Professional Documents
Culture Documents
Stan
Stan
Stan
203
UDK: 621.31(047)=861
COSATI: 09-03, 13.09, 14-02
Za određivanje ustaljene vrednosti porasta temperature zagrevanja θu i vremenske konstante zagrevanja namotaja T
obrtnih električnih mašina, prezentirana je primena numeričke ekstrapolacije krive hlađenja električnih obrtnih
mašina, umesto standardima preporučene grafičke ekstrapolacije. Analizirana je greška primenjene metode promene
električne otpornosti namotaja u određivanju veličina θu i T, evidentirani su faktori koji utiču na veličinu
procentualne greške i dati optimalni uslovi primene metode, koji bi procentualne greške sveli na prihvatljive.
Ključne reči: Obrtne električne mašine, namotaji, ustaljena temperatura zagrevanja, vremenska konstanta
zagrevanja, numerička ekstrapolacija, procentualna greška.
električnih mašina, uobičajeno je da se električna mašina, nakon vremena ≈ tx, počinje da opada po krivoj θ h(t ) .
ili njen deo razmatraju kao homogeno, jednorodno telo Prema termičkom modelu namotaja električne mašine
[4,5]. U skladu sa tim, na sl.1 je predstavljena ekvivalentna (sl.1), vremenske konstante zagrevanja i hlađenja namotaja
termička šema namotaja električne mašine. su jednake. U stvarnosti, vremenska konstanta hlađenja je
malo veća od vremenske konstante zagrevanja.
θ Toplotna vremenska konstanta, dobijena iz krive
hlađenja namotaja, odnosi se na nepokretni rotor električne
mašine, i može da se koristi za analizu toplotnih pojava u
nekim određenim tipovima pogona električnih mašina (S3,
S4, S5 i S7).
PCu C Λ
Određivanje ustaljene temperature i vremenske
konstante zagrevanja namotaja primenom
numeričke ekstrapolacije
Porast temperature zagrevanja namotaja θ u odnosu na
Slika 1. Ekvivalentna šema namotaja obtrne električne mašine kao
termičkog kola prvog reda: PCu (W) - snaga gubitaka u namotajima
temperaturu rashladnog ambijenta, na kraju ogleda zagreva-
električne mašine koja se pretvara u toplotnu energiju; C (Wmin/°C) - nja ϑa moguće je izračunati korišćenjem sledeće jednačine:
toplotna kapacitivnost namotaja električne mašine; Λ (W/°C) - toplotna
provodnost između namotaja električne mašine i rashladnog ambijenta; θ
(K) = ϑ (°C) - ϑa (°C) - porast temperature zagrevanja namotaja električne
θ = ϑ t − ϑ h = Rt − Rh ⋅ (235 + ϑ h) + (ϑ h − ϑ a ) (2)
Rh
mašine u odnosu na temperaturu rashladnog ambijenta ϑa.
U skladu sa termičkim modelom (sl.1), zagrevanje Električna otpornost hladnog namotaja Rh je izmerena
namotaja opisano je diferencijalnom jednačinom: pre početka ispitivanja na proizvoljnoj temperaturi okoline
ϑh, najčešće na temperaturi rashladnog ambijenta ϑa
T ⋅ dθ + θ = θ u (1) neposredno pre početka ogleda zagrevanja (ϑh=ϑa,
dt odnosno Rh=Ra). Električna otpornost toplog namotaja Rt
gde su: predstavlja vrednost električne otpornosti na kraju ogleda
- vremenska konstanta zagrevanja namotaja, zagrevanja, kada je ostvarena ustaljena temperatura
T=C zagrevanja namotaja (ϑt=ϑu, odnosno Rt=Ru).
Λ
Jednačina (2) se može napisati i u sledećem obliku:
θ u = PCu - ustaljena vrednost porasta temperature
Λ zagrevanja namotaja.
R (t ) − Ra
Usvojeno je da termička provodnost Λ ne zavisi od θ (t ) = ϑ (t ) − ϑ a = ⋅ ( 235 + ϑ a ) = ∆ R (t ) ⋅ r (3)
Ra
temperature.
