Ravnodnevica

»Ekvinocij« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Ekvinocij (razdvojba).

Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak

kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj. u proljetnu ili jesensku
točku. Točke na nebeskoj sferi u kojima ekliptika presijeca nebeski ekvator zovu se točke ravnodnevice.
Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu točku u trenutku proljetne
ravnodnevice i jesensku točku u trenutku jesenske ravnodnevice. Tada je dnevni luk jednak noćnomu, pa
obdanica i noć traju po 12 sati. Događa se dvaput u godini, oko 21. ožujka (proljetna ravnodnevica) i oko
23. rujna (jesenska ravnodnevica). Proljetna i jesenska točka nemaju stalan položaj među zvijezdama, već
se godišnje pomiču za 50,25" ususret Suncu (precesija ravnodnevica). Razlog je precesija Zemljine osi.
Zbog pomaka, Sunčeva godina (tropska godina) je kraća za 20 minuta od zvjezdane (sideričke) godine.[6]
Za nadnevka ravnodnevice smjerovi izlaska i zalaska Sunca su najbliži točnim smjerovima istoka i zapada,
a u trenutku ravnodnevice Sunčeve zrake obasjavaju Zemljin ekvator pod pravim kutem. Trajanje dana i
noći iznosi približno 12 sati, ali zbog djelovanja Zemljine atmosfere nije potpuno jednako. Od 2008. do
2101. godine, proljetna ravnodnevnica pada 19. ili češće 20. ožujka.[7]

Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome
godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21. ožujka. Tada je
astronomski početak proljeća. Zbog Zemljine precesije i nutacije, proljetna točka neprestano se pomiče
među zvijezdama i danas se nalazi u zviježđu Ribama, a nosi znak Ovna, jer je u doba kada je današnji
znak standardiziran bila u tom zviježđu. Za vrijeme Platonove godine proljetna točka opiše puni krug po
ekliptici.[8]

Jesenska točka je jedno od dvaju presjecišta ekliptike i nebeskog ekvatora, u kojem Sunce u prividnom
godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23. rujna. Tada je
astronomski početak jeseni. Zbog Zemljine precesije i nutacije, jesenska točka neprestano se pomiče među
zvijezdama i danas se nalazi u zviježđu Djevici, a nosi znak Vage, jer je u doba kada je današnji znak
standardiziran bila u tom zviježđu.[9]

Utjecaj Zemljine putanje na klimu

Pri obilaženju Sunca, os Zemljine vrtnje zauzima sasvim određen položaj. Ona nije okomita na ravninu
gibanja, već je od okomice otklonjenja za 23.44° (nagib osi). Za jednaki kut, kut priklona ili inklinacije,
nagnut je i ekvator prema ravnini gibanja (ekliptika). Taj nagib osi Zemljine vrtnje dovodi do posljedica
koje su od najveće važnosti za čovječanstvo, do promjene godišnjih doba. Smjer kojim se Zemlja giba oko
Sunca isti je kao i smjer vrtnje. Zemlja obilazi oko Sunca kao što se zakreće desni vijak, koji napreduje na
sjevernu stranu.

