POVEZANOST ŽIVE I NEŽIVE PRIRODE – VODA - 1.

RAZINA

1. DOPUNI TVRDNJE. (Svaka u potpunosti točno dopunjena tvrdnja donosi 1.)

A. Zemlju nazivamo plavim planetom jer je najveći dio Zemljine površine prekriven vodom.
(1)
B. Prokuhavanjem vode u loncu zaostaje bijeli kamenac koji je bio otopljen u vodi, zbog čega
prirodne vode s obzirom na sastav ubrajamo u smjese tvari. (1)
C. Gustoća morske vode je veća od gustoće kopnene vode, jer morska voda u sebi sadrži veći udio
otopljenih tvari. (1)

D. Za piće najčešće koristimo podzemne vode, jer su najčišće. (1)

E. Voda se može koristiti za pokretanje mlina jer sadrži (pohranjenu) energiju. (1)

F. Poplave i cunamiji su dokaz da energija vode može imati razorno djelovanje. (1)

G. Preživljavanje živih bića u vodi ovisi o udjelu otopljenog kisika jer im je potreban za disanje. (1)

H. Svojstvo vode koje određujemo pomoću indikatora je kiselost. (1)

I. Disanjem riba povećava se u vodi udio otopljenog ugljikovog dioksida. (1)

J. Temperatura vode mijenja se ovisno o godišnjim dobima. (1)

K. Prozirnost vode ovisi o dubini prodiranja svijetlosti. (1)

L. Led se zimi zadržava na površini vode jer voda u čvrstom agregacijskom stanju ima manju gustoću
od vode u tekućem agregacijom stanju. (1)

M. Prilagodbe žabe za kretanje u vodi su plivaće kožice između prstiju nogu. (1)

A. Jesu li tvrdnje o svojstvima vode točne?

a. Sve vode jednako dobro otapaju kisik. Točno – Netočno

b. Čista voda je prema kiselosti neutralna tvar. Točno – Netočno
c. Temperatura vode je stalna tijekom istog dana. Točno – Netočno
d. Voda je loše otapalo jer otapa samo neke tvari. Točno – Netočno
e. Prozirnost vode može se mijenjati utjecajem čovjeka. Točno – Netočno
B. Jesu li tvrdnje o prozirnosti vode točne?

a. Ovisi o udjelu otopljenih tvari u vodi. Točno – Netočno

b. Jednaka je za kopnene i morske vode. Točno – Netočno
c. Najveća je u površinskim slojevima vode. Točno – Netočno
d. Uvjetuje dubinu do koje se u vodi razvijaju alge i biljke. Točno – Netočno
e. Izostaje u dubinama, što živim bićima nadoknađuje gibanje vode. Točno – Netočno

C. Jesu li tvrdnje o sastavu vode točne?

a. Sastav prirodnih voda je nepromjenjiv. Točno – Netočno

b. Sve vode sadrže isti udio otopljenog kisika. Točno – Netočno
c. Prirodne vode su smjese tvari jer su dobro otapalo. Točno – Netočno
d. Udio plinova otopljenih u vodi ovisi o temperaturi vode. Točno – Netočno
e. Sastav vode utječe na preživljavanje živih bića koja u njoj žive. Točno – Netočno

D. Jesu li tvrdnje o disanju živih bića u vodi točne?

a. Škrge su obilježje svih živih bića koje žive u vodi. Točno – Netočno
b. Kitovi i dupini dišu na isti način kao i morski pas. Točno – Netočno
c. Kitovi i dupini izranjaju na površinu jer koriste kisik iz zraka. Točno – Netočno
d. Ribe imaju organe kojima iskorištavaju kisik otopljen u vodi. Točno – Netočno
e. Žabe tijekom plivanja drže glavu iznad vode jer dišu plućima. Točno – Netočno

