Professional Documents
Culture Documents
Aspetu Legál Konstrusaun Ibu Titi
Aspetu Legál Konstrusaun Ibu Titi
Aspetu Legál Konstrusaun Ibu Titi
KAPITULU I INTRODUSAUN
UNDERSTANDING JERAL.
Lei mak regulamentu lubuk ida-ne'ebé kompostu husi komandu no bandu ne'ebé governu orden iha sosiedade.
Dezenvolvimentu nu'udar esforsu ida atu kria no promove povu nia prosperidade, iha fíziku no mentál laran, iha maneira ne'ebé justu no ekuitativu, inklui
edifísiu fíziku sira. Nunee, lei konstrusaun mak regulamentu jerál kona-ba konstrusaun konstrusaun ne'ebé inklui edifísiu, edifísiu sivíl no instalasaun sira.
ASPECTU legál
Aspeitu legál fahe ba parte rua, hanesan lei privadu no lei publiku.
Iha ne'ebé lei privadu nu'udar regra legál ne'ebé regula relasaun legál entre ema ida ho ema seluk ka ho liafuan seluk regula individuál sira. iha kategoria
implementasaun iha área direitu privadu nian mak lei sivil.
Enkuantu lei públiku mak estadu direitu ne'ebé regula interese públiku ka estadu direitu ne'ebé regula relasaun entre Estadu ho individuál ka entre Estadu
ho ninia ekipamentu sira.
Harii regulamentu lei ho natureza lei publika, liuliu kona-ba prosedimentu tenderizasaun, pre-kualifikasaun no klasifikasaun kontratór sira.
DEFINISAUN
Definisaun kona-ba akordu kontratu servisu nian mak akordu ida-ne'ebé parte ida, kontratór, iha obrigasaun atu hala'o servisu ida, enkuantu parte seluk
ne'ebé kontratu hela, iha obrigasaun atu selu presu espesífiku ida.
Akordu kona-ba charter ne'e konsensual, ne'ebé signifika katak akordu kona-ba charter ne'e eziste ka mosu dezde iha akordu entre parte rua, se akordu
kona-ba charter ne'e deside unilateralmente, parte seluk bele husu.
Kontratu kontratór nian bele halo ho eskrita ka orál. Se folin-boot ne'e ki'ik, entaun akordu kontratu ne'e baibain halo oralmente, no se folin-boot ne'e boot
loos, akordu kontratu ne'e halo hakerek, ho hahalok ne'ebé la'o ho liman-rohan ka ho hahalok ne'ebé loos.
Akordu kontratu nian ne'ebé aleinde hala'o servisu, kontratór mós fornese materiál sira.
2. Konteudu husi akordu nee, baibain konteudu husi akordu ne'e mak hanesan tuirmai nee:
Hanoin katak konteúdu ne'e nia liman depende ba ema ne'ebé sosa.
Tempu remata.
Tempu remata.
Rezolusaun disputa.
Estatutu jurídiku.
Direitu no obrigasaun husi parte sira ne'ebé envolve iha akordu nee.
4. Avance Payment
Montante pagamentu tun depende ba montante ne'ebé espesífika ona iha kontratu. Baibain ba klasifikasaun projetu boot sira valór pagamentu tun mak 20%,
no ba klasifikasaun projetu ki'ik sira valór pagamentu tun mak 30%.
Pagamentu antes ne'e halo bainhira parseiru ne'e haruka karta garantia pagamentu tun ne'ebé banku komersiál fó no valór karta garantia ne'e pelumenus
hanesan ho pagamentu tun ne'ebé fó.
Pagamentu antes ne'e hala'o iha instalasaun sira maske iha faze pagamentu nian tuir karta akordu kontratu nian ne'ebé prevee katak antes ne'e tenke selu fali
no depoisde servisu ne'e atinji 100%.
5. Presu boot/Kontract
Presu boot bele determina molok hahú servisu. Presu boot bele determina hanesan tuir mai:
Fixe d Presu, liu-liu presu boot, determina ho serteza presu jerál no presu unidade.
Cost plus Fee mak servisu ida-ne'ebé ninia montante la deklara ho serteza antes maibé sei determina de'it bainhira servisu ne'e remata. métodu pagamentu
ajusta ba ezekusaun servisu no labele liu dezempeñu servisu ne'ebé remata ona.
7. Overmacht
Overmacht nu'udar kondisaun ida-ne'ebé la iha podér umanu no rezulta parte ida iha akordu ne'e la konsege kumpre sira-nia susesu. Iha akordu kontratu nian
ne'ebé konsidera hanesan overmacht mak:
Dezastre naturál
Ahi
Kuandu iha sobremacht ruma, kontratór tenke hato'o kedas kazu ne'e ba parte ne'ebé sosa ho eskrita iha períodu determinadu nia laran.
Responsabilidade ba sosa:
Kontra aktu ilegál kontratór nian ne'ebé atribui atu kauza ba parte terseiru/pessoas seluk.
Asaun razoavel ne'ebé kontratór halo ne'ebé bele lori ba aktu kontra lei.
Disputa sira iha área téknika ne'e bele rezolve husi peritu sira iha área téknika husi parte rua, maibé disputa sira iha área jurídika ne'e bele halo liuhusi
deliberasaun entre parte rua no se la konsege rezolve, disputa ne'e bele rezolve liuhusi Tribunal.
