, Zagreb, RRiF plus, 2005..