Test Psihologija- Ličnost

Pojam ličnosti i njezina uvjetovanost

Naša ličnost ovisi o : Genetskim predispozicijama , Okolini , Nama samima

Struktura osobina kod svakog pojedinca relativno je stabilna što znači da nećemo uočavati velike
promjene. Npr. Netko tko je pesimističan biti će takav i većinu vremena.

Temperament – skup psihičkih osobina koje su u vezi s emocionalnim doživljajem i reagiranjem.

- Određen je genetskim predispozicijama tj. Živčanim sustavom

Karakter – skup psih. osobina koje su vezane s moralnom ili etičkom stranom ličnost i više je pod
utjecajem okoline odnosno učenja.

Karakter se očituje u odnosu prema: Ličnost osobe utječe na

- Nama samima - samokritičnost dosljednost ponašanja !
- Drugima - suosjećajnost
- Radu , aktivnostima – predanost , organiziranost

Podjela temperamenta prema Hipokratu :

neuroticizam
- Kolerik (nagao , agresivan ,
pesimističan , društven)
- Sangvinik (optimističan , društven
melankolik kolerik
, opušten , ali aktivan)
- Flegmatik ( optimističan , nije
introverzija ekstroverzija društven - više je promatrač ,
smiren )
flegmatik - Melankolik ( pesimističan , nije
sangvinik
društven , depresivan )

Em.stabilnost
Psihoanalitički pristup
Konstruirao ga bečki neurolog Sigmund Freud 1900 godine.

Temeljna misao Fredua bila je ta da je čovjekov život pod kontrolom nesvjesnih motiva seksualne i
agresivne prirode.

Freud je radio s pacijentima s različitim psihičkim problemima te je počeo stvarati teoriju o

postojanju nesvjesnog u svakom čovjeku.

Njegovi pacijenti sastojali su se od osoba s : histeričnom sljepoćom , histeričnom gluhoćom ,

histeričnom seksualnošću itd.

Freud je ličnost usporedio sa santom leda koja pliva

površinom vode.

- Dio koji viri – naša svjesna razina

- Dio ispod površine – podsvjesno-sadržaji koji u
određenom trenutku nisu dostupni našem
pamćenju, ali to mogu postati u nekom trenutku pa
taj dio nazivamo i dostupno pamćenje
- Najdublji dio – nesvjesno- sadržaji koji imaju prijeteći
karakter i njihov prijelaz u svjesni dio ličnosti može
ugroziti ličnost, npr. Mržnja prema roditeljima ili
braći i sestrama , traume iz djetinjstva ,
neprihvatljive strasti i misli i sl.

Nesvjesna razina obuhvaća tri vrste sadržaja:

- Sadržaji koji su potisnuti obrambenim mehanizmom potiskivanja ili represije

- Nesvjesno znanje, tj. Sadržaji koji nikada nisu prošli kroz našu svijest (misli se na sadržaje koji
nisu svjesno percipirani)
- Iskustva koja ne možemo verbalizirati , tj. Izraziti riječima , a najviše su povezana s najranijim
djetinjstvom

Nesvjesno ima veliki utjecaj na naše ponašanje , a Freud je smatrao da se čovjeku može pomoći
osvijestiti vlastite nesvjesne sadržaje dubinskom analizom ličnosti ili psihoanalizom.

Preduvjet da psihoanaliza bude uspješna je taj da osoba mora biti u opuštenom , često u ležećem
položaju , jer su tada kritičke sposobnosti najmanje , tj. mehanizmi obrane ličnosti najslabiji i u
takvom stanju najlakše je doći do nesvjesnog.

Neke od metoda psihoanalize:

- Metoda slobodnih asocijacija

o Pacijenti su govorili sve što im je padalo na pamet , bez obzira na to koliko bilo
sramotno ili trivijalno
o Sljedeći pacijentove asocijacije i misli , Freud bi otkrivao njegov nesvjesni dio ličnosti
 - Analiza snova
o Prema Freudu , u snovima nema obrane te se svi nesvjesni sadržaji prelijevaju u naše
snove
- Analiza lapsusa u govoru
o Posljedica naših nesvjesnih impulsa
- Analiza humora
o Šale je Freud doživljavao kao izraz potisnutih seksualnih i agresivnih sklonosti te je
preko sadržaja šala koje je pojedinac preferira interpretirao nesvjesne sadržaje
- Prigovori
o Prigovori pacijenata na druge ljude interpretirao je kao obrambeni mehanizam
projekcije gdje ljudi najviše prigovaraju onim osobinama kod drugog koje sami imaju.

