Djelovanje crkve u Rimskom Carstvu započelo je na blagdan Pedesetnice, koji se slavi 50 dana nakon

Uskrsa. Na tom blagdanu, nakon Isusovog uskrsnuća, pojavilo se Duh Sveti i apostoli su primili darove
Duha. To se smatra početkom crkve.

Crkva je suočila s mnogim izazovima tijekom svog ranih godina. Tri cara koji su progonili kršćane bili
su Neron, Domicijan i Dioklecijan. Oni su provodili okrutne mjere protiv kršćana, uključujući mučenje i
pogubljenja.

Progon kršćana okončan je za vladavine cara Konstantina Velikog, koji je izdao Milanski edikt 313.
godine. Taj dokument donio je slobodu vjeroispovijesti i prestao je progon kršćana.

Car Teodozije bio je važan zbog svoje uloge u uspostavi kršćanstva kao službene religije Rimskog
Carstva. Teodozije je proglasio kršćanstvo službenom religijom 380. godine i donio niz zakona kojima
je podržavao crkvu.

Dolazak, pokrštavanje i jezik Hrvata u tom razdoblju odnose se na migraciju Slavena na područje
današnje Hrvatske u 7. stoljeću. Slaveni su postupno prihvatili kršćanstvo i Rimokatoličku crkvu, a
njihov jezik se razvio u današnji hrvatski jezik.

Inkvizicija je bila institucija koju je crkva osnovala u srednjem vijeku kako bi otkrivala, suđenjem i
kažnjavala hereze. Njena je svrha bila očuvanje ortodoksne kršćanske vjere, ali je često bila
zloupotrebljena i provodila je okrutne metode ispitivanja i kažnjavanja.

Najgori križarski rat bio je Četvrti križarski rat, koji se dogodio u 13. stoljeću. Tijekom tog rata,
križarske snage su pljačkale i osvojile Carigrad, glavni grad Bizantskog Carstva. Taj događaj označio je
pad Bizantskog Carstva i trajno oslabio kršćansku prisutnost u istočnoj Europi.

Prodor islama odnosi se na osvajanje islamskih snaga i proširenje islama na područja koja su
prethodno bila pod kršćanskom vlašću. Islam se brzo širio nakon osnutka u 7. stoljeću i preplavio
mnoge dijelove Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Europe. Ovo je bio izazov za kršćanstvo, budući da su
mnoga područja koja su nekada bila kršćanska sada bila pod islamskom vlašću.

Ovaj period također obilježavao važnost pape Silvestra II., koji je bio poznat po svojim intelektualnim
dostignućima i promicanju kršćanstva. Silvestar II. je bio poznat i kao papa koji je uveo arapsku
numeraciju i kalendar u Europu, što je imalo značajan utjecaj na razvoj znanosti i matematike.

U cjelini, ovo razdoblje obuhvaća složenu i dinamičnu povijest kršćanstva, od početnih progonstava
do uspona kršćanske religije i suočavanja s izazovima kao što su inkvizicija, križarski ratovi i prodor
islama. Ova razdoblja imaju trajan utjecaj na povijest i oblikovanje kršćanske vjere i civilizacije.