Aspetu Legál Konstrusaun Ibu Titi

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 12

Aspetu legál konstrusaun

KAPITULU I INTRODUSAUN

UNDERSTANDING JERAL.

 Lei mak regulamentu lubuk ida-ne'ebé kompostu husi komandu no bandu ne'ebé governu orden iha sosiedade.

 Dezenvolvimentu nu'udar esforsu ida atu kria no promove povu nia prosperidade, iha fíziku no mentál laran, iha maneira ne'ebé justu no ekuitativu, inklui
edifísiu fíziku sira. Nunee, lei konstrusaun mak regulamentu jerál kona-ba konstrusaun konstrusaun ne'ebé inklui edifísiu, edifísiu sivíl no instalasaun sira.

ASPECTU legál

 Aspeitu legál fahe ba parte rua, hanesan lei privadu no lei publiku.

 Iha ne'ebé lei privadu nu'udar regra legál ne'ebé regula relasaun legál entre ema ida ho ema seluk ka ho liafuan seluk regula individuál sira. iha kategoria
implementasaun iha área direitu privadu nian mak lei sivil.

 Enkuantu lei públiku mak estadu direitu ne'ebé regula interese públiku ka estadu direitu ne'ebé regula relasaun entre Estadu ho individuál ka entre Estadu
ho ninia ekipamentu sira.

 Harii regulamentu lei ho natureza lei publika, liuliu kona-ba prosedimentu tenderizasaun, pre-kualifikasaun no klasifikasaun kontratór sira.

KAPITULU II AGREEMENTU KONTRATINGU

DEFINISAUN
 Definisaun kona-ba akordu kontratu servisu nian mak akordu ida-ne'ebé parte ida, kontratór, iha obrigasaun atu hala'o servisu ida, enkuantu parte seluk
ne'ebé kontratu hela, iha obrigasaun atu selu presu espesífiku ida.

Natureza NO FORMU AJREAMENTU KONA-BA CARRYING

 Akordu kona-ba charter ne'e konsensual, ne'ebé signifika katak akordu kona-ba charter ne'e eziste ka mosu dezde iha akordu entre parte rua, se akordu
kona-ba charter ne'e deside unilateralmente, parte seluk bele husu.

 Kontratu kontratór nian bele halo ho eskrita ka orál. Se folin-boot ne'e ki'ik, entaun akordu kontratu ne'e baibain halo oralmente, no se folin-boot ne'e boot
loos, akordu kontratu ne'e halo hakerek, ho hahalok ne'ebé la'o ho liman-rohan ka ho hahalok ne'ebé loos.

Tipu no konteúdu husi AJREMENTU SIRA

1. Tipu akordu charteramentu baibain kompostu husi:

 Akordu kontratór ne'ebé kontratór hala'o de'it servisu nee.

 Akordu kontratu nian ne'ebé aleinde hala'o servisu, kontratór mós fornese materiál sira.

2. Konteudu husi akordu nee, baibain konteudu husi akordu ne'e mak hanesan tuirmai nee:

 Hanoin katak konteúdu ne'e nia liman depende ba ema ne'ebé sosa.

 Orden Servisu (PAK), ne'ebé inklui:

 Parte ne'ebé fó orden no simu orden, no asina husi parte rua.


 Servisu prinsipál atu halo.

 Figura no define folin no termus pagamentu.

 Rekizitu no espesifikasaun téknika.

 Tempu remata.

 Sansaun ba kazu la kumpre obrigasaun.

3. Karta Akordu / Kontratu

 Prinsipal konkorda ho deskrisaun klaru kona-ba tipu no montante.

 Presu ne'e fiksu no determinadu, nomos termus pagamentu.

 Rekizitu no espesifikasaun klaru no detalladu.

 Tempu remata.

 Garante tékniku / rezultadu servisu ne'ebé hala'o.

 Sansaun ba parseiru sira se sira la kumpre sira-nia obrigasaun.

 Rezolusaun disputa.

 Estatutu jurídiku.

 Direitu no obrigasaun husi parte sira ne'ebé envolve iha akordu nee.
4. Avance Payment

 Montante pagamentu tun depende ba montante ne'ebé espesífika ona iha kontratu. Baibain ba klasifikasaun projetu boot sira valór pagamentu tun mak 20%,
no ba klasifikasaun projetu ki'ik sira valór pagamentu tun mak 30%.

 Pagamentu antes ne'e halo bainhira parseiru ne'e haruka karta garantia pagamentu tun ne'ebé banku komersiál fó no valór karta garantia ne'e pelumenus
hanesan ho pagamentu tun ne'ebé fó.

 Pagamentu antes ne'e hala'o iha instalasaun sira maske iha faze pagamentu nian tuir karta akordu kontratu nian ne'ebé prevee katak antes ne'e tenke selu fali
no depoisde servisu ne'e atinji 100%.

