HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE - HO CIRED

SO1 - xx
8. (14.) savjetovanje
Seget Donji/ Trogir, 4. - 6. lipnja 2023.
Damir Raljević
HEP Nastavno obrazovni centar Velika
damir.raljevic@hep.hr

RAD POD NAPONOM U SVAKODNEVNOJ PRAKSI KAO PRODUKT SURADNJE

HEP NOC-a I HEP ODS-a

SAŽETAK

Prošlo je već 4 godine od donošenja Smjernica za sustavnu primjenu rada pod naponom u HEP
ODS-u. U radu su opisana dosadašnja iskustva u primjeni rada pod naponom gledajući sa strane HEP
NOC-a kao partnera u prijenosu i primjeni tehnologije rada pod naponom. Opisani su najčešći poslovi koji
se provode radom pod naponom na niskonaponskoj mreži kao i čišćenje pod naponom na NN i SN
dijelovima postrojenja. Uspoređena su iskustva i polaznika izvan sustava HEP ODS-a sa iskustvima
HEP-ovih montera. Sama tehnologija rada pod naponom doprinosi poboljšanju pokazatelja pouzdanosti
napajanja i dani su prijedlozi za još aktivnije korištenje mogućnosti same tehnologije rada pod naponom.

Ključne riječi: Rad pod naponom (RPN), čišćenje pod naponom, pokazatelja pouzdanosti
napajanja

LIVE WORK IN DAILY PRACTICE AS A PRODUCT OF THE COOPERATION

OF HEP NOC AND HEP ODS
SUMMARY

It has already been 4 years since the adoption of the Guidelines for the systematic application of
live work in HEP ODS. The paper describes previous experiences in the application of working under
voltage, looking from the side of HEP NOC as a partner in the transfer and application of technology of
working under voltage. The most common jobs that are carried out by working under voltage on the low-
voltage network are described, as well as cleaning under voltage on LV and MV parts of the plant. The
experiences of participants outside the HEP ODS system were compared with the experiences of HEP
fitters. The technology of working under voltage itself contributes to the improvement of indicators of
reliability of the power supply, and suggestions are given for even more active use of the possibilities of
the technology of working under voltage itself.

Key words Live work, cleaning under voltage, indicators of the reliability of the power supply

1
 1. UVOD
Nakon desetak godina provedbe obuke za RPN postavio se zahtjev od strane HEP ODS-a da se
napravi program za takozvanog univerzalnog montera ( koji pokriva sva tri prijašnja programa)
Elektromonter –specijalista za rad pod naponom na niskom naponu i posebni program
Elektromonter – specijalista za čišćenje pod naponom na niskom i srednjem naponu.
Dobivanjem rješenja o izvođenju programa krenulo se paralelno i u HEP ODS-u na osnivanju
Tima za RPN. Krajem ljeta 2015.godine donesena je odluka o primjeni tehnologije RPN u HEP ODS-u
kao i petogodišnji plan obuke montera po pojedinom distribucijskom području. Tijekom 2019.godine
donesene su smjernice za sustavnu primjenu RPN u HEP ODS-u.
Obuka se održava u dva ciklusa, u prvom dijelu godine od siječnja do travnja, i u drugom dijelu od
rujna do prosinaca. Zbog gotovo cjelogodišnjeg rasporeda izgrađen je i natkriveni poligon tako da se
obuka može odvijati neovisno o vremenskim uvjetima. Godišnji plan je oko 100 montera.
Novina je da je praksa smanjena na 40 sati pa tako polaznici vrlo brzo mogu završiti kompletan
program. U svakom distribucijskom području je određen koordinator za RPN s kojim se dogovaraju
termini obuke i provedba praktičnog rada.
Ovakav pristup organizaciji obuke a i sama činjenica da je donesena odluka o primjeni je ubrzalo
primjenu RPN-a u praksi. Istovremeno se krenulo sa informativnim tečajevima za tehničko osoblje i
stručnjake zaštite na radu, a održane su i regionalne radionice sa ciljem da se RPN što više popularizira.
Pokretanjem novog načina obuke, od 2019.godine prosječno godišnje stotinjak montera prođe prvi dio
obuke, dok 70-ak montera prolazi obnovu znanja uz stalno osposobljavanje osoblja koje je zaduženo za
implementaciju i provođenje rada pod naponom u praksi kroz informativne tečajeve.

2. PREDNOSTI TEHNOLOGIJE RADA POD NAPONOM

Glavna prednost RPN-a naspram rada u beznaponskom stanju je neprekinutost opskrbe.

Najveća zarada HEP-a dolazi od prodaje energije, a električna energija koja ne dođe do potrošača ne
može biti prodana. Osim neisporučene električne energije, prekidom opskrbe raste i nezadovoljstvo
kupaca. Potrošači poput industrije imaju i indirektne troškove zbog zaustavljanja proizvodnje.
Prekidi opskrbe nastaju uglavnom zbog:
 djelovanja „više sile“ u obliku atmosferskih neprilika ili sličnog,
 kvara uzrokovanog zatajenjem dijela elektroenergetskog postrojenja,
 održavanja EES-a.
Na prekide uzrokovane djelovanjem „više sile“ nemoguće je utjecati. Kvarovi uzrokovani
zatajenjem opreme mogu se izbjeći redovitom inspekcijom i čestim održavanjem.
Gotovo svi radni postupci održavanja (planirani i neplanirani) mogu se odraditi upotrebom
tehnologije za RPN. Jedino ograničenje je količina opreme i obučenih operatera.
Dobivanjem godišnjeg izvještaja o provedenim radnim nalozima pod naponom moći će se i
napraviti analiza efikasnosti same primjene rada pod naponom.
U Hrvatskoj dolazi do znatnog broja zastoja dijelova distribucijskog sustava uzrokovanih
uglavnom količinom zastarjele opreme.
Kada bi se radni postupci planiranih održavanja odradili tehnologijom RPN-a ukupan broj zastoja
bi se smanjio za približno 45%. Broj prisilnih zastoja bi se također smanjio budući da bi se pregledi i
održavanje mogli provoditi redovitije bez prekida opskrbe.
Samo izvođenje radnih postupaka ima znatno višu cijenu u RPN-u, ali uštede na neisporučenoj
energiji pokrivaju troškove i stvaraju dodatne uštede.