Rešenje diferencijalne jednačine (1) daje poznati izraz za gde su:
vremensku promenu porasta temperature zagrevanja ∆ R (t ) = R(t ) − Ra - vremenska promena porasta električne
namotaja θ z (t ) (kriva (a) sl.2). otpornosti namotaja u odnosu na
vrednost električne otpornosti
θ namotaja na temperaturi rashladnog
ambijenta;
θu r= 235 + ϑ a
- konstanta.
Ra
(a) ⎛ −
t ⎞ Pomoću jednačine (3) i krive hlađenja namotaja
t
θ z ( t ) = θ u ⋅ ⎜1 − e T ⎟ −
⎜
⎝
⎟
⎠ θh ( t ) = θu ⋅ e T električne mašine θ h(t ) , može da se izvede jednačina
(b) promene porasta električne otpornosti namotaja u režimu
hlađenja električne mašine:
0
0 Z A GREV A NJE NA M OTA JA HLAĐENJE
H L A \ ENJE NAMOTAJA
NA M OT A JA t
−t
∆ R(t ) = ∆ Ru e .
.
T (4)
Slika 2. Krive porasta temperature zagrevanja (a) i hlađenja namotaja (b) Logaritmovanjem jednačine (4), dobija se jednačina prave:
električne mašine
namotaja θu) i vremenske konstante zagrevanja T hlađenja namotaja θ h1(t ) postiže ustaljeno stanje: porast
primenićemo odgovarajući numerički metod. temperature zagrevanja poprima vrednost
Kako se ekstrapolacija krive ∆R(t) vrši u skladu sa 2
standardizovanom metodom, do deklarisanog vremena tx, u θ um = P Cum = RaIm . Kriva hlađenja namotaja θ h1(t ) može
Λ Λ
jednačini (5) potrebno je t zameniti sa t ' = t − tx . da se predstavi sledećom jednačinom:
Primenom principa najmanjih kvadrata na jednačinu (5)
dobija se sistem od dve algebarske jednačine u kojima su − t − tx
nepoznate veličine koeficijenti a i b. θ h1(t ) = A e
⋅
T +B (12)
n n
n⋅a −b⋅ ∑ ∑ ln ∆ R
i =1
t i' =
i =1
i (6) ⎛ to
⎞
gde su: A = θ u ⎜1 − k e T ⎟ , B = θ um
⋅ ⋅
⎝ ⎠
Merna struja Im je višestruko manja od nazivne struje
n n n
∑ ∑ ∑ t ⋅ ln ∆ R
električne mašine In koja protiče kroz razmatrani namotaj u
a⋅ ti − b⋅
'
ti =
'2 '
i i (7) režimu zagrevanja električne mašine, pa se može definisati
i =1 i =1 i =1
koeficijent “k” koji iskazuje relativni odnos ustaljenih
Rešenja sistema jednačina data su izrazima: vrednosti porasta temperature koje stvaraju struje Im i In:
( )
2
k = θ um = P Cum = RaIm2 ≈ 0, 75 Im
n n n n 2
∑ ∑ ln ∆ R − ∑ ∑
i =1
ti ⋅
'2
i =1
i
i =1
ti ⋅
'
i =1
t i ⋅ ln
'
∆ Ri θ u P Cun RuIn In
⋅. (13)
a= (8)
n
⎛ n 2
⎞ Odnos električnih otpornosti Ra/Ru u (13) iskazan je
n⋅ ∑
i =1
t i'2 − ⎜⎜
⎝
∑ i =1
t i' ⎟ ⎟
⎠
srednjom vrednošću (≈ 0,75) odnosa temperatura rashla-
dnog ambijenta ϑa i ustaljene temperature namotaja ϑu.