Struktura ličnosti

Prema modelu strukture ličnosti , ličnost čine tri sastavnice čije međudjelovanje stvara motivaciju za
ponašanje.

Id- urođeni, primitivni i nagonski dio ličnosti. Povezan je s nesvjesnim dijelom naše ličnosti. Sjedište je
dviju grupa nagona – erosa i thanatosa. Eros je središte nagona života (glad , žeđ , seksualni nagon) ,
a Thantatos nagona smrti koji nas tjera u destruktivna ponašanja.

- Jedino čemu id teži jest trenutno zadovoljenje nagona. Ne pozanje granice i pravila i ničim
nije sputan ili ograničen. Zato kažemo da je impulzivan ili ograničen.
- U njemu se nalazi rezervoar psihičke ili seksualne energije koju Fredu zove libido
- Ako je nagon erosa nezadovoljen, energija organizma pretvara se u psihičku energiju , što
dovodi do subjektivnog doživljaja napetosti. Zadovoljenje nagona dovodi do smanjivanja
psihičke energije i doživljaja napetosti , odnosno do stanja neugode
- Ugoda je jedino čemu id teži te kažemo da id funkcionira po načelu ugode

Ego- kognitivni dio ličnosti koji se razvija iz Ida oko druge godine života pod utjecajem okoline.

- Doživljaj vlastitog ja
- Za razliku od ida , ego podnosi stanje napetosti u organizmu , stoga može odlagati
zadovoljenje potreba radi dugoročnijeg cilja
- Ego prosuđuje , kontrolira ponašanja i rješava probleme ,a za te procese koristi psihičku
energiju ida. Odlučuje koje će potrebe kako i kada zadovoljiti. Isto tako odlučuje koje potrebe
neće zadovoljiti te tu energiju kanalizira negdje drugdje. Npr. Seksualni nagoni mogu se
kanalizirati u sport ili se mogu izražavati u umjetničkim djelima.
- Ego funkcionira po načelu realnosti

Superego – moralni dio ličnosti

- Razvija se u procesu socijalizacije pod utjecajem nagrađivanja i kažnjavanja

- Pod utjecajem nagrađivanja razvija se ego ideal , a pod utjecajem kažnjavanja savjest
- Ego ideal označava sve ciljeve kojima pojedinac teži , a čije zadovoljavanje općenito dvodi do
vanjskih pohvala. Kada pojedinac razvije ego ideal i savjest , obično oko 5 godine , ne trebaju
mu vanjske pohvale i kazne. Ego ideal sam ga nagrađuje emocijama ponosa i vlastite
vrijednosti , a savjest osjećajima krivnje i grijeha. Savjest sprječava javljanje ponašanja koja
nisu u skladu s moralnim i zakonskim normama.
- Superego teži savršenstvu te funkcionira po načelu idealnog
Te tri sastavnice u stalnom su sukobu ; id traži zadovoljenje nagona , superego može prosuditi da su
nemoralni , a ego treba balansirati između nerealističnog i primitvnog ida i nerealističnog superega.
Ako je ego slab , većinu naših ponašanja kontrolira id pa takve osobe iskazuju impulzivna ponašanja ,
mogu prebrzo voziti jer im u tom trenutku tako odgovara, mogu zanemariti poslovne obveze zbog
zabave i slično. Ako je superego prejak , tada dolazi do moraliziranja i nerazumijevanja realnosti .
Osoba tada može osjećati jaku krivnju za neke sitnice, a u suprotnom slab superego dovodi do
nemoralnih ponašanja. Ako ego zadovolji nagone koje superego smatra nemoralnima , javljaju se
anksioznost i osjećaj grižnje savjesti.

