Professional Documents
Culture Documents
A Agic-Vlaketetovae
A Agic-Vlaketetovae
net/publication/365434080
Vlaške tetovaže
CITATIONS READS
0 540
1 author:
Admir Agic
18 PUBLICATIONS 0 CITATIONS
SEE PROFILE
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
All content following this page was uploaded by Admir Agic on 16 November 2022.
Rezime. Tetoviranje žena poznato je kroz cijelu prahistoriju i historiju. Žene su se tetovirale na svim kontinentima
od Afrike do Amerika. Svrha tetoviranja je bila različita u zavisnosti od mjesta, ljudi I vremena, ali u velikom broju
slučaja koristila se kao zaštita. Prahistorijska potreba/mit o zaštiti preživjela je do danas, kao i simboli koji su
korišteni.
Uvod. Tetoviranje je trajno unošenje različitih lične ili plemenske toteme. Počelo je vjerovatno
boja u kožu (pod kožu), uz pomoć posebno kao neki način prepoznavanja/komuniciranja
izrađenih alata za to. Razvilo se u nekoliko među grupama ljudi. Pronađeni su i dokazi da je
različitih dijelova svijeta Africi, Europi, tetoviranje vršeno i u medicinske svrhe. Do
Amerikama i Aziji. Tetoviranje je vjerovatno sada, najstarija pronađena tetovaža je kod
počelo kao crtanje po koži i daljim razvojem europskog bronzanodobnog stanovnika Alpa
tehnika razvilo se crtanje pod kožu, odnosno Otzija. Kod Otzija su pronađene ukupno 61
tetoviranje. U prahistorijskim zajednicama u tetovaža.
kojima su ljudi provodili život uglavnom goli,
tijelo je ono koje se moglo mijenjati. Preživjeli su
dokazi - od pokopanih egipatskih mumija, preko
humki konjanika u Sibirskoj ravnici, do
paleolitskih oruđa za tetovaže pronađeni u
prahistorijskim pećinama u Španiji što pokazuje
da su tetovaže bile obilježje prahistorijskih
kultura.
SLIKA – Otzi i njegove medicinske tetovaže stare
preko 5.000 godina (oko 3.200 PNE), izvor M.
Samadelli
6
M. Ditchey - Body Language: Tattooing and Branding in Ancient
SLIKA – Tetovaže kod arapskih (beduinskih) žena Mesopotamia (2017)
Tradicionalne tetovaže koristili su i Skandinavci.
Arapski putopisac Ibn Fadlan je u svom
proputivanju kroz zemlju skandinavskih Rusa
zabilježio da su Rusi bili tetovirani od vrhova
prstiju do vrata tamnozelenoj boji s različitim
motivima7. Običaj tetoviranja zabilježen je i u
Engleskoj posredstvom Skandinavaca. Engleski
putopisac William od Malmesbury u svom djelu
Gesta Regum Anglorum zabilježio je da su se
Anglosaksonci tetovirani po dolasku Normana8.
SLIKA – Tetovirana inuitska žena iz Kanade U staroj knjizi Galdrabók, nastaloj na Islandu oko
1600. godine, zabilježeni su neki od motiva kao i
Arheološki dokazi u obliku izrezbarene ljudske na Balkanu. U Skandinaviji kao i na Balkanu ovi
figurice pokazuju da se tetoviranje prakticiralo motivi služe za zaštitu, ali dosta kasnije
još prije 3.500 godina na Arktiku. Ostaci nekoliko zabilježen u historiji nego na Balkanu.
mumija otkrivenih u Beringovom prolazu i
Grenlandu ukazuju na to da je tetoviranje bilo
osnovni element drevnih tradicija. Ovo je
potvrđeno u mitologiji jer je porijeklo
tetoviranja jasno povezano sa stvaranjem sunca
i mjeseca.
9
Etnološkog atlasa Jugoslavije: kauterizaciju pomoću upaljenog
truda, gube, kod stanovništva livanjskog polja (sjeverni dio Polja)
Kupresa10 i Dalmatinske zagore. Tehnika kojom
su oni ukrašavali kožu ‘žeženjem’ liči na onu iz
Somalije i Etiopije. Prisutnost na Balkanu u
novije vrijeme je vjerovatno prenešeno od
Afrikanaca koji su dovođeni kao roblje u Ulcinj
od strane gusara.
Stanovnici južne Italije, Iliri porjeklom sa Osim tetoviranja primjetne su i kecelje kao još
Balkana, iz saveza plemena Dauna (grč. Thaunos jedna kulturološka odlika, ukrašene podlaktice i
– daunioi – vuk), iza sebe su ostavili spomenike vrsta pregače su ekskluzivne i sveprisutne na
na kojima se vidi da su se njihove žene spomenicima koji predstavljaju žene.
tetovirale. Najviše su tetovirale ruke, posebno
podlaktice, baš kao i na Balkanu.