2
3. ISKUSTVA PRIMJENE TEHNOLOGIJE RADA POD NAPONOM U HEP ODS-u

Nakon što je prošlo već 4 godine od donošenja smjernica za primjenu RPN u HEP ODS-u i
provedbom osposobljavanja montera i kroz analizu i nadzor odrađene stručne prakse ustanovljeno je da
većina poslova koja je našla najveću primjenu što se tehnologije rada pod naponom tiče je izvođenje
novih ili rekonstrukcija postojećih priključaka, čišćenje NN i SN dijelova postrojenja. Većina distribucijskih
područja aktivno primjenjuje tehnologiju rada pod naponom. Od 1.4.2021. izdana je nova verzija biltena
za rad pod naponomi na taj način zajedno sa biltenom 496 čine cjelinu što se tiče kolanja radne
dokumentacije u procesu primjene tehnologije rada pod naponom.
Obrazovanje za rad pod naponom je preduvjet za izvođenje rada pod naponom. Zbog toga su
verificirani i programi obrazovanja za rad pod naponom na niskom naponu. Nakon provedene obuke u
HEP- Nastavno obrazovnom centru predstoji odrađivanje prakse na radnom mjestu. Tim korakom
započinju i prvi problemi oko uvođenja rada pod naponom u vidu nedostatka alata i opreme za rad pod
naponom kao i sami organizacijski problemi oko tog tko će na sebe preuzeti posao oko uvođenja
tehnologije rada pod naponom u praksu. Najveći problem u samom uvođenju predstavlja kako se može iz
analiza zaključiti to što u praksi nema „ekipe ljudi“ (nedostatak montera) koja bi svaki dan radila pod
naponom, zbog toga može biti samo obučeno po nekoliko montera iz svake organizacijske cjeline koji bi
imali opremu, znanje i osposobljenost i koji bi kada se ukaže potreba i opravdanost radili pod naponom i
to samo povremeno (u praksi, danas bi radili pod naponom, već sutra očitavali brojila i slično). Stvarnost
je naime takva, da su Odjeli u novoj organizaciji i sistematizaciji popunjeni samo „na papiru“. Manji DP-
ovi, daleko su od specijalizacije poslova kako je sistematizacijom predviđeno. Nema dovoljno montera,
niti inženjera specijalista koji se bave samo kabelskim, ili samo nadzemnim mrežama ili samo
trafostanicama. Svi raspoloživi monteri moraju znati i raditi sve, pa zbog toga uklopiti u takve okolnosti
pravila rada pod naponom nije nimalo jednostavno. Prijedlog na koji način to provesti je da se koriste
iskustva Elektri koje su prošle te prve korake prije svega Elektroprimorje Rijeka, Elektra Zabok i Elektra
Koprivnica, Elektroslavonija Osijek, Elektra Križ a u zadnje vrijeme i Elektra Zagreb (njihov način
organizacije predstavlja jedan od mogućih kvalitetnijih putova). Potrebno je planirati veća sredstva za
obrazovanje montera, i shvatiti da obrazovanje u konačnici predstavlja dobit a ne trošak. Tek koristi od
rada pod naponom koje shvati i prihvati prva rukovodeća razina (ispod direktora) može u konačnici imati
uspjeha. Što možda i predstavlja najveći problem odnosno na neki način otpor uvođenju tehnologije rada
pod naponom. Monteri su više zainteresirani za primjenu jer htjeli mi to ili ne priznati i sada se radi pod
naponom bez adekvatne obuke i korištenja odgovarajuće opreme, i za njih najveći problem predstavlja
neadekvatno vrednovanje rada pod naponom u smislu bodova i materijalnih prava. Zašto to raditi protivno
pravilima i dovoditi sebe i druge u opasnost kada postoji tehnologija, propisi, odgovarajuća mogućnost
obrazovanja i odgovarajući alati.

U nastavku su kroz slike radova prikazana iskustva u primjeni rada pod naponom u ODS-u.

Slika 1.- Čišćenje postrojenja pod naponom

3
 Slika 2.- Radovi na mreži
4. ZAKLJUČAK
Tehnologija RPN je primjenjiva u praksi što izvještaji s terena i dokazuju, poboljšanjem
organizacije izvođenja radova kao i boljim vrednovanjem radnika koji rade pod naponom to bi se više
utjecalo na povećan opseg radova pod naponom .
Otvaranje tržišta električne energije koje nam je stiglo i utjecaj kupaca na odabir opskrbljivača sve više će
se nastojati poboljšavati kvaliteta isporučene električne energije i težiti smanjenju prekida u isporuci na
što manju mjeru(penalizacija od strane HERE). Tvrtke izvan HEP-a su također prepoznale prednosti
novih tehnologija ( primjena rada pod naponom na održavanju javne rasvjete).
Ne smije se zaboraviti ni na aspekte sigurnosti, jer primjenom tehnologije rada pod naponom i svijest o
primjeni i provođenje mjera zaštite se pojačava.
Uz planirane radove tehnikom rada pod naponom povećava se i kvaliteta održavanja samih
elektroenergetskih objekata.

5. LITERATURA
[1] Dokumentacija HEP NOC Velika- obuka i nadzor RPN ,2019-2022,Velika