Koeficijent k je reda veličine k=0,01÷0,0001 i poželjno
n je da bude što manji.
n⋅a − ∑ ln ∆ R
i =1
i Prisustvo struje merenja Im u namotaju dovodi do
smanjenja strmine opadanja temperature krive hlađenja
b= (9)
n
namotaja θ h1(t ) u odnosu na prirodnu krivu hlađenja
∑ i =1
'
ti
namotaja θ h(t ) (krive (a) i (b) na sl.3), usled čega dolazi do
greške u određivanju početne vrednosti porasta temperature
Pomoću jednačina (8 i 9) mogu da se odrede porast zagrevanja namotaja. Umesto stvarne vrednosti θu,
električne otpornosti toplog namotaja ∆Ru i vremenska ekstrapolacijom empirijski dobijene krive hlađenja θ h1(t )
konstanta zagrevanja namotaja T:
dobija se vrednost θ ∗u = A + B , koja je uvek manja od
∆ Ru = Ru − Ra = ea , T = 1 (10) stvarne vrednosti θu.
b
Prisustvo struje Im praktično ne utiče na promenu
Pomoću poznate vrednosti električne otpornosti veličine vremenske konstante hlađenja namotaja.
namotaja Ra (dobijene na poznatoj temperaturi rashladnog
ambijenta ϑa) i izračunate vrednosti porasta električne
θ
otpornosti toplog namotaja ∆Ru, dobija se tražena ustaljena
vrednost porasta temperature zagrevanja namotaja:
t − tx
−
θ u = ϑ u − ϑ a = ∆ Ru (235 + ϑ a ) = r ea (11) θh ( t ) = θ u ⋅ e T
Ra
⋅
Prezentiranim postupkom numeričke ekstrapolacije, 0,01 greške su za red veličine veće nego one za k = 0,001;
kriva θ h1(t ) (12), dobijena ogledom u vremenskom b) povećanjem relativnog vremena početka merenja
'∗
domenu to≤t≤tn, aproksimira se krivom θs(t) (kriva (c) na sl. električne otpornosti namotaja t o , razmatrane
3): procentualne greške se povećavaju po parabolnoj krivi
− t − tx porasta;
θ s (t ) = θ s e
⋅
Ts (14)
c) produženjem vremena merenja električne otpornosti
⋅
Parametri θs i Ts su ocene parametara θu i T stvarne namotaja t 'n preko 2T razmatrane procentualne greške se
krive hlađenja namotaja. značajno uvećavaju: približno se udvostručuju za svako
Ovim postupkom dolazi do daljeg uvećanja greške u naredno povećanje vrednosti t 'n u iznosu od 1T.
određivanju ustaljene temperature zagrevanja namotaja.
Može se pokaziti da ove greške zavise od: d) smanjenjem vremenskog intervala sukcesivnog merenja
– relativnog odnosa kvadrata struje merenja Im i nazivne električne otpornosti namotaja ∆tm (uz nepromenjene
struje namotaja In, iskazanog preko koeficijenta ostale razmatrane parametre) uvećava se ukupni broj
numeričkih podataka raspoloživih za obradu, i umanjuje
( )
2
k ≈ 0, 75 Im , (u manjoj meri) greška u određivanju veličina θu i T.
In
⋅
Numerički primer jena transformacijom krive R(t) pomoću (3), i krive ocene
Primena postupka numeričke ekstrapolacije proverena je (krive estimacije) ustaljene vrednosti porasta temperature
na većem broju asinhronih motora snaga do 1,5 kW i zagrevanja namotaja θu=f(t) i vremenske konstante zagre-
sinhronih generatora snaga do 40 kVA. Dobijeni su vanja namotaja T=f(t), za različita vremena t 'o (10s, 20s,
očekivani, zadovoljavajući rezultati. Uspešnost primene 30s,..) za koja je vršeno sukcesivno izračunavanje, odnosno
postupka numeričke ekstrapolacije krive hlađenja namotaja procena veličina θu i T.
nije uslovljena nazivnom snagom električne mašine.