E. Jesu li tvrdnje o kretanju živih bića u vodi točne?

a. Vretenasto tijelo olakšava svladavanje otpora vode pri kretanju. Točno – Netočno
b. Sva živa bića čije je tijelo vretenastog oblika imaju plivaći mjehur. Točno – Netočno
c. Plivaći mjehur osigurava štednju energije tijekom kretanja u vodi. Točno – Netočno
d. Plivaće kožice ubrzavaju kretanje u vodi, ali usporavaju na kopnu. Točno – Netočno
e. Rep nekih životinja ima sličnu ulogu kao plivaće kožice na nogama. Točno – Netočno

F. Jesu li tvrdnje o sjedilačkom načinu života točne?

a. Obilježje je samo vodenih algi i biljaka. Točno – Netočno

b. Obilježje je živih bića vretenastog oblika tijela. Točno – Netočno
c. Česta je pojava u obalnoj zoni udaranja valova. Točno – Netočno
d. Olakšava prehranu živim bićima koja žive u vodi. Točno – Netočno
e. Karakteristično je samo za živa bića na morskim dubinama. Točno – Netočno

G. Jesu li tvrdnje o gibanju vode točne?

a. Ujednačeno je tijekom svih godišnjih doba. Točno – Netočno

b. Omogućuje čovjeku iskorištavanje energije vode. Točno – Netočno
c. Važno je za kretanje živih bića koja nemaju razvijene mišiće. Točno – Netočno
d. Obogaćuje površinske slojeve vode kisikom i hranjivim tvarima. Točno – Netočno
e. Najvažnije je za preživljavanje živih bića u površinskom sloju vode. Točno – Netočno
 3. ZAOKRUŽI SLOVO ISPRED JEDNOG TOČNOG ODGOVORA. (Točan odgovor donosi 1 bod.)

A. Što od navedenog nije prilagodba živih bića na život u vodi?

a. izduženi oblik tijela
b. masno perje i dlaka
c. smanjena dlakavost
d. veliki volumen pluća

B. Što od navedenog nije svojstvo vode?

a. plave je boje
b. dobro je otapalo
c. zauzima određeni volumen
d. promjenjive je temperature

C. Kako otapanje soli u vodi utječe na njezinu gustoću i prozirnost?

a. gustoća i prozirnost se smanjuju
b. gustoća i prozirnost se povećavaju
c. gustoća se povećava, a prozirnost se smanjuje
d. gustoća se smanjuje, a prozirnost se povećava

D. Kako se mijenja temperatura jezerske vode tijekom godišnjih doba?

a. u proljeće je najviša na dnu
b. u jesen je najviša na površini
c. ljeti je viša na površini nego na dnu
d. zimi je viša na površini nego na dnu

E. Što je od navedenog točno o kopnenoj vodi?

a. prema sastavu ubrajamo je u smjesu tvari
b. iste je gustoće tijekom svih godišnjih doba
c. ravnomjerno je raspoređena na cijeloj Zemlji
d. prisutna je u prirodi u dva agregacijska stanja
F. Što od navedenog onemogućuje algama život na dubini većoj od 200 m?
a. visok tlak vode
b. nedostatak kisika
c. niska temperatura
d. nedostatak svjetlosti

G. Kolika je temperatura vode na dnu jezera, čija je površina zaleđena?

a. -4 °C
b. -1 °C
c. 0 °C
d. 4 °C

H. Zašto staklenka u kojoj zaledimo vodu može puknuti?

a. led ima veću gustoću od vode
b. led ima manju gustoću od vode
c. led ima veći volumen od vode
d. led ima manji volumen od vode

I. Koja je uloga plivaćeg mjehura kod riba?

a. smanjuje rad peraja i potrošnju energije ribe
b. omogućuje ribi izranjanje na površinu kako bi udahnula
c. ubrzava rad peraja pa se riba brže pokreće prema naprijed
d. omogućuje spuštanje na veće dubine kada je napunjen plinom

J. Zašto vidra nije u potpunosti prilagođena životu u vodi?

a. može iskorištavati samo kisik iz zraka
b. hrani se nekim kopnenim životinjama
c. nema plivaći mjehur pa troši puno energije
d. ima masnu dlaku pa je voda izbaci na površinu

K. Što od navedenog nije prilagodba dabra za život u vodi?

a. masna dlaka
b. plivaće kožice
c. izduženo tijelo
d. disanje plućima
L. Koje svojstvo vode omogućuje kukcu hodanje po vodi?
a. gustoća
b. prozirnost
c. površinska napetost
d. površinska temperatura

4. PREPOZNAJ OPISANE POJMOVE I NA PRAZNU CRTU NAPIŠI NJIHOV NAZIV.

(Svaki točan odgovor donosi 1 bod.)