Ekliptika
Neposredne astronomske datum i vrijeme po UT-u
posljedice Zemljinog obilaska oko ekvinocijâ i solsticijâ na Zemlji[1]
Sunca (revolucije Zemlje) jesu događaj ekvinocij solsticij ekvinocij solsticij
prividno gibanje Sunca (godišnje mjesec ožujak [2] lipanj[3] rujan [4] prosinac [5]
gibanje Sunca) i godišnja
godina dan vrijeme dan vrijeme dan vrijeme dan vrijeme
promjena noćnog neba.
2010. 20. 17:32:13 21. 11:28:25 23. 03:09:02 21. 23:38:28
Promatrajući Sunce, projiciramo
ga u neko područje neba (nebeska 2011. 20. 23:21:44 21. 17:16:30 23. 09:04:38 22. 05:30:03
sfera); na primjer 23. rujna Sunce 2012. 20. 05:14:25 20. 23:09:49 22. 14:49:59 21. 11:12:37
vidimo u zviježđu Djevice. 2013. 20. 11:02:55 21. 05:04:57 22. 20:44:08 21. 17:11:00
Spojnica povučena od Zemlje do 2014. 20. 16:57:05 21. 10:51:14 23. 02:29:05 21. 23:03:01
Sunca prema nebeskoj sferi stalno 2015. 20. 22:45:09 21. 16:38:55 23. 08:20:33 22. 04:48:57
se zakreće u toku našeg gibanja. 2016. 20. 04:30:11 20. 22:34:11 22. 14:21:07 21. 10:44:10
Slika Sunca na nebu "neprestano
2017. 20. 10:28:38 21. 04:24:09 22. 20:02:48 21. 16:28:57
bježi", i to također u smislu vrtnje
2018. 20. 16:15:27 21. 10:07:18 23. 01:54:05 21. 22:23:44
desnog vijka. Kružnica kojom se
2019. 20. 21:58:25 21. 15:54:14 23. 07:50:10 22. 04:19:25
Sunce prividno giba među
zvijezdama zove se ekliptika. 2020. 20. 03:50:36 20. 21:44:40 22. 13:31:38 21. 10:02:19
Gibanje Sunca odvija se 2021. 20. 09:37:27 21. 03:32:08 22. 19:21:03 21. 15:59:16
ekliptikom od zapada prema 2022. 20. 15:33:23 21. 09:13:49 23. 01:03:40 21. 21:48:10
istoku, što je upravo suprotno 2023. 20. 21:24:24 21. 14:57:47 23. 06:49:56 22. 03:27:19
smjeru dnevnoga gibanja nebeske 2024. 20. 03:06:21 20. 20:50:56 22. 12:43:36 21. 09:20:30
sfere! Gibanje Sunca među 2025. 20. 09:01:25 21. 02:42:11 22. 18:19:16 21. 15:03:01
zvijezdama je optička varka,
2026. 20. 14:45:53 21. 08:24:26 23. 00:05:08 21. 20:50:09
nastala promatranjem Sunca s
2027. 20. 20:24:36 21. 14:10:45 23. 06:01:38 22. 02:42:04
pokretne Zemlje. Zviježđa kroz
2028. 20. 02:17:02 20. 20:01:54 22. 11:45:12 21. 08:19:33
koja Sunce na taj način "prolazi"
zovu se zviježđima zodijaka ili 2029. 20. 08:01:52 21. 01:48:11 22. 17:38:23 21. 14:13:59
životinjskog pojasa. Kako puni kut 2030. 20. 13:51:58 21. 07:31:11 22. 23:26:46 21. 20:09:30
(360°) ima otprilike isto toliko 2031. 20. 19:40:51 21. 13:17:00 23. 05:15:10 22. 01:55:25
stupnjava koliko u godini ima 2032. 20. 01:21:45 20. 19:08:38 22. 11:10:44 21. 07:55:48
dana, Sunce će ekliptikom u 2033. 20. 07:22:35 21. 01:00:59 22. 16:51:31 21. 13:45:51
jednom danu prelaziti oko 1°. 2034. 20. 13:17:20 21. 06:44:02 22. 22:39:25 21. 19:33:50
2035. 20. 19:02:34 21. 12:32:58 23. 04:38:46 22. 01:30:42
Sunce se giba među zvijezdama
koje se nalaze na dnevnoj strani 2036. 20. 01:02:40 20. 18:32:03 22. 10:23:09 21. 07:12:42
nebeske sfere, no to njegovo 2037. 20. 06:50:05 21. 00:22:16 22. 16:12:54 21. 13:07:33
relativno pomicanje izravno ne 2038. 20. 12:40:27 21. 06:09:12 22. 22:02:05 21. 19:02:08
zapažamo. Zato ćemo na noćnoj 2039. 20. 18:31:50 21. 11:57:14 23. 03:49:25 22. 00:40:23
strani vidjeti da se zvijezde 2040. 20. 00:11:29 20. 17:46:11 22. 09:44:43 21. 06:32:38
smjenjuju iz dana u dan, od 2041. 20. 06:06:36 20. 23:35:39 22. 15:26:21 21. 12:18:07
mjeseca do mjeseca. Mijenja se
2042. 20. 11:53:06 21. 05:15:38 22. 21:11:20 21. 18:03:51
vidljivo područje noćnog neba.
2043. 20. 17:27:34 21. 10:58:09 23. 03:06:43 22. 00:01:01
Budući da se spojnica od Sunca
do Zemlje prema nebeskoj sferi 2044. 19. 23:20:20 20. 16:50:55 22. 08:47:39 21. 05:43:22
zakreće na istok, novo će nam 2045. 20. 05:07:24 20. 22:33:41 22. 14:32:42 21. 11:34:54
zvjezdano područje nicati na 2046. 20. 10:57:38 21. 04:14:26 22. 20:21:31 21. 17:28:16
istočnom obzoru. Zaključujemo da 2047. 20. 16:52:26 21. 10:03:16 23. 02:07:52 21. 23:07:01
se godišnje gibanje neba odvija od 2048. 19. 22:33:37 20. 15:53:43 22. 08:00:26 21. 05:02:03
istoka prema zapadu, isto kao i 2049. 20. 04:28:24 20. 21:47:06 22. 13:42:24 21. 10:51:57
2050. 20. 10:19:22 21. 03:32:48 22. 19:28:18 21. 16:38:29
dnevno gibanje neba, a suprotno od godišnjeg
gibanja Sunca među zvijezdama.[10]

