Ku-klux-klan je tajna, teroristička i reakcionarna organizacija u SAD-u, nastala u južnim državama
nakon Građanskog rata. Željeli su zadržati prevlast bijelaca i onemogućiti oslobođenje i izjednačenje crnog stanovništva s bijelim. Organizacija je nastala 1865. godine u Tennesseju i zasnovana je na čistoj hijerarhiji. Hijerarhija je stupnjevanje vlasti, činova i dostojanstava na osnovi podređenosti odnosno nadređenosti. Kako bi što više uplašili crno stanovništvo bili su odjeveni u bijelu sablasnu odjeću s kukuljicom i maskom, imali su noćne sastanke uz plamteće križeve te su obavljali masovni i individualni teror. Nakon nekog vremena žrtve su im postali u doseljenici sa sjevera te bijelci koji su podupirali federalne vlade. Federalna vlada je raspustila organizaciju zbog ugrožavanja stanovništva, nakon par godina osnovana je nova vrlo slična organizacija. Temeljila se na stopostotnom amerikanizmu, imala je par milijuna članova te je kasnije postala legalizirana. Po mojem mišljenju opis Ku-klux-klana je vrlo jezovit i zastrašujući te mislim da je crncima u to vrijeme već bilo dovoljno teško. Crno stanovništvo nikako nije moglo dobiti svoju ravnopravnost i slobodu, postojanjem ovakve organizacije to postaje gotovo nemoguće. Smatram da je organizacija samo nanijela više problema, mnogo bespotrebnih svađa i čestih sukoba. Naša rasa odnosno bijelci, vjerojatno su se osjećali ugroženo činjenicom da bi crnci mogli postati ravnopravni, te sva moć više ne bi bila na njima. Htjeli su biti na vrhu ljestvice kako im nitko ne bi mogao suditi. Odjeća koja je bila namijenjena zastrašivanju, po mom ukusu je zapravo prilično smiješna, na slikama izgledaju poput bijelih vrtnih patuljaka. U 21. stoljeću takvu odjeću možemo smatrati smiješnom zato što kamo god se okrenemo, možemo vidjeti ljude s različitim stilovima te neki izgledaju mnogo strašnije od članova Ku-klux-klana. Organizacija je imala milijune članova, moje pitanje je zašto su toliki ljudi imali strah od prevlasti crnaca, zašto su ih se uopće bojali. Kada je organizacija prvi puta raspuštena, mislim da su se tada crnci i svi ljudi protiv kojih se organizacija borila napokon osjećali slobodno i na neki način sigurno. Prošlo je par godina i njihovoj sigurnosti opet dolazi kraj, ali sada ne samo određenoj skupini ljudi, već svima koji nisu bili Amerikanci. Da sam se u to vrijeme doselila u Ameriku osjećala bi se nesigurno, smatram da su se tako osjećali i ostali. Čak mislim da su se i Amerikanci nekada bojali svojih ljudi te da su se mnogi ljudi priključili organizaciji samo kako bi se osjećali sigurno, te da se ne bi morali brinuti hoće li im se što dogoditi. Organizacija je postala legalizirana, zašto bi netko legalizirao nešto što druge ljude straši i zbog čega se osjećaju nepoželjno. Ku-klux-klan više ne postoji, raspala se tijekom godina, ali i dalje postoje manje samostalne grupe koje koriste iste terorističke metode kao što je i Ku-klux-klan organizacija koristila. To nam samo pokazuje da u svijetu i dalje postoje ljudi koji imaju strah od crnaca ili samo ne mogu prihvatiti da netko ima drugačije razmišljanje od njih. Crnci još uvijek nisu dobili svoju potpunu ravnopravnost, dobili su je na papiru, ali ne i u stvarnom životu. Bijelci vole moć i osjećaj vlasti, to možemo vidjeti iz naše prošlosti, te se ne vole osjećati ugroženo gdje god da se pojave. Ku-klux-klan organizacija nikome nije pomogla te je samo zakomplicirala već dovoljno komplicirane stvari. Mislim da nitko ne zaslužuje živjeti u strahu i proživljavati takav teror. Svi smo jednaki, neki smo crni dok su drugi bijeli, naša boja kože nas ne bi trebala činiti manje važnima. Isto tako i naša vjera, stavovi i razmišljanja. Svatko zaslužuje biti slušan i poštovan. Sretna sam što je takvih organizacija sve manje, ali sam i razočarana zato što su uopće postojale.