A. Uređaji pomoću kojih čovjek iskorištava energiju vode tako da je pretvara u električnu energiju.
hidroelektrane

B. Svojstvo vode koje određuje dubinu do koje se u vodi razvijaju alge. prozirnost

C. Svojstvo vode koje omogućuje plutanje listova lopoča na površini vode. površinska napetost vode
D. Organi koji ribama omogućuju disanje u vodi. škrge

E. Organi koji omogućuju ribama i morskim sisavcima svladavanje otpora vode i kretanje kroz vodu.
peraje

F. Organi koji ubrzavaju kretanje kroz vodu jer povećavaju površinu nogu. plivaće kožice

5. ODGOVORI NA PITANJA. (Broj bodova koje može donijeti svaki pojedini zadatak naveden je uz tekst
zadatka.)

A. Koja je uloga plivaćeg mjehura u tijelu ribe? (1)

Plivaći mjehur omogućuje ribi održavanje na određenoj dubini vode – njegovim pražnjenjem riba
tone, a kada je ispunjen plinom riba se podiže u gornje slojeve vode.

B. Navedi najvažnije obilježje zbog kojeg možemo zaključiti da je kit slabije prilagođen životu u vodi
od morskog psa. (1)
Diše plućima.

C. Kako su se priljepci prilagodili životu u obalnom pojasu, gdje su stalni udari valova? (1)
Žive sjedilačkim načinom života – čvrsto pričvršćeni za podlogu.

D. Zašto je gibanje vode važnije za živa bića koja žive u dubljim slojevima vode, nego za ona koja žive
u površinskim slojevima? (1)
Zato što u dubljim slojevima nema algi i biljaka koje stvaraju kisik i hranu, a koji će u dublje slojeve
dospjeti zahvaljujući gibanju vode.
E. Objasni zašto je za preživljavanje vodenih životinja zimi iznimno važno da je voda najgušća kod
4 ‫ﹾ‬C? (2)
Zato što na 0 ‫ﹾ‬C voda zaledi, a led zbog manje gustoće ostaje na površini, a na dnu je temperatura i
dalje 4 ‫ﹾ‬C te se voda zaledi samo na površini, što omogućuje preživljavanje živih bića ispod zaleđene
površine vode.

F. Koju prednost u kretanju imaju kitovi s obzirom da nastanjuju slane vode ? (2)
Slane vode imaju više otopljenih tvari pa su gušće te takva voda bolje podupire njihovo tijelo i
prividno ih čini lakšima pa se lakše kreću u slanoj vodi.

G. Koju zajedničku prilagodbu za kretanje u vodi imaju patka i žaba? (1 bod)

Plivaće kožice

H. Koja je prednost vretenastog tijela riba?

Takvim oblikom tijela lakše svladavaju otpor koji pruža voda tijekom kretanja.

I. Zašto je masno perje ptice prilagodba i za kretanje u vodi i na zraku? (2 bod)

Masno perje omogućuje ptici da se lakše probija kroz vodu koja s njega sklizne, a ujedno sprečava da
se perje namoči uslijed čega bi ptica bila preteška pa bi teže letjela.

J. Kitovi imaju debeli sloj masnih naslaga. Kako je ta prilagodba povezana s činjenicom da tijekom
cijele godine dosta vremena provode u dubljim slojevima vode? (1 bod)
U dubljim slojevima voda je hladna te masne naslage sprečavaju gubitak topline iz tijela.