Godišnja doba

S obzirom na položaj Zemljina ekvatora prema

smjeru Sunčevih zraka, razlikujemo u toku
godine 4 važna trenutka, a to su počeci
godišnjih doba. Za datume početaka godišnjih
doba uvjetno uzimamo: proljeće 21. ožujka,
ljeto 21. lipnja, jesen 23. rujna i zima 21.
prosinca, jer tom pravilnom izmjenom najčešće
i započinju godišnja doba. U tim važnim Ravnodnevica ili ekvinocij.
trenucima Sunce je projicirano u 4 glavne
točke ekliptike: proljetnu, ljetnu, jesensku i
zimsku točku. Promatramo li ih iz položaja
Sunca, zapazit ćemo da su one razmaknute za
pravi kut.

Kakav je odnos Zemlje i Sunca 21. ožujka i

23. rujna? Tih se dana smjer linije koji spaja
centar Zemlje s centrom Sunca prolazi točno
uzduž ravnine ekvatora, dok je Zemljina os
vrtnje okomita na tu spojnicu. Sunčeve zrake
padaju stoga okomito na sva mjesta koja se
nalaze na Zemljinom ekvatoru. Drukčije
rečeno, na mjestima sa zemljopisnom širinom Prikaz položaja Zemlje i Sunca za 4 godišnja doba.
0°, Sunce će se u gornjoj kulminaciji naći u
zenitu. Na Zemljinim polovima, gdje je
zemljopisna širina +90° ili -90°, Sunce će
"ležati" na obzoru. Obasjana su mjesta svih
zemljopisnih širina. Tih datuma Sunce će
presjeći nebeski ekvator. Početkom proljeća,

♈
21. ožujka, Sunce će proći proljetnom točkom
koja se nalazi u zviježđu Ovna. Početkom

točkom ♎
jeseni, 23. rujna, Sunce će proći jesenskom
koja se nalazi u zviježđu Vage. U
oba trenutka duljina dana i noći jednaka je na
cijeloj Zemlji, pa se ti dani nazivaju
ravnodnevice ili ekvinociji.