Kritike na Freudovu psihoanalitičku teoriju Sigmunda Freuda:

- Iako se mnogi dijelovi teorije mogu znanstveno provjeravati , npr. Postojanje nesvjesnih
motiva , nije moguće istraživati postojanje sastavnica ličnosti i libida. Znanstvena psihologija
potvrđuje postojanje nesvjesnih procesa , ali ih ne tumači utjecajima nagona života i nagona
smrti , tj. ne podupire pretpostavku o važnosti spomenutih nagona
- Freud je sve svoje spoznaje temeljio na radu s pacijentima te se dovodi u pitanje
primjenjivost na većinsku populaciju
- Psihoanalitička teorija objašnjava ponašanja , ali ne nudi način na koji bi se ona mogla
predviđati. Možemo otkriti neke potisnute traume , ali ne znamo kako se takva osoba može
ponašati u budućnosti
- Mnogi kritičari zamjeraju Freudu što je čovjeka odredio nagonima i nesvjesnim motivima pa
sam ne odlučuje o svojim ponašanjima
- Današnji psiholozi razvoja vide naš razvoj kao cjeloživotni , a ne ograničen samo na iskustva iz
djetinjstva

Suvremene psihoanalitičke teorije

Neofreudovci

- Ne slažu se s tvrdnjom da seks i agresija označavaju našu ukupnu motivaciju. No slažu se s

Freudom da je djetinjstvo važno za oblikovanje naše osobnosti i načine privrženosti drugima ,
ali su za formiranje ličnosti ključni socijalni , a ne seksualni faktori
- Smatraju da ego ima puno veću ulogu od ida u našim svakodnevnim aktivnostima
- Iako suvremeni psihoanalitičari tvrde da je veći dio našeg mentalnog života nesvjestan te se
često borimo s unutarnjim sukobima među našim željama , strahovima i vrijednostima,
stavljaju veći naglasak na ulogu svjesnog uma u tumačenju iskustva i u suočavanju s okolinom
nego što je Freud.
Pristup ličnosti u teorijama učenja
Bihevioralni pristup

- Pravac koji tumači ličnost kao ukupnost naučenih ponašanja nazivamo biheviorizam
- Najznačajniji predstavnik: B.F. Skinner -> teorija operantnog uvjetovanja
o Ljudi uče ponašanja prema istim univerzalnim zakonitostima
o Većinu ponašanja naučimo operantnim , a manji dio klasičnim uvjetovanjem.
- Bihevioristi
o Psihologija mora biti objektivna , a ne baviti se subjektivnim doživljajima
o Utvrđivanje veza između uvjeta okolina i ljudskih ponašanja tj. psihologija treba
utvrditi koji okolinski događaji dovode do određenih ponašanja.
o Ne odbacuju teoriju ličnosti, no smatraju da razlika u ponašanjima različitih ljudi u
sitim situacijama je posljedica potkrepljenja i kazni koje su osobe dobivale u takvim
situacijama
o Bihevioralna terapija
 Polazi od činjenice da se i normalna i odstupajuća ponašanja uče prema istim
zakonitostima
 Otkrivanjem uvjeta koji su doveli do određenog ponašanja može se djelovati
na samo ponašanje

Socijalno-kognitivni pristup

- Neobihevioristi -> ne odbacuju subjektivne doživljaje te naglašavaju utjecaj ljudske spoznaje

u određivanju ličnosti
- Najznačajniji neobiheviorist -> Albert Bandura koji je razvio socijalno kognitivni pristup
o Taj pristup se razvio iz teorije socijalnog učenja iliti učenja promatranjem
- Socijalno-kognitivni teoretičari
o Ljudsko ponašanje nije uvjetovano samo situacijom, pojedinci interpretiraju , tumače
situacije putem svojih kognitivnih procesa m očekivanja , motivacije.
o Ponašanje učimo uvjetovanjem , ali veću ulogu u razvoju našeg ponašanja imaju ljudi
koji su nam modeli -> oblikujemo naše ponašanje ( socijalni dio) , ono što mislimo o
situacijama (kognitivni dio)
o Samoregulacija – ljudi ne reagiraju na vanjske podražaje samo naučenim
ponašanjem već mogu usmjeravati i kontrolirati to ponašanje samoregulacijom
o Samoefikasnost – nju razvijamo ako se svojim ponašanjem ne približavamo
standardima koje smo si zadali
 To je osobno uvjerenje ili očekivanje da možemo savladati neku situaciju i
postići određeni cilj