K. Promotri sliku postrojenja koje omogućuje iskorištavanje

energije vode i odgovori na pitanja.
a. Kako nazivamo postrojenje prikazano na slici,
pomoću kojeg čovjek iskorištava energiju vode? (1)
Hidroelekrana.
b. U koji se konačni oblik pretvara energija u prikazanom
postrojenju? (1 bod) Električnu energiju.
c. U kakve izvore energije ubrajamo vodu? (1) Obnovljive izvore energije.
d. Navedi dvije prednosti iskorištavanja energije vode. (2 boda)
Voda je neobnovljivi izvor energije, njezinim iskorištavanjem manje uništavamo okoliš.
e. Može li energija vode biti štetna za čovjeka i druga živa bića? Objasni svoj odgovor. (1 bod)
Može, ako izmakne kontroli. Uslijed snažnih valova ili poplava voda može ugroziti živa bića i nanijeti
veliku materijalnu štetu.
 POVEZANOST ŽIVE I NEŽIVE PRIRODE – VODA - 2. RAZINA

1. ZAOKRUŽI SLOVO ISPRED JEDNOG TOČNOG ODGOVORA. (Točan odgovor donosi 1,5 bod)

A. Mrtvo more nazvano je po tome što u njemu mogu preživjeti samo neke bakterije, jer sadrži jako
velik udio otopljene soli. Usporedi životne uvjete u Mrtvom i Jadranskom moru. Koja je od navedenih
tvrdnji točna?
a. Prozirnost vode veća je u Mrtvom moru.
b. Gustoća vode veća je u Jadranskom moru.
c. Svjetlost prodire dublje u Jadranskom moru.
d. Uronjeno tijelo brže će potonuti u Mrtvom moru.

B. Kornjače koje žive u moru ili kopnenoj vodi prilagođene su i kretanju u vodi i na kopnu, s obzirom
na to da na obali polažu jaja. Što je od navedenog o potrošnji energije za kretanje kornjača točno?
a. najmanje energije za kretanje kornjače troše na kopnu
b. najmanje energije za kretanje kornjače troše u morskoj vodi
c. najmanje energije za kretanje kornjače troše u kopnenoj vodi
d. vrsta staništa ne utječe na potrošnju energije za kretanje kornjača

C. Uzmu li se dva komada plastelina iste mase te se jedan komad oblikuje u kuglicu, a drugi u čamac,
promijenit će im se gustoća te će zauzimati različit volumen. Što će se dogoditi ako se stave u istu
posudu s vodom i u kakvom su im odnosu gustoća i volumen?
a. Plastelin oblika kuglice pluta jer ima veću gustoću, a manji volumen.
b. Plastelin oblika kuglice tone jer ima manju gustoću, a veći volumen.
c. Plastelin oblika čamca pluta jer ima manju gustoću, a veći volumen.
d. Plastelin oblika čamca tone jer ima veću gustoću, a manji volumen.

D. Koja je prednost razvoja plivaćeg mjehura u riba?

a. omogućuje brže pokretanje prema naprijed
b. smanjuje potrošnju energije tijekom kretanja
c. smanjuje otpor vode pri kretanju prema naprijed
d. omogućuje izranjanje na površinu vode tijekom udisaja
2. ODREDI TOČNOST TVRDNJI. AKO JE TVRDNJA TOČNA, ZAOKRUŽI TOČNO, A AKO NIJE TOČNA,
ZAOKRUŽI NETOČNO. (Svi točni odgovori donose 3 boda, 4 točna odgovora donose 2 boda, 3 točna
odgovora donose 1 bod, 2 ili 1 točan odgovor ne donose bodove.)

A. Jesu li tvrdnje o vodi kao otapalu i utjecaju tog svojstva na životne uvjete u vodi točne?
a. Prirodna voda smjesa je tvari jer je voda dobro otapalo. Točno - Netočno
b. Topljivost različitih tvari u vodi ovisi o vanjskim uvjetima. Točno - Netočno
c. Udio otopljenih mineralnih tvari utječe na tvrdoću vode. Točno - Netočno
d. U svim prirodnim vodama otopljene su iste mineralne tvari. Točno - Netočno
e. Porast temperature vode utječe na disanje živih bića u vodi. Točno - Netočno