10
Kod stanovništvo Zlosela (Kupres) zabilježena je kauterlzacija SLIKA – Rekonstrukcija izgleda daunske žene i
1966. godine - Jasna Andrić, kustos Muzeja Bosanske krajine u
Banjaluci.
njenih tetovaža
11
Wilkins 1992.
bili ključni faktori, od vremena ranih ilirskih
božanstava do usvajanja Sol invictus pod
Aurelijanom, zatim mitraizma (religija
obožavanja sunca i mjeseca) do maniheizma
(čija se dogma kretala oko vjerovanje u
antagonističke moći svjetla i tame – duha i
materije), te kršćanstvo. Sve ukazuje na to da je
ovo prvobitno bila veoma stara praksa povezan
s obredom plodnosti koji je povezan s početkom
menstruacije, što označava preobrazbu
djevojčice u ženu13.
SLIKA – Tetovaže kod bosanskih žena
Zaključak. Običaj tetoviranja je jedan od starijih ljudskih običaja prisutan u cijelom svijetu. Predstavljale su
obilježja plemenitosti, označavale položaj na društvenoj ljestvici, služile kao zaštita, te čuvale duh tradicije.
Tetovaže su bile i bitan dio obreda i služile kao oznake. Funkcionirale su kao i ljubavni zavjeti, kazne, amuleti i
talismani, zaštitni i terapeutski simboli ali i kao obilježja robova, izgnanih ili osuđenih. Običaj tetoviranja preživio je
do danas. Osim tetoviranja preživio je i mit/kult korištenja tetovaža kao zaštite, gdje se mit mjenja i prilagođavao
zavisno od potrebe onih koji su ga koristili. Žene kao čuvari tradicije kod svih naroda su posljednje koje su se
tetovirale. Tetoviranje kao običaj uglavnom je primjetan kod nomadskih naroda širom svijeta. Na Balkanu, pa tako i
u Bosni i Hercegovini običaj tetoviranja je preživio kod vlaške populacije i njihovih nasljednika s tendencijom
nestajanja. Mali je broj zabilježenih slučajeva tradicionalnog tetoviranja u današnje vrijeme.
Literatura
1. P. Ricaut: Historia oder Beschreibung von dem jetzigen Zustand dess Ottomanlschen Reichs
(1671.)
2. Leopold Glueck: Tetoviranje kože kod katolika Bosne i Hercegovine (1884.)
3. Ć. Truhelka: Tetoviranje katolika u Bosni i Hercegovini (1894.)
4. M. E. Durham: Albania and the Albanians selected articles and letters (1903. - 1944.)
5. W. Smeaton: Tattooing Among the Arabs of Iraq (1937.)
6. M.E. Durham: Some Tribal Origins, Laws, and Customs of the Balkans (1929.)
7. M. S. Filipović: Tetovisanje u Južnoj Srbiji (?)
8. M. Petrić: Običaj tatauiranja kod balkanskih naroda - Karakteristike, uloga i porijeklo (1972.)
9. D. Kapchan: Moroccan Women’s Body Signs (1993.)
10. L. Krutak: St. Lawrence Island Joint-Tattooing: Spiritual/Medicinal Functions and Intercontinental
Possibilities (1999.)
11. G. J. Tassie: Identifying the practice of Tattooing in Ancient Egypt and Nubia (2003.)
12. H. Gengenbach: Tattooed Secrets of Women’s History in Mozambique (2003.)
13. R. Chenciner: Montain women and spoon boxes of Daghestan (2006.)
14. N.S. Minovici: Tatuajele în România (2007.)
15. F. Blakolmer: Body marks and textile ornaments in Aegean iconography (2010.)
16. J. W. Earle: Cosmetics and cult practices in the Bronze age Aegean (2010.)
17. C. Norman: The Tribal Tattooing of Daunian Women (2011.)
18. P. Lunde and C. Stone: Ibn Fadlān and the Land of Darkness: Arab Travellers in the Far North
(2012.)
19. E. Treharne: Living Through Conquest: The Politics of Early English (2012.)
20. V.B. Sotirovic: The Balkan Vlachs (2013.)
21. M. Jukić: Tradicionalno tetoviranje Hrvata u Bosni i Hercegovini - bocanje kao način zaštite od
Osmanlija (2013.)
22. M. Tkalčić: Prozor u svijet – tetoviranje ženskog tijela (2013.)
23. A. Deter-Wolf: The Material Culture and Middle Stone Age Origins of Ancient Tattooing (2013.)
24. C.P. Jones: Stigma Tattooing and Branding in Graeco (2015.)
25. D. Boschung: Thracian Tattoos (2015.)
26. M. Kovačić: Tragovi identita – kultura tetoviranja (2016.)
27. C. Norman: Illyrian Vestiges in Daunian Costume (2016.)
28. M. Ditchey: Body Language - Tattooing and Branding in Ancient Mesopotamia (2017.)
29. G. Maresca: Archaeological evidence for tattooing from the Eurasian steppes in the Iron Age
(2019.)
30. V. Haluga: Istraživanje suvremene percepcije tradicijske tetovaže na primjeru tetovaža žena
katolkinja iz BiH (2021)
31. L. Budin - Daunian Women costume and actions commemoreted in stone ()
32. И. Антанасьевич: Татуировки балканских женщин: украшение, исповедание или оберег?
33. N. Shishlina: Bronze Age Tattoos: Sympathetic Magic or Decoration? ()
34. Etnološki atlas Jugoslavije
35. C. A. Smith: Icelandic Magic: Aims, tools and techniques of the Icelandic sorcerers (2015.)