Kritike na pristup ličnosti u teorijama učenja

- Biheviorizam je kritiziran zbog prevelikog pojednostavljivanja ljudske ličnosti , koju su sveli na

zbroj ponašanja. U suvremenoj psihologiji odbačeno je takvo poimanje ličnosti.
- Oba pristupa zanemaruju biološko nasljeđe u oblikovanju ljudske ličnosti.
- Danas kritičari zamjeraju socijalno-kognitivnom pristupu preveliku fokusiranost na situacije i
naglašavanje vanjskih utjecaja na oblikovanje ponašanja. Zanemaruje se postojanje
unutarnjih osobina ličnosti , emocija , ali i nesvjesnih motiva osobe. Time naše ponašanje
postaje determinirano okolinom na sličan način na koji je determinirano nesvjesnim kod
Freuda
 - Dosta kritičara smatra da nije riječ o jedinstvenoj teoriji , odnosno da različiti dijelovi teorije
nisu jasno povezani. Npr. Istraživači trenutno ne mogu pronaći vezu između učenja
promatranjem i samoefikasnosti

Humanistički pristup
Radili su sa zdravim ljudima!

Samoaktualizacija / Samoostvarenje – usmjereno na naše potencijale te razvijanje do njihovih

maksimuma. -> odvija se cijeli život

Humanistička teorija Abrahama Maslowa

- Čovjek je cjelovito svjesno biće koje ne možemo rastaviti na nagone ili ponašanja
- Važan dio ljudske prirode je kreativnost koja označava urođeni potencijal svakog čovjeka
o Svi su ljudi kreativni samo se razlikuju po vrsti i intenzitetu
- Zakonitosti javljanja potreba temelje se na Maslowoj postavci da sve potrebe nemaju
jednako značenje i nisu jednako vrijedne. Smatrao je da su naše potrebe hijerarhijski
organizirane te da se ne javljaju istodobno , već redoslijedom, koji je karakterističan za sve.
Karakteristike samoostvarenih ljudi prema Maslowu :

- Efikasna percepcija realnosti – sposobnost da ljude procjenjuju ispravno

- Otvoreni su i spontani
- Duboko su povezani s malim brojem pojedinaca
- Nisu ograničeni tuđim mišljenjima , intrinzično su motivirani
- Svjesni su vlastite prirode i prihvaćaju sebe kao takve
- Njihovi su interesi bili usmjereno na univerzalne filozofske i moralne probleme koje su često
smatrali svojom životnom misijom
- Izvorna želja za pomaganjem ljudima
- Smisao za humor koji nije usmjeren na vrijeđanje drugih

Fenomenološka teorija Carla Rogersa

Rogersova teorija nastala je iz njegove kliničke prakse , baš kao Freudova.

- Čovjek je pozitivan , realističan i pouzdan , odnosno odgovoran , osnovna težnja jest težnja za
samoostvarenjem.
- Uvjet za samoostvarenje jest otvorenost svojoj specifičnoj prirodi , ako se ljudi ne ponašaju u
skladu sa svojom prirodom javljaju se psihički problemi .
- Subjektivan svijet – svatko od nas percipira i interpretira svijet na svoj specifičan način i
stvara vlastita subjektivna iskustva
- Fenomenološki svijet – svi subjektivni i svjesni doživljaji pojedinca u nekom trenutku
- Čovjek se kontinuirano razvija te se njegov razvoj ne svršava u djetinjstvu , čovjek je biće koje
teži rastu i razvoju , a ne zadovoljenju nagona
- Potreba za pozitivnom pažnjom i poštovanjem – zadovoljava našu želju da budemo voljeni i
uvažavani.
o Ako ovu potrebu stavimo iznad zadovoljenja svoje prirode time iskrivljujemo doživljaj
sebe odnosno doživljaj vlastitog ja.
o Osoba koja ima neuvjetovanu pažnju neće iskrivljivati sliku o sebi , jer je ljudi
vole/poštuju usprkos svim manama
o Uvjetovanu pažnju imamo kada ona ovisi o našem ponašanju. Ljubav i prihvaćanje
bit će nam uskraćeni ako radimo nešto što se osobama oko nas ne sviđa. Tada se
javlja proturječnost između pravog ili realnog ja i onoga što ljudi žele da budemo.
Zbog toga iskrivljujemo doživljaj sebe.
- Realno ja usmjerava nas pravim putem prema razvoju kompetencija i prema
samoaktualizaciji
- Idealno ja je ono što pojedinac cijeni i čemu teži.
o Ne razvija se iz pojedinčevih želja, ljubavi i strasti nego se razvija pod utjecajem
vrijednosti osoba čiju pažnju i ljubav traži.
- Što se realno ja više udaljava od idealnog ja , to smo više frustrirani, anksiozniji i izražavamo
neprilagođena ponašanja.
- Prema Rogersu , možemo se samoaktualizirati jedino ako slijedimo svoje pravo ja jer nam
ono govori „istinu o nama“. Govori nam istinu o našim stremljenjima , sposobnostima ,
vrijednostima , osjećajima .
- Samopoštovanje javlja se kada su realno i idealno ja usklađeni
 Terap
ija usmjerena na klijenta