B. Jesu li tvrdnje o prilagodbama dupina životu u vodi točne?

a. Organima za disanje iskorištava kisik otopljen u vodi. Točno - Netočno
b. Izduženi oblik tijela pridonosi bržem kretanju u vodi. Točno - Netočno
c. Zbog skliske površine tijela lakše svladava otpor vode. Točno - Netočno
d. Oblik repne peraje omogućuje učinkovito odgurivanje vode. Točno - Netočno
e. Plivaći mjehur olakšava održavanje na određenoj dubini vode. Točno - Netočno
C. Jesu li tvrdnje o prozirnosti vode i utjecaju tog svojstva na životne uvjete u vodi točne?
a. Prozirnost vode mijenja se ovisno o čistoći vode. Točno - Netočno
b. Na prozirnost vode utječe udio otopljenog kisika. Točno - Netočno
c. O prozirnosti vode ovisi raznolikost živog svijeta u vodi. Točno - Netočno
d. Sve vode koje su prozirne do svog dna dobre su za piće. Točno - Netočno
e. Morska voda uvijek ima veću prozirnost od kopnene vode. Točno – Netočno

C. Jesu li tvrdnje o prilagodbama patke životu u vodi točne?

a. Zbog masnog perja lakše svladava otpor vode. Točno - Netočno
b. Između prstiju nogu ima razvijene plivaće kožice. Točno - Netočno
c. Plivaće kožice smanjuju površinu nogu pa brže pliva. Točno - Netočno
d. Organima za disanje iskorištava kisik otopljen u vodi. Točno - Netočno
e. Građa tijela olakšava joj održavanje na određenoj dubini vode. Točno – Netočno

3. USPOREDI NAVEDENA OBILJEŽJA. (Svaki potpuno točno riješeni stupac donosi 1 bod, što je ukupno
2boda po zadatku. Ako stupac nije u potpunosti točno riješen tada donosi 0,5 boda, uz uvjet da je riješen
minimalno s 50%-tnom točnošću.)
A. Usporedi prilagodbe kita i tune životu u vodi. Oznakama „+” i „-” za svaku navedenu prilagodbu
naznači pripada li kitu ili tuni. Neke od navedenih prilagodbi mogu pripadati objema vrstama, a neke
ni jednoj.

PRILAGODBE KIT TUNA

Kisik otopljen u vodi iskorištava škrgama. - +

Perajama svladava otpor vode tijekom
+ +
plivanja.
Masna dlaka na površini tijela sprečava
- -
smrzavanje.
Pravilno složene ljuske olakšavaju prolazak
- +
kroz vodu.
Izduženim tijelom lako se odupire vodi koja
+ +
pruža otpor.
Sposobnost reagiranja na podražaje važna je
+ +
za lov plijena.

B. Riba raža većinu vremena boravi na morskom dnu, a morski pas je riba koja živi u otvorenom
moru. Usporedi prilagodbe raže i morskog psa. Oznakama „+” i „-” za svaku navedenu prilagodbu
naznači pripada li raži ili morskom psu. Neke od navedenih prilagodbi mogu pripadati objema ribama,
a neke ni jednoj.

PRILAGODBE RAŽA MORSKI PAS

Kisik otopljen u vodi iskorištava škrgama. + +

Plosnato tijelo bojom je prilagođeno podlozi. + -
Perajama svladava otpor vode tijekom
+ +
plivanja.
Vretenasto, mišićavo tijelo lako se opire
- +
otporu vode.
Plivaće kožice pridonose bržem kretanju u
- -
vodi.
Usta položena s donje strane glave olakšavaju
+ +
lov plijena.
C. Usporedi prilagodbe guske i rode. Oznakama „+” i „-” za svaku navedenu prilagodbu naznači
pripada li guski ili rodi. Neke od navedenih prilagodbi mogu pripadati objema vrstama, a neke ni
jednoj.