Servisu ne'e kontratór kompleta tiha ona hafoin períodu manutensaun remata, ho liafuan seluk, iha entrega daruak no folin-boot remata tiha ona, ne'e
kontratór selu tiha ona. Iha akordu kontratór nian, iha tipu entrega rua, hanesan:
Agora daudaun, kontratór ne'e iha entidade legál ida-ne'ebé karik kontratór ne'e mate, akordu ne'e sei la kansela maibé sei kontinua husi membru sira seluk
husi entidade legál ne'e nian.
Terminasaun akordu kartaun nian
Akordu ne'e remata ba servisu ne'ebé seidauk halo, maibé servisu ne'ebé remata sei selu nafatin.
A. Kontrator/Project Owner/Owner
Kontrator bele individuál ka entidade legál ida, governu no privadu. Kontrator ne'ebé hala'o akordu kontratu ne'e sei nomeia reprezentante ida-ne'ebé iha
kapasidade atu sai lider projetu.
B. Kontrator/Kontrator
Kontrator ka kontrator mak kompañia ne'ebé individuál ho entidade legál sira, governu no privadu. Ba projetu governu nian, kontratór tenke sai entidade
legál ida no tenke hetan lisensa ba negósiu.
C. Konsultor Planeamentu
Konsultor planeamentu mak kompañia ida-ne'ebé kumpre rekizitu sira atu hala'o knaar konsultasaun iha área planeamentu ambientál, planeamentu servisu no ninia
asesória sira. Konsultores planeamentu bele individuál ka entidade legál sira, governu no privadu, ne'ebé hetan ona lisensa ba negósiu.
Halo planu
Deskrisaun tender
Monitorizasaun Periodika
D. Konsultor Supervizoriu
Konsultor planeamentu mak konsultor ida-ne'ebé nomeadu hodi tau matan ba servisu charteramentu. Konsultor supervizor nia knaar kobre supervizaun
hotu-hotu iha faze konstrusaun. Ho ninia espesialidade tomak, nia mak responsavel ba fiskalizasaun ba atividade servisu konstrusaun hotu-hotu, hahú husi
preparasaun, utilizasaun no kualidade materiál, ezekusaun servisu.
Kualifikasaun, liuliu kontratór sira ne'ebé halo screening tuir sira-nia abilidade iha tempu naruk (eg +- tinan 5)
Prekualifikasaun, liuliu atu hili kontratór sira tuir sira-nia abilidade iha tempu badak (menus husi tinan 5)
Klasifikasaun, liuliu filtamentu ba kontratór sira tuir sira-nia espesializasaun ( kampu ME, setór ro, etc.)
Atividade prekualifikasaun inklui atividade sira tuir mai:
Dadus administrativu
Dadus finanseiru
Dadus pesoál
Dadus ekipamentu
Dadus ekipamentu
B. Klasifikasaun, mak klasifikasaun ba kampu empreza sira, sub-setór sira no ámbitu servisu nian.
c. Kualifikasaun, mak avaliasaun no klasifikasaun ba kompañia sira tuir sira-nia nivel abilidade báziku iha kada kampu, sub-setor, no ámbitu servisu.
1. Ajudikasaun publika, ne'ebé hala'o nakloke ho anúnsiu luan iha mundu negósiu.
2. Aprovizionamentu limitadu, Aprovizionamentu ba obra balun ne'ebé atende husi pelumenus parseiru 5 ne'ebé deside ona iha lista parseiru sira ho anunsia
ne'ebé luan ba públiku jerál iha mundu negósiu nian
3. Selesaun direta, implementasaun aprovizionamentu ba bens no servisu sira sein liu husi ausaun públiku ka ausaun limitadu ne'ebé hala'o hodi kompara
pelumenus kontribuinte na'in tolu atu hetan folin ne'ebé justu no akontavel.
4. Aprovizionamentu diretu, implementasaun aprovizionamentu ba sasán no servisu ne'ebé hala'o husi parseiru sira husi grupu ekonomia ne'ebé fraku, laho liu
husi eleisaun jerál, limitadu ka diretu.
Garante Kontribuisaun/Tender
Implementasaun Garante / Performance Bond
Surety Bonds
Ida ne'e nu'udar garantia ida iha forma karta ne'ebé fó sai husi kompañia seguransa ida hasoru lakon sira ne'ebé rezulta iha obrigasaun atu selu parte ne'ebé simu
garantia ne'e kuandu garantia ne'e la loos. Iha sistema garantia ida-ne'e iha parte tolu, hanesan:
Parseiru Prinsipal
Surety Bond
2. Parte rua mak asina aliansa surety, hanesan parte prinsipál no kompañia surety.
3. Karik espesífika ona iha kontratu, obrigasaun sira ne'ebé iha garantia bele fó sai ho períodu liu tinan ida. Prinsipiu mak períodu obrigasaun ba garantia
bazeia ba períodu kontratu.
Banku garante
4. Atu hetan garantia bankária ida, presiza osan ne'ebé balun husi depózitu seguransa.
5. Impostu sira ne'ebé akuza ba kliente sira mak iha forma provizaun.
6. Garante banku ne'e só asina husi parte ida deit, hanesan banku.