Primena predloženog postupka numeričke ekstrapolacije
56
krive hlađenja namotaja električne mašine prezentiraće se
na primeru ogleda zagrevanja trofaznog asinhronog motora
ϑa = 18.1°C
sa kaveznim rotorom, sledećih nazivnih karakteristika:
Un=3 x 380V, 50Hz; Pn = 0,18 kW; In = 0,88A; cosϕ = 0,7; 54
n=1450 min-1.
Na temperaturi rashladnog vazduha ϑa=18,1°C statorski
namotaj motora imao je električnu otpornost Ra=48,61Ω. Rnam = f(t)
R[Ω] 52
U toku ogleda zagrevanja, asinhroni motor je bio priklju-
čen na nazivni napon napajanja i opterećen konstantnom
snagom. Kako bi snaga gubitaka u namotaju statora bila
konstantna u toku ogleda, aktivna snaga koju je motor 50
uzimao iz mreže (P1=140 W) takođe je održavana
konstantnom. Ra = 48.61Ω
Kada je temperatura kućišta asinhronog motora dostigla
ustaljenu vrednost (ϑk=36,5°C), motor je isključen iz mreže 48
i zaustavljen. Zatim je na krajeve statorskog namotaja 0 tx 2 4 6 8
priključen unapred pripremljeni uređaj za sukcesivno t [min]
merenje električne otpornosti namotaja U/I metodom. a)
Prva izmerena vrednost električne otpornosti namotaja
dobijena je u vremenu od 30 s od trenutka isključenja
2.0
motora sa električne mreže. Tokom 8 min vršeno je
merenje ele-ktrične otpornosti namotaja u intervalima
merenja ∆tm = 10 s. Struja merenja električne otpornosti u ϑa = 18.1°C
toku ogleda hlađenja imala je konstantnu vrednost Im = 1,0
mA. U toku ogleda zagrevanja, struja u statorskom 1.0
namotaju je imala vrednost I1=0,3 A, a koeficijent k
vrednost k≈0,75 (Im/I1)2≈10-5.
ln(R-Ra)
U toku ogleda zagrevanja i hlađenja temperatura
ln(R(t)-Ra)
ambijenta je imala male oscilacije, reda 0,5°C oko srednje
vrednosti 18,1°C. 0.0
Ogledom hlađenja asinhronog motora dobijena je kriva
promene električne otpornosti statorskog namotaja R(t) na
temperaturi ambijenta ϑa=18,1°C (dijagram sl.4 a)).
Na dijagramu sl.4b), predstavljen je logaritam krive pro-
-1.0
mene električne otpornosti namotaja ln∆R(t) = ln(R(t)-Ra). 0 tx 2 4 6 8
Prva izmerena vrednost električne otpornosti namotaja t [min]
dobijena u vremenu 30 s od početka hlađenja namotaja,
Ru=54,79 Ω shodno standardu [1], odgovara ustaljenoj b)
temperaturi namotaja ϑu=50,28°C. Za ustaljenu vrednost Slika 4. Kriva promene električne otpornosti statorskog namotaja R(t) u
porasta temperature zagrevanja namotaja dobijena je toku ogleda hlađenja (a) i njen logaritam (b)
vrednost θu=32,18 K, a za vremensku konstantu zagrevanja
namotaja vrednost T=2,38 min.
Kako je ovim ogledom to≤tx, nije bilo potrebno snimati
krivu promene električne otpornosti statorskog namotaja. To
je učinjeno da bi se istražila primenljivost prezentirane
metode numeričke ekstrapolacije krive ∆R(t) za određivanje
veličina θu i T u slučajevima kada je vreme to do prve
izmerene vrednosti električne otpornosti namotaja veće od
tx=30 s. Varirano je vreme to, odnosno t 'o = t o − t x i za
svako od njih uz konstantnu vrednost vremena
t n = t n − t x = 7,5 min , izvršeno je niz sukcesivnih
'
Zaključak
0
Prezentirana metoda numeričke ekstrapolacije krive
3.0 hlađenja, zasnovana na primeni principa najmanjih
T=f(t)
kvadrata, u praksi daje dobre rezultate jer otklanja niz
T [min] 2.0 subjektivnih grešaka u određivanju ustaljene vrednosti
1.0 porasta temperature zagrevanja θu koje su nužno prisutne
pri primeni grafičke ekstrapolacije.