PRILAGODBE GUSKA RODA

Kisik otopljen u vodi iskorištava škrgama. - -

Plivaćim kožicama svladava otpor vode
+ -
tijekom plivanja.
Plivaće kožice olakšavaju kretanje kopnom. - -
Masno perje sprečava smrzavanje i olakšava
+ +
let.
Sposobnost reagiranja na podražaje važna je
+ +
za preživljavanje.
Zrak udiše pomoću dišnih otvora na kljunu. + +

D. Usporedi prilagodbe vidre i žabe. Oznakama „+” i „-” za svaku navedenu prilagodbu naznači
pripada li vidri ili žabi. Neke od navedenih prilagodbi mogu pripadati objema vrstama, a neke ni
jednoj.

PRILAGODBE VIDRA ŽABA

Kisik otopljen u vodi iskorištava škrgama. - -

Plivaćim kožicama svladava otpor vode
+ +
tijekom plivanja.
Masna dlaka olakšava plivanje i sprečava
+ -
smrzavanje.
Duge stražnje noge prilagodba su kretanju
- +
kopnom.
Diše li za vrijeme plivanja tada nosne otvore
+ +
drži izvan vode.
Reagiranje na podražaje važno je za uspješnu
+ +
prehranu.
4. ODGOVORI NA PITANJA. (Broj bodova koje može donijeti svaki pojedini zadatak naveden je uz
tekst zadatka.)

A. Što će se dogoditi ako u vodu staviš kovanicu od jedne kune? Zašto? (1,5 bod)
Kovanica će potonuti jer je napravljena od tvari koja ima veću gustoću od gustoće vode.

B. Kako se mijenja agregacijsko stanje vode pri nastanku oblaka? (1,5 bod)
Voda mijenja agregacijsko stanje iz plinovitog u tekuće.

C. Zamisli da postoji tuna bez plivaćeg mjehura. Bi li ona trebala uzimati više ili manje hrane od tune
koja ima plivaći mjehur? Objasni svoj odgovor. (1,5 bod)
Trebala bi uzimati više hrane jer bi trošila više energije za kretanje, a hrana je izvor energije.

D. Morski pas nema plivaći mjehur, ali ima jetru bogatu uljima. Kako ulje nadoknađuje nedostatak
plivaćeg mjehura? Objasni svoj odgovor (1,5 bod)
Ulje ima manju gustoću od vode pa jetra bogata uljem smanjuje tonjenje tijela morskog psa pri čemu
se smanjuje potrošnja energije za održavanje tijela na određenoj dubini.

E. Objasni kako se razlikuje građa noge rode i guske te zašto je važna ta razlika u građi. (1,5 bod)
Roda za razliku od guske nema plivaće kožice jer gaca po vodi te bi joj one otežavale kretanje, dok
guska dosta vremena pliva u vodi pa joj plivaće kožice olakšavaju kretanje.

F. Ubrajamo li i vodu za piće u smjese tvari? Objasni svoj odgovor. (1,5 bod)
Da. Voda je dobro otapalo pa i voda za piće sadrži otopljene plinove i minerale.

G. Zašto su nosni otvori dupina smješteni na samom vrhu glave? (1,5 bod)
Dupin udiše zrak i takav smještaj nosnih otvora olakšava udisaj pri izronu. Da su nosni otvori na njušci
morao bi veći dio glave držati izvan vode.

H. Titanik je potonuo jer nije na vrijeme uočena santa leda u koju je brod potom udario. Ako znaš da
je gustoća leda samo malo manja od gustoće vode, zaključi zašto santa leda nije uočena na vrijeme.
(1,5 bod)
Jer se najveći dio leda nalazi ispod površine vode.

I. Titanik je potonuo jer nije na vrijeme uočena santa leda jer je najveći dio sante leda bio ispod
površine vode. Zaključi, kakva je gustoća leda u odnosu na gustoću vode. (1,5 bod)
Gustoća leda je malo manja od gustoće vode.
J. Promotri sliku morskog psa. Na njoj su dobro vidljive tri prilagodbe za život morskog psa u vodi.
Navedi te tri prilagodbe i opiši na koji način omogućuju morskom psu život u vodi. (3 boda)

1. Škrge – omogućuju iskorištavanje kisika otopljenog u vodi

2. Vretenasto tijelo – olakšava svladavanje otpora kojega pri plivanju pruža voda
3. Peraje – omogućuju svladavanje otpora vode i kretanje morskog psa u različitim smjerovima te
sudjeluju u održavanju ravnoteže