5. Presu boot/Kontract

 Presu boot bele determina molok hahú servisu. Presu boot bele determina hanesan tuir mai:

 Fixe d Presu, liu-liu presu boot, determina ho serteza presu jerál no presu unidade.

 Lumpsum mak folin boot ne'ebé konsidera nu'udar totál.

 Unidade plus ie boot kalkula ba kada unidade.

 Cost plus Fee mak servisu ida-ne'ebé ninia montante la deklara ho serteza antes maibé sei determina de'it bainhira servisu ne'e remata. métodu pagamentu
ajusta ba ezekusaun servisu no labele liu dezempeñu servisu ne'ebé remata ona.

 Redusaun no aumenta servisu bele afeta folin/kontratu boot.

7. Overmacht
Overmacht nu'udar kondisaun ida-ne'ebé la iha podér umanu no rezulta parte ida iha akordu ne'e la konsege kumpre sira-nia susesu. Iha akordu kontratu nian
ne'ebé konsidera hanesan overmacht mak:

 Dezastre naturál

 Ahi

 Funu, Rai-Raiot, Epidemiku, Rebeliaun

 Kuandu iha sobremacht ruma, kontratór tenke hato'o kedas kazu ne'e ba parte ne'ebé sosa ho eskrita iha períodu determinadu nia laran.

8. Partidu ida-idak nia responsabilidade sira

Responsabilidade ba sosa:

 Kontra aktu ilegál kontratór nian ne'ebé atribui atu kauza ba parte terseiru/pessoas seluk.

 Asaun razoavel ne'ebé kontratór halo ne'ebé bele lori ba aktu kontra lei.

 Kontrator nia responsabilidade inklui:

 Kontrator komete aktu ilegál tuir nia rasik nia hahalok.

 Aktu kontra lei servisu ne'ebé kontratór fó ba nia.

 Asaun kontra lei traballu ne'ebé uza.


9. Disputa iha Akordu Kontratu sira

Iha akordu charteramentu, disputa sira baibain kompostu husi:

 Disputa iha área tékniku.

 Disputa iha área jurídiku/lei.

 Disputa sira iha área téknika ne'e bele rezolve husi peritu sira iha área téknika husi parte rua, maibé disputa sira iha área jurídika ne'e bele halo liuhusi
deliberasaun entre parte rua no se la konsege rezolve, disputa ne'e bele rezolve liuhusi Tribunal.

10. Akordu Kontratu Final.

Servisu kontratu bele remata iha kazu sira tuir mai:

 Servisu ne'e kontratór kompleta tiha ona hafoin períodu manutensaun remata, ho liafuan seluk, iha entrega daruak no folin-boot remata tiha ona, ne'e
kontratór selu tiha ona. Iha akordu kontratór nian, iha tipu entrega rua, hanesan:

 Submisaun dahuluk, hanesan submisaun ba servisu fíziku hafoin 100% remata

 entrega daruak sei entrega tiha hafoin períodu manutensaun remata.

 kansela akordu chartering

 Kontrator nia mate

 Agora daudaun, kontratór ne'e iha entidade legál ida-ne'ebé karik kontratór ne'e mate, akordu ne'e sei la kansela maibé sei kontinua husi membru sira seluk
husi entidade legál ne'e nian.
 Terminasaun akordu kartaun nian

 Akordu ne'e remata ba servisu ne'ebé seidauk halo, maibé servisu ne'ebé remata sei selu nafatin.

KAPITULU III PARTICIPANTE IHA AGREMENTU KONTRATINGU

A. Kontrator/Project Owner/Owner

 Kontrator bele individuál ka entidade legál ida, governu no privadu. Kontrator ne'ebé hala'o akordu kontratu ne'e sei nomeia reprezentante ida-ne'ebé iha
kapasidade atu sai lider projetu.

B. Kontrator/Kontrator

 Kontrator ka kontrator mak kompañia ne'ebé individuál ho entidade legál sira, governu no privadu. Ba projetu governu nian, kontratór tenke sai entidade
legál ida no tenke hetan lisensa ba negósiu.

C. Konsultor Planeamentu

Konsultor planeamentu mak kompañia ida-ne'ebé kumpre rekizitu sira atu hala'o knaar konsultasaun iha área planeamentu ambientál, planeamentu servisu no ninia
asesória sira. Konsultores planeamentu bele individuál ka entidade legál sira, governu no privadu, ne'ebé hetan ona lisensa ba negósiu.

Dever Konsultante Planeamentu:

 Halo planu hanoin inisiál ida

 Halo planu

 Halo planu implementasaun ida

 Halo dezeñu detalladu no detalladu


 Making Bestek

 Halo orsamentu ida

 Deskrisaun tender

 Monitorizasaun Periodika

D. Konsultor Supervizoriu

 Konsultor planeamentu mak konsultor ida-ne'ebé nomeadu hodi tau matan ba servisu charteramentu. Konsultor supervizor nia knaar kobre supervizaun
hotu-hotu iha faze konstrusaun. Ho ninia espesialidade tomak, nia mak responsavel ba fiskalizasaun ba atividade servisu konstrusaun hotu-hotu, hahú husi
preparasaun, utilizasaun no kualidade materiál, ezekusaun servisu.