Poslije početka proljeća, Zemlja putuje oko

Sunca tako da joj je područje Sjevernog pola

kada Sunce prolazi ljetnom točkom ♋

sve više okrenuto Suncu. Dana 21. lipnja,

se nalazi u zviježđu Raka, Sunčeve zrake

' koja

obasjavaju cijeli sjeverni ledeni pojas i Sunce

je tamo iznad obzora. Paralela na sjevernoj
zemljopisnoj širini 66° 33′ 39″ N čitav je dan
obasjana Suncem. Ona se naziva sjevernom Nebeski ekvator i ekliptika.
polarnicom (polarni krug). Istog trenutka
Sunčeve zrake padaju okomito na mjesta
sjeverne zemljopisne širine 23° 26′ 21″ N, pa
će tim mjestima Sunce u toku dana proći kroz
zenit. Sjevernije od tih mjesta Sunce nikada ne
može proći kroz zenit, pa tako ne prolazi
zenitom ni u našim krajevima. Paralela na
sjevernoj zemljopisnoj širini 23° 26′ 21″ N
zove se sjeverna ili Rakova obratnica. Na
svom "putu" prema sjeveru Sunce je "zastalo",
pa će poslije tog datuma obasjavati okomito
mjesta sa zemljopisnim širinama manjim od
23° 26′ 21″ N. To je razlog zašto se prvi dan
ljeta naziva ljetnim suncostajem ili solsticijem.
Do tog dana Sunce se nebeskom sferom
udaljavalo od ekvatora, a poslije tog dana
približavat će mu se. Osnovna gibanja Zemlje.

S dolaskom u jesensku točku, Sunce će tlo na

zime, 21. prosinca, prividno stiže u zimsku točku ♑

ekvatoru ponovno obasjavati pod pravim kutom. S daljim putovanjem Zemlje po stazi Sunce prvog dana
koja se nalazi u zviježđu Jarca. Sada je stanje na
Zemljinoj južnoj polutki posve jednako stanju koje je prvog dana ljeta vladalo na sjevernoj polutki. To je
zimski suncostaj. Sunce prolazi kroz zenit mjestima južne zemljopisne širine 23° 26′ 21″ S, a paralela se
naziva južnom ili Jarčevom obratnicom. Na Južnom polu je tada visina Sunca 23.5° iznad obzora. Sva
mjesta južne zemljopisne širine 66° 33′ 39″ S, jedan su čitav dan obasjana Suncem; tu je južna polarnica.
Južnija mjesta obasjana su i više od jednog dana. Na samom Južnom polu rasvjeta traje polovicu godine.

Godišnji ciklus završava s povratkom Sunca u proljetnu točku. To je ciklus promjene godišnjih doba ili
sezona, nazvan tropska ili Sunčeva godina. Praćenje perioda izmjene godišnjih doba bilo je jednim od
najvažnijih praktičkih zadataka astronomije u prošlosti, zbog važnosti koju ta izmjena ima u ljudskoj
djelatnosti. Stoga je već vrlo rano i u pojedinačnim, međusobno odvojenim civilizacijama, postignuta
visoka točnost određivanja trajanja godine. Tropska ili Sunčeva godina je jednaka 365 d 5 h 48 min 46 s ili
365.24219 d.

Poveznice
Suncostaj
Novruz
Sferna astronomija

Bilješke
1. Američka mornarička zvjezdarnica (10. lipnja 2010.). "Earth's Seasons: Equinoxes,
Solstices, Perihelion, and Aphelion, 2000-2020" (http://www.usno.navy.mil/USNO/astronomi
cal-applications/data-services/earth-seasons)
2. Équinoxe de printemps entre 1583 et 2999 (http://www.imcce.fr/newsletter/docs/Equinoxe_pr
intemps_1583_2999.pdf)
3. Solstice d’été de 1583 à 2999 (http://www.imcce.fr/newsletter/docs/Solstice_ete_1583_2999.
pdf)
4. Équinoxe d’automne de 1583 à 2999 (http://www.imcce.fr/newsletter/docs/Equinoxe_automn
e_1583_2999.pdf)
5. Solstice d’hiver (http://www.imcce.fr/newsletter/docs/Solstice_hiver_1583_2999.pdf)
 6. ekvinokcij ili ravnodnevica,[1] (http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=17508)
"Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
7. Nadnevci proljetne ravnodnevnice (https://web.archive.org/web/20140715123000/http://ns17
63.ca/equinox/vern1788-2211.html). Inačica izvorne stranice (http://ns1763.ca/equinox/vern1
788-2211.html) arhivirana 15. srpnja 2014. Pristupljeno 20. ožujka 2008.
8. proljetna točka, [2] (http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50627) "Hrvatska
enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
9. jesenska točka, [3] (http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=29084) "Hrvatska
enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
10. Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ravnodnevica&oldid=6168642"