K. Promotri sliku dupina. Na njoj su dobro vidljive tri prilagodbe za život dupina u vodi. Navedi te tri
prilagodbe i opiši na koji način omogućuju dupinu život u vodi. (3 boda)

1. Dišni otvori na površini tijela – omogućuju lakše udisanje zraka obogaćenog kisikom pri izronu
2. Vretenasto tijelo – olakšava svladavanje otpora kojega pri plivanju pruža voda
3. Peraje – omogućuju svladavanje otpora vode i kretanje dupina u različitim smjerovima te sudjeluju
u održavanju ravnoteže
L. Na slici je prikazana spužva žuta sumporača. Promotri sliku i odgovori na pitanja. (3x1 bod)

a. Kakvim načinom života živi žuta sumporača?

Sjedilačkim načinom života.

b. Zašto je gubanje vode presudno za preživljavanje ove spužve?

Zato što omogućuje da kisik i hranjive tvari dođu na dno mora kako bi ih ona
mogla iskoristiti jer nije pokretna.
c. Spužve, pa tako i žuta sumporača imaju razvijenu potporu koja njihovom tijelu
osigurava čvrstoću. Zašto je potpora tijela osobito važna s obzirom na područje
gdje one žive?

Važna je zato jer žive na dnu gdje djeluje visoki tlak vode pa bi u protivnom bile
zdrobljene uslijed djelovanja mase vode.

M. Na slici je prikazana voda u različitim agregacijskim stanjima. Promotri sliku i odgovori na pitanja.
(3x1 bod)

a. U koliko agregacijskih stanja se nalazi voda na prikazanoj slici? Imenuj prikazana agregacijska stanja
vode.
U tri agregacijska stanja. Vodena para, led, voda.
b. Koje agregacijsko stanje vode ima najveću, a koje najmanju gustoću? Objasni na temelju čega je to
moguće zaključiti.
Voda ima najveću gustoću jer na njoj pluta led, a vodena para ima najmanju gustoću jer se podiže u
zrak.
c. Opiši jedan primjer pokusa koji je moguće izvesti kako bi voda promijenila sva svoja agregacijska
stanja te navedi kako se pri tome mijenjaju agregacijska stanja vode.
Uzmemo li led i zagrijemo ga voda će iz čvrstog agregacijskog stanja prijeći u tekuće, a ako tekuću
vodu zagrijemo do vrenja ona će iz tekućeg agregacijskog stanja prijeći u plinovito agregacijsko
stanje.
 POVEZANOST ŽIVE I NEŽIVE PRIRODE – VODA - 3. RAZINA

1. ODGOVORI NA PITANJA. (Broj bodova koje može donijeti svaki pojedini zadatak naveden je uz tekst
zadatka.)

A. Promotri graf koji prikazuje ovisnost topljivosti kisika o temperaturi i slanosti vode te odgovori
na pitanja.

a. Kako slanost vode utječe na topljivost kisika u vodi? (1 bod)

Slanost vode smanjuje topljivost kisika u vodi.
b. Pastrva je riba koja je prilagođena životu u vodi s puno otopljenog kisika. Živi li pastrva u hladnim
gorskim potocima ili nizinskim toplim stajaćicama? Objasni svoj odgovor koristeći podatke prikazane
na grafu. (1 bod)
Pastrva živi u hladnim gorskim potocima jer je topljivost kisika veća na nižoj temperaturi.
c. Zašto se voda koja se iz tvornice ispušta u vodotok mora prije ispuštanja ohladiti? (1,5 bod)
Zato što bi se ispuštanjem vruće vode u vodotok povećala temperatura vode i smanjila topljivost
kisika koji je potreban za preživljavanje živih bića koji žive u vodi.
d. Razlikuje li se udio otopljenog kisika u kopnenoj i morskoj vodi tijekom dana i noći? Zašto?
(1,5 bod)
Udio otopljenog kisika u vodi se razlikuje tijekom dana i noći jer se mijenja temperatura vode, a time i
topljivost kisika u vodi.
B. Promotri graf koji prikazuje dnevnu promjenu u udjelu otopljenog kisika na različitim dubinama
jezera i odgovori na pitanja.