KAPITULU IV KONTRAKTOR NIA REKREENSAUN

Selesaun ba kontratór tuir teoria kompostu husi:

 Kualifikasaun, liuliu kontratór sira ne'ebé halo screening tuir sira-nia abilidade iha tempu naruk (eg +- tinan 5)

 Prekualifikasaun, liuliu atu hili kontratór sira tuir sira-nia abilidade iha tempu badak (menus husi tinan 5)

 Klasifikasaun, liuliu filtamentu ba kontratór sira tuir sira-nia espesializasaun ( kampu ME, setór ro, etc.)
Atividade prekualifikasaun inklui atividade sira tuir mai:

a. Rejistu, mak rejistu no rejistu dadus inklui:

 Dadus administrativu

 Dadus finanseiru

 Dadus pesoál

 Dadus ekipamentu

 Dadus ekipamentu

 Dadus esperiénsia servisu nian.

B. Klasifikasaun, mak klasifikasaun ba kampu empreza sira, sub-setór sira no ámbitu servisu nian.

c. Kualifikasaun, mak avaliasaun no klasifikasaun ba kompañia sira tuir sira-nia nivel abilidade báziku iha kada kampu, sub-setor, no ámbitu servisu.

Kontrator/kontrator deklara katak pasa ona pre-kualifikasaun se:

 Compañia incorporasaun halo

 Lisensa negósiu ne'ebé válidu


 Numeru Identifikasaun Fiskal (TIN)

 Diresaun kompañia legál nian

 Banku Referensia sira

 Kapasidade Kapital Negosiu

KAPITULU V OINSA BIBLIA BA PROJECTU

Iha dalan 4 atu sosa sasán no servisu / projetu kontratu, hanesan:

1. Ajudikasaun publika, ne'ebé hala'o nakloke ho anúnsiu luan iha mundu negósiu.

2. Aprovizionamentu limitadu, Aprovizionamentu ba obra balun ne'ebé atende husi pelumenus parseiru 5 ne'ebé deside ona iha lista parseiru sira ho anunsia
ne'ebé luan ba públiku jerál iha mundu negósiu nian

3. Selesaun direta, implementasaun aprovizionamentu ba bens no servisu sira sein liu husi ausaun públiku ka ausaun limitadu ne'ebé hala'o hodi kompara
pelumenus kontribuinte na'in tolu atu hetan folin ne'ebé justu no akontavel.

4. Aprovizionamentu diretu, implementasaun aprovizionamentu ba sasán no servisu ne'ebé hala'o husi parseiru sira husi grupu ekonomia ne'ebé fraku, laho liu
husi eleisaun jerál, limitadu ka diretu.

KAPITULU VI GARANTE IHA AGREMENTU KONTRATINGU

1. Garante Banku / Garante Banku / Garante Banku

Tipu banku oin-oin ne'ebé garante akordu kontratór nian, hanesan:

 Garante Kontribuisaun/Tender
Implementasaun Garante / Performance Bond

 Garante pagamentu avansadu

 Maintenance guarantee/Maintenance Bond.

Surety Bonds

Ida ne'e nu'udar garantia ida iha forma karta ne'ebé fó sai husi kompañia seguransa ida hasoru lakon sira ne'ebé rezulta iha obrigasaun atu selu parte ne'ebé simu
garantia ne'e kuandu garantia ne'e la loos. Iha sistema garantia ida-ne'e iha parte tolu, hanesan:

Kompania Surety (garantor)

 Parseiru Prinsipal

 Obrigee (Projetu Nain)

Diferensa entre garantia banku ida no obligasaun seguransa ida mak

Surety Bond

1. Atu bele hetan Bond surety, la iha nesesidade ba depoimentu seguransa.

1. Impostu ne'ebé akuza ba xefe ne'e mak hanesan kustu servisu.

2. Parte rua mak asina aliansa surety, hanesan parte prinsipál no kompañia surety.

3. Karik espesífika ona iha kontratu, obrigasaun sira ne'ebé iha garantia bele fó sai ho períodu liu tinan ida. Prinsipiu mak períodu obrigasaun ba garantia
bazeia ba períodu kontratu.
Banku garante

4. Atu hetan garantia bankária ida, presiza osan ne'ebé balun husi depózitu seguransa.

5. Impostu sira ne'ebé akuza ba kliente sira mak iha forma provizaun.

6. Garante banku ne'e só asina husi parte ida deit, hanesan banku.

7. Jeralmente fó garantia bankária ho períodu fulan 3, fulan 6, másimu tinan ida.

You might also like