0.0
0 tx 2 4 6 8
Analizom teorijske (sistematske) procentualne greške
t [min]
primenjene metode promene električne otpornosti namotaja
u određivanju ustaljene vrednosti porasta temperature
Slika 5. Krive ocene veličina θu i T zagrevanja θu i vremenske konstante zagrevanja namotaja
T, utvrđeni su faktori sa značajnim uticajem na veličinu
U tabeli 2 su predstavljene izračunate ukupne greške u određivanju θu i T. Optimalnim izborom uslova u
procentualne greške u oceni θu i T za različite vrednosti kojima se sprovodi ogled hlađenja namotaja: (a) izborom
relativnog vremena početka “merenja električne otpornosti veličine struje Im kojom je k≤0.001, (b) dobro planiranom
namotaja” (u konkretnom slučaju: početka izračunavanja organizacijom ispitivanja, tako da je to′ ≤0,5T, (c) trajanje
veličine koja se procenjuje).
Kao tačne vrednosti ogleda hlađenja tn′ ≈(1,5÷2,0)T, (d) izborom intervala
Tabela 2. Procentualne greške u oceni usvojene su θu=32.18K i merenja ∆tm, ne dužim od T/10; moguće je ograničiti
θu i T T=2.,38 min. Zapaža se ukupnu (teorijsku i empirijsku) procentualnu grešku u
' ∆θu ∆T da za vremena t 'o ≤0,75T određivanju veličina θu i T u granicama ispod 1%. To bi u
to
[%] [%] apsolutne vrednosti uslovima kada se očekuju najviše vrednosti porasta
T
greške u oceni θu i T temperature zagrevanja od θu=135 K (klasa izolacije
0,25 0,87 0,00
imaju prihvatljive namotaja H) ukupna apsolutna greška u određivanju θu bila
0,50 0,10 0,42
vrednosti (∆θu ≈ 0.76K, u granicama ≈ 1 K, što bi se moglo smatrati prihvatljivom
0,75 2,36 1,26 greškom.
∆T ≈ 0.02 min).
1,00 5,28 2,52
Znatno veće dobijene
1,25 11,56 4,62 ukupne procentualne Literatura
1,50 19,00 7,14 greške u određivanju θu i [1] Standard IEC 34-1, Rotating electrical machines, Part1: Rating and
T u poređenju sa performance, 1996.
teorijskim (sistematskim) greškama primenjene metode, [2] Standard JUS IEC 60034-1, Rotacione električne mašine, Deo 1:
predstavljenim u tabeli 1, nisu posledica grubih grešaka Naznačene karakteristike i pogonske karakteristike, 1998.
ogleda zagrevanja asinhronog motora, već posledica [3] Standard GOST 11828-86, Mašini električeskie vrašćajušćisja,
znatnog odstupanja ogledom dobijene krive hlađenja Obšćie metodi ispitanija, 1986.
namotaja od one očekivane prema usvojenom modelu [4] GOTTER,G. Nagrevanie i ohlaždenie električeskih mašin (ruski
namotaja predstavljenog termički kao jednorodno, prevod sa nemačkog). Gosenergoizdat, 1961.
homogeno telo. To je očigledno na dijagramu na sl.4 b) na [5] KOSTENKO,M.P., PIOTROVSKI,L.M. Električeskie mašini. čast II,
Energia, Leningrad, 1969.
kome logaritam ogledom dobijene krive hlađenja u
određenom domenu (posle tn>4 min) znatno odstupa od
očekivane prave linije. U procesu razmene toplotne energije
namotaja i rashladnog ambijenta, aktivno učestvuju i Rad primljen: 21.6.2000.god.
magnetno jezgro statora i kućište statora, što ukazuje na
činjenicu da posmatrani proces zagrevanja i hlađenja
namotaja treba razmatrati kao proces razmene toplotne