- Ima cilj pomoći klijentu da osvijesti svoje pravo ja koje će postati dio njegova doživljaja sebe.
o Na taj način čovjek postaje kompetentniji i može usmjeravati samog sebe u životu,
preuzeti odgovornost za sebe i izražavati svoju slobodnu volju.
o Prema Rogersu, to je jedini način koji nas vodi prema samoostvarenju ,a time i
psihičkom zdravlju
o Da bi terapija bila uspješna terapeut mora moći doživjeti subjektivni svijet svoga
klijenta odnosno pacijentovu percepciju svijeta

Kritike :

- Pojmovi humanističkog pristupa neodređeni su i subjektivni. Pri tome se misli na pojmove

otvoren , spontan , prihvaćen , produktivan koje Maslow navodi kao karakteristike
samoaktualiziranih ljudi. Neki znanstvenici smatraju da su to samo opisi Maslowljevih
vrijednosti i ideala.
- Velik dio postavki humanističkog pristupa ne može se , zbog subjektivnosti , znanstveno
provjeriti
- Kritičari su se također usprotivili Rogersovoj ideji da je osnova svega živjeti na način koji
osobu duboko zadovoljava i istinski izražava. Smatraju da takav pogled može dovesti do
sebičnosti i urušavanja moralnih ograničenja
- Razni teoretičari smatraju da humanistički psiholozi ne shvaćaju stvarnost našeg ljudskog
kapaciteta za zlo.
Osobinski pristup ličnosti
Prema osobinskom pristupu osobine ličnosti označavaju dimenzije na kojima se ljudi međusobno
razlikuju i uspoređuju, a stoje u osnovi dosljednosti našeg ponašanja

- H . Eysenck utvrdio je postojanje dviju širih dimenzija ličnosti : ekstraverzija-introverzija i

emocionalna stabilnost – emocionalna nestabilnost (neuroticizam).
Današnja istraživanja pokazuju postojanje pet širokih dimenzija ličnosti u koje se može uklopiti velik
broj užih osobina koje se međusobno povezane. Taj model poznat je pod nazivom petfaktorski
model ličnosti

Tih 5 dimenzija su :

1. Ekstraverzija
a. Ekstravertiranije su osobe društvenije , razgovorljivije , srdačnije , dominantnije ,
sklonije su uzbuđenjima , dok su introvertiranije osobe zatvorenije , povučenije ,
šutljivije i općenito manje aktivne i dominantne , ali i opreznije
2. Neuroticizam
a. Emocionalno nestabilnije osobe napetije su , anksioznije , nesigurnije , potištenije ,
depresivnije , iskazuju više samožaljenja i sklone su češćim promjenama
raspoloženja. Emocionalno stabilnije , odnosno osobe koje imaju niži neuroticizam
smirenije su , sigurnije , vedrije , zadovoljnije sobom
3. Savjesnost
a. Osobe koje se nalaze više na ovoj dimenziji pouzdanije su , odgovornije , imaju
izraženije osobine marljivosti , organiziranost , samodiscipline te kod njih rjeđe
primjećujemo impulzivna ponašanja , odnosno ponašanja koja su usmjerena
trenutnim zadovoljenjima potreba bez razmišljanja o posljedicama tih ponašanja
4. Ugodnost
a. Osobe koje imaju viši rezultat na ovoj dimenziji imaju izraženije osobine
brižnosti ,suradljivosti , obzirnosti ,povjerljivije su i sklone pomaganju.
5. Otvorenost iskustvu
a. Viši rezultat na ovoj dimenziji upućuje na osobu koja je više sklona promjenama , a
manje rutini , raznolikijih je interesa , neovisnija je u mišljenju , znatiželjnija je i
kreativnija. Istraživanja pokazuju da viši rezultat na ovoj skali imaju osobe koje
pokazuju umjetnički interes.