a. U kojem je dijelu dana u vodi otopljeno najmanje, a u kojem dijelu dana najviše kisika? (1 bod)
Objasni razloge te pojave. (1,5 bod)
Najmanje kisika otopljeno je u 6 sati, a najviše kisika u 14 sati.
Objašnjenje: Vodene biljke i alge stvaraju kisik procesom fotosinteze koja je nemoguća bez svjetlosti
pa u jutarnjim satima ima najmanje kisika jer fotosinteza nije moguća po noći.
b. Kako se u pravilu mijenja udio otopljenog kisika s povećanjem dubine jezera? (1 bod)
S povećanjem dubine jezera smanjuje se udio otopljenog kisika u vodi.
c. Zašto se mijenja udio otopljenog kisika s povećanjem dubine vode? (1,5 bod)
Udio otopljenog kisika mijenja se jer alge i biljke žive samo u području gdje do njihova tijela dopire
svjetlost.
C. Promotri grafove koji prikazuju promjenu gustoće tvari X i tvari Y pri različitim temperaturama i
odgovori na pitanja.

Graf 1 Graf 2

a. Opiši razliku u promjeni gustoće tvari X u odnosu na promjenu gustoće tvari Y prilikom snižavanja
temperature.
Kod tvari X gustoća se snižavanjem temperature povećava i potom ostaje stalna, dok se kod tvari Y
gustoća prvo povećava, a potom se smanjuje daljnjim hlađenjem.

b. Koji graf prikazuje promjenu gustoće vode ovisno o temperaturi? Objasni svoj odabir. (1,5 bod)
Graf 2. Na grafu 2 vidljivo je da je gustoća najveća na 4 °C što je obilježje vode.

c. Što bi bila posljedica da se gustoća vode mijenja na isti način kao gustoća druge tvari čija je
promjena gustoće prikazana grafički? Objasni svoj odgovor. (1,5 bod)
Gustoća leda bila bi veća od gustoće tekuće vode pa bi led padao na dno i cijela voda (npr. jezero) bi
se zamrznulo i živa bića bi uginula.

d. Zašto se najveći dio ledene sante nalazi ispod površine vode, a samo manji dio ledene sante iznad
površine vode. (1,5 bod)
Zato što je gustoća leda malo manja od gustoće vode.

e. Na kojoj je temperaturi najmanja gustoća tvari Y? Zašto? (1,5 bod)

Na 100 °C zato što na toj temperaturi prelazi u vodenu paru koja je u plinovitom stanju te ima malu
gustoću s obzirom da su čestice jače raspršene.

f. Na kojoj su temperaturi čestice tvari X najpravilnije složene? Objasni svoj odgovor. (1,5 bod)

Na 0 °C zato što tvar X na toj temperaturi ima najveću gustoću.

D. Objasni zašto riba neprekidno otvara usta. (1,5 bod)

Riba otvara usta kako bi mogla disati. Na taj način voda ulazi u usta i prolazi kroz škrge koje
iskorištavaju kisik otopljen u vodi.

E. Objasni zašto neke ribe koje žive na morskome dnu imaju spljošteno tijelo? (1,5 bod)
Na taj način na njihovo tijelo manje djeluje tlak, jer se masa vode „jednoliko rasporedi“ na njezinom
tijelu.

F. Možemo li pri analizi vode uspoređivati rezultate dobivene mjerenjem različitim mjernim
uređajima? Objasni svoj odgovor. (1,5 bod)
Ne, zato što nismo sigurni da daju potpuno iste rezultate pa može doći do pogreške kod donošenja
zaključaka.

G. Možemo li pri analizi vode uspoređivati rezultate dobivene uzimanjem uzoraka na različitim
postajama? Objasni svoj odgovor. (1,5 bod)
Ne. Na različitim postajama djeluju različiti životni uvjeti pa takve rezultate ne možemo uspoređivati.