Osobinski pristup ima značajan

utjecaj na razvoj mjerenja ličnosti.
Pomoću dimenzija ličnosti možemo
ljude jasno uspoređivati i predviđati
njihova ponašanja.

Kritike :
 - Brojni kritičari naglašavaju nedostatak ovih teorija u objašnjenju nečije ličnosti. Pomoću
osobina ličnosti možemo opisati nečije ponašanje , ali ne možemo objasniti uzrok tog
ponašanja. Primjerice , ako netko donira novac u dobrotvorne svrhe zbog svoje osobine
velikodušnosti , mi ne znam zašto je ta osoba velikodušna. Znači teoretičari ne daju
objašnjenje ljudskog ponašanja , već ga samo opisuju
- Zbog postojanja nedosljednosti ponašanja u određenim situacijama , testovi osobnosti dobro
ne predviđaju ponašanja. Npr. Rezultati ispitivanja ljudi na testu ekstraverzije ne predviđaju
koliko će pojedinac biti društven u nekoj specifičnoj prilici.

Psihički poremećaji
Danas se pri postavljanju dijagnoze psihičkog poremećaja koristi medicinski model , pa se poremećaji
dijagnosticiraju na temelju simptoma.

Simptom je bilo koji znak neke bolesti ili promjene u tijelu. Za dijagnosticiranje određenog psihičkog
poremećaja potrebno je utvrditi prisutnost simptoma koji su karakteristični za taj poremećaj i njihove
učestalosti , odnosno trajanja.

Za dijagnostiku i klasifikaciju poremećaja koriste dva priručnika :

- MKB – Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema

- DSM – Dijagnostičko – statistički priručnik Američke psihijatrijske udruge

Dijagnoza je važna jer se na temelju nje određuje terapija.

ANKSIOZNI POREMEĆAJI

- Karakterizirani su neprestanom pretjeranom anksioznošću i neprilagođenim ponašanjem

kojima osoba pokušava smanjiti anksioznost
- Neki od najčešćih anksioznih poremećaja su :
o Fobije
 To su iracionalni strahovi
 Za razliku od utemeljenih strahova , koji nas navode na izbjegavanje opasnih
situacija , fobije su intenzivni , stalni strahovi koji se javljaju u situacijama
koje nisu opasne.
 Najčešće fobije su : zatvorenog prostora , visine ,otvorenog prostora , malih
životinja (kukci , glodavci , zmije..) , no fobiju može izazvati bilo koji objekt ili
situacija
o Opsesivno-kompulzivni poremećaj (Okp)
 Sastoji se od opsesivnih misli – koje zaokupljaju osobu i kojih se ona nikako
ne može riješiti, i od kompulzivnih radnji- prisilnih ponašanja koja su
potaknuta opsesivnim mislima.
 Okp onemogućava normalno svakodnevno funkcioniranje osobe

o Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

 Javlja se kao moguća reakcija na traumatski događaji – ratna događanja ,
teroristički napad, teške automobilske nesreće , zlostavljanje…
  Oboljele od posttraumatskog stresnog poremećaja proganjaju sjećanja na
događaj , imaju noćne more , povlače se u sebe , pate od teške tjeskobe ,
nesanice …

SOMATOFORMNI POREMEĆAJI

- Javljanje tjelesnih simptoma, poput različitih boli, mučnine , zamućenja vida , teškoća s
gutanjem i sl.., ali bez ikakvih organskih uzroka.
- Hipohondrija
o Možda najpoznatiji somatoformni poremećaj
o Ljudi uobičajene simptome poput ; glavobolje , grčeva u trbuhu i sl. , tumače kao
simptome smrtonosnih bolesti

POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA

- Karakterizirani ekstremnim raspoloženjima i javljaju se na dva načina:

o Veliki depresivni poremećaj
 Praćen je neugodnim emocijama , poput tuge , beznađa , iracionalnog
osjećaja krivnje – osoba se osjeća krivom i za ono što ne može biti kriva
 Misli su pesimistične , osoba je bezvoljna , ne može se usredotočiti ni na što ,
ima poteškoće sa spavanjem , povlači se u sebe i zanemaruje kontakte s
bliskim ljudima.
 Za dijagnozu vdp osoba mora imati barem pet simptoma koji traju najmanje
dva tjedan
o Bipolarni poremećaj
 Sastoji se od epizoda depresije ,čiji su simptomi slični simptomima vdp , i od
epizoda manije
 Tijekom razdoblja manije osoba je pretjerano aktivna i neuobičajeno
komunikativna i brzog govora.
 Oboljela osoba puna je energije , ima vrlo slabu potrebu za snom ,
nerealne ideje i planove te je sklona rizičnim ponašanjima
 Osoba iz manične epizode može prijeći u normalno stanje ili u depresivnu
epizodu
- Poremećaji raspoloženja povećavaju rizik od pokušaja samoubojstva.

SHIZOFRENIJA

- Smatra se najtežim poremećajem jer pogađa gotovo sva područja funkcioniranja bolesnika :
mišljenje , percepciju , emocije i ponašanje
- Mišljenje shizofrenih bolesnika neorganizirano je , nelogično i bizarno , ideje „bježe“ , a u
govoru se to pokazuje kao salata od riječi
- Oboljeli gube kontakt s realnošću
- Kod shizofreničara mogu se javiti i deluzije
- DELUZIJE su iracionalne ideje , npr. Da je osoba netko drugi- npr. Napoleon , a mogu biti i
paranoične pa osoba vjeruje joj drugi žele nauditi , da je špijuniraju i slično.
- Kod shizofreničara javljaju se i halucinacije
- HALUCINACIJE – doživljaji bez podražaja tako da osoba „čuje“ glasova kojih nema , „vidi“ ono
čega nema itd.
POREMEĆAJI LIČNOSTI
 - Trajni načini percipiranja , mišljenja i emocionalnog reagiranja koji otežavaju prilagodbu
osobe na njezinu socijalnu okolinu , a okolini takve osobe zadaju brojne poteškoće i
neugodnosti
- Osobe s poremećajem ličnosti ne osjećaju neugodu ili krivnju , nego svoje ponašanje
smatraju normalnim
o Antisocijalna ličnost
 Izostaje osjećaj grižnje savjesti i empatije , emocionalno hladna osoba ,
neodgovorna i ima teškoće u snalaženju u međuljudskim odnosima
 Osobe s ovim poremećajem ako su visokointeligentne znaju biti i
manipulativne
 Sociopati
o Skloni nervozi i lako se uznemire
o Emocionalno nestabilni s čestim izljevima emocija i
napadajima bijesa
o Teško ostvaruju odnos s ljudima -> okolina ih smatra
čudnima i neugodnima
o Često ovaj poremećaj posljedica je teškog djetinjstva , koje je
uključivalo i zlostavljanje
 Psihopati
o Smireni , hladnokrvni i organizirani
o Nesposobni su za emocionalno povezivanje s drugim
ljudima , umjesto toga stvaraju plitke oblike povezanosti gdje
su često šarmantni , ali i manipulativni
o Psihopatija se objašnjava genetskim uzrocima
o Narcistični poremećaj ličnosti
 Osobe s ovim poremećajem imaju pretjerani doživljaj vlastite važnosti ,
neprekidno traže pažnju i divljenje ostalih , preuveličavaju svoje talente i
postignuća , a druge ljude podcjenjuju
 Zaokupljeni su fantazijama o uspjehu , moći i ljepoti
 Smatraju da im pripada sve najbolje
 Izrabljuju druge kako bi dobili ono što žele
 Nije ih briga za potrebe drugih
 Teško se nose sa stresom i promjenama
POREMEĆAJI HRANJENJA
- Ubrajaju se u psihičke poremećaje pretjerano zaokupljanje fizičkim izgledom na način gdje
štete svom zdravlju
- Takvi poremećaji najviše pogađaju djevojke i mlade žene u zapadnim zemljama , no u novije
vrijeme zahvaćaju i sve veći broj muškaraca mlađe dobi
o Anoreksija
 Poremećaj hranjenja
 Osoba ima iskrivljenju sliku o sebi gdje usprkos izgubljenoj težini idalje nije
zadovoljna svojim izgledom te smatra da treba dodatno izgubiti na težini
o Bulimija
 Osoba ima razdoblja u kojima unosi velike količine hrane , u pravilu visoke
energetske vrijednosti , a potom , zbog grižnje savjesti , povraća ili koristi
laksative -lijekove koji se primjenjuju za probleme s probavom- kako bi
spriječila dobivanje na težini.
 Teže se primjećuje od anoreksije jer osoba ne doživljava rapidno mršavljenje
i promjenu u izgledu
  Bolest je vrlo opasna jer može poremetiti koncentraciju elektrolita u krvi –
natrija , kalija i kalcija , što može dovesti do nepravilnog srčanog ritma te do
oštećenja jednjaka i zubne cakline
POREMEĆAJI UZROKOVANI UZIMANJEM PSIHOAKTIVNIH TVARI
- Žudnja za sredstvom ovisnosti – alkoholom ili drogom unatoč negativnim posljedicama
njegova uzimanja
- Ovisnost može biti fizička , pri čemu se osjećaju neugodni simptomi kad se sredstvo ne
uzima , i psihološka pri čemu postoji potreba za uzimanjem sredstva ovisnosti kako bi se
uklonile neugodne emocije
- Takva ovisnost dovodi do neodgovornog ponašanja
- Ovisnost oštećuje živčani i ostale sustave u tijelu ovisnika
POREMEĆAJI KONTROLE IMPULSA
- Osobe ne mogu odoljeti određenim ponašanjima koja štete njima samima i okolini
- Prije određenog ponašanja osjećaju napetost i veliko uzbuđenje , a zatim olakšanje kad
udovolje svojim impulsima , ali naknadno se mogu javiti žaljenje i osjećaj krivnje
- Patološko kockanje najpoznatiji je primjer takvog poremećaja , kod patoloških kockara
učestalo kockanje dovodi do životnih problema i raspadanja života.

Liječenja psihičkih poremećaja

Psihički poremećaji mogu se liječiti na dva načina :
- Biomedicinsko liječenje
o Odnosi se na primjenu lijekova čiji je cilj djelovati na živčani sustav i tako ublažiti ili
suzbiti simptome poremećaja.
o Antidepresivi – smanjuju simptome , no ne djeluju na uzrok
o Anksiolitici
o Antipsihotici – shizofrenija , bipolarni poremećaj
- Psihoterapija
o Naziv za različite tehnike i postupke koje interakcijom između terapeuta i pacijenta
nastoje ukloniti poremećaje u doživljavanju i ponašanju , nastoje mijenjati određene
osobine koje otežavaju prilagodbu osobe ili poticati razvoj pojedinca.
o Može ih primjenjivati terapeut – stručnjak psiholog , psihijatar , socijalni pedagog i sl.
koji je dodatno posebno educiran za određenu vrstu psihoterapije
o Kako bi psihoterapija bila što uspješnija važno je povjerenje između terapeuta i
pacijenta
o Već smo upoznali (podsjeti se gore): psihoanalizu , bihevioralnu terapiju ,
humanističku terapiju , a još ćemo opisati Kognitivno-bihevioralnu terapiju
o Cilj svih tih pristupa je pomoći osobi da bolje razumije poteškoću ili problem koji ima
i da nauči uspješnije strategije nošenja s problemom. Također i da razvija svoje
potencijale što omogućava bolju kvalitetu života.
 Kognitivno-bihevioralna terapija
 Usmjerena je na mijenjanje načina na koji mislimo i tumačimo stvari
te kako se ponašamo
 Terapeuti pomažu klijentu osvijestiti pogreške u mišljenjima koje
dovode do neugodnih emocionalnih doživljaja i neprilagođenih
ponašanja.
 Cilj je promjenit obrazac negativnog mišljenja
 Ova terapija je vrlo djelotovrna u kratkom